Dok ne počne rekonstrukcija starog zdanja Instituta dr Simo Milošević, tzv. Prve faze, koje je izgrađeno prije 50 godina, iz menadžmenta kompanije nastoje da taj objekat sa soliterom, „na pjeni od mora“ otvore za ovu sezonu.
- Pripremamo Prvu fazu samo za pružanje usluga smještaja, sa doručkom, da probmao uz izuzetno povoljne cijene da je stavimo makar u funkciju turizma. Razmišljamo i da soliter, sa 100 soba sa kupatilom, stavimo u ponudu za smještaj sezonske radne snage iz cijelog Herceg Novog. Takođe, s obzirom na stanje objekta ponudićemo izuzetno povoljne uslove. Nastojaćemo da sredimo oba zdanja do 1. juna - navodi za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
S obzirom na eksta pristupačne cijene smještaja i atraktivnu lokaciju Instituita ovdje računaju da bi mogli za ovu sezonu imati dobru popunjenost Prve faze za turiste, a solitera za sezonsku radnu snagu. Zapravo sve dok ne počne rekonstrukcija objekata Instituta Igalo prema Planu restrukturitanja.
- Cilj nam je da za našu sezonsku radnu snagu u Prvoj fazi ponudimo smještaj i hranu , ali da preostale sobe po atraktivnoj cijen, s doručkom, ponudimo tržištu. Oko 30 odsto &nbsp;soba je klimatizovano. Biće nam potrebno oko 30 sezonaca u svim sektorima - ističe Kovačević.
Druga faza radi već dva mjeseca, ima solidnu popunjenost za ovo doba godine, odnosno 65 odsto iskorišćenih kreveta.
- To je na nivou očekivanog za ovo doba godine. Oko 80% su crnogorski osiguranici, a 20 odsto su samoplatežni, penzioneri regiona i Crne Gore. Ove godine smo uveli povoljan paket rehabilitacije i za penzionere regiona. Nije se lako vratiti na strano tržište poslije dvogodišnje pauze i problema u kojima se nalazio Institut. Treba ubijediti i ljude iz okruženja, do kojih je kontinuirano stizala loša informacija, da se Institut oporavlja i ima stabilno poslovanje. Lakše je napraviti novi imidž nego izgraditi drugi na lošim pričama. Zadatak nam je da sve što smo do sada uradili nastavimo da se maksimalno zalažemo da bismo se vratili na evropsko tržište - naveo je Kovačević.
Kovačević očekuje da će se, nakon bolje finansijske situacije, uz Plan restruktiranja koji je dobio opštu podršku većinskog i manjinskih akcionara, vraćati i medicinski kadar.
- &nbsp;Sada je medicinsko osoblje plaćeno jednako kao u javnom zdravstvu. Smatarmo, ipak, da je privilegioja raditi u Institutu. S obzirom na to da radimo preko cijele godine i nudimo zaposlenje i ostalom nedosotajućem kadru, vjerujemo da ćemo obezbijediti potrebne radnike. Znamo da neće biti lako, ali nastojaćemo da osiguramo kvalitetno osoblje - poručuje Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Institut „Dr Simo Milošević” smo spasili i konačno svjedočimo dobrim vijestima za ovaj rehabilitacioni centar, koji, nakon godina stagniranja između stečaja i privatizacije, danas izlazi na zelenu granu, poručio je premijer Milojko Spajić. Predsjednik Vlade sastao se danas u Igalu sa predstavnicima menadžmenta i radnika Instituta, nakon što je Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja, kojim se predviđa ulaganje od 88 miliona eura u ovaj centar, do kraja 2028. godine. - Usvajanje Plana restrukturiranja Instituta nova je faza u razvoju ove ustanove, kao respektabilnog rehabilitacionog centra, koji ce služiti na ponos svim zaposlenima, pacijentima, Opštini i državi - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  On je podsjetio da je 44. Vladu, kada je u pitanju Institut u Igalu, sačekala izuzetno teška i mučna situacija, nagominali dugovi, neodrživi poslovni model i oronuli objekti Instituta. - Uz već komplikovanu situaciju u dijelu državne pomoći, uspjeli smo predanim radom, fokusirani na dobrobit građana naše države prvo da riješimo hronični problem nelikvidnosti Instituta, kroz povećanje cijene za FZO pacijente, pa samim tim i obezbijedimo veća sredstva iz Budžeta – 9 miliona eura godišnje umjesto 4,5 miliona. Samim tim obezbijedili smo dugoročnu likvidnost i pozitivno poslovanje Instituta - saopštio je predsjednik Vlade. Kako je naglasio, umjesto stečaja i privatizacije ovim planom jemči se izmirenje svih obaveza Instituta i investiciono ulaganje u Drugu fazu kako bi Institut ponovo bio centar rehabilitacionog i zdravstvenog turizma ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Premijer se zahvalio svim zaposlenima na izuzetnoj požrtvovanosti i predanom radu, koji je omogućio da Institut opstane u najtežim godinama svog poslovanja.&nbsp; - Takođe, zahvaljujem se svim povjeriocima koji su, uvažavajući značaj koji Institut ima za Herceg Novi i državu, čekali sa izmirenjem obaveza i nijesu pokretali stečajni postupak. Nijesmo zaboravili ni potrebe građana Herceg Novog, pa će Vlada otkupiti Dječje odjeljenje Instituta u sto kraćem roku i obezbijediti da se tu sagradi nova škola i riješi visedecenijski problem Herceg Novog i Igala - zaključio je Spajić. Vlada će, kako je saopšteno, zajedno sa manjinskim akcionarom, uložiti 88 miliona eura do kraja 2028. godine, od čega je 62 miliona investicionih ulaganja. <h2>Šimun: Istorijski dan</h2> Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je ovo istorijski dan za Institut. - Posebno je zadovoljstvo zbog pronalaska adekvatnog plana za spas Instituta. Zalaganje 44. Vlade je ogromno, a ključna je uloga premijera, jer smo zahvaljujući nejgovoj proaktivnosti I istrajnosti danas došli do ovog svjetla, na koje se dugo čekalo - rekao je ministar zdravlja. On je napomenuo da usluge Instituta, preko Fonda za zdravstveno osiguranje, godišnje dobije oko pet hiljada korisnika, uključujući 500 djece, dodajući da je posebna satisfakcija što će Institut nastaviti sa pruža najvažnije zdravstvene usluge. - Istovremeno, izuzetno je važno da u kontinuitetu razvijamo zdravstveni turizam. Posebnu zahvalnost dugujemo zaposlenima u Institutu, koji su vjerovali da ćemo riješiti problem koji je godinama unazad guran pod tepih - poručio je ministar Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  <h2>Rakčević: Zdravstvenu misiju podići na veći nivo</h2> Rukovodstvo Instituta, predstavnici Sindikata, manjinski akcionari saglasni su da je ovo istorijski dan za Institut. - Nadam se da će ovaj dan biti zabilježen kao istorijski u Institutu i biti prekretnica u njegovom razvoju. Jednoglesno podržan Plan restrukturiranja dokaz je da Institut ima perspektivu i da će biti ponos sadašnjih i budućih generacija - rekao je direktor Instituta Zoran Kovačević, dodajući da su Planom proširana i određena prava korinika FZO. Predsjednica Sindikata Instituta Biljana Ribar istakla je da je Plan restrukturiranja ono što su zaposleni u toj ustanovi dugo čekali. - Iščekivali smo Plan sa dozom straha i neizvjesnost. Radnici su trpjeli teške uslove poslovanja. Nadam se da je ovo nova era u kojoj ćemo svi biti zadovoljni - kazala je Ribar. Predstavnik akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu Instituta, Žarko Rakčević, uvjeren je da Institut može da odgovori prije svega zdravstvenim potrebama građana Crne Gore, ali i turizmu. - Zdravstvenu misiju treba da nastavimo, podignemo je na veći nivo, ali i da budemo profitni centar – to su dvije strane iste cjeline i Institut u tom smislu treba da bude primjer za Crnu Goru i cijelu Evropu, da vratimo zapadno-evropsko tržište. Imali smo negativna iskustva sa prethodnim vladama, ali sada smo izgradili povjerenje i zahvaljujemo ovoj Vladi na proaktivnosti - poručio je Rakčević.

500x500

1250x600

1084x550

Spajić: Institut spašen investicijom od 88 miliona, Vlada kupuje Dječje odjeljenje kako bi se na tom mjestu gradila škola

Skupština akcionara usvojila je Plan restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu.
- Možemo reći da je Institut Igalo apsolutno izašao iz krize i da Institut nastavlja da radi i funkcioniše - kazala je nakon sjednice državna sekretarka Majda Adžović.
Ona je kazala da je plan restrukturiranja dopunjen, dokument je dostavljen i, kako je kazala, novine predstavljaju optimum da Institut funkcioniše. 
- Želim da se zahvalim gospodinu Rakčeviću i poručujem da je opredijeljenost Vlade da Institut napreduje neupitna - kazala je ona.
Suvlasnik “Vila Oliva” Žarko Rakčević kazao je da je najbitnije da Institut nastavlja da živi.
- Vjerujem da smo postigli trajno rješenje koje će otkloniti opasnost od stečaja. Dogovor je da se dospjele obaveze od 21 milion kroz dokapitalizaciju proporcionalno pokriju. To je otvoreno za sve akcionare. Vile Oliva će do sedam miliona pokriti gubitke, a vlada do 14 miliona, vjerujem - kazao je on.
Istakao je da je važno izvršiti ulaganja i obezbijediti da Institut živi.
- Vjerujemo da Institut može biti ne samo društveno odgovorna, već profitabilna kompanija - rekao je Rakčević. 
On je istakao da će se dovođenjem Druge faze na četiri zvjezdice, obezbijediti snažan povratak i poboljšanje kvaliteta usluga zajedno sa ulaganjem u medicinsku opremu.
- Dakle, mi očekujemo da ćemo kompletnu imovinu Instituta koristiti isključivo za potrebe zdravstvenog turizma i turizma. Nema nikakve stanogradnje. Vjerujem da počinje nova era za Institut, za Crnu Goru i za one ljude koji su dali veliki doprinos da Institut opstane u ovim teškim vremenima - izjavio je Rakčević.

Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja Instituta

Novi Pravilnik o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, koji je donio Fond za zdravstveno osiguranje, primjenjuje od danas i njime se proširuju prava pacijenata koji se upućuju na rehabilitaciju u Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu.&nbsp;
Kako je saopšteno iz FZO, po prvi put pravo na medicinsku rehabilitaciju ostvaruju osiguranici sa dijagnozom osteoporoza sa patološkim prelomom i epilepsija (nakon operativnog zahvata).&nbsp;
- Djeca sa povredom plexusa brahialisa, nakon porođaja, umjesto dosadašnjih 21 dan u svakoj kalendarskoj godini do navršene pete godine života, imaće pravo na tri rehabilitacije po 21 dan u prvoj godini i 21 dan u svakoj kalendarskoj godini do desete godine ukoliko postoji značajan neurološki deficit. Djeca sa spinalnom mišićnom atrofijom (SMA), bez obzira na vrstu medikamentozne terapije, imaće pravo na rehabilitaciju u Institutu Igalo, a pravo na dvije rehabilitacije godišnje po prvi put ostvarivaće i pacijenti nakon osamnaeste godine života - navedeno je u saopštenju FZO.
Takođe, djeca sa cerebralnom paralizom, umjesto do petnaeste godine života, sada će do osamnaeste godine imati pravo na jednu rehabilitaciju godišnje, u trajanju od 21 dan.
Pacijenti sa Fridrajhovom ataksijom, umjesto jednom godišnje, sada će imati pravo na rehabilitaciju dva puta godišnje.
Pacijenti sa nasljednom spastičnom oduzetošću obje noge, umjesto svake druge godine, imaće pravo na rehabilitaciju jednom godišnje.
- Pacijenti sa ALS (amiotrofična lateralna skleroza), koji su ostvarivali pravo na rehabilitaciju jednom godišnje, sada će imati mogućnost da dva puta tokom godine ostvare pravo na rehabilitaciju, u trajanju od 21 dan. Pacijenti koji dožive krvarenja ispod paučinaste moždanice, krvarenja u mozgu i infarkt mozga imaće pravo na rehabilitaciju dva puta u prvoj godini, sa mogućnošću produženja još 14 dana na predlog ljekara fizijatra iz Instituta u Igalu - dodali su u FZO.&nbsp;
Napominju da će po prvi put će i djeca sa traumatskom povredom kičmene moždine, umjesto jedne rehabilitacije u prvih šest mjeseci nakon operacije, imati pravo na rehabilitaciju u trajanju od 21 dan svake kalendarske godine do navršenih osamnaest godina života.
- Pacijenti sa reumatoidnim artritisom seropozitivnim i seronegativnim I, II i III stadijumom, psorijaznim artritisom I, II i III stadijumom i zapaljenjem zgloba kod djece I, II i III stadijumom, imaće pravo na rehabilitaciju svake druge godine, umjesto svake treće godine - kažu u FZO.
Djeca sa bronhijalnom astmom imaće pravo na rehabilitaciju u trajanju od 21 dan svake godine u uzrastu od treće do petnaeste godine.
Djeca sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća sada će od prve do petnaeste godine života imati pravo na jednu rehabilitaciju u toku godine, nakon bolničkog liječenja.
Iz FZO poručuju da je rehabilitacija pacijenata u Institutu Igalo, koja je definisana novim Pravilnikom, besplatna za njihove osiguranike i kompletna ide na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.&nbsp;
- Kroz proširenje prava pacijenata koji se upućuju na rehabilitaciju u Institut u Igalu, sadašnji menadžment Fonda još jednom dokazuje da prati trendove savremene medicinske prakse i daje značajan doprinos poboljšanju zdravstvenog stanja osiguranika, što je osnovna misija i prioritet naše institucije. I u narednom periodu ostajemo otvoreni za svaku vrstu predloga i sugestija ljekara i nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom, svjesni da uvijek postoji prostor za unapređenje i omogućavanje što kvalitetnije zdravstvene zaštite našim pacijentima - zaključeno je u saopštenju FZO.

Proširena prava pacijenata koji se upućuju u Institut Igalo

Pacijenti čiju rehabilitaciju finansira Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije u Institutu Igalo jer im je udvostručena participacija. To za Novski portal kaže izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, komentarišući objave u medijima posljednjih dana da pacijenti, osiguranici Fonda zdravstva, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40 odsto troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju.
U menadžmentu se, ipak, plaše da bi nerazumijevanje značajnog broja osiguranika FZO koji imaju pravo na rehabilitaciju, bez učešća u troškovima, moglo &nbsp;dovesti do toga da jedan dio njih odustane.
- Time bi značajno umanjili perspektivu ozdravljenja, koju im omogućuje naš zdravstveni sistem u okviru Instituta Igalo. Naime, imajući u vidu da su od 1.11.2024. konačno, nakon više od 30 godina insistiranja, &nbsp;cijene za usluge koje pruža Institut Igalo osiguranicima FZO, usklađene sa onim što je realna cijena koštanja, došlo je i do povećanja iznosa koje plaćaju, prema našem iskustvu, uglavnom 2 kategorije pacijenata. Oni nemaju preko 10% učešća u ukupnom broju korisnika - navodi Kovačević.
Pojašnjava da su to kardiološki pacijenti sa ugrađenim stentom – koji nisu penzioneri i fizijatrijski – sa dijagnozom fraktura lumbalnih pršljenova.
- Ostale kategorije (drugi fizijatrijski, &nbsp;djeca, kardio, nepokretni i teže pokretni pacijenti) ne plaćaju, ili je ta uplata minorna. Sa druge strane, s obzirom na to da Institut Igalo ne može da utiče na iznos fakture za te dvije kategorije pacijenata, te da je to učešće određeno Pravilnikom, mi smo još od početka novembra odlučili, da bismo olakšali i tim korisnicima izdatke, da ponudimo plaćanje njihovog učešća na 3-5 rata - rekao je Kovačević.
Takođe, iz Instituta su, napominje Kovačević, pokrenuli inicijativu ka resornom Ministartvu da se Pravilnik izmjeni kako bi se u budućnosti ukinulo učešće i za tih 10% pacijenata sa navedenim djagnozama.
- Naišli smo na razumjevanje sa njihove strane, tako da se nadamo pozitvnom ishodu. Ono stop nam je posebno stalo jeste to da svi građani koji imaju pravo da u okviru sistema zdravstvene zaštitete dobiju rehabilitaciju u Institutu Igalo to pravo i iskoriste. &nbsp;Zbog toga svi koji imaju dilemu mogu da se informišu u našoj pozivnoj službi (svakog radnog dana od 7-15h) putem mobilnih telefona na brojeve 063/211-330; 063/211-313; 069/330-111 i 069/330-113): ili putem meila: rehabilitacija@igalospa.com - zaključio je Kovačević.

Kovačević: Pacijenti ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije zbog participacije

Nakon što su Vlada Crne Gore i najveći manjinski akcionar Instituta „Dr Simo Milošević“, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, postigli su dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem će se Skupština akcionara izjasniti na sledećoj sjednici, planeri očekuju podatke, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. - Usaglašen je stav da dokumenta, odnosno, materijali koji su bili predmet &nbsp;Skupštine akcionara i koji se trebaju dodatno izmijeniti i uskladiti sa postignutim dogovorom Vlade CG i manjinskog akcionara. Promjene u odnosu na prvobitni plan restrukturiranja Instituta trebalo bi da se ucrtaju i u predlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine HN, koji je u fazi donošenja - kazao je za RTHN član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a, arhitekta Ranko Kovačević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7" data-rendition-name="original" width="1261" height="714" loading="lazy" alt="Ranko Kovačević"> <figcaption>Ranko Kovačević(Photo: RTHN)</figcaption> </figure>  Što se tiče Instituta, Kovačević kaže da je dobro je što PUP malo zakasnio, "ali ne mora da koči donošenje strateškog plana za Opštinu Herceg Novi".&nbsp; - Mi smo napravili presedan u slučaju da se izmjene prostornog plana usvoje prije nego što Institut, utvrdi svoj Plan restrukturiranja. Dali smo napomenu da je plansko rješenje prilagodljivo. Ukoliko &nbsp;Plan restruktuiranja bude pokazao drugačije potrebe, plansko rješenje će se prilagoditi tome. To se ipak, rijetko primjenjuje u planiranju, jer plan mora da bude precizan i detaljan. Mi &nbsp;u ovom slučaju možemo da se prilagodimo - ocijenio je Kovačević. On navodi da se prostornim planom ne može mijenjati namjena i djelatnost Instituta. Banja ostaje objekat zdravstvenog turizma: - &nbsp;U PUP-u ne možemo da iz temelja mijenjamo Institut, njegovu djelatnost i sadržaj u prostoru. Želimo da sa svoje strane učinimo sve da bi se Institut obnovio i nastavio da živi kao izuzetan potencijal, koji ima Opština Herceg Novi - objašnjava Kovačević. Prva faza Instituta i soliter preko puta će &nbsp;i dalje, kako je predviđeno planom, ostati u svrhu zdravstvenog turizma: - Namjenu u ovom dijelu nismo mijenjali, niti je ovaj plan što mi radimo, &nbsp;plan prodaje. To je plan namjene prostora. Tu nema promjena u prostoru. Dječije odjeljenje po arhitektonskoj formi, je predviđeno za školski sadržaj, &nbsp;a i koristilo se za potrebe škole. Objekat je kulturno dobro, mora zadržati spoljašnji izgled. Postoje i planovi da tu ne bude samo osnovna škola, nego i prostori koji bi bili vezani za Fizioteraputski fakultet i slično - smatra Kovačević. On navodi da je okviru druge faze Instituta dat tehnički predlog u smislu da veliki parking bude natkriven, da ga banja koristi i da se postavi novi sadržaj, koji bi bio vezan za zdravstveni sektor, možda da na toj lokaciji bude gradska bolnica. - Nama je važno da omogućimo šanse, da donosioci odluka u buduće, ne budu blokirani određenim planskim rješenjima. Drugi parking preko puta Sportske dvorane, bliže magistrali da ostane parking i da dio tog prostora, dobije komercijalni sadržaj, kako bi &nbsp;Institut dobio novi izvor prihoda. Na Šištetu &nbsp;planiran je klasičan hotel. Na lokaciji niže benzinske pumpe predviđena je stambena izgradnja za potrebe Instituta ili komercijalni dio. Institut prema moru ima lokaciju na kojoj su predviđeni poslovni &nbsp;objekti u prizemlju i stambeni prostor, između parka Titove vile i početka naselja. Stanove bi mogli da koriste gosti i pacijenti Instituta. Državnom studijom lokacije u zoni Morskog dobra, na lokaciji prema Solilima – predviđen je turistički sadržaj - navodi Kovačević. On podsjeća da je Titova vila u proceduri proglašenja kulturnog dobra. - Važno je da ambijent ostane netaknut i da park bude zaštićen, da se sačuvaju stabla, u cjelini jedne pejsažne oaze. Suština je da ostane ambijentalno autentično. Bilo je riječi da se i ta zona komercijalizuje. Sa planerske strane je važno da se ambijentalno vrednuje - ukazao je Kovačević. Prostorni plan je usklađen sa verzijom plana restrukturiranja: - Vijest je da će Plan restrukturiranja biti korigovan i očekujemo da ćemo dobiti podatke o korekcijama, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomnsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. Što se nas planera tiče, banja ostaje objekat zdravstvenog turizma, što je vrlo bitno jer je velika potražnja za turističkim smještajem, koji u svojoj blizini ima ponudu zdravstva - ocjenjuje Kovačević. Prijedlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi je dostavljen resornom Ministarstvu. Kovačević očekuje da će doći do još nekih korekcija i da će konačna verzija PUP-a biti usvojena na proljeće.

Korekcije Plana restrukturiranja Instituta biće usaglašene sa PUP-om

Na Montenegroberzi je danas prodato 1,5 odsto akcija Instituta „Simo Milošević“, za ukupno 333,97 hiljada eura. 
 
Ukupno je, u deset transkacija, prodato oko 5,76 hiljada akcija Instituta, po cijeni od 58 eura. 
 
Cijena akcije je porasla skoro deset odsto, kao i prethodnih dana, što je i maksimalno dozvoljeni dnevni rast. 
 
Prema ranijim pisanjima medija, u pitanju je vlasnički udio manjinskih akcionara, koji je kupilo Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević. 
 
Država ima 56,47 odsto akcija Institita, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari ukupno 16 odsto. 
 
Mediji su ranije pisali da državi za dvotrećinsko vlasništvo i samostalno odlučivanje u vezi sa bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija. 
 
Sa druge strane, cilj Rakčevića, koji je 2018. godine za oko tri miliona kupio 27,4 odsto dionica, jeste da dokupi još sedam odsto akcija, kako bi imao više od jedne trećine dionica i kako bi mogao zajedno sa Vladom da donosi odluke u vezi sa Institutom. 
 
Na Skupštini akcionara, koja je počela 9. januara, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmjenjene u planu do nastavka sjednice koja je zakazana za danas.

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Predstavnici Vlade i akcionara sa značajnim učešćem u Institutu "Dr Simo Milošević", HTP Vile Oliva, postigli su visok stepen saglasnosti o daljim koracima spašavanja i razvoja Instituta, saopšteno je iz Vlade.
Novi pregovori su uslijedili u susret nastavku Skupštine akcionara Instituta, zakazane za 21. januar, kada će biti predstavljen konačan plan za Institut u Igalu.
- Dvije strane saglasne su da će učiniti sve kako bi se izbjegao stečaj u ovoj ustanovi za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju - navedeno je u saopštenju Vlade.
&nbsp;

Vlada: Visok nivo saglasnosti o načinu spašavanja i razvoja Instituta

Vanredna sjednica Skupštine opštine (SO) Herceg Novi, na kojoj će jedina &nbsp;tačka dnevnog reda biti Institut „Simo Milošević“, održaće se u &nbsp;četvrtak, dogovoreno je na kolegijumu predsjednika lokalnog parlamenta, prenijeli su lokalni mediji.
Kako prenosi RTHN, na inicijativu predsjednika odborničkog kluba Novske liste, Jovana Subotića, na kolegijumu predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi dogovorena je vanredna sjednica na kojoj će odbornici diskutovati o Planu restrukturiranja i aktuelnoj situaciji u Institutu Igalo.
Predsjednik Skupštine Ivan Otović, kazao je da će vanredna sjednica biti prilika da odbornici još jednom pošalju poruku da je Herceg Novi uz Institut.
- Da vjerujemo da ovaj Plan restrukturiranja uz sve možda svoje nedostatke, može pomoći da se napokon izađe iz permanentne krize. Ako želimo da razvijamo naš grad moramo da imamo Institut u punom &nbsp;kapacitetu. Potrebno je vrijeme, ali ono što stalno naglašavam u svojim istupanjima, imamo Plan, taj Plan se može naravno kroz vrijeme &nbsp;korigovati- izjavio je Otović.
On je dodao da do sada nijesu mogli ni diskutovati o tom dokumentu, jer je on prvi put javnosti predstavljen na Skupštini akcionara, 9. januara.
- Pred odbornicima će biti rezime Plana restrukturiranja, u skupštinskim materijalima- pojasnio je Otović.
Otović je podsjetio i na prethodno ujedinjeno djelovanje svih odborničkih klubova kada je riječ o Institutu Igalo, kao i na zaključke koje je lokalni parlament upućivao Vladi, od kojih su mnogi doprinijeli poboljšanju situacije u Institutu.
- I da se poveća cijena fondovskim pacijentima i da se usvoji Kolektivni ugovor, organizovali smo blokade, maksimalno smo se posvetili &nbsp;tome. Predsjednik opštine je formirao Komisiju na čijem čelu sam ja bio &nbsp;sa kolegama odbornicima. Održali smo nekoliko sastanaka, tako da je &nbsp;opština u prethodne dvije godine uradila koliko je mogla. Uvijek moramo &nbsp;da budemo oni koji će težiti ka tome da se u potpunosti zaštiti interes i &nbsp;Instituta i Herceg Novog- rekao je Otović.
Nastavak vanredne skupštine akcionara na kojoj će biti odlučeno o Planu restrukturiranja zakazan je za 21. januar, kada će ujedno i u državnom parlamentu poslanici raspravljati o budžetu za ovu godinu.
Subotić je rekao da je državnim budžetom opredjeljeno 30 miliona eura kroz Plan restrukturiranja i dvostruko više, odnosno devet miliona za fondovske pacijente.
- Do 21. januara moramo imati jasne zaključke vezano za Plan &nbsp;restrukturiranja kako bi taj budžetski predlog prošao i sredstva bila &nbsp;opredjeljena za spas Instituta. Očekujem ove sedmice mnogo pregovora, &nbsp;razgovora postizanje određenih kompromisa ili postizanje rješenja- naveo je Subotić.
On smatra da ne treba čekati 21. januar da vide šta će se tog dana &nbsp;desiti već bi trebalo do tada da imaju jasne parametre kako bi o budžetu &nbsp;raspravljali u državnom parlamentu a i znali da je na snazi Plan &nbsp;restrukturiranja i da je Institut spašen.
Subotić je objasnio da će, ukoliko Skupština akcionara Instituta ne &nbsp;usvoji Plan restrukturiranja, stavka od 30 miliona eura morati da bude uklonjena iz državnog budžeta.

Vanredna sjednica SO Herceg Novi o Institutu Igalo

Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta "Dr Simo Milošević", sa jasnim ciljem da zadrži većinsko vlasništvo i uloži značajna sredstva za izmirenje dugova i rekonstrukciju objekata, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES).
U toj partiji navode da, prema Zakonu o kontroli državne pomoći, Institut mora učestvovati sa 40 odsto sredstava predviđenih Planom restrukturiranja, dok ostatak pokriva država.
Takođe, ističu da je planirana kupovina Dječijeg odjeljenja, koje će biti prenamijenjeno u školu. Time će se,tvrde u PES-u, riješiti dugogodišnji problem učenika u Igalu.
- Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Majda Adžović, naglasila je i spremnost Vlade na kompromisna rešenja u pregovorima s manjinskim akcionarima, sve dok se štiti javni interes. Apelovala je na akcionare da svojim odlukama ne ugroze opstanak Instituta, ističući važnost očuvanja njegove osnovne djelatnosti – rehabilitacije građana Crne Gore - nevedeno je PES-ovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1878187154540830775&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PES: Spajićeva Vlada odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta Igalo

Vlada je danas na sjednici donijela Plan pripreme ljetnje turističke sezone za ovu godinu.
Iz Vlade je saopšteno da su Planom obuhvaćene aktivnosti koje će institucije i opštine koje su direktno i indirektno uključene u pripremu sezone, realizovati do njenog početka i u toku trajanja, kao i aktivnosti koje se realizuju u kontinuitetu sa ciljem stvaranja uslova za kvalitetniju pripremu i odvijanje turističke sezone.
Aktivnosti su, kako se navodi u materijalu, usmjerene na radove kojima se unapređuje saobraćajna i komunalna infrastruktura, poboljšava turističko-ugostiteljska ponuda otvaranjem novih hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta, stvaranju uslova za unaprađenje kvaliteta usluga u turizmu i drugim sektorima povezanim sa turizmom i realizaciji aktivnosti u pravcu diversifikacije turističkih proizvoda.
- Posebna pažnja posvećena je promociji Crne Gore na značajnim emitivnim tržištima, sa kojih se očekuje turistička tražnja. U cilju smanjenja sezonalnosti kako bi Crna Gora postala cjelogodišnja turistička destinacija planira se organizacija niza događaja i manifestacija, posebno u pred i post sezoni - navodi se u saopštenju.
Takođe, planirane su aktivnosti na smanjenju sive ekonomije, podsticanju zapošljavanja domaće radne snage i mladih, poboljšanju avio dostupnosti Crne Gore uvođenjem novih avio-linija i povećanjem broja niskobudžetnih avio-kompanija koje saobraćaju iz Evropskih gradova ka Crnoj Gori, kao i povećavem broja redovnih letova.

Vlada donijela Plan pripreme ljetnje sezone

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata D.P. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Osumnjičeni je tjelesno povrijedio suprugu zadajući joj više udaraca pesnicom u predjelu glave - navedeno je iz ODT-a.&nbsp;

ODT odredilo zadržavanje do 72 sata jednoj osobi zbog nasilja u porodici

Službenici Posebne jedinice policije intenzivirali su svakodnevne preventivne aktivnosti na teritoriji Prijestonice pružajući ispomoć službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje u obavljanju redovnih i složenih zadataka, saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170424_9288aa79ee869a45e4303399056732dfc729524ef37892e7367fe28afc63bdf4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403170424_9288aa79ee869a45e4303399056732dfc729524ef37892e7367fe28afc63bdf4" data-rendition-name="original" width="5203" height="4162" loading="lazy" alt="PJP na Cetinju"> </figure>  Kako je rečeno iz Uprave policije, primarni fokus Posebne jedinice policije je efikasno suzbijanje i sprečavanje nasilja i krivičnih djela, uz kontinuiranu kontrolu lica i vozila kroz strateški raspoređene patrole i prisustvo na ključnim lokacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170424_de635823c768c0a3cd9c4f78dc6278890cd9d90b210d8d7d587500521cf1e95b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250403170424_de635823c768c0a3cd9c4f78dc6278890cd9d90b210d8d7d587500521cf1e95b" data-rendition-name="original" width="5831" height="4665" loading="lazy" alt="PJP na Cetinju"> </figure>  Od juče su na teritoriji Cetinja angažovani i službenici Grupe za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u okviru Posebne jedinice policije. - Njihovim prisustvom je značajno unaprijeđena operativna spremnost i efikasnost u reakciji na potencijalne bezbjednosne izazove. Djelovanje Posebne jedinice policije će biti usmjereno na proaktivno podizanje nivoa bezbjednosnog ambijenta uz fokus na očuvanje sigurnosti građana i zaštitu njihove imovine - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

UP: Posebna jedinica policije u pojačanom sastavu na teritoriji Prijestonice

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: institut-igalo

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Spajić: Institut spašen investicijom od 88 miliona, Vlada kupuje Dječje odjeljenje kako bi se na tom mjestu gradila škola

Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja Instituta

Proširena prava pacijenata koji se upućuju u Institut Igalo

Kovačević: Pacijenti ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije zbog participacije

Korekcije Plana restrukturiranja Instituta biće usaglašene sa PUP-om

Prodate akcije Instituta za oko 334 hiljade eura

Vlada: Visok nivo saglasnosti o načinu spašavanja i razvoja Instituta

Vanredna sjednica SO Herceg Novi o Institutu Igalo

PES: Spajićeva Vlada odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta Igalo

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Vlada donijela Plan pripreme ljetnje sezone

ODT odredilo zadržavanje do 72 sata jednoj osobi zbog nasilja u porodici

UP: Posebna jedinica policije u pojačanom sastavu na teritoriji Prijestonice

PRATITE TVe UŽIVO