Pištolj Aca Martinovića, koji je 1. januara na Cetinju u krvavom piru ubio 13 ljudi, ne nalazi u evidencijama ukradenog ili nestalog oružja, kazali su iz Uprave policije, dodajući da ne mogu objaviti ishod procesnih radnji po &nbsp;jer su one naložene od strane postupajuće tužiteljke Andrijane Nastić.
Iz policije su se oglasili nakon što su ih iz Akcije za ljudska rpava prozvali da 17 dana ne odgovarajuju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i posle masovnog zločina na Cetinju. Takođe i iz neformalne grupe studenata "Kamo śutra", koja na blokadama i protestima traži utvrđivanje i snošenje odgovornosti za tragediju na Cetinju, zahtijevaju od Uprave policije da odgovore na pitanja koja im je javno postavila HRA, te da ih objave na svom zvaničnom sajtu kako bi bili dostupni ukupnoj javnosti.
- Uprava policije, kao pouzdan partner u društvenoj zajednici, će transparentno, objektivno i nepristrasno, u skladu sa zakonom, fazno obavještavati javnost o konkretnim činjenicama koje su od interesa javnosti sa jedne strane, a sa druge strane poštujući ograničenja krivične istrage, zbog kojih podatke ne možemo objaviti javno bez odobrenja državnog tužilaštva koje rukovodi izviđajnim mjerama i radnjama, kao i cjelokupnom krivičnom istragom - navode iz policije u saopštenju dostavljenom javnosti.
Kako se ne bi stekao osjećaj da se ne provjeravaju određene činjenice ili, kako je naglašeno u obavještenju: “da se to doživljava kao opstrukcija”, Uprava policije je, kažu, većinu pitanja odgovorila javno kroz fazno izvještavanje cjelokupne crnogorske javnosti, "dok na dio pitanja, za koje postoje zakonska ograničenja, nije odgovoreno javno". Odgovori su, ističu u UP, inkorporirani i dostavljeni u informaciji Savjetu za građansku kontrolu rada policije i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.
- Takođe, ni ova informacija nije konačna iz razloga što se radi o složenoj i kompleksnoj krivično-pravnoj istrazi, kojom rukovodi viša državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Andrijana Nastić. Predmeti koji su određeni za procesne i forenzičke analize ne mogu se saopštavati integralno od strane Uprave policije, već se dio odgovora na pitanja može zatražiti od tužilačke organizacije iz razloga što Uprava policije nije jedina adresa za dobijanje svih informacija, koje, kao što vam je poznato, nesebično distribuiramo i dijelimo sa građanima - navedeno je u saopštenju policije.
U policiji kažu da je utvrđeno da se pištolj ubice Aca Martinovića ne nalazi u evidencijama ukradenog ili nestalog oružja.
- Zatraženi su odgovori od jednog organa obavještajno – bezbjednosnog sektora da izvrše adekvatne provjere u njihovim evidencijama i zatražene su informacije putem međunarodne operativne policijske saradnje - dodaje se u saopštenju.
Kako kažu, utvrđivanje hronologije porijekla ovog oružja, od proizvođača do krajnjeg korisnika, zahtijeva niz mjera i radnji koje su u toku, a čije bi javno objavljivanje, tvrde, ugrozilo ovaj dio istrage.
U policiji kažu i da su preduzimane specijalne i istražne mjere i radnje, shodno Zakonu o krivičnom postupku, kada je u pitanju vještačenje telefona ubice i s kim je bio u kontaktu u vrijeme izvršenja zločina.&nbsp;
- Mobilni telefoni koji su pronađeni pretresom objekta, u skladu sa pribavljenom naredbom postupajućeg tužioca, dostavljeni su u Forenzički centar na potrebna vještačenja. Uprava policije ne može objaviti ishod procesnih radnji jer su one naložene od strane postupajuće tužiteljke Andrijane Nastić, a kompletni materijalni dokazi i izvještaji vještačenja biće dostavljeni državnom tužilaštvu - naglašeno je u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da ostaju otvoreni za odgovore na sva pitanja, u mjeri mogućoj i u skladu sa zakonom, u cilju utvrđivanja svih okolnosti koje bi dovele do razjašnjenja ovog teškog krivičnog djela, koje je izvršeno na Cetinju 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Zatražene provjere za pištolj Martinovića, ne možemo objaviti ishod procesnih radnji koje je naložilo tužilaštvo

Društvene mreže postaju dominantne u informisanju, iako od tradicionalnih medija i televizija ostvaruje značajan uticaj, a posebno je važno što većina građana i građanki smatra da je potrebno unaprijediti medijsku pismenost, jer to ukazuje i na razvoja svijesti o važnosti kritičkog pristupa medijskim sadržajima, dio je nalaza <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/12/Mediji-za-demokratiju.pdf">istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki prema medijima u Crnoj Gori</a>, koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Po nalazima istraživanja, čak 68,8 odsto ispitanika/ca navodi da često ili veoma često prati društvene mreže, dok 53,2 odsto redovno posjećuje internet portale.
Kako kaže Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, to ukazuje da su digitalni mediji postali primarni izvor informisanja za većinu građana i građanki Crne Gore i da postavljaju izazove za tradicionalne medije i njihovu ulogu u društvu.
- Međutim, televizija sa 59,5 odsto onih koji često ili veoma često prate TV programe, zadržava uticaj u oblikovanju javnog mnjenja. To ilustruje i podatak da kada se desi neki važan događaj većina ispitanika/ca (54,5 odsto) se informiše putem više TV kanala. Na drugoj strani, štampani mediji imaju najmanju učestalost praćenja - skoro polovina ispitanika/ca ih nikada ne prati (46,6 odsto), a je radio na srednjoj poziciji - naveo je Obradović.
Među onima koji čitaju dnevnu štampu (a što je oko 53 odsto), Vijesti su redovan izbor 40 odsto, Dan 30,5 odsto, a Pobjeda 28,5 odsto, dok oko jedan odsto nema favorita.
Kad je riječ o televizijama, TV Vijesti su prve po gledanosti (oko 25 odsto), a slijedi RTCG (oko 21 odsto), pa Nova M i Prva (sa po nešto više od 16 odsto), dok ostali kanali imaju manju gledanost. Među onima koji vjeruju televizijama prednjači TV Vijesti (25 odsto), zatim RTCG (24 odsto) i Prva TV (devet odsto), a ostale TV su ispod ovih procenata.
Obradović kaže da su ispitanici/e naveli da najčešće redovno posjećuju portale Vijesti (26 odsto), CdM (14 odsto) i RTCG (10,7 odsto), a slijede ostali sa različitim procentima.
U dijelu povjerenja, rangiranje uglavnom ostaje isto, uz naznaku da preko 15 odsto konzumenata dnevnih novina istima ne vjeruje, a preko 20 odsto ne vjeruje nijednoj TV, odnosno preko 21 odsto nema povjerenja ni u jedan portal.
- Blizu dvije petine (39,5 odsto) ispitanika/ca smatra da na uredništvo medija u Crnoj Gori u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, zatim da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo (35,7 odsto), kao i da mediji u Crnoj Gori često presuđuju prije suda (34,9 odsto). Na drugoj strani, 43,9 odsto je djelimično saglasno da mediji štite demokratiju, odnosno oko 42 odsto vjeruje da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju i da se mediji pridržavaju etničkog kodeksa. S druge strane, skoro 40 odsto ispitanika ne smatra da je istina na prvom mjestu u radu medija, a 36,5 odsto ih percipira kao nepristrasne, dok 34 odsto cijeni da mediji ne vode računa o interesima građana i građanki - kazao je Obradović.
On ističe da 58,1 odsto ispitanika/ca smatra da bi medijska pismenost građana i građanki Crne Gore trebalo da bude unaprijeđena kako bi bolje razumjeli informacije koje im se plasiraju.

1250x600

1084x550

Istraživanje CGO-a: Informacija nikad više, ali pada povjerenje građana

Specijalno izdanje emisije Građanski ugao posvećen je konferenciji “Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa?” koju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore, večeras će biti emitovano na Televiziji E u 22 sata. 
 
Kroz dva panela tražimo odgovore na pitanja, kako i u kojoj mjeri samoregulacija medija može pomoći u očuvanju profesionalnih standarda, etike i objektivnosti, sa posebnim naglaskom na zaštitu javnog interesa, te na koji način osigurati transparentne i pouzdane sisteme mjerenja publike.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSmpBax4tbKw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Večeras specijalno izdanje emisije Građanski ugao: Kako samoregulacija medija može pomoći u očuvanju profesionalnih standarda

Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, međutim javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.
- Izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivane ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona - istakla je Obrenović.
Ona je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.
Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Amina Izmirlić Ćatović.
- Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić Ćatović.
Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.
- Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu. Ujedno, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu mislim na oba entiteta - rekla je Izmirlić Ćatović.
Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.
Komentarišući proces javnih rasprava u Bosni i Hercegovini, Izmirlić Ćatović je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.
- U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku - ocijenila je Izmirlić Ćatović.
Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.
- Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema. Naravno, nisu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali na početku je Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu. Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine - pojasnila je Josifovska Danilovska.
Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, Josifovska Danilovska istakla je Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.
- Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa. Cilj Strategije je unaprjeđenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati - objasnila je ona.

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

Norveška policija privela je najstarijeg sina norveške princeze Mete-Marit zbog novih krivičnih optužbi protiv njega uoči početka suđenja u kojem se suočava sa višestrukim optužbama za silovanje i druga krivična djela.
Policija je u saopštenju navela da je dvadesetdevetogodišnji Marijus Borg Hojbi, sin princeze Mete-Marit i pastorak princa Hokona, uhapšen juče, 1. februara zbog sumnje da je nanio tjelesne povrede, vitlao nožem i prekršio zabranu prilaska.
Nakon najnovijih optužbi, policija je saopštila da će tražiti dozvolu od sudije da Hojbi bude u pritvoru naredne četiri sedmice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2018318496522784905&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je do sada bio na slobodi čekajući suđenje po četiri tačke optužnice za silovanje, nasilje u porodici, napad i posjedovanje droge.
Uz 38 tačaka optužnice sa kojima se trenutno suočava, njemu bi mogle biti stavljene na teret nove optužbe.
Hojbi je odbacio krivicu u vezi sa optužbama za silovanje i nasilje u porodici, ali je priznao neka manja krivična djela i planira da pruži detaljno objašnjenje o tome na sudu. Suđenje, koje počinje sutra, trebalo bi da traje do 19. marta.
Slučaj protiv Hojbija počeo je 2024. godine, kada ga je policija osumnjičila za fizički napad na ženu sa kojom je bio u vezi.
Hojbi je u tadašnjoj izjavi za medije priznao da je naneo tjelesne povrede ženskoj osobi dok je bio pod uticajem kokaina i alkohola, te da joj je oštetio stan, prenosi Srna.

Uhapšen sin norveške princeze: Suočava se sa optužbama za silovanje

Vuko Borozan zvanično je novi igrač Ohrida, saopštio je makedonski klub.
Crnogorski reprezentativni lijevi bek potpisao je ugovor koji važi do kraja sezone.
Borozan stiže iz Vardara 1961, a u bogatoj karijeri nastupao je i za klubove poput Vesprema, Zagreba, Lovćena, Metalurga i drugih.
Nakon potpisivanja, Borozan je istakao da je veoma srećan zbog dolaska u ekipu sa velikim ambicijama.
- Mnogo sam srećan što sam potpisao za ekipu sa velikim ambicijama, ekipu koja ima odlične rukometaše. Nakon razgovora sa trenerom Rojevićem i upravom kluba, odlučio sam da nastavim karijeru u Ohridu. Pred nama je mnogo utakmica, a naš tim će napasti sva tri trofeja! Pozdravljam ohridske navijače, grupu Ribari, i nadam se da će nas bodriti u što većem broju kako bismo ostvarili ciljeve kluba- poručio je Borozan.

Vuko Borozan potpisao za Ohrid

Rim je uveo ulaznicu od 2 eura za prilaz čuvenoj Fontani di Trevi, koji je do sada bio besplatan za posjetioce, piše BBC.
Ova naknada ima za cilj da se kontroliše broj turista i obezbijede dodatna sredstva za održavanje spomenika.
Neki turisti su pozdravili ovu mjeru, u nadi da će se smanjiti gužve i poboljšati cjelokupan doživljaj.

Počela naplata prilazu Fontani di Trevi u Rimu

Košarkaši Unikahe daće sve od sebe da treći put uzastopno stignu do trofeja u FIBA Ligi šampiona, a u želji da u završnici sezone ekipe bude još jača, čelnici kluba su u saradnji sa stručnim štabom angažovali Džastina Kobsa, bivšeg igrača Budućnosti, reprezentacije Crne Gore, Cedevita Olimpije...
Kobsu će proces aklimatizacije i prilagođavanja na novu sredinu olakšati Kendrik Peri, takođe bivši bek Budućnosti, koji je nedavno odlučio da se ponovo vrati u sastav reprezentacije Crne Gore i pomogne u kvalifikacijama za Mundobasket.
Iskusni bek koji odlično može da pokriva i poziciju plejmejkera i poziciju realizatora, stavio je paraf na ugovor do kraja sezone, a u Španiju je stigao iz turskog Mersina gdje je počeo sezonu.
Unikaha trenutno zauzima četvrto mjesto u šampionatu Španije, u FIBA Ligi šampiona je stigla do TOP 16 faze, nalazi se u grupi sa ekipama Huventuda, Šalona i Vircburga, a poslije dvije odigrane runde, ekipa iz Malage ima skor 1-1. Unikaha je pobijedila ekipu Vircburga na svom parketu, poražena je od Huventuda u Badaloni, a u narednoj rundi će ugostiti ekipu Šalona. Dvije ekipe iz grupe će izboriti plasman u četvrtfinale.
Kobs je tokom karijere branio boje VEF Rige, Istanbula, Bajerna, Gravlena, Le Mana, Cedevite i Cedevita Olimpije, Budućnosti, Tokija i Mersina. Osvojio je titulu u Francuskoj sa ekipom Le Mana, titulu u Hrvatskoj, dvije titule u Crnoj Gori, duplu krunu u Sloveniji.

Tag: informacije