Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije izvršne vlasti u regionu objavljuju najosnovnije informacije o radu, međutim javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama - zaključeno je na trećem panelu regionalne konferencije „Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost“ koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
- Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti. Godinama unazad imamo listu pitanja na koja nemamo odgovore, a koja svakog dana postaje sve veća. Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama - rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.
- Izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije. U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni. Zanemarivane ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona - istakla je Obrenović.
Ona je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.
Ni u Bosni i Hercegovini se nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija, ocijenila je predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Amina Izmirlić Ćatović.
- Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti - kazala je Izmirlić Ćatović.
Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.
- Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu. Ujedno, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu mislim na oba entiteta - rekla je Izmirlić Ćatović.
Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.
Komentarišući proces javnih rasprava u Bosni i Hercegovini, Izmirlić Ćatović je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.
- U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku - ocijenila je Izmirlić Ćatović.
Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.
- Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema. Naravno, nisu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali na početku je Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu. Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine - pojasnila je Josifovska Danilovska.
Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, Josifovska Danilovska istakla je Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.
- Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa. Cilj Strategije je unaprjeđenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati - objasnila je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

Žalbena faza vatikanskog „suđenja stoljeća“ nastavljena je danas nakon niza neuspjeha, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po ishod ovog problematičnog postupka.
Predmet se tiče nekada veoma moćnog kardinala Anđela Bečija i još osam optuženih koji su 2023. godine, nakon opsežnog dvogodišnjeg suđenja, proglašeni krivim za nekoliko finansijskih krivičnih djela.
Međutim, vatikanski Kasacioni sud je nedavno potvrdio odluku nižestepenog suda da u potpunosti odbaci žalbu tužilaca. To znači da optuženi u žalbenom postupku mogu računati samo na poboljšanje presuda i kazni ili čak na njihovo poništavanje.
Istog dana kada je donesena odluka Kasacionog suda, glavni vatikanski tužilac Alesandro Didi odustao je od višemjesečnih prigovora i iznenada se povukao iz predmeta, umjesto da rizikuje da ga Kasacioni sud formalno ukloni.
U središtu spora nalazi se Didijeva uloga u sada već ozloglašenoj prepisci putem WhatsApp-a, koja je dovela u pitanje kredibilitet čitavog suđenja. Ove poruke, koje dokumentuju višegodišnje, zakulisno nastojanje da se Bečiju stavi na metu, ukazuju na upitno ponašanje vatikanske policije, tužilaca i samog pape Franje.
Nekoliko branilaca tvrdilo je da poruke pokazuju kako Didi nikako nije bio nepristrasan u rukovanju dokazima i svjedocima te da nije podoban da nastavi obavljati svoju funkciju.
Didi je ove argumente odbacio kao neosnovane i oštro se žalio kardinalima-sudijama Kasacionog suda.
Da je Kasacioni sud zaista presudio protiv Didija i ocijenio da je njegova uloga nespojiva s funkcijom, čitav predmet mogao je završiti proglašenjem suđenja ništavnim. Kako sada stvari stoje, žalbeni sud je zaključio da su Didijeve tužilačke aktivnosti bile valjane, iako se kasnije povukao.
Prvostepeni proces počeo je 2021. godine, a u njegovom središtu bila je vatikanska investicija od 350 miliona eura u jednu londonsku nekretninu.
Tužioci su tvrdili da su posrednici i vatikanski monsinjori prevarili Svetu Stolicu za desetine miliona eura kroz naknade i provizije prilikom sticanja te imovine, a potom je ucijenili tražeći 15 miliona eura da bi prepustili kontrolu nad njom.
Ova istraga iznjedrila je i dvije glavne sporedne linije povezane s Bečijem, nekada izuzetno uticajnim kardinalom, koji je proglašen krivim za pronevjeru i osuđen na pet i po godina zatvora.
Tribunal je osudio i osam drugih optuženih za pronevjeru, zloupotrebu položaja, prevaru i druga krivična djela, ali ih je u mnogim tačkama optužnice oslobodio.
Svi optuženi su tvrdili da su nevini i uložili žalbe. Tužioci su se takođe žalili, budući da je tribunal u velikoj mjeri odbacio njihovu ključnu tezu o velikoj zavjeri za prevaru Svete Stolice, te je optužene osudio samo za nekolicinu ozbiljnih, ali sporednih krivičnih djela.
Žalbeni postupak sada se nastavlja na osnovu drugih argumenata odbrane, a sljedeća linija napada fokusira se na ulogu pape Franje u istrazi.
Spornim su posebno ocijenjena četiri tajna izvršna dekreta koja je Franjo potpisao 2019. i 2020. godine, u ranoj fazi istrage, a kojima su vatikanski tužioci dobili široka ovlašćenja, uključujući neograničenu upotrebu prisluškivanja i pravo da odstupaju od postojećih zakona.
Ovi dekreti otkriveni su tek neposredno prije početka suđenja i nikada nisu zvanično objavljeni.
Vatikan i dalje insistira na tome da su svi optuženi imali pošteno suđenje.

Nastavljeno "suđenje stoljeća" u Vatikanu, preispituje se uloga pape Franja u istrazi

Institut ekonomskih nauka izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve učestalijih pojava da se na internetu, društvenim mrežama i drugim kanalima tržišne komunikacije potrošačima plasiraju reklamne i promotivne poruke koje obećavaju zdravstvene i druge “garantovane” efekte, naročito u osjetljivim oblastima koje se tiču djece i porodice. 
Kako navodi Jovo Rabrenović iz ovog nevladinog udruženja, takve poruke nerijetko koriste prenaglašene tvrdnje, insinuacije i "brza rješenja", stvarajući kod potrošača pogrešan utisak o prirodi, svojstvima i učincima proizvoda ili usluga.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu etike i ulazi u domen zakonskih zabrana. Član 29 Zakona o zaštiti potrošača postavlja standard da je zabranjeno oglašavanje koje potrošača dovodi ili može dovesti u zabludu, koje podstiče ponašanje štetno po sigurnost i zdravlje, kao i ono koje može ugroziti zdravlje i psihički razvoj maloljetnih - ističe Rabrenović.
Dodaje da Zakon o nedozvoljenom oglašavanju zabranjuje obmanjujuće oglašavanje koje dovodi primaoca poruke u zabludu i utiče na njegovo ekonomsko ponašanje, uz primjenu i drugih posebnih ograničenja u osjetljivim oblastima.
- Institut ekonomskih nauka će u narednom periodu, u okviru svojih stručnih i analitičkih kapaciteta, sprovoditi sistematsko praćenje tržišta i tržišnih komunikacija, sa fokusom na: reklamne i promotivne poruke u digitalnom prostoru (društvene mreže, internet oglasi, influenserske promocije, sponzorisani sadržaji); direktne marketinške poruke (SMS/Viber/WhatsApp, e-mail kampanje, “newsletter” sadržaji); oglase i promotivne materijale u prodajnim objektima i putem posrednika, te navode koji se odnose na zdravstvene efekte, rezultate i “garancije”, kao i na sve tvrdnje koje mogu biti formulirane tako da prosječnog potrošača navedu na zaključak koji nije zasnovan na tačnim i provjerljivim informacijama - precizirao je Rabrenović.
Cilj ovog praćenja je, objašnjava, da se utvrdi da li na tržištu postoje oblici oglašavanja i reklamnih poruka koji su u suprotnosti sa članom 29 Zakona o zaštiti potrošača i drugim relevantnim odredbama tog zakona, kao i sa Zakonom o nedozvoljenom oglašavanju, posebno u dijelu koji se odnosi na obmanjujuće predstavljanje svojstava proizvoda ili usluga, prenaglašavanje efekata, sugerisanje neprovjerenih zdravstvenih koristi i kreiranje zablude koja utiče na potrošačke odluke.
- Institut će nalaze prikupljati na način koji omogućava jasnu dokumentaciju (arhiviranje sadržaja, vremensko označavanje, identifikacija kanala i načina oglašavanja), nakon čega će, u skladu sa javnim interesom i važećim procedurama, sačiniti analitički izvještaj i gdje postoji osnov sumnje na povredu propisa, dostaviti informacije nadležnim organima radi postupanja u okviru njihovih zakonskih ovlašćenja - rekao je Rabrenović. 
Istovremeno, dodaje, o opštim trendovima i sistemskim rizicima Institut će informisati javnost, sa ciljem jačanja potrošačke svijesti i prevencije štete.
- Zaštita potrošača u ovakvim slučajevima nije i ne smije biti apstraktan princip, već konkretna obaveza društva da spriječi zabludu, ekonomsku štetu i rizike po zdravlje i sigurnost građana. Posebno naglašavamo potrebu za odgovornim oglašavanjem u sadržajima koji se dotiču djece i osjetljivih grupa, gdje svaka manipulativna poruka proizvodi posljedice koje prevazilaze pojedinačnu kupovinu i zadiru u temeljna prava i sigurnost potrošača - poručio je Rabrenović.

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Dva iranska zvaničnika izjavila su za New York Times da je moguć dramatičan nuklearni kompromis sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da Teheran favorizuje regionalni nuklearni konzorcij predložen prošle godine i da bi mogao prebaciti obogaćeni uranij u Rusiju.
New York Times je u ponedjeljak, pozivajući se na dva iranska zvaničnika, objavio da bi Teheran u okviru mogućeg sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao biti spreman suspendovati ili ugasiti svoj nuklearni program.
Ako se potvrdi, takav potez predstavljao bi dramatičan zaokret, s obzirom na dosadašnje javno protivljenje Irana potpunoj obustavi obogaćivanja uranija u bilo kakvom dogovoru sa Vašingtonom.
Prema riječima zvaničnika, cilj ovakvog kompromisa bio bi smanjenje tenzija u trenutku prijetnji američkim vojnim napadom.
Međutim, dodali su da Iran i dalje preferira alternativni prijedlog koji su Sjedinjene Američke Države iznijele tokom propalih pregovora prošle godine, prije 12-dnevnog rata i udara na nuklearna postrojenja. Taj prijedlog predviđao je osnivanje regionalnog konzorcija za proizvodnju električne energije iz nuklearnih izvora, pri čemu bi se obogaćivanje uranija odvijalo izvan Irana.
Zvaničnici su za Times rekli da je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, tokom sastanka prošle sedmice u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prenio ličnu poruku vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.
Prema toj poruci, Iran bi bio spreman prebaciti svoj obogaćeni uranij u Rusiju, slično aranžmanima iz originalnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, upitan o toj mogućnosti, rekao je da je to pitanje već dugo na dnevnom redu.
Ovaj izvještaj dolazi uoči očekivanih razgovora u petak između američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Aragčija. Njih dvojica su vodili i prošlogodišnje pregovore. Uprkos pojačanim tenzijama, iranski zvaničnici navode da su ostali u kontaktu putem tekstualnih poruka, uz posredovanje diplomata iz Turske, Katara, Omana i Iraka.
Razgovori bi se trebali održati u Istanbulu i, prema navodima Timesa, bit će vođeni direktno između američke i iranske delegacije, za razliku od većine sastanaka prošle godine. Očekuje se i prisustvo Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i visokih zvaničnika iz Turske, Katara i Egipta.
Odvojeno, Ali Šamkhani, viši savjetnik ajatolaha Khameneija, rekao je u ponedjeljak u intervjuu za libansku televiziju Al-Mayadeen da je Iran primio prijedloge i da postoji mogućnost izbjegavanja katastrofe ukoliko oni budu lišeni prijetnji i budu sadržavali razumne uslove. Naveo je da su razgovori još u ranoj fazi te da je ograničavanje pregovora isključivo na nuklearno pitanje osnovni uslov, dodajući da je čak i druga strana priznala da je nuklearni dosije centralna tema.
Šamkhani je takođe ponovio upozorenje Irana da bi američki napad izazvao odmazdu protiv Izraela, ističući da Vašington i Tel Aviv treba posmatrati kao jedinstven front. Rekao je da bi svaki američki udar, bez obzira na razmjere, doveo do odgovora i mogao eskalirati u mnogo širu krizu.

Moguć dramatičan dogovor: Iran spreman suspendovati nuklearni program i prebaciti uranij u Rusiju

Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je pozvao republikance da "preuzmu kontrolu" i "nacionalizuju" glasanje dok nastavlja iznositi netačne tvrdnje o izbornom procesu u SAD-u pred predstojeće predsjedničke izbore 2026. godine.
Tramp je izjave dao u intervjuu s bivšim direktorom FBI-a Denom Bonginom, koji je dao ostavku u decembru i vratio se podkastingu.
Tramp je tvrdio da negrađansko glasanje nepravedno utiče na ishod izbora, iako stručnjaci naglašavaju da su takvi slučajevi izuzetno rijetki i već ilegalni, te je Bonginu rekao da je "nevjerovatno da republikanci nisu stroži po tom pitanju".
- Republikanci bi trebali reći: "Mi želimo preuzeti". Trebali bismo preuzeti glasanje... u barem 15 mjesta. Republikanci bi trebali nacionalizovati glasanje. Imamo države koje su toliko korumpirane i broje glasove - rekao je Tramp.
Ustav daje državama ovlašćenje da sprovode federalne izbore, uz zakone koje donosi Kongres. Klauzula o izborima navodi, između ostalog, da "državni zakonodavni organi određuju vrijeme, mjesta i način održavanja izbora za Predstavnički dom i Senat".
Tramp nije precizirao kako tačno želi da republikanci "nacionalizuju" glasanje.
Vođa manjine u Senatu Čak Šumer, najviši demokrata u komori, oštro je kritikovao Trampa zbog njegovih izjava Bonginu.
- Prije samo nekoliko sati Tramp je rekao da želi nacionalizovati izbore širom zemlje. To je ono što je Tramp rekao. Mislite li da vjeruje u demokratiju? Rekao je: "Mi želimo preuzeti, republikanci bi trebali nacionalizovati glasanje". Da li Donald Tramp treba primjerak Ustava? Ono što govori je skandalozno i ilegalno - rekao je Šumer.
Trampov program je na kocki na ovogodišnjim izborima, na kojima će svi poslanički mandati i 35 mjesta u Senatu biti u pitanju. Trenutno republikanci imaju tijesnu većinu u obje komore, ali ciklusi prije sredine mandata istorijski nisu povoljni za stranku predsjednika.
Prošle godine, Tramp i drugi republikanci su zagovarali prekrajanje izbornih jedinica sredinom mandata kako bi dobili dodatne mandate u Predstavničkom domu. Predsjednik je prošlog mjeseca upozorio republikance da moraju pobijediti na izborima ili će biti impičovan. Tramp i dalje vodi pravne postupke u vezi sa gubitkom na izborima 2020. godine, šireći netačne tvrdnje o prevari.
Prošle sedmice, FBI je pretražio i zaplijenio originalne glasačke spise iz okruga Fulton u Džordžiji, ključne savezne države koja je 2020. godine glasala za Džoa Bajdena.
- Sada ćete vidjeti nešto u Džordžiji gdje su, uz sudski nalog, mogli pribaviti glasačke listiće. Vidjećete da će se pojaviti zanimljive stvari - rekao je Tramp u podcastu Bongina.

Tramp pozvao republikance da "preuzmu kontrolu" i "nacionalizuju" glasanje

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

Nedopustiva greška policije, Medenica najvjerovatnije planirao bjekstvo

Kolumne

Državna igra ,,tutumiša”

Politika

Knežević: Trobojka na institucijama i prilikom obilježavanja praznika, državnu zastavu niko neće dirati

Tag: informacije-o-radu-vlada

U regionu izostaju ključne informacije o radu vlada

Nastavljeno "suđenje stoljeća" u Vatikanu, preispituje se uloga pape Franja u istrazi

Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip

Moguć dramatičan dogovor: Iran spreman suspendovati nuklearni program i prebaciti uranij u Rusiju

Tramp pozvao republikance da "preuzmu kontrolu" i "nacionalizuju" glasanje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO