Institut "Dr Simo Milošević" Igalo je u prvih dvet mjeseci 2025. godine ostvario neto prihod od 11 miliona, što je skoro etiri miliona više nego 2024. godine. S obzirom na to da u prihod ulaze i sredstva od nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja, po tom osnovu ostvarena je kapitalna dobit nešto preko 3,74 miliona eura, ističe za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
- Prema devetomjesečnom finansijskom iskazu ukupan prihod Instituta Igalo je 14.909.794 eura. Istovremeno, iako smo imali rast broja noćenja, te inflatorne pritiske u nabavci uspjeli smo da ukupne rashode zadržimo na prošlogodišnjem nivou od 8,1 miliona eura. Prema tome, Institut Igalo je prije oporezivanja zvanično imao preko 6,7 miliona dobitak, koji kada se izuzme prihod od prodaje Dječijeg odjeljenja 3,7 miliona i porez na kapitalnu dobit i drugi porezi ukazuje na pozitivan neto rezultat od preko dva miliona eura. S obzirom da smo prošle godine u istom periodu imali negativan poslovni rezultat od oko 300 hiljada €, možemo biti više nego zadovoljni ostvarenim u prvih devet mjeseci ove godine - ocjenjuje Kovačević.
Na tako, kako je kazao Kovačević, značajno povećanje prihoda uticala je, prije svega pravedna cijena koju je Institut konačno dobio od Fonda zdravstva Crne Gore, zahvaljujući Vladi. 
- Takođe i povećanje broja noćenja, te boljem upavljanju cjenovnom politikom za ostale kategorije pacijenata, uz ne manju važnu racionalizaciju poslovanja - ističe Kovačević.
Za prvih devet mjeseci ove godine u Institutu Igalo je boravilo 10.540 korisnika, koji su ostvarili preko 136.000 noćenja što je oko 10.000 noćenja više nego 2024. godine kada je ostvareno oko 126.000 noćenja.
Približava se i vrijeme odmora kada Institut zatvara kapije, ali će ove godine biti moguće izmjena.
- Plan je da na redovnu zimsku pauzu, kada je riječ o medicinskom sektoru, odemo od 27. decembra, dok još uvjek razmišljamo da li ćemo u hotelskom dijelu ostati otvoreni za Novu godinu. Sve zavisi od interesovanja, koje će, smatram, biti uslovljeno prije svega vremenskim prilikama, s obzirom da je planiran veoma atraktivan novogodišnji program u organizaciji našeg grada - kaže Kovačević.
Novu sezonu, s nastavkom realizacije Plana restrukturiranja, Institut će početi u prvoj polovini februara 2026. godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za devet mjeseci Institut Igalo u plusu dva miliona eura

Jedna od odluka koje je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednice odnosila se i na restrukturiranje Instituta u Igalu, te je stoga usvojila Informaciju o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja, kojom se predviđa rehabilitacija u Fazi II i aktivno učešće manjinskih akcionara.
- Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa- kazali su iz Vlade.
Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa.
- Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo- navodi se u saopštenju.
Kako su iz Vlade istakli, nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje.
- Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Institut u Igalu: Vlada planira rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje, uz učešće manjinskih akcionara

Vlada je predložila Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" da za člana Odbora direktora kao predstavnika državnog kapitala izabere diplomiranog ekonomistu Pavla Obradovića.
Ova odluka donešena je na telefonskoj sjednici danas, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
Vlada je danas usvojila i informaciji o potrebi podnošenja zahtjeva za proširenje dnevnog reda XIII vanredne Skupštine akcionara Instituta "Dr Simo Milošević", koja će biti održana 24. februara u 12 sati, sa tačkom usvajanja plana restruktuiranja ove ustanove.
Vlada i Ministarstvo zdravlja su, kako je precizirano u dokumentu, 28. januara obaviješteni o zakazivanju vanredne Skupštine akcionara.
- Imajući u vidu da je Projektni tim Univerziteta Crne Gore dostavio dopunjeni Plan restruktuiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević", a saglasno Zakonu o privrednim društvima, Ministarstvo zdravlja predlaže da Vlada kao kvalifikovani akcionar uputi Odboru direktora ovog privrednog društva zahtjev za proširenje dnevnog reda - navodi se u dokumentu.
Zadužuje se Ministarstvo zdravlja da Odboru direktora ovog privrednog društva uputi zahtjev za proširenje dnevnog reda.

Pavle Obradović predložen za predstavnika državnog kapitala u Odboru direktora Instituta "Dr Simo Milošević"

Na Montenegroberzi je danas prodato 1,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“, za ukupno 333,97 hiljada eura. 
 
Ukupno je, u deset transkacija, prodato oko 5,76 hiljada akcija Instituta, po cijeni od 58 eura. 
 
Cijena akcije je porasla skoro deset odsto, kao i prethodnih dana, što je i maksimalno dozvoljeni dnevni rast. 
 
Prema ranijim pisanjima medija, u pitanju je vlasnički udio manjinskih akcionara, koji je kupilo Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević. 
 
Država ima 56,47 odsto akcija Institita, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari ukupno 16 odsto. 
 
Mediji su ranije pisali da državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija. 
 
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom. 
 
Na Skupštini akcionara, koja je počela 9. januara, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice koja je zakazana za danas.

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Institut “Simo Milošević” biće zatvoren za korisnike od petka, a prijem pacijenata i gostiju biće nastavljen tokom prve sedmice februara.
Izvršni direktor Zoran Kovačević rekao je za RTHN da će, kao i prethodnih godina, Institut Igalo krajem mjeseca na kratko zatvoriti vrata za goste, a zimsku pauzu zaposleni će iskoristiti za odmor, ali i redovno godišnje održavanje ustanove, kako bi spremno dočekali narednu sezonu.
- Posljednji korisnici usluga Instituta odlaze 27. decembra, a vrata ćemo otvoriti tokom prve sedmice februara. Iskoristićemo taj period da pripremimo objekat za korisnike i Praznik mimoze. Nadamo se da će se u januaru država i manjinski akcionar dogovoriti oko poslovanja Instituta kako bi bile realizovane planirane aktivnosti - kazao je Kovačević.
Tokom zimske pauze sredstva će biti usmjerena na servisiranje smještajnih i tehničko tehnoloških kapaciteta, kako bi ustanova mogla funkcionalno dočekati najavljeni početak većih investicija.
- U ovom trenutku imamo redovan nivo održavanja u skladu sa oskudnim sredstvima kojim raspolažemo, kako bi u februaru bili koliko toliko dobri za korisnike. Ono što plan restrukturiranja svakako predviđa su značajne investicije koje su i te kako potrebne u kapacitetima Instituta Igalo - rekao je Kovačević.
Zimskoj pauzi u radu Instituta prethodio je zbor radnika 23. decembra, na kom su predstavnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predstavili detalje plana restrukturiranja zaposlenima, koji su zabrinuti zbog i dalje prisutne opasnosti od stečaja, ali i zato što su prepušteni odluci manjinskih akcionara i ishodu sjednice zakazane za 9. januar.

Institut "Simo Milošević" zatvaraju do februara

Plan za spašavanje Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu je garant njegovog vraćanja na svjetsku zdravstvenu scenu i dugoročnu održivost, čulo se u emisiji OKVR TVCG. Međutim, manjinski akcionar protivi se prodaji Prve faze i neće glasati na Skupštini akcionara za taj strašeki dokument iza kojeg stoje ugledni profesori sa Ekonomskog i Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ukoliko se ne usvoji Plan restrukturiranja može doći do stečaja zbog ogromnih dugova Instituta i nedostatka novca za neophodna ulaganja u dostrajale objekte i opremu.
Institut Igalo treba da zadrži funkciju oslonca zdravstvenog turizma i mora imati uslove za 100.000 noćenja za pacijente iz Crne Gore, saglasan je manjinski akcionar Žarko Rakčević. Smatra da ima i drugih načina da se Institut spasi, restrukturiranje ili stečaj, te da ima rješenja koji su po zakonu. Ponovio je da neće podržati Plan restrukturiranja ukoliko ne budu korigovane dvije stvari, a to su prodaja Prve faze za koju u Vile Oliva smatraju da nije neophodna i da se preispita iznos ulaganja koji je predimenzioniran za Drugu fazu.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Maida Adžović napomenula je da su podijeljena mišljenja o većini koja je potrebna za usvajanje odluke.Mada na Skupštini akcionara je dovoljna dvotrećinska većina.
Kazala je da niko nema interes da se proda Prva faza, ni Vlada, niti Univerzitet koji je autor dokumenta ali postoji Zakon o kontroli državne pomoći, kojeg treba poštovati. Jer Institut mora da učestvuje sa Vladom u određenom omjeru 50:50. Taj omjer je zbog zbog finansijskog stanja u Institutu pomjeren 60:40. Sada Institut samo prodajom objekata može doći do tog iznosa ulaganja. Jer, kreditni aranžman zbog dugova nije moguć.
Vlada je spremna da uveća svoj udio u Institutu, dodala je Adžović. Jer primarni cilj Vlade jeste obezbijediti rehabilitaciju svojih građana. To, kako je kazala Adžović, nije ista polazna osnova kao za manjinske akcionare koji očekuju povrat investicije.
Izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević kazao je da je ovo bila teška, ali ipak uspješna poslovna godina. Jer, praktično od jula je počeo da funkcionioše Institut, nakon višemjesčne blokade računa, zaostalih plata, te njihovog povećanja zbog primjene granskog kolektivnog ugovora, otkazivanja norveškog programa. 
- Međutim, dugovi prema dobavljačima i dug prema Jugobanci su narasli. U ovom mometu je teret na plećima Instituta skoro 26 miliona erura. To unosi strah u Institut - kazao je Kovačević.
Ove godine kompanija je ostvarila 400 hiljada više prihoda, rehabilitovano je 11,5 hiljada korisnika zahvaljući čemu je prihodovaano 8,7 miliona eura.
Čak je ostvareno 400 hiljada eura prihoda više ove godine nego prethodne kada su bili Norvežani. Ipak, da su došli ove godine u kasi Instituta, kako je kazao Kovačević, bilo bi dva miliona eura više.

Spoticanja oko Plana restrukturiranja Instituta Igalo

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da Iran želi da stupi u pregovore, čime je nagovijestio moguće diplomatsko otvaranje nakon perioda povišenih tenzija između dvije zemlje.
- Iran želi da razgovara i mi ćemo razgovarati - rekao je Tramp tokom ceremonije potpisivanja Povelje mira (Board of Peace Charter), koja je održana na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
Ova izjava dolazi u trenutku osjetljivih odnosa. Samo dan ranije, u srijedu, Tramp je uputio oštro upozorenje da Iran ne smije da nastavi svoj nuklearni program, nagovijestivši da bi takav potez mogao biti okidač za vojne udare.
Pored nuklearnog pitanja, odnosi su zategnuti i zbog nemira u Iranu. Prošle sedmice američki predsjednik je izjavio da je spreman da pokrene operacije ukoliko Iran odgovori silom na proteste.
Tramp je u međuvremenu ublažio retoriku, sugerišući da je Teheran prestao s nasiljem nad demonstrantima nakon njegovog direktnog upozorenja.

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ocijenio je da odbornici Demokrata nijesu postupili ni pošteno ni ljudski kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, podsjećajući na, kako je naveo, ranije javno izrečene i danas zaboravljene stavove te partije.
Gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, Asanović je podsjetio na izjave koje su predstavnici Demokrata davali tokom predizborne kampanje u Botunu, uoči lokalnih izbora 23. oktobra 2022. godine, a koje su u potpunoj suprotnosti sa njihovim današnjim ponašanjem.
Posebno je izdvojio obraćanje potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, koji je tada jasno poručivao da su Demokrate protiv izgradnje kolektora.
– Demokrate su među prvima digle glas protiv tog sumanutog projekta kojim se ugrožava vaše pravo na zdravlje i zdravu životnu sredinu, kao i pravo da sačuvate svoju đedovinu netaknutu bilo kakvim postrojenjima koja urušavaju životnu sredinu. Svaki čovjek sebi postavlja pitanja – šta da čini i čemu da se nada. Na to imate jasne i precizne odgovore. Da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala, protiv mahinacija na svakom nivou vlasti. Da se očisti uprava od zloupotreba i malverzacija, ali i da ne stanemo do 23. oktobra, da obiđemo svako domaćinstvo – govorio je tada Koprivica u Botunu.
Asanović ističe da danas, suprotno tim porukama, Demokrate podržavaju izgradnju kolektora, uključujući i svoje predstavnike u Zeti.
– I vi sada kažete da su Demokrate za kolektor. Vidite li da je ovaj čovjek bio protiv kolektora? Zašto ne kažete da su sada za izgradnju kolektora, da su čak i u Zeti za njegovu izgradnju? Ovo je izgovoreno u Botunu, pred izbore 23. oktobra 2022. godine – rekao je Asanović.
Podsjećamo. Koprivica nije bio jedini funkcioner Demokrata koji je tada javno istupao protiv projekta.
Na tom skupu u Botunu, nosilac izborne liste Demokrata Luka Krstović imao je jasnu poruku da se kolektor neće graditi.
– Zapamtite jednu stvar – od gradnje kolektora u Botunu nema ništa dok je i posljednjeg Demokrate u Zeti - govorio je Krstović.

Tag: institut-dr-simo-milosevic