Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Izražavamo punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja za jačanje tolerancije i inkluzije kroz školske aktivnosti, upućenoj ministarki prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđeli Jakšić Stojanović - saopštila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
U danima kada svjedočimo govoru mržnje, ksenofobiji i netrpeljivosti prema strancima, posebno prema državljanima Turske, važno je, poručuje ona, da institucije pošalju jasnu poruku da Crna Gora ostaje društvo poštovanja, a ne predrasuda.
- Škole moraju biti sigurna mjesta, prostori u kojima se djeca uče razumijevanju, solidarnosti i zajedništvu - jasna je Cikotić.
Oni pozivaju ministarku Jakšić Stojanović da ovu inicijativu prepozna kao važnu priliku da se kroz obrazovni sistem afirmišu evropske vrijednosti i kultura dijaloga.
- Organizovanje zajedničkih aktivnosti za djecu i roditelje domaćih i stranih državljana, radionica, manifestacija i školskih projekata, može biti snažan korak ka većem povjerenju, društvenoj koheziji i osjećaju sigurnosti svih onih koji žive u našoj državi - ocijenila je Cikotić.
Crna Gora, poručuje ona, pripada Evropi po svojim vrijednostima: poštovanju različitosti, slobodi i humanosti.
- Evropski savez će uvijek podržavati svaku inicijativu koja te vrijednosti pretvara u praksu - zaključila je Cikotić.

1250x600

1084x550

Cikotić: Snažno podržavamo inicijativu za jačanje tolerancije i inkluzije kroz škole

Sjednica Skupštine opštine Pljevlja je prekinuta danas zbog sukoba unutar aktuelne većine koji je izazvan Inicijativom za smjenu predjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša, koju su u petak javnosti predstavili odbornici Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
To je saopšteno iz Kluba odbornika DPS Pljevlja. Ta partija pokrenula je &nbsp;inicijativu za smjenu Vraneša jer, kako su rekli, tokom svog mandata nije ostvario mjerljive rezultate u razvoju lokalne zajednice, više puta je vrijeđao i prijetio građanima i zaposlenima u lokalnoj upravi, sredstva iz budžeta Opštine koristio protivno interesima građana i javno omalovažavao državne simbole i praznike, ističući i da se dovodi u vezu sa ozbiljnim bezbijedonosnim incidentima.
Početak današnje sjednice lokalnog parlamenta obilježio je zahtjev Kluba odbornika vladajućeg PES-a da se da pauza od 15 minuta, koja je, kako su rekli u DPS-u, u konačnom trajala dva sata i 15 minuta, "a koju su odbornici vlasti iskoristili za priču o inicijativi za Vranešovu smjenu".
- Sjednica je nakon duge pauze, i prije nego je počela, završena zbog očiglednih neslaganja unutar vladajuće većine - navedeno je u saopštenju Kluba odbornika DPS-a.
Dodatno, kako navode u toj partiji, sjednicu je obilježilo i neprincipijelno ponašanje predsjednice Skupštine opštine Jovane Tošić.&nbsp;
- Umjesto da zaštiti ugled lokalnog parlamenta i svih odbornika, Tošić je ostala nijema, i ne samo jednom, na skandalozne i sramotne navode Darija Vraneša u okviru kojih je DPS nazivao kriminalnom organizacijom. Tim povodom, na kraju sjednice predsjedavajuća nije dozvolila proceduralno obraćanje odbornika DPS-a, već je samovoljno prekinula sjednicu - naglašeno je u saopštenju.
Sjednica je prekinuta do daljnjeg, dok, kako kažu u DPS-u, ne dođe do pobjede jedne, druge ili treće struje u okviru "skupine neozbiljnih i neodgovornih pojedinaca, koji u kontinuitetu nanose štetu gradu i građanima".&nbsp;

Klub odbornika DPS Pljevlja: Inicijativa za smjenu Vraneša izazvala sukobe u redovima aktuelne vlasti

Gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, uputio je dopis Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa inicijativom da predloži Vladi Crne Gore proglašenje bazena crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma za područje od javnog interesa, saopšteno je iz Glavnog grada.
Kako se navodi, bazeni u kojima se nalazi oko osam miliona tona crvenog mulja već decenijama predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva i životnoj sredini u Zetsko-Skadarskoj ravnici, a građani koji žive u njihovoj blizini suočavaju se s povećanim brojem oboljenja, dok problem, uprkos brojnim obećanjima, ostaje neriješen.
- Vrijeme je da država i lokalna samouprava zajednički djeluju kako bi riješili jedan od većih ekoloških problema u Crnoj Gori, zaštitili zdravlje građana i potvrdili status Crne Gore kao ekološke države - poručio je gradonačelnik Mujović.
On je istakao da bi rješavanje ovog pitanja predstavljalo snažnu potvrdu posvećenosti Crne Gore zaštiti životne sredine i ispunjavanju evropskih standarda, posebno u okviru poglavlja 27, čije zatvaranje je ključno za napredak države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Mujović: Bazen crvenog mulja kod KAP-a proglasiti za područje od javnog interesa

Na inicijativu za dobrovoljna vatrogasna društva, kaže Patricjia Pobrić, podstakli su je sve učestaliji požari u našoj zemlji, koja iz godine u godinu pokazuje koliko su lokalne zajednice ranjive.
- Imali smo sastanak posljednji u junu sa zainteresovanim građanima u Podgorici, iz Danilovgrada, iz Budve, tako da je to bio zadnji sastanak pred sezonu koji smo imali, već želeći da osnujemo ovakva društva. I onda nam se naravno desilo ono što se desilo, ovo nam je sada dalo samo više elana i želje da se pokrenu stvari sa neke mrtve tačke - kaže Pobrić.
Prvi korak biće prijavni formulari u svim opštinama, a zatim formiranje Vajber grupa putem kojih će se građani organizovati i dalje uključivati u obuke i timove.
- Trenutno je već oko 210 ljudi na Viber grupi DVD Podgorica, znači formular je aktivan od juče. Druga najveća grupa je Bar, treća Danilovgrad, pa Žabljak, a ja redom krećem sa otvaranjem Viber grupa sa tim članovima, a onda im šaljem zakonsku regulativu, statut i sve što im je potrebno da počnu osnivati svoje jedinice na lokalnom nivou - pojašnjava Pobrić.
Otvara se i pitanje zakonske regulative – da li dobrovoljni timovi mogu formalno da djeluju i kako se uklapaju u postojeći sistem zaštite i spašavanja.
- Izazov su zakonska rješenja koja nisu najbolja. Trenutno ova društva su NVO i postoji niz problema u ovom zakonu - navodi Pobrić.
Izazovima tu nije kraj.
- Sekundarno je problem zainteresovanost vlasti i resornog ministarstva i direktorata da se angažuju u motivisanju građana i pomoći oko osnivanja datih društava. Treći element bih rekla da je finansijske prirode – odvajanje budžeta, obuka i sve što je potrebno da se društva obuče i opreme - ističe Pobrić.
Inicijativa ostaje otvorena za sve zainteresovane, a poruka je jasna – bezbjednost društva zasniva se na zajedničkoj odgovornosti i solidarnosti građana.

Pokrenuta inicijativa za osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava

U Opštini Herceg Novi održan je sastanak povodom inicijative nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, za postavljanje spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine.
U saopštenju koje je medijima dostavila HRA navodi se da su ih predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Miloš Konjević ohrabrili da, u saradnji sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom unutrašnjih poslova, uz njihovu podršku, ponovo pokrenu inicijativu za izgradnju spomenika.
- Mi ćemo to učiniti već sjutra - kažu iz HRA.
Iz Opštine Herceg Novi su prethodno saopštili da je lokalna samouprava, kao i prethodnih godina, iskazala žaljenje zbog stradanja žrtava, pokazala spremnost da podrži inicijativu i ukazala inicijatorima na proceduralne korake koje moraju ispuniti kako bi došlo do postavljanja spomen obilježja.
- Uz pijetet prema žrtvama i njihovim porodicama, istaknuto je da lokalna samouprava, grad Herceg Novi i građani nijesu bili donosioci odluke, već je država bila ta koja je odredila da te 1992. godine Herceg Novi bude mjesto izvršenja ovog strašnog čina. Takođe, ukazano je da shodno Zakonu o spomen-obilježjima, zahtjev nevladinih organizacija ANIMA, HRA i CGO mora da bude formalizovan i prihvaćen od strane Ministarstva unutrašnjih poslova (u čijem vlasništvu je plato ispred OBHN gdje se spomen obilježje planira) i Ministarstva kulture i medija, odnosno Vlade Crne Gore koja mora dati saglasnost da spomen-obilježje može biti podignuto prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio, kako je to Zakonom predviđeno - saopštili su iz Opštine Herceg Novi.
Na taj način, dodaje se, Opština Herceg Novi je spremna da zahtjev za postavljanje uvrsti u sveobuhvatni Program postavljanja spomen-obilježja na teritoriji opštine Herceg Novi, a o kojem će se izjasniti odbornici SOHN.
Sastanku su prisustvovali i glavni administrator OHN, Nenad Đorđević, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, Alen Bajrović, sin stradalog Osma Bajrovića, Sejda Krdžalija, majka stradalog Sanina Krdžalije, i Hikmeta Prelo koja je izgubila sina Amera, brata Himza Čengića i zeta Smaila Hasanbegovića.

HRA, CGO i ANIMA će ponovo pokrenuti inicijativu za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine

Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) danas će, zajedno sa kolegama iz Socijaldemokrata (SD), predati inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića - potvrđeno je Portalu ETV.
Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, Danilo Mandić, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - a u kojem je koristio službena kola Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mandić se sumnjiči da je 19. aprila oko tri sata i 40 minuta izjutra u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću i nakon toga ispalio više hitaca od kojih su zadobili prostrijelne rane u nogama. Mandić se, nakon toga, predao policiji u pratnji advokata Miroja Jovanovića. Sudija Višeg suda u Podgorici mu je 21. aprila odredio jednomjesečni pritvor.
Policija tada nije imala sumnje da posjeduje snimke Mandićevog napada.
- Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. - saopšteno je ranije iz policije.
Međutim, kako je Portal ETV ranije objavio, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fima-li-video-zapisa-da-je-danilo-mandic-pucao-na-darka-perovica-i-arisa-turkovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim toga, simptomatična je i činjenica da je jedan od ranjenih, Darko Perović, na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, rekao da Mandić nije pucao u njega - te da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da bi ga za to optužio. Policija je zbog toga protiv njega podnijela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje uz navode da je Perović imao namjeru da ih diskredituje i abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića.
Opozicija je već tražila i kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. DPS, SD i Građanski pokret URA podnijeli su 24. aprila tu incijativu skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu ukazujući da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.
Oni, kako je ranije saopštio predsjednik DPS-a Danijel Živković, traže odgovor na tri pitanja: kako je Uprava policije dozvolila da bezbjednosno interesantno lice bude obezbjeđenje štićenog, ko je dozvolio upotrebu skupštinskog vozila i zašto tužilac nije bio na licu mjesta događaja.
Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih.
Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegne.
Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića.
U pitanju je bio pištolj „frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?!
Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Anja Ivanović

DPS i SD danas predaju inicijativu za razrješenje Andrije Mandića

Jučerašnja saobraćajna nezgoda na magistralom putu Bar – Ulcinj, u mjestu Utjeha, u kojoj je povrijeđeno čak sedam osoba, aktuelizovala je pitanje boljeg obezbjeđenja te dionice, koje su početkom godine pokrenuli mještani i MZ Mrkojevići.
Prošlog mjeseca povrijeđen je Baranin, a prethodnu godinu, kada je riječ o tragičnom bilansu na ovom dijelu puta, obilježila je strašna saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubilo petoro mladih ljudi. Prije i poslije te tragedije dogodilo se više udesa kod Utjehe, sa težim i lakšim posljedicama.
Mještani smatraju da je neophodno vertikalnom i horizontalnom signalizacijom bolje obezbijediti sporni dio puta, koji je, očigledno, postao “crna tačka” u saobraćaju.
Zato su uputili zahtjev Mjesnoj zajednici, a zatim i resornom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, kao i nadležnom državnom organu – Upravi za saobraćaj, sa predlogom da na na tom dijelu bude postavljen znak sa ograničenjem brzine, a na magistrali umjesto isprekidane, puna linija.
- Urgentno je riješiti problem na magistralnom putu M – 24, zbog čestih udesa i povećanog rizika u sezoni, kada na stotine turista prelaze ulicu iz bočnih naselja da bi stigli do plaže ili se kreću magistralom, na kojoj nema trotoara. Teškoću i rizik predstavlja i uključivanje automobila iz više naselja &nbsp;na glavnu ulicu. U ovom dijelu nema ni javne rasvjete, što je dodatno otežavajuća okolnost. Mislimo da se to može riješiti i preduprijediti nesreće, ucrtavanjem pune linije i postavljanjem znaka sa ograničenjem brzine - kazao je za Radio Bar i Bar info Mihael Bader, jedan od mještana koji su pokrenuli inicijativu i prepoznatljivi građanski aktivista.
On je istakao da još nisu dobili odgovor iz Uprave za saobraćaj i izrazio uvjerenje da će sinoćnja saobraćajna nezgoda podstaći nadležne da se na adekvatan način pozabave tom problematikom.
Predsjednik MZ Mrkojevići, Senad Arabelović, potvrdio je za naše medije da ta mjesna zajednica podržava predloge građana, a sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u Opštini Bar, Dejan Škerović, da je dopis proslijeđen Upravi za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna , između ostalog, za upravljanje, održavanje i zaštitu regionalnih i državnih puteva.
Bader je naveo da je dopis upućen krajem januara.

Zbog čestih udesa: Mještani traže da se obezbijedi dio magistralnog puta kod Utjehe

Inicijativa za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, koju je prošle sedmice crnogorskim parlamentarcima uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čini se da za sada nije privukla značajnu reakciju javnosti i opozicionih političara.
Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić za list kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.
Portparol Demokratske Crne Gore Mitar Paunović je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.
- Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok - dodali su u odgovoru Pobjedi.
Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.
- Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon - zaključuje se u odgovoru Paunovića.
Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a Budimir Aleksić, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.
- Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje - kazao je Aleksić.
On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.
Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.
Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Emisija "Srećan dan" donosi inspirativne priče koje spajaju nauku, tehnologiju, muziku i emocije.
Crna Gora je napravila istorijski iskorak – lansiran je prvi crnogorski satelit Luča. O značaju ovog poduhvata za našu zemlju govori Nina Drakulić, magistrica telekomunikacija.
Otvaramo i jednu od ključnih tema savremenog doba – kako vještačka inteligencija utiče na zdravlje i zaštitu na radu. Da li nam AI olakšava posao ili donosi nove izazove, gdje su granice odgovornosti i bezbjednosti, analiziraju Danka Ćetković, NLP stručnjakinja, i Vladimir Krsmanović, koordinator za međunarodnu saradnju i projekte Saveza sindikata.
Muzička scena dobija zasluženo mjesto – grupa Bubnjivi i psi proglašena je za grupu godine. Sa Ivanom Ivanovićem, vokalom, gitaristom i autorom muzike i tekstova, razgovaramo o autentičnom zvuku, stvaralaštvu i godini ispunjenoj nastupima.
Za kraj, Srećan Al podsjeća na najljepše trenutke godine – one koji su nas nasmijali, pokrenuli i povezali.
Gledajte „Srećan dan“ od 9 do 11 sati na Televiziji E!

„Srećan dan“: Prvi crnogorski satelit, uticaj vještačke inteligencije i priča o bendu godine

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrješenja Savjeta Radio Andrijevice, i poziva prvenstveno resorno Ministarstvo – Ministarstvo kulture i medija, kao i Agenciju za AVM usluge, da zauzmu jasan stav u ovom slučaju.
Naime, na sjednici SO Andrijevica, održanoj 28.12.2025. godine, razriješen je Savjet Radio Andrijevice, sa obrazloženjem da su pojedini članovi tog Savjeta bili na odborničkim listama na lokalnim izborima u ovoj opštini, navodi se u saopštenju NVO Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore .
Međutim, članovi Savjeta Radio Andrijevice su na tu funkciju izabrani u vrijeme važenja Zakona o elektronskim medijima, kada sama kandidatura na odborničkoj listi nije predstavljala sukob interesa, već se sukob interesa odnosio na same odbornike (dakle ne i na kandidate), što je bilo normirano članom 17 ovog zakona – navodi se u saopštenju.
Zakon o AVM uslugama, kako su dodali, proširio je sukob interesa i na kandidate za odbornike, međutim, taj zakon je stupio na snagu 19. juna 2024. godine, a poslednji lokalni izbori u opštini Andrijevica održani su prije toga.
Dakle, ovdje se radi o tome da SO Andrijevica vrši retroaktivnu (povratnu) primjenu Zakona o AVM uslugama, što je neustavno i nezakonito. Na ovaj način direktno se urušava funkcionalna nezavisnost savjeta lokalnog javnog emitera – ukazali su.
Kako su saopštili izuzetno je sporno i to što u svakom slučaju mandat članovima Savjeta Radio Andrijevica ističe za svega nekoliko mjeseci, pa je upitno da li je zapravo krajnji cilj ovakvog postupanja SO Andrijevica &nbsp;– razrješenje direktora Radio Andrijevice, budući da je savjet tijelo koje imenuje i razrješava direktora.
Nažalost, dodali su, Radio Andrijevica nije jedini primjer političkih prelamanja preko lokalnog javnog emitera, kao i nezakonitih postupanja i pritisaka na savjete i direktore lokalnih javnih emitera.
Funkcionalna nezavisnost savjeta lokalnih javnih emitera jasno je propisana Zakonom o AVM uslugama. Nedozvoljen je bilo kakav nezakonit pritisak ili uticaj na članove savjeta i direktore lokalnih javnih emitera u njihovom funkcionisanju. Ovakva i slična postupanja ugrožavaju nezavisnost medija, a nezavisnost medija je jedan od najvažnijih stubova savremenog demokratskog društva – navodi se u saopštenju NVO Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore.
Zakon o AVM uslugama, ukazali su, propisao je način finansiranja lokalnih javnih emitera upravo sa ciljem da ojača njihovu nezavisnost, uređivačku i svaku drugu, a ovakvo postupanje osnivača kakvo imamo na djelu u opštini Andrijevica je u direktnoj suprotnosti sa svim principima i ciljevima koje propisuju medijski zakoni u Crnoj Gori.
Stoga, kako smo naveli, pozivamo prije svega resorno Ministarstvo, a zatim i Agenciju za AVM usluge, da zauzmu stav po ovom pitanju, kako lokalni javni emiteri više ne bi bili predmet političkih podjela i trvenja, već kako bi im se omogućilo da u skladu sa zakonom pružaju javne usluge zbog kojih su i osnovani – zaključili su.

Udruženje lokalnih javnih emitera Crne Gore reagovalo povodom razrješenja Savjeta Radio Andrijevice

Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.
Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.
Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva.&nbsp;
Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.
Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.

Velike poplave zahvatile djelove Španije: Sve hitne službe na terenu, tri osobe poginule

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Tag: inicijativa