Poslanici Albanskog foruma, Nikola Camaj i Artan Čobi, dostavili su Skupštini Predlog dopune Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojim se inspektorima prvi put daje mogućnost da, uz sudsku naredbu, obave nadzor u stanovima i drugim privatnim prostorijama, za koje postoji sumnja na obavljanje nelegalnih djelatnosti.
Kako se navodi u Predlogu, izmjena se odnosi na član 14 važećeg Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojim se precizira da inspektori, pored postojećih ovlašćenja, mogu sprovoditi inspekcijski nadzor i u stambenim i drugim prostorijama, ali isključivo po naredbi suda i u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji, piše portal CdM. 
Zakon bi, ukoliko bude usvojen, stupio na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu.
- Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan u članu 16 Ustava, kojim je propisano da se zakonom uređuju način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kao i nadležnosti i postupanje organa vlasti - navodi se u obrazloženju.
Predlagači su objasnili da se predloženom dopunom zakon usklađuje sa Predlogom dopune Zakona o prekršajima, kojim se predviđa da inspekcijski organi mogu od suda tražiti naredbu za ulazak u stan ili druge prostorije radi nesmetanog obavljanja nadzora.
Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv sive ekonomije i nelegalnog rada. U obrazloženju se navodi da je Ustavom nepovrediv i da bez odluke suda niko ne može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca.
- Upravo se ovo ustavno načelo u praksi često koristi kao prepreka inspekcijskom nadzoru, jer inspektori nemaju mogućnost da provjere sumnje na nelegalne aktivnosti koje se obavljaju u stanovima, kućama, garažama ili pomoćnim objektima - navodi se u obrazloženju.
Predložene izmjene imaju za cilj da se, uz puno poštovanje ustavnih garancija i sudsku kontrolu, omogući efikasniji nadzor nad djelatnostima koje se obavljaju potpuno nelegalno.
Time bi se, kako se navodi, zaštitili legalni privredni subjekti od nelojalne konkurencije, spriječilo nanošenje štete državnom i lokalnim budžetima, ali i doprinijelo zaštiti zdravlja ljudi, životne sredine, prava potrošača i drugih vrijednosti od javnog interesa.
U obrazloženju se podsjeća i da je Krivičnim zakonikom nedozvoljeno bavljenje privrednom djelatnošću bilo propisano kao krivično djelo, za koje je jedino državni tužilac mogao tražiti sudsku naredbu za pretres. 
Najavljenim izmjenama, kroz prebacivanje ovog ponašanja u sferu prekršajne odgovornosti i izmjene više zakona, inspektorima bi se omogućilo da samostalno, uz sudsku odluku, zahtijevaju ulazak u prostorije u kojima postoji osnovana sumnja na nelegalno poslovanje.
Predlog zakona se, kako navode predlagači, uklapa i u Reformsku agendu Crne Gore za period 2024–2027, posebno u dijelu koji se odnosi na unapređenje rada inspekcijskih službi i smanjenje neformalne ekonomije. 
U tom kontekstu planirano je jačanje zakonodavnog okvira i proširenje ovlašćenja inspektora, uključujući i pravo ulaska u stambene prostorije gdje se sumnja na obavljanje neregistrovanih djelatnosti.
Iz Ministarstva javne uprave podsjećaju da je o nacrtu ovog zakona sprovedena javna rasprava, u skladu sa propisima o uključivanju nevladinih organizacija i zainteresovane javnosti u pripremu zakona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Inspektorima pravo ulaska u stanove uz sudsku naredbu

Poreski inspektori su od početka maja do 3. avgusta izvršili 2.160 kontrola i utvrdili 423 nepravilnosti, što je rezultiralo izdavanjem 556 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.7 miliona eura. 
Kako je saopšteno iz Poreske uprave, utvrđene nepravilnosti odnose se na neevidentiranje prometa roba i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara u iznosu koji prelazi visinu blagajničkog maksimuma, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanja djelatnosti bez opšte poreske registracije.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 886 hiljada eura, od čega je naplaćeno 561 hiljada eura euro, odnosno 63 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - naglašeno je iz Poreske uprave.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 20 poreskih obveznika.
Kako je rečeno, kontrole izdavaoca smještaja i dalje su u fokusu, prethodne sedmice je kontrolisano njih 28 i utvrđeno 11 nepravilnosti sa izrečenim novčanim kaznama od 30.300 eura.
- U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između Poreske uprave i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju neformalne ekonomije - navedeno je u saopštenju.
Očekuju da i građani daju svoj dorinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Kol centra 19707 ili preko platforme "Budi odgovoran".

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Poreski inspektori utvrdili 423 nepravilnosti, privremeno zatvoreno 20 objekata

Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor/ka (uključujući i glavne inspektore i inspektore koordinatore), dok je zaposleno svega njih 352 (70.26 odsto). U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima, rezultati su istraživanja koje je sproveo Institut Alternativa.
- Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaju kadrovi na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora. Analiza pravilnika o sistematizaciji i organizaciji ministarstava, uprava i zavoda, pokazala je da imamo 44 inspekcije koje crpe nadležnost iz Zakona o inspekcijskom nadzoru. Podaci o broju zaposlenih inspektora su prikupljeni putem javno dostupnih izvora, kao i putem slobodnog pristupa informacijama- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako iz ove organizacije pojašnjavaju, od 44 inspekcije, samo sedam inspekcija ima u potpunosti popunjene kapacitete u odnosu na sistematizaciju, i to metrološka inspekcija i inspekcija za vode, termoenergetska i inspekcija za ugljovodonike, inspekcije rada, sporta i za arhivsku djelatnost. &nbsp;Svega tri inspekcije imaju popunjenost kapaciteta preko 90 odsto, i to sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite i zdravlja na radu (90.91 odsto), kao i inspekcija šumarstva, lovstva i bilja (92.31 odsto).&nbsp;
&nbsp;- Četiri inspekcije su bez inspektora/ki, budući da nemamo inspektore za državnu imovinu, inspektora za energetsku efikasnost, geološkog inspektora i inspektora za kulturnu baštinu. Sistematizacijom su predviđena četiri inspektora/ke za državnu imovinu, dva geološka inspektora, i po jedan inspektor/ka za kulturnu baštinu i energetsku efikasnost- ističu iz Instituta Alternativa.
&nbsp;Ono što iz Institua Alternativa posebno ističu je nedostatak kadrovskih kapaciteta koji je posebno izražen kod osam inspekcija u kojima je zaposleno manje od polovine inspektora u odnosu na sistematizaciju.&nbsp;
&nbsp;- Popunjenost od svega 25 odsto zabilježena je u inspekciji za geodeziju, inspekciji za poštansku djelatnost, kao i inspekciji za informaciono društvo, u kojima radi po jedan od četiri predviđena inspektora- navode oni.&nbsp;
Iz ove organizaciju posebno ističu da kod još pet inspekcija imamo manje od 50 odsto zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih inspektora/ki, i to u inspekciji za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara (33.33 odsto), &nbsp;budžetskoj inspekciji (37.50 odsto), 40 odsto popunjenosti u inspekciji za zaštitu kulturnih dobara i inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC), kao i poljoprivrednoj inspekciji (44.44 odsto).
&nbsp;- Kadrovski deficit je prisutan i kod ekološke inspekcije (popunjenost 57.14 odsto), kao i upravne inspekcije (60 odsto). Crnoj Gori manjka i urbanističko-građevinskih inspektora, budući da je u Direkciji za građevinski nadzor popunjenost svega 54.39 odsto, dok je u Direkciji za urbanistički nadzor popunjenost na 60 odsto. Važno je napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata i Zakona o uređenju prostora 7. marta ove godine, razdvojena nadležnost između urbanističkih i građevinskih inspektora, ali da će tokom tranzicionog perioda od tri mjeseca nadzore obavljati urbanističko-građevinski inspektori- naglašavaju iz IA.
&nbsp;U većini ostalih inspekcija kadrovska popunjenost se kreće između 62.50 odsto i 87.50 odsto. &nbsp;
&nbsp;- Govoreći o reformi i optimizaciji javne uprave, potrebno je prepoznati i ove podatke a posebno s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Takođe, neophodno je da se uporedo sa kadrovskim jačanjem inspekcijskih organa, jačaju i mehanizmi provjera integriteta aktuelnih i budućih inspektora- zaključuje se u saopštenju.

Institut Alternativa: Crnoj Gori fali 149 inspektora i inspektorki

Upozorenje da bi nakon gašenja Uprave za inspekcijske poslove, preuzimanje nadležnosti inspekcijskog nadzora moglo da dovede do haotičnog stanja i diskontinuiteta u radu službi nije uticalo da Vlada razmotri konkretne prigovore i rješenja precizirana uredbom koja definiše izmjene u organizaciji i načinu rada državne uprave.
Državni inspektori iz različitih oblasti rada juče su zvanično razdužili dokumentaciju i pečate, vratili ih Upravi za inspekcijske poslove koja od danas ne postoji, a inspekcijski nadzor nadležnih inspekcija prelazi pod okrilje ministarstava i organa uprave.
To je proisteklo iz Vladine uredbe kojom se mijenja ranija sistematizacija i način rada državne uprave. Članom 23 uredbe precizira se koje ministarstvo, odnosno organ uprave preuzima kojeg inspektora iz Uprave za inspekcijske poslove. Uredba stupa na snagu od danas, a svi državni organi moraju u roku od tri dana od stupanja na snagu uredbe uskladiti unutrašnje akte o sistematizaciji.
U praksi će neminovno doći do situacije da dojučerašnji državni organi koji su bili pod lupom inspektora sad budu nadređeni tim istim inspektorima.
Na to je, kako je Pobjedi potvrđeno iz Vlade, još 22. septembra ukazao u formi zvaničnog prigovora i glavni šumarski inspektor Dragan Otašević, diplomirani inženjer šumarstva.
On je u zvaničnom dopisu Generalnom sekretarijatu Vlade prigovorio na obavještenje Uprave za gazdovanje šumama i lovištima koja je 18. septembra, prije donošenja propisa iz člana 75a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, Službeni list Crne Gore, broj 84/2024 posla dopis o preuzimanju, odnosno raspoređivanju inspektora za šumarstvo i lovstvo pod njenu ingerenciju.
Otašević je napomenuo Vladi da iz člana 62b uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave proističe da poslove nadzora u ovoj oblasti preuzima Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, što prema njegovoj ocjeni dovodi do klasičnog konflikta interesa jer je na osnovu više propisa, uključujući i važeći Zakon o šumama, zatim pravilnicima koji bliže uređuju ovu oblast „Uprava za gazdovanje šumama i lovištima bila glavni subjekat nadzora inspekcije za šumarstvo i lovstvo“.
- U članu 87 Zakona o šumama su decidirano navedena ovlašćenja šumarskog inspektora, a koja se u najvećoj mjeri odnose na rad, postupanje, procedure, uvid u dokumentaciju i sl. navedene uprave,
koja nam uredbom Vlade o izmjenama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, sa statusa subjekta nadzora prelazi u status poslodavca sa istim procedurama i propisima koje su gore navedeni – ukazao je glavni inspektor za šumarstvo u dopisu Generalnom sekretarijatu Vlade.
On je ukazao da se samo u ovoj godini od ukupnog broja izvršenih inspekcijskih pregleda „preko 80 odsto odnosilo na Upravu za gazdovanje šumama i lovištima“.
Iako je Ministarstvo javne uprave 17. septembra uputilo Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore da razmotri i usvoji prijedlog uredbe, direktor Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore Miloš Rajković je već sjutradan (iako uredba nije bila još usvojena) uputio
obavještenje Generalnom sekretarijatu Vlade i Ministarstvu poljoprivrede da će od Uprave za inspekcijske poslove preuzeti 12 šumarskih inspektora sa nivoom kvalifikacije obrazovanja VII1.
Vladinom uredbom definisano je da će danom stupanja na snagu, u skladu sa djelokrugom utvrđenim ovom uredbom, ministarstva i organi uprave od Uprave za inspekcijske poslove preuzeti „inspektore koji su vršili preuzete poslove, opremu i službenu dokumentaciju“.
Precizirano je da će Ministarstvo finansija preuzeti inspektore za igre na sreću i inspektore za javne nabavke, dok će Ministarstvo javne uprave preuzeti inspektore za usluge informacionog društva.
Prosvjetna inspekcija, odnosno inspektori sada će raditi pod okriljem Ministarstva prosvjete, dok će inspektori za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, usluge informacionog društva i tržišni inspektori biti u okviru Ministarstva ekonomskog razvoja.
Zdravstveni i sanitarni inspektori radiće u Ministarstvu zdravlja, inspektori za rad i zaštitu i zdravlje na radu u okviru resora Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Po istom šablonu, inspektori socijalne i dječje zaštite, zatim inspektori za kulturna dobra, kulturnu baštinu i arhivsku djelatnost, inspektori za stanovanje, turistički, ekološki – u okviru konkretnih resora – odnosno ministarstava.
Izuzetak od koncepta da odjeli nekadašnje inspekcijske službe budu pod okriljem ministarstava primijenjen je na nekoliko službi.
Tako će inspektor za geodeziju raditi u okviru Uprave za nekretnine, inspektori za zaštitu bilja u okviru Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, inspektor za vode u okviru Uprave za vode, a šumarski inspektori i inspektori za lovstvo u okviru Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Jedna od očekivanih varijanti bila je da navedene inspekcije za zaštitu bilja, vode i šumarstvo i lovstvo budu preuzete direktno od Ministarstva poljoprivrede, ali se ipak pribjeglo razuđenijem sistemu i razradi u okviru nadležnih uprava za pojedine oblasti.
Kako će se to odraziti na efikasnost i samostalnost u radu inspektora ostaje da se vidi, budući da će u praksi nesporno doći do sudaranja nadležnosti i objektivne okolnosti da rade u okviru organa koje su do juče – kontrolisali.

Inspektori bi po propisima trebalo da kažnjavaju svoje poslodavce...

Urbanističko-građevinski inspektor Rade Dabetić danas je uhapšen nakon što je kod njega pronađeno 50.000 eura.
To je danas saopšteno na konferenciji policije, čime je potvrđeno pisanje Portala ETV.&nbsp;
Naš Portal jutros je objavio informaciju da je policija privela Rada Dabetića zbog suzbijanja korupcije.
On se, kako je rečeno na pres konferenciji policije, sumnjiči za primanje mita u produženom trajanju.
Dabetić je, inače, kandidat na listi odbornika "Za budućnost Podgorice - Grad svih nas".
Izvori Portala ETV jutros su nam saopštili da je priveden i &nbsp;urbanističko-građevinski inspektor Jovan Martinović. Ispostavilo se da ta informacija nije tačna.
Ovim putem se izvinjavamo gospodinu Martinoviću.

Anja Ivanović

Uhapšen urbanističko-građevinski inspektor Rade Dabetić, kod njega pronađeno 50.000 eura

U Budilniku na Televiziji E govorimo o novim pravilima za dodjelu „Lučе“, koja su izazvala brojne reakcije u javnosti. Saznajemo da li je riječ o pravednijem sistemu nagrađivanja najboljih ili o dodatnom pritisku na đake i nastavnike?
Bavimo se i promjenama na Tehnološkom fakultetu, gdje se gasi studijski program metalurgije, dok se fokus preusmjerava na nove, savremenije smjerove. Pitamo da li obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada?
Analiziramo i zabrinjavajuće podatke o nezaposlenosti, prema kojima muškarci čine većinu onih bez posla u Crnoj Gori - koji su razlozi i kakve su posljedice tog trenda?
Donosimo i priču iz oblasti zdravstva. Povratak učenika u školske klupe obilježen je naglim porastom oboljelih od gripa, zbog čega su ambulante danima prepune. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

U "Budilniku" govoromo o: Novim pravilima dodjele "Luče", promjenama u Tehnološkom fakultetu, zabrinjavajućim podacima o nezaposlenosti i zdravstvu

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, Novica Obradović sastao se sa nerezidentnim ambasadorom Republike Azerbejdžan, Kamilom Hasijevim.
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) sagovornici su istakli prijateljske odnose dvije države, kao i uspješnu saradnju na ekonomskom i turističkom planu i izrazili želju da se saradnja u oblasti bezbjednosti podigne na veći nivo.
Ambasador Hasijev naglasio je da su građani Azerbejdžana prepoznali Crnu Goru kao sigurnu turističku destinaciju i atraktivno poslovno okruženje, te da se u posljednjem periodu javlja potreba i za unapređenjem saradnje na bezbjednosnom nivou.&nbsp;
U tom smislu, kako se dodaje, predstavio je inicijativu Azerbejdžana za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti migracija između nadležnih institucija obje države i iskazao želju da isti bude usaglašen i potpisan na obostranu korist strana potpisnica.
- Državni sekretar Obradović istakao je bliske veze dvije države, te upoznao prisutne sa brojem državljana Azerbejdžana koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori kao i trendove kretanja istog. Na upit ambasadora Hasijeva potvrdio da je Crna Gora uvela vize za državljane Azerbejdžana od 15. januara 2026. godine, a iz razloga evropskih integracija Crne Gore, odnosno usklađivanja vizne politike sa viznom politikom Evropske unije. Naglasio je da je u toku izrada sistema koji će omogućiti da strani državljani elektronskim putem apliciraju za dobijanje crnogorske vize, čime će se znatno olakšati proces - saopšteno je iz MUP-a.&nbsp;
Sagovornici su zaključili sastanak utiskom da postoji značajan prostor za unapređenje odnosa u oblasti bezbjednosti, te da je evidentna volja obje strane da se započne rad u ovoj oblasti.

Obradović – Hasijev : Unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti sljedeći korak u odnosima dvije države

Rukometna reprezentacija Hrvatske osvajač je bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, nakon što je u borbi za treće mjesto u danskom Hernigu savladala Island rezultatom 34:33.
Hrvatska nije uspjela da se plasira u finale, jer ju je na posljednjoj stepenici zaustavila Njemačka, ali su se zato rukometaši Hrvatske iskupili u meču za bronzanu medalju.
Naše komšije su duel otvorile sjajno, na krilima odličnog golmana Mateja Mandića. S druge strane, Tin Lučin je postigao šest golova u prvom poluvremenu, a Hrvatska je nakon 20 minuta igre imala velikih šest golova prednosti (12:6).
Island se do poluvremena uspio vratiti u igru i smanjiti zaostatak na 17:14, što je bio i rezultat nakon prvog dijela igre.
Kao i na početku utakmice, start drugog poluvremena ponovo je pripao Hrvatskoj, koja je stigla do prednosti od pet golova. Razlika je u tome što hrvatski rukometaši u nastavku nijesu dozvolili Islanđanima lak povratak u meč.
Utakmica je obilovala žestokim duelima, pa je David Mandić u 48. minutu susreta završio sa puknutom arkadom. S druge strane, Vigo Kristjansson je nešto ranije isključen zbog udarca u glavu, čime je ostavio svoju ekipu u teškoj situaciji.
Islanđani su se u posljednjem minutu vratili na samo gol zaostatka. Ipak, Filip Glavaš je postigao pogodak za plus dva na 20 sekundi do kraja, čime je riješeno pitanje osvajača bronze.
Do kraja susreta Kauboji su, uz određene poteškoće, sačuvali prednost i ostvarili veliki uspjeh, osvojivši četvrtu bronzanu medalju u istoriji evropskih prvenstava, nakon 1994, 2012. i 2016. godine. Ovo im je ujedno i sedma medalja na evropskim prvenstvima.
Lučin je bio najefikasniji sa devet golova u dresu Hrvatske, dok je Veron Načinović postigao šest. Kod Islanda je nezaustavljiv bio Omar Magnusson sa 12 golova, od kojih je čak 10 postignuto iz sedmeraca.

Hrvatski rukometaši slave evropsku bronzu, srušili su Island i osvojili medalju

U večerašnjoj infprmativnoj emisiji "24 sata" pogledajte:&nbsp;
- Tema dana: Kriza vlasti u Podgorici 
 
- Analiziramo: do kakvih prekompozicija moze doci u vlasti u Glavnom gradu nakon odluke Dnp-a da predje u opoziciju?
- Kakva ce uloga biti isnpektora za medije?
- Odgovor SDT-a o preuzimanju spisa predmeta u slucaju Medovina, uoci zavrsnih rijeci.
- Teheran upozorava na regionalni sukob ako SAD napadne Iran.
Gošća: Nikoleta Đukanović - politikoloskinja.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Tag: inspektori