U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- NVO "Bijeli štap" traži izmjene zakona o vještačenju invaliditeta.
- Društvene mreže preplavile objave o navodnim nedjelima državljana Turske u Crnoj Gori. Državljani Turske, koji žive u našoj državi, u izjavi za TV E kažu da ih ovakve negativne kampanje plaše.
- Medicinari tvrde da ih nadležni mjesecima ignorišu, traže uvećanje zarada.
- Nikšić obilježava 18. septembar - Dan Opštine.
Gost emisije je Tomislav Sokol, poslanik u Evropskom parlamentu.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol

Crna Gora je, kada je riječ o dostupnosti terapija za rijetke bolesti poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, iznad prosjeka u regionu, a za dalji napredak ključno je uspostavljanje registra rijetkih bolesti koji bi omogućio bolje praćenje pacijenata.
To je poruka sa panela o rijetkim bolestima: Duchennova mišićna distrofija i Friedreichova ataksija, koji su organizovali Nacionalna organizacija za rijetke bolesti (NORB) i Medical.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Vuk Kadić, istakao je da je politika države jasno usmjerena ka tome da svi pacijenti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima dobiju adekvatnu zaštitu, bez obzira na to da li je riječ o rijetkim ili češćim bolestima.
- Uvijek pokušavamo da nađemo sredstva za liječenje i rijetkih bolesti. Ne dijelimo pacijente na one sa češćim ili rjeđim dijagnozama, već nastojimo da obezbijedimo zdravstvenu zaštitu za sve naše osiguranike - naglasio je Kadić.
Govoreći o rijetkim bolestima poput Duchennove mišićne distrofije i Friedreichove ataksije, Kadić je istakao da Fond u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i stručnjacima iz oblasti neurologije i pedijatrije obezbjeđuje terapije koje su neophodne pacijentima.
Posebna komisija, kako je pojasnio, odlučuje o uvođenju inovativnih terapija, ne da bi se komplikovao proces, već da bi se osigurala kontrola i jednaka dostupnost svima kojima je terapija potrebna.
- Bez obzira na to što je budžet za zdravstvo u 2025. godini ograničen i nedovoljan, našli smo način da obezbijedimo terapiju i za pacijente koji su trenutno kandidovani za liječenje rijetkih bolesti. Trudićemo se da svima pružimo adekvatnu i pravovremenu terapiju - poručio je Kadić.
On je istakao da je Crna Gora po dostupnosti inovativnih, bioloških i onkoloških terapija na nivou država Evropske unije, a da je u nekim segmentima ispred država u okruženju, pa čak i pojedinih finansijski jačih država.
- To je rezultat jasne politike države – da obezbijedi svojim građanima najbolju moguću zdravstvenu uslugu i zaštitu. Medicina napreduje iz sata u sat, a mi želimo da pratimo te trendove i budemo u korak sa savremenim dostignućima - rekao je Kadić.
Iako pojedine procedure u državi još uvijek nijesu dostupne zbog nedostatka dovoljnog broja pacijenata i iskustva stručnjaka, Kadić je ocijenio da je Crna Gora, kada je riječ o savremenim terapijama, na visokom nivou.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Mladen Debeljević, pojasnio je da je Duchennova mišićna distrofija (DMD) rijetka, progresivna bolest koja se nasljeđuje X-vezano recesivno, prenoseći se sa majke koja je nosilac na muško potomstvo.
- Prevalenca bolesti iznosi oko dva pacijenta na 100.000 stanovnika, dok je učestalost novooboljelih dječaka jedan na 3.500 do 5.000 novorođenih dječaka. Imajući u vidu da se u Crnoj Gori godišnje rodi oko 7.000 djece, od čega je polovina muškog pola, očekuje se da se u prosjeku jedno dijete sa ovom bolešću rodi svake godine do godinu i po - naveo je Debeljević.
Ukazao je da u Crnoj Gori ne postoji registar rijetkih bolesti, pa tako ni za ovu bolest.
- Na osnovu zdravstvene dokumentacije i kontakata sa zdravstvenom službom, procjenjuje se da u našoj državi ima oko desetoro djece sa ovom dijagnozom - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da se bolest najčešće manifestuje između druge i pete godine života.
- Djeca uredno prohodaju, ali se javljaju smetnje u kretanju: hod na prstima, nestabilnost, otežano ustajanje iz čučnja. Od pete godine simptomi postaju izraženiji: otežano penjanje uz stepenice, potreba za ortopedskim pomagalima, a već oko osme godine djeci je neophodno pomagalo za hod. Bez liječenja, pacijenti oko desete godine postaju vezani za invalidska kolica - naveo je Debeljević.
Prema njegovim riječima, osim problema sa kretanjem, bolest je praćena i ozbiljnim komorbiditetima, navodeći da gotovo svi pacijenti nakon 18. godine razvijaju ozbiljne srčane tegobe – aritmije i kardiomiopatiju.
- Javljaju se i deformiteti kičme (skolioza, kifoza) i stopala, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje - kazao je Debeljević.
Pojasnio je da zbog svega navedenog liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup, navodeći da osim neurologa, u brizi o pacijentima učestvuju kardiolozi, ortopedi, fizijatri, a da je neophodna i psihološka podrška.
- Poseban izazov predstavlja kasno postavljanje dijagnoze. Prosječno kašnjenje iznosi godinu do dvije, što je problem i na globalnom nivou. S obzirom na razvoj novih terapija, ključno je da pacijente što ranije dijagnostikujemo kako bi se pravovremeno započelo liječenje - poručio je Debeljević.
Govoreći o Friedreichovoj ataksiji, Debeljević je pojasnio da oba roditelja moraju biti nosioci defektnog gena, a vjerovatnoća da će bolest biti prenesena na dijete iznosi 25 odsto.
- Učestalost je jedan do dva oboljela na 50.000 stanovnika. Prema podacima kojima raspolažemo, u Crnoj Gori postoji oko četvoro djece mlađe od 16 godina i 7 do 8 odraslih pacijenata sa ovom dijagnozom - naveo je Debeljević, ponovo naglašavajući značaj formiranja registra rijetkih bolesti.
Ukazao je da se bolest se najčešće javlja između 5. i 12. godine života.
- Prvi simptomi koje roditelji primijete su nestabilan hod i smetnje u koordinaciji. Kako bolest napreduje, javljaju se abnormalni pokreti očiju, gubitak sluha, smetnje vida i srčane komplikacije – inicijalno hipertrofična kardiomiopatija, a kasnije dilatativna, koja vodi do srčane slabosti. Deformiteti kičmenog stuba (skolioza) prisutni su kod čak dvije trećine oboljelih - naveo je Debeljević.
Kazao je da se dijagnoza često postavlja značajnim zakašnjenjem.
- Pacijenti se u početku obraćaju kardiologu ili ortopedu zbog deformiteta kičme, a tek kasnije neurologu. U svijetu prosječno kašnjenje u postavljanju dijagnoze iznosi više od tri godine. Za potvrdu dijagnoze ključna su genetska testiranja, dok klinički nalazi uključuju smanjene mišićne reflekse, pozitivan Babinski znak, kao i promjene na magnetnoj rezonanci kičmene moždine - rekao je Debeljević.
Ocijenio je da je i kod ove bolesti, kao i kod Duchennove distrofije, rana dijagnostika od ogromnog značaja, naročito zbog razvoja novih terapija koje pacijentima daju jasniju perspektivu i mogućnost kvalitetnijeg života.
Neuropedijatar u Institutu za bolesti djece, KCCG dr Nelica Ivanović Radović, kazala je da smo u posljednjih 20 godina svjedoci prave revolucije u pronalasku novih terapija koje mijenjaju ishode teških bolesti.
- Više nismo samo posmatrači loših prognoza, već aktivno učestvujemo u liječenju svojih pacijenata - istakla je Ivanović Radović.
Prema njenim riječima, rijetke bolesti pogađaju oko 300 miliona ljudi širom svijeta, a terapija postoji za svega deset odsto oboljelih.
- Kod mišićne distrofije, iako lijek za potpuno izlječenje ne postoji, multidisciplinarni pristup ostaje osnova liječenja: od neuropedijatra, neurologa i fizijatra, preko kardiologa i pulmologa, do nutricionista i psihologa - rekla je Ivanović Radović.
Kazala je da su prvi značajan iskorak u farmakološkoj terapiji bili kortikosteroidi koji su produžili pokretljivost i očuvali mišićnu i plućnu funkciju, uz kontrolu neželjenih dejstava.
- Napredak u razumijevanju molekularne osnove bolesti i razvoj novih terapija pružaju nadu. Iako bolest ne možemo u potpunosti zaustaviti, produžavamo samostalnu pokretljivost pacijenata i poboljšavamo kvalitet života. Multidisciplinarni pristup ostaje ključan - poručila je Ivanović Radović.
Neurolog u Klinici za neurologiju, KCCG dr Jevto Eraković, istakao je veliko zadovoljstvo što je dio istorijskih promjena u liječenju neuroloških bolesti.
Podsjetio je na vrijeme kada su terapijske mogućnosti bile veoma ograničene, a liječenje pacijenata znatno teže.
- Danas, zahvaljujući inovativnim terapijama, pacijentima se produžava ne samo životni vijek, već i značajno poboljšava kvalitet života. Od 2018. godine u Crnoj Gori bilježimo sve veći napredak, a ono što rade kolege iz Fonda za zdravstveno osiguranje na tom planu zaslužuje svaku pohvalu - rekao je Eraković.
Posebno je ukazao na multidisciplinarni pristup u liječenju rijetkih bolesti poput Friedreichove ataksije, gdje pored neurologa važnu ulogu imaju fizijatri, kardiolozi, endokrinolozi i ortopedi.
- Samo ovakav komplementarni pristup daje rezultate i omogućava pacijentima bolju pokretljivost, koordinaciju i kontrolu pridruženih oboljenja - rekao je Eraković.
Ukazao je da je do skoro jedina dostupna terapija bio idebenon, koji nije davao značajan klinički efekat, ali je kod pacijenata donio poboljšanja u emocionalnom i socijalnom aspektu.
- Danas, međutim, na raspolaganju su i novi lijekovi poput dimetilfumarata i riluzola, koji se već koriste u drugim oblastima neurologije, a pokazuju potencijal u liječenju Friedreichove ataksije. Ohrabruju i prvi rezultati ispitivanja u oblasti genske terapije - naveo je Eraković.
Ocijenio je da Crna Gora u ovoj oblasti može da se mjeri i sa mnogo razvijenijim zemljama.
- Pratimo trendove, uvodimo nove terapije, idemo na edukacije i vidimo veliki stepen posvećenosti naših ljekara, što se direktno odražava na kvalitet liječenja pacijenata - zaključio je Eraković.
Predsjednica Nacionalne organizacije za rijetke bolesti (NORB) Nataša Bulatović, istakla je da je misija organizacije jasna – obezbijediti bolji i dostojanstveniji život ljudima koji žive sa rijetkim bolestima i njihovim porodicama.
- Naše djelovanje je usmjereno na to da niko ne ostane sam u borbi sa bolešću. Zbog toga pružamo psihosocijalnu podršku, jer rijetka bolest ne pogađa samo pojedinca, već cijelu porodicu. Takođe radimo na edukaciji i informisanju pacijenata, pružanju provjerenih podataka o dijagnozi, pravima i mogućnostima liječenja, kao i pravnom savjetovanju i zastupanju - kazala je Bulatović.
Posebno je naglasila značaj podizanja svijesti javnosti kroz kampanje, događaje i konferencije, ocijenjujući da su za deset godina postojanja NORB-a pacijenti oboljeli od rijetkih bolesti postali vidljiviji nego ikad ranije.
Bulatović je ocijenila da je cjelovit pristup je ključan – od medicinske brige, psihološke i socijalne podrške, do obrazovanja koje uvažava potrebe oboljelih i stvaranja zajednice koja ih prihvata.
- Naša poruka je jasna – niko ne treba da bude sam u borbi sa rijetkim bolestima - rekla je Bulatović.
Majka dječaka oboljelog od Duchennove mišićne distrofije, Zorica Pavićević, kazala je da smatra ključnim da roditelji nakon uspostavljanja dijagnoze dobiju psihološku pomoć, ukazujući na važnost podrške porodice.
- Na udaru je naša mala porodica i to treba da se preživi, ali čovjek mora da se bori i da pokušava da to prevaziđe. Život se promjeni za 360 stepeni, ali snaga da se očuva porodica nas je tjerala da gledamo pozitivno i da idemo dalje. Odlučili smo da se borimo sa pozitivnim stavom - navela je Pavićević.
Ona je kazala da joj napredak terapije za ovu rijetku bolest uliva nadu kao roditelju. &nbsp;

Crna Gora iznad prosjeka u regionu po dostupnosti terapija za rijetke bolesti

Važno je da sve procedure za izbor sudija Ustavnog suda budu urađene onako kako treba, da nema nikakvih sumnji i da apsolutno svima bude jasno da sud nije ispolitizovan i da ne djeluje jednostrano, nego da djeluje kao ono što bi trebao biti, a to je čuvar Ustava i zakona. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Činjenica je, kaže, da je postignut napredak u vladavini prava, ali još postoje neuralgične tačke koje nijesu riješene. Jedna od njih je, kako kaže, svakako izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore.
- To je nešto na šta je predsjednik Milatović više puta upozoravao, ali i opozicija. Način kako je to urađeno do sada, odnosno prestanak mandata bivše sutkinje i ovo što se sada događa definitivno je problematično i to je nešto što se treba riješiti - rekao je Sokol.
<h2>Percepcija pravosuđa se mora promijeniti</h2>
Uloga Ustavnog suda, kao kontrolora i čuvara Ustava je, kako kaže, velika. Taj sud, objašnjava, nema samo pravnu već i političku ulogu.
Poručuje i da se percepcija pravosuđa mora promijeniti, jer ono ne smije biti u službi jedne političke opcije, a na štetu drugih.
- Da bude jasno da pravosuđe nije tu da sudi jednoj političkoj opciji za interes druge političke opcije, nego da zaista bude u pravom smislu nepristrasno - istakao je Sokol.
Prema njegovim riječima, vladavina prava obuhvata temeljne vrijednosti koje zastupa Evropska unija (EU), a tu spadaju i pitanja vezana za žrtve rata, pitanje odštete i obeštećenja za žrtve rata devedesetih.
- To su pitanja koja se svakako koraju riješiti, jer svaka osoba ima pravo na pravnu zaštitu, a za one koji su pretrpjeli štetu pravni sistem mora učiniti sve da se i takva šteta nadoknadi. Tako da ima tu još pitanja koja su itekako relevantna – pitanja temeljnih vrijednosti, pitanja procedura, poštovanja pravila, ali svakako ima još dosta posla kako bi se Crna Gora u punom smislu uskladila sa evropskim standardima i kriterijumima - naglasio je Sokol.
Nije dobro, poručuje on, kada predsjednik jedne grane vlasti - zakonodavne, čija stranka je dio vladajuće koalicije govori kako bi trebalo da radi pravosuđe.
Naglašava da preuzimanje vlasti i kontrola nad izvršnom i zakonodavnom vlašću, ne znači da imate pravo govoriti pravosuđu kako bi oni trebalo da radi svoj posao, a posebno ne slati poruke koje djeluju kao da se vrši pritisak da treba presuđivati, procesuirati i progoniti političke protivnike.
- To sa strane izgleda kao da se šalje poruka sudijama da trebate učiniti više da bi osudili ili procesuirali naše političke protivnike. To je nešto što nikako nije dobro, jer pravosuđe mora biti nepristrasno, ali isto tako i svi politički akteri moraju ostavljati utisak da zaista jeste tako. U tom smislu je važno izbjegavati bilo kakve izjave koje bi nepristrasnost i objektivnost pravosuđa dovele u pitanje - rekao je Sokol.
Smatra da postoji dobar dio glasača koji su glasali Pokret Evropa sad, a kojima je bilo neprihvatljivo iz nekog razloga da glasaju Demokratsku partiju socijalista (DPS). Vjeruje i da ti ljudi nijesu sigurno glasali za to da Crna Gora bude opet „drugo oko u glavi“, privezak Beograda ili Moskve, da se u njoj promoviše četnička ideologija i velikosrpstvo.
- Vjerujem da jako puno ljudi i u PES-u koji sigurno nijesu zadovoljni trenutnim stanjem. Imamo situaciju da je vladajuća koalicija takva kakva jeste, da su u njoj stranke koje apsolutno nijesu evropske, stranke koje ni na koji način ne zagovaraju evropske vrijednosti. Spomenuli smo izjavu Andrije Mandića koja se može shvatiti kao vršenje pritiska na pravosuđe, a sa druge strane imamo Demokrate koji su zadnjih mjeseci činili sve kako bi narušili odnose sa Hrvatskom, gdje se puštaju probni baloni i pripremaju teren da se ukloni ploča u Morinju, što je apsolutno neprihvatljivo, i da se sve vrijeme pokušava potencirati sukob sa Republikom Hrvatskom. Ljudi koji se ponašaju na takav način sigurno nijesu ljudi koji žive evropske vrijednosti i koji bi takve stvari htjeli - istakao je Sokol.
<h2>Izuzetno negativan uticaj SPC</h2>
Srpska pravoslavna crkva (SPC), smatra on, ima izuzetno veliki uticaj na kompletnu crnogorsku politiku, a pogotovo, kako tvrdi, na vladajuću koaliciju.
- Taj uticaj je izuzetno negativan, jer se SPC pokazala već puno puta, sada još i više, kao glavni uzročnik i kao glavni temelj velikosrpske politike i kao upravo ona ključna spona svih glavnih igrača koji su na liniji Beograda. Vidjeli smo, na kraju krajeva, da najviši predstavnici SPC odlaze u Moskvu, da se tamo ponašaju kao da su dio ,,ruskog sveta” i da oni taj ,,ruski svet” isto tako žele proširiti gdje god mogu, pa tako i na Crnu Goru – dodaje Sokol.
Prema njegovim riječima svi ti uticaji koji postoje nijesu nešto što je usklađeno i što može biti na bilo koji način prihvatljivo i dio evropske priče Crne Gore.
- I sa te strane apsolutno ako PES želi povratiti dio tog mandata koji je dobio od ljudi koji su glasali za njih, oni se moraju jasno odrediti prema tome i svakako distancirati od takve politike i takve velikosrpske ideologije. Šta će se dogoditi s PES-om ako se ne distancira od te velikosrpske priče, vidjeli smo na izborima u Nikšiću gdje je PES jako pao u odnosu na svoju poziciju i snagu koja je bila prije, i to je upravo pokazalo šta će se dogoditi ako oni ostanu u koaliciji sa DF-om, sa Demokratama i sa cijelom tom velikosrpskom ekipom - poručio je Sokol.
Odgovarajući na pitanje o pokušajima revitalizacije fašističkih pokreta dijela vladajuće većine, a uz pomoć SPC i odgovornosti premijera, Sokol vjeruje da premijer nije dio te priče, ali da u konstelaciji snaga, gdje Vlada zavisi od velikosrpskih političkih opcija koje su na direktnoj liniji sa SPC, jako teško možete donijeti odluke koje treba donijeti.
- U praksi ovakvo stanje jednostavno nije održivo, ako želite zaista imati jaku suverenističku, normalnu Crnu Goru koja je usklađena sa evropskim vrijednostima i koja ide prema zapadu. Ako vi želite da ona postane dio ,,ruskog i srpskog sveta” to je druga priča, ali ako želite na zapad onda ovakva konstelacija jednostavno vam onemogućava da donesete neke bitne odluke. Ako imate situaciju da je SPC dio tih provokacija i zapravo u pozadini svih tih velikosrpskih aktivnosti koje se događaju i naravno da u toj situaciji gdje su oni direktno nadovezani na neke stranke vladajuće koalicije, da onda vi kao premijer ne možete puno napraviti da biste to spriječili. U konkretnom pitanju spomenika Pavlu Đurišiću, Vlada jeste reagovala, ali je to bilo neko polurješenje, koliko sam vidio taj spomenik je sada u crkvi, to pokazuje ko stoji iza cijele priče - rekao je Sokol.
Važno je naglasiti, kaže, istorijsku ulogu Pavla Đurišića, koji je bio kolaboracionista nacistima, zločinac koji je odgovoran za smrt hiljade ljudi, naročito muslimana, a vi imate u vladajućoj koaliciji Bošnjačku stranku.
- Oni su u koaliciji sa onim političkim snagama poput DF-a, poput Demokrata, kojima, pretpostavljam, taj spomenik nije neprihvatljiv. Tu vidite koliko je ta vladajuća koalicija zapravo nespojiva, koliko su tu stranke koje su po svim segmentima i po svim karakteristikama zapravo ne idu jedni s drugima, onda naravno da je pitanje kako takva koalicija može voditi neku koherentnu evropsku politiku i voditi Crnu Goru prema zapadu - istakao je Sokol.
<h2>Destruktivna politika iz Beograda opstruira evropski put</h2>
Govoreći o dobrosusjedskim odnosima, kaže da se vidjela dobra volja Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića da se ti odnosi poprave i da se stvari riješe.
- Ali shvatam koliki su pritisci od dijela vladajuće koalicije za koje sam već rekao da su jednostavno teško prihvatljivi, odnosno da teško mogu ići skupa sa evropskom pričom i sa dobrosusjedskim odnosima. Vjerujem da je dio bitnih problema u procesu rješavanja i ja sam optimista što se toga tiče. Vjerujem da premijer ima dobru volju da se to riješi, ali očigledno su problemi unutar same vladajuće koalicije, koji stalno stavljaju neke klipove i koji cijelu priču usporavaju - naglasio je Sokol.
Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji. Cilj im je stabilna, proevropska i prozapadna Crna Gora koja nije, kako kaže, niti ruski, niti srpski privezak na Mediteranu.
- Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih niti bilo kakvih drugih pretenzija na Crnu Goru, ali želimo da Crna Gora bude normalna, demokratska država, koja je prvenstveno crnogorska i koja je samostalna, koja vodi sopstvenu politiku i usklađena je sa svim strateškim prioritetima kako Hrvatske, tako i Evropske unije. Mislim da je to ključ dobrosusjedskih odnosa i to je ono što Hrvatska želi - Crnu Goru koja neće biti privezak Beograda, nego će voditi samostalnu, suverenu politiku - poručio je Sokol.
Smatra da destruktivna politika iz Beograda ona koja najviše opstruira evropski put Crne Gore, jer u Beogradu ne žele da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
- Sve ove provokacije koje se događaju, sad najviše od Demokrata, mislim da su upravo dirigovane iz Beograda, kako bi se što više isprovocirala druga strana, EU i Hrvatska i kako bi se taj put opstruirao. Zato se Hrvatska tu nastoji ponašati što više konstruktivno, ne možemo preći preko nekih stvari, ali želimo naći konstruktivno rješenje i način da Crna Gora ipak ode prema EU i da se ta bilateralna pitanja riješe. Ali očigledno je da se čini sve sa strane da se to opstruira i uspori, i mislim da je upravo ta linija Beograd - Demokrate ona koja je trenutno glavni problem, ili jedan od glavnih problema na putu Crne Gore prema EU i zato radimo sa onim konstruktivnim djelovima crnogorske vlasti, kako bi se pronašlo rješenje - zaključio je Sokol.

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru kao demokratsku državu koja vodi sopstvenu politiku u EU

Mještani/ke Prčanja su se obratili redakciji Radio Kotora u utorak popodne, navodeći da su uočili zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić, u naselju Glavati, do lokacije Tre sorele. Kako navode, sumnjaju da se radi o naftnoj mrlji, zbog čega su izrazili zabrinutost i apelovali na hitnu reakciju nadležnih. Oni ističu da su stanje mora u ovom dijelu zaliva prijavili Lučkoj kapetaniji i Institutu za biologiju mora, ali da, do trenutka kada su kontaktirali redakciju lokalnog javnog emitera, “niko nije izašao na teren”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918190952_117a31cb51ba8c1a756544bee40da85ea5e2592cbc05d9447e4a5c8d522874ce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250918190952_117a31cb51ba8c1a756544bee40da85ea5e2592cbc05d9447e4a5c8d522874ce" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić"> <figcaption>Zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić(Photo: Radio Kotor)</figcaption> </figure>  Radio Kotor najprije je uputio zvaničan upit Službi za inspekcijske poslove Opštine Kotor, odakle su kazali da ova gradska služba “nema stvarnu nadležnost postupanja u navedenoj predmetnoj problematici”, te da su u ovom slučaju nadležne inspekcije Lučke kapetanije. Potom se taj medij danas telefonskim putem obratio inspektoru sigurnosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Kotor, Željku Lomparu, koji je potvrdio da su prekjuče bili na moru, ali da je obilazak obavljen u sumrak, kada zagađenje nije bilo vidljivo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918190952_c1da2e71db56cf3381458c19346644ee86422687334ede0e4bcff8f904a1f145.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250918190952_c1da2e71db56cf3381458c19346644ee86422687334ede0e4bcff8f904a1f145" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić"> <figcaption>Zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić(Photo: Radio Kotor)</figcaption> </figure>  On je kazao da nije bilo mogućnosti da gliserom uđe u marinu zbog “konopa” kojima su vezana plovila, te da oko nje nije uočeno nikakvo zagađenje, o čemu je sačinjen fotoelaborat. Ovakvi slučajevi, rekao je Radio Kotoru kapetan Grujica Dudić, inspektor sigurnosti pomorske plovidbe kotorske Lučke kapetanije, su u nadležnosti Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, te je uputio na Pomorsko-operativni centar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918190952_77f2142a52e20d112f60c81772f5ce4a2faa3b7f89813e157865d1ad2bdb6cc3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250918190952_77f2142a52e20d112f60c81772f5ce4a2faa3b7f89813e157865d1ad2bdb6cc3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić"> <figcaption>Zauljene mrlje na površini mora u blizini marine Kordić(Photo: Radio Kotor)</figcaption> </figure>  Radio Kotor danas je prijavu građana/ki putem telefona prenio dežurnom u ovom centru. Inače, slušaoci/teljke su Radiju Kotor u međuvremenu javili i da je u more prosut tečni deterdžent, zbog čega se na površini pojavljuje bijela pjena. &nbsp;&nbsp;

FOTO: Mještani Prčanja ukazali na moguće zagađenje mora, slučaj prijavljen Upravi pomorske sigurnosti

Ministar vanjskih poslova Sirije stigao je u Vašington u četvrtak, što je prva zvanična posjeta na tom nivou u više od 25 godina, dok SAD vodi politiku približavanja Damasku, ukidajući sankcije i posredujući između novih islamističkih vlasti i Izraela.
Ministar vanjskih poslova Asad al-Šibani sastaće se s američkim zakonodavcima kako bi razgovarao o ukidanju preostalih američkih sankcija njegovoj zemlji, izjavio je senator Lindzi Grejam.
Njegova posjeta dolazi nakon što su neke visoke američke diplomate zadužene za Siriju naglo smijenjeni sa svojih funkcija usljed zaokreta Vašingtona, dok SAD nastoji da integriše svoje dugogodišnje kurdske saveznike u Siriji sa centralnom administracijom predsjednika Ahmeda al-Šara.
SAD takođe posreduju između Izraela i Sirije. Šara, koji bi sljedeće sedmice trebalo da posjeti Njujork povodom Generalne skupštine UN-a, rekao je da bi pregovori o postizanju sigurnosnog pakta s Izraelom mogli donijeti rezultate "u narednim danima."
Sjedinjene Države su uvele teške sankcije Siriji još od 2011. godine, nakon što je bivši predsjednik Bašar al-Asad, saveznik Irana i Rusije, nasilno suzbio proteste protiv njega, što je pokrenulo gotovo 14-godišnji građanski rat.
Nakon što su ga Šaraine snage svrgnule brzim vojnim pohodom u decembru, Vašington i Damask rade na zbližavanju odnosa, a američki predsjednik Donald Tramp je najavio da će krenuti u ukidanje sankcija nakon sastanka sa Šaraom u maju.

Nakon 25 godina: Šef diplomatije Sirije stigao u Vašington, traži ukidanje sankcija

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

,,Hehehehehehe, uh kume znaš kad je pao Milo imao - &nbsp;neki osjećaj prave slobode. A htjeli su nam Lazovići glavu slomit”... &nbsp; Četiri dana nakon što je 30. avgusta 2020. godine srušena vlast Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera, ovako su dvojica uticajnih članova škaljarskog klana, preko Skaj aplikacije, kovali planove za bolju i srećniju budućnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250916190944_8b9448247fb3248763814b98acebcc041179fcd634b4da14d48fcf4412d90653" data-rendition-name="original" width="897" height="474" loading="lazy" alt='OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"'> <figcaption>OLAKŠANJE NAKON 30.AVGUSTA 2020. GODINE: Skaj prepiska ,,Ahila" i ,,Kaprija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  A ta bolja i srećnija budućnost, prema zamisli škaljaraca, morala je ići samo u jednom pravcu – rasformiranja specijalnog policijskog tima i uklanjanja sa pozicija odlučivanja Zorana Lazovića, uticajnog policijskog funkcionera. A potom kroz dalji obračun koji će, umjesto škaljaraca, da sa Lazovićem, ali i Milivojem Katnićem i ostalima da obavi – nova avgustovska vlast. &nbsp; U porukama koje razmjenjuju Vladimir Ulama, pod nadimkom ,,Kapri” i njegov saborac iz škaljarskog klana čiji jedini znak prepoznavanje je nadimak ,,Ahil” zaista se vidi olakšanje nakon izbora. Kao i nada da više neće biti pod progonom jer su se sada &nbsp;njihovi prijatelji dočepali vlasti. &nbsp; &nbsp;,,Bar nam neće više murija na život seđeti kad se instaliraju ovi naši” – kaže škaljarac sakriven iza nadimka ,,Ahil”. &nbsp; RASFORMIRATI SPECIJALNI TIM ,,Ahil” upozorava Ulamu da sada, poslije izbora &nbsp;,,treba pripaziti da se skine specijalni tim”, pa kad, kako kaže, ,,skine se Lazović, kako će da puca”... Analiza komunikacija visokopozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe Vladimira Ulame i drugog pripadnika ove kriminalne organizacije pokazuje da su promjenu vlasti 30. avgusta 2020. dočekali kao veliki, radosni, politički i društveni preokret. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250916190952_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner "> <figcaption>SMETNJA ZA KLANOVE: Zoran Lazović, bivši policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kao i u više prethodnih Skaj korespondencija, tako i ovoj vođenoj četiri dana nakon parlaemntarnih izbora vidi se da su uticajni članovi škaljarskog kriminalnog klana bili glasači Demokrata Alekse Bečića. Zato ,,Ahil” i kaže da su svi iz njegove kriminalne grupe glasali za Demokrate, očekujući da će upravo ekipa okupljena oko čelnika Demokrata dobiti zadatak kontrole bezbjednosnog sektora. &nbsp; Istovremeno, Skaj prepiska pokazuje da su još 3. septembra, četiri dana nakon izbora, škaljarci imali informacije da će Dritan Abazović biti ključni čovjek u novoj vlasti. Lider Ure, partije koja je programski udaljena u odnosu na prosrpske i proruske partije bio je spreman da preuzme potpredsjendičko mjesto u vladi formiranoj u Manastiru Ostrog, pod budnim okom Amfilohija, tadašnjeg mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250916190952_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović"> <figcaption>JUNAK NA SKAJ APLIKACIJAMA: Dritan Abazović(Photo: Ilustracija)</figcaption> </figure>  Škaljarci su očekivali mnogo od Abazovića, pa su na interesantan način iskazivali zadovljstvo što će čelnik Ure biti koordinator svih službi bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; ,,GLASALI SMO DEMOKRATE, KADA SMO ZNALI...” Škaljarac koji se skriva pod pseudonimom ,,Ahil” ističe da su i on ,,i svi njegovi“ glasali Demokrate, i da su članovi Bečićeve stranke ,,svi kao „braća“. Poručuje i da škaljarcima policija - nakon promjene vlasti - više neće praviti probleme, za razliku od prethodnog perida, kada su im, citiramo, ,,Lazovići htjeli glavu slomiti”. &nbsp; I ove Skaj prepiske članova škaljarskog klana pokazuju naklonost bezbjednosno interesantnih lica prema Demokratskoj Crnoj Gori. To je obimna dokumentacija kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i koja ukazuje na veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, pa Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. U komunikaciji Barana se Đurišić izjašnjava kao član političke stranke Demokratska Crna Gora. &nbsp;Televizija E, ali i više drugih medija, opširno su izvještavali o razgranatim vezama OKG ,,Budvanska” sa funkcionerima Demokrata u Budvi. Ali i o bahatom, nezakonitom ponašanju nekih policijskih funkcionera iz redova Bečićeve stranke. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250916190956_555bf2d8b2a774fea3ad10021989e34eee6369270b967ef49ffee7a16cf33d93" data-rendition-name="original" width="994" height="633" loading="lazy" alt="BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić"> <figcaption>BEZ SANKCIJA: Dragana Kažanegra Stanišić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  FUNKCIONERSKA BAHATOST &nbsp; Poput Dragane Kažanegre Stanišić, državne sekretarke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je bila javno prozvana da je zaposjela tuđu imovinu u naselju Pržno u opštini Budva. Protiv nje je 25. decembra prošle godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio krivičnu prijavu Miraš Miketić, vlasnik stana u kojem je Kažanegra Stanišić boravila, mimo njegovog odobrenja. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Svi ovi detalji, sadržaj Skaj prepiske, ali i informacije o zloupotrebama službenog položaja pohranjeni su mjesecima u ladicama Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novivić, a neke i više od dvije godine. I za sada nema ikakve akcije, čak ni najava da će bilo ko biti saslušan ili da će se formirati predmet. &nbsp; &nbsp;Izgleda kao da je pozicija vlasti za sada - savršen štit. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,Dritan mi je sledeća tetovaža!”

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Ministar odbrane Slovenije Borut Sajovic, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.
Novinar portala ETV Miraš Dušević najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.
Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.
Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.
Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.
–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.

Tag: informativna-emisija

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol

Crna Gora iznad prosjeka u regionu po dostupnosti terapija za rijetke bolesti

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru kao demokratsku državu koja vodi sopstvenu politiku u EU

FOTO: Mještani Prčanja ukazali na moguće zagađenje mora, slučaj prijavljen Upravi pomorske sigurnosti

Nakon 25 godina: Šef diplomatije Sirije stigao u Vašington, traži ukidanje sankcija

PRATITE TVe UŽIVO