<p>Plan strukturiranja projekta Instituta "Simo Milošević" je praktično priveden kraju - kazao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun </b>na radnom doručku sa novinarima.</p>
<p>On je, odgovarajući na pitanje novinara u kojoj fazi je rješavanja problema sa kojim se suočava Institut u Igalu, kazao da je najvažnije da se ide u pravcu rješavanja, te da sa tim neće kasniti.</p>
<p>U projekat su, kako ističe, uključili znanje naših stručnjaka sa Građevinskog, Ekonomskog i Medicinskog fakulteta.</p>
<p>Na pitanje koje se ticalo dijagnoze endometrioze, a koja je sve više prisutna kod žena u Crnoj Gori, te zbog čega se kod nas ne može naći lijek "Visanne" koji je namijenjen za liječenje ove bolesti, Šimun je kazao da ostaju dužni odgovor, zato što nije nije siguran je li ovaj lijek registrovan u Crnoj Gori.</p>
<p>- Pretpostavljam da lijek nije registrovan ovdje, ali možemo istražiti tu opciju - naveo je Šimun.</p>
<p>Dodaje da se lista sve češće revidia sa farmaceutima, te da mogu predložiti opciju da se registruje i lijek za liječenje endometrioze.</p>

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Plan strukturiranja projekta Instituta u Igalu pri kraju, istražićemo opciju da lijek za endometriozu bude registrovan

<p>Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” <b>Žarko Rakčević </b>kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.</p>
<p>- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.</p>
<p>Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.</p>
<p>- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.</p>
<p>Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.</p>
<p>Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.</p>
<p>- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.</p>
<p>Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.</p>
<p>Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.</p>

Portal ETV

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

<p>Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.</p>
<p>Izvršni direktor <b>Zoran Kovačević</b> kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.</p>
<p>– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.</p>
<p>Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.</p>
<p>– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.</p>
<p>Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.</p>
<p>– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.</p>
<p>Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.</p>

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

<p>Institut “Simo Milošević”, zahvaljujući Vladi i manjinskom akcionaru, izlazi iz krize i udaljava se od mogućnosti stečaja, saopštio je izvršni direktor Zoran Kovačević i dodao da bi do kraja godine trebalo da bude završen Plan restrukturiranja.</p>
<p>Radnici Instituta su za osam mjeseci ove godine radili i zaradili više nego lani 300 hiljada, ali opet su ostvarili gubitak i “nad glavom” im je i dalje dug prema povjeriocima od 24,9 miliona eura, piše Novski portal.<br/>
<br/>
Više od pola tog iznosa, 16 miliona eura, je dug prema državi, Opštini i njihovim kompanijama. Tu je i dug prema manjinskom akcionaru, <b>Žarku Rakčeviću</b>, od pet miliona, koliko je on obezbijedio za deblokadu računa Instituta. Dobavljačima Institut duguje oko tri miliona.<br/>
<br/>
- U odnosu na procijenjenu vrijednost imovine Instituta od 120 miliona eura, taj nivo prezaduženosti, uz dobar proizvod kakav je Institut, ne predstavlja u ekonomskom smislu opasnost za opstanak. Samo treba naći pravo rješenje - smatra Kovačević.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, iskoristili su maksimalno sve resurse nakon julskog izlaska iz blokade računa.<br/>
<br/>
Međutim, obaveza isplaćivanja zarada po novom kolektivnom ugovoru sa koeficijentima javnog zdravstva, iako je jedva dočekano u kolektivu, uslovilo je povećanje troškova.<br/>
<br/>
Kovačević je Novskom portalu kazao da su uspjeli da isplate zaostale zarade i avgustovsku proteklog petka. Izvjesna je i septembarska, jer se nadaju uspostavljanju tekuće likvidnosti uz podršku većinskog vlasnika, države.<br/>
<br/>
Crnogorski osiguranici i samoplatežni iz regiona donose glavnu zaradu. Međutim, nedovoljnu, jer cijene paketa usluga su za samoplatežne nešto preko 100 eura, a za fondovske pacijente potpuno nerentabilne.<br/>
<br/>
Bolesnički dan, pun pansion sa pet terapija, ljekarskim pregledom i laboratorijskim nalazima, košta samo 45 eura.<br/>
<br/>
Prošlog mjeseca su, prema riječima Kovačevića, dostavili Fondu zdravstva analizu troškova i zahtjev za povećanjem cijena, pa su uvjereni da će bar uspjeti ubuduće da pokriju troškove i nešto malo i zarade.<br/>
<br/>
Institut je za rehabilitaciju crnogorskih građana i dalje bez konkurencije i u ovom momentu njih 1,08 hiljada čeka da budu pozvani na tretmane. Godišnje se u Igalu oporavlja oko pet hiljada osiguranika Fonda zdravstva Crne Gore.<br/>
<br/>
Poznato je da je ove godine Institut ostao bez zapadnog tržišta otkazivanjem norveškog i drugih programa. Ključni razlog je nestabilno poslovanje.<br/>
<br/>
U Institutu ipak vjeruju da će se stari partneri vratiti kada počne da se ostvaruje Plan restrukturiranja.<br/>
<br/>
Na Planu radi ekspertski tim Univerziteta Crne Gore, odnosno Ekonomskog i Građevinskog fakulteta. Iz Instituta im svakodnevno dostavljaju tražene podatke.<br/>
<br/>
Trebalo bi do kraja godine, možda i prije, da taj ključni dokument bude završen. Njegovom realizacijom, Institut bi u narednih deset godina trebalo da ima održivo poslovanje, nove partnere i investicije.<br/>
<br/>
Do tada u Institutu dosta rade na marketingu i paketima za domaće i tržište regiona, kako bi uz fondovske pacijente obezbijedili u narednom periodu što bolju popunjenost. Aktuelna je povoljna ponuda za penzionere i pacijente regiona, odnosno EX YU paket.<br/>
<br/>
Kovačević je naveo da pregovaraju i sa potencijalnim partnerima za velike programe u višegodišnjem periodu. Do zimske pauze oni bi trebalo da budu finalizovani. Ako uspiju u tome, neće biti uobičajene zimske pauze i zatvaranja Druge faze pred Novu godinu do početka februara.</p>

U Institutu Igalo do kraja godine iščekuju Plan restrukturiranja

<p>Crna Gora će nakon dvije decenije imati novo zakonsko rješenje čiji je cilj da osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću, pogodno za održivi rast oslobođen od rizika finansijskog kriminala.<br/>
<br/>
To je poručeno na okruglom stolu u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o igrama na sreću, koji je organizovalo Ministarstvo finansija.<br/>
<br/>
Događaju su prisustvovali predstavnici naučne i stručne javnosti, medija, državnih organa i lokalnih zajednica, privrede, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva finansija su kazali da je, nakon više dugogodišnjih pokušaja donošenja novog Zakona o igrama na sreću, taj resor pripremio nacrt novog Zakona u skladu sa aktuelnim trendovima i najboljim inostranim praksama u ovoj oblasti.<br/>
<br/>
“Dakle, nakon dvije decenije, Crna Gora će imati novo zakonsko rješenje u oblasti igara na sreću, kojim će biti obuhvaćeni ključni stubovi, a to je zaštita maloljetnika i mladih, kroz odredbe koje se tiču ograničavanja oglašavanja, udaljenosti objekata za klađenje od škola, identifikacija igrača kako kod kladionica tako i kod online klađenja”, rekli su iz Ministarstva.<br/>
<br/>
Novim zakonskim rješenjem, kako su dodali, biće unaprijeđene odredbe koje se tiču sprječavanja pranja novca, povećanja budžetskih prihoda i jačanja kontrole, kako inspekcijskog nadzora, tako i online nadzor u saradnji sa policijom, kada su u pitanju igre na sreću.<br/>
<br/>
Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Jovana Nišavić saopštila je da je cilj novog zakonskog rješenja da se osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću, pogodno za održivi rast oslobođen od rizika finansijskog kriminala.<br/>
<br/>
Kako je navela, država bi bila obavezna da utiče na otklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica koje imaju ili mogu imati igre na sreću kod učesnika, kroz društveno odgovorno priređivanje usmjereno na maloljetnike, prevenciju bolesti zavinosti, ograničavanje reklamiranja i dostupnosti informicija u sredstvima javnog informisanja.<br/>
<br/>
Nišavić je kazala da se novim zakonom obezbjeđuje ostvarenje javnog interesa kroz socijalnu i zdravstvenu dimenziju.<br/>
<br/>
Novim zakonskim rješenjima se, kako je dodala, jača kontrola i nadzor od strane relevantnih institucija u vezi sa sprečavanjem pranja novca, ali i stvara pravni okvir koje će omogućiti državi i priređivačima adekvatan ambijent za ravnopravno poslovanje, koje će donijeti značajno više budžetskih prihoda po ovom osnovu.<br/>
<br/>
Generalni direktor Direktorata za igre na sreću, koordinaciju i izvještavanje o neformalnoj ekonomiji i državnu pomoć, Danko Dragović, ukazao je na važnost poboljšanja discipline u ovoj oblasti i predočio ključne novine u kreiranim zakonskim rješenjima, uz osvrt na promjene koje su, u toku javne rasprave, izazvale najviše pažnje zainteresovanih subjekata.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva finansija su kazali da su se tokom konstruktivne diskusije o tekstu novog zakonskog rješenja u oblasti igara za sreću mogle čuti brojne sugestije, najviše od priređivača igara na sreću, a da su predstavnici Ministarstva saopštili da će sve utemeljene predloge razmotriti i uvrstiti u finanalnu verziju nacrta ovog zakonskog rješenja.<br/>
<br/>
Javna rasprava povodom navedenog zakona započeta je 21. oktobra i zbog velikog interesovanja javnosti njen rok se produžava za dodatnih sedam dana, odnosno do 25. novembra.<br/>
<br/>
Ministarstvo finansija će, u roku od 15 dana od dana završetka javne rasprave, sačiniti izvještaj o istoj, koji će objaviti na svojoj internet stranici i portalu e-Uprave.</p>

Cilj novog zakona da se osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću

<p>Rezidnetni koordinator Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori <b>Dijego Sorilja </b>i Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) osudili su napad na novinarku dnevnog lista Pobjeda, <b>Anu Raičković</b>.<br/>
<br/>
U zajedničkom saopštenju Sorilje i UNESCO-a se ističe da su sloboda medija i bezbjednost novinara suštinski temelji demokratskog društva.<br/>
<br/>
“Novinari imaju vitalnu ulogu u informisanju javnosti, razotkrivanju krivičnih djela i pozivanju na odgovornost vlada i institucija”, poručuje se u saopštenju.<br/>
<br/>
Svaka prijetnja i napad na novinare, kako se dodaje, podriva ove temeljne vrijednosti i doprinosi stvaranju klime straha i nesigurnosti u kojoj sloboda izražavanja ne može da napreduje.<br/>
<br/>
Sorilja i UNESCO su pozdravili brza hapšenja u vezi sa ovim napadom.<br/>
<br/>
“Ohrabrujemo nadležne organe da u najkraćem roku finalizuju istragu, privedu odgovorne pravdi i preduzmu sve neophodne mjere kako bi novinari mogli da obavljaju svoj posao bez straha za svoju bezbjednost”, naveli su u saopštenju.<br/>
<br/>
Oni su pozvali sve relevantne institucije i organizacije da pojačaju napore usmjerene na promovisanje i zaštitu prava novinara u zemlji, jer, kako su kazali, napadi na novinare ozbiljno ugrožavaju slobodu izražavanja, pravo na pristup informacijama i osnovne demokratske vrijednosti.<br/>
<br/>
“U duhu saradnje i posvećenosti zaštiti ljudskih prava, UNESCO i Ujedinjene nacije u Crnoj Gori će nastaviti da podržavaju inicijative koje obezbjeđuju slobodan, bezbjedan i nezavisan medijski prostor u Crnoj Gori, što je jedan od osnovnih preduslova za pridruženje države Evropskoj uniji”, zaključuje se u saopšenju.</p>

Sloboda medija i bezbjednost novinara suštinski temelji demokratskog društva

<p><b>Ljubu Dukiću</b>,. još jednom tjelohranitelju <b>Zorana Ćoća Bećirovića. </b>koji je sa kontroverznim biznismenom, njegovim sinom i policajcem <b>Mladenom Nikolićem </b>brutalno napao novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E <b>Anu Raičković </b>i njene članove porodice, nakon saslušanja pred tužiteljkom <b>Rominom Vlahović</b>, Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata..</p>
<p>Njega su ranije danas, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica po nalogu postupajućeg tužioca lišili slobode i uz krivičnu prijavu priveli u ODT Podgorica.&nbsp;</p>
<p>ODT u Podgorici je juče, nakon saslušanja, Bećirovićima i Mijatoviću takođe odredilo zadržavanje do 72 sata, a na teret im se stavlja nasilničko ponašanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.2878%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fraickovic-becirovicevo-obezbjedenje-imalo-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6798%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fraickovic-mijatovic-me-davio-a-becirovic-me-vukao-za-kosu-da-glavom-udaram-o-vrata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

I Ljubu Dukiću određeno zadržavanje do 72 sata zbog brutalnog napada na novinarku Anu Raičković

<p>Afirmacijom arbitraže pomaže se kreiranju bolje poslovne klime u Crnoj Gori, što će privući nove investicije i doprinijeti daljem rastu crnogorske privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), <b>Nina Drakić</b>.<br/>
<br/>
Ona je kazala da arbitraža, kao fleksibilan, pouzdan i međunarodno priznat proces rješavanja sporova, ima ključnu ulogu u očuvanju poslovnih interesa i stvaranju povoljnog investicionog ambijenta.<br/>
<br/>
„Komora, zajedno sa Arbitražnim sudom, već dugi niz godina promoviše arbitražu i uspjela je da ovaj proces učini dostupnim i pozicionira ga kao efikasnu alternativu sudskim postupcima“, navela je Drakić na drugom crnogorskom arbitražnom danu na temu Zašto rješavati privredne sporove pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore?<br/>
<br/>
Predsjednik Arbitražnog suda pri PKCG, <b>Vesko Božović</b>, ocijenio je da se ova institucija može pohvaliti nizom aktivnosti realizovanih između dva Arbitražna dana, među kojima se posebno izdvaja stupanje na snagu dva normativna akta – revidiranih Arbitražnih pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori i Pravilnika o arbitraži.<br/>
<br/>
Među novinama se, kako je saopšteno iz PKCG, posebno izdvaja učešće trećih lica u arbitraži ukoliko to ne povređuje prava strankama, a što otvara mogućnosti na primjer biznisima, investicionim fondovima i drugim finansijskim organizacijama, jakim advokatskim kućama da budu učesnice u postupcima.<br/>
<br/>
Ministar pravde, Bojan Božović, pozdravio je skup putem video uključenja, čestitajući svima koji su učestvovali u kreiranju unaprijeđenog regulatornog okvira za razvoj arbitraže.<br/>
<br/>
Božović je najavio organizaciju niza sastanaka sa PKCG i Arbitražnim sudom kako bi se postigao nivo spremnosti kojem Crna Gora teži u ovoj oblasti.<br/>
<br/>
Profesor Vladimir Pavić iz Beograda rekao je da arbitraža predstavlja efikasnu alternativu klasičnim sudskim procesima, posebno za složene privredne i međunarodne sporove.<br/>
<br/>
On smatra da uz manje formalnosti, fleksibilnost postupka i mogućnost izbora arbitara, arbitraža omogućava brzinu i prilagođavanje specifičnim potrebama stranaka.<br/>
<br/>
„Arbitraža pruža brzinu, efikasnost prekograničnog priznanja i izvršenja, te mogućnost ugovaranja neutralnog foruma u međunarodnim okvirima, što je od velike važnosti za stranke iz različitih pravnih kultura“, kazao je Pavić.<br/>
<br/>
On je naveo da se prilikom ugovaranja arbitraže često kao glavno pitanje ističe pred koju arbitražu se ide, što smatra pogrešnim, jer su veoma male razlike da li će proces biti u Londonu, Parizu, Berlinu ili negdje drugo.<br/>
<br/>
Uz sve prednosti, Pavić je ukazao i na moguće nedostatke arbitražnog postupka. Pojedini faktori, kao što su jezik, stečaj ili veliki broj učesnika, mogu zakomplikovati tok postupka, dok kod investicione arbitraže postoje izazovi zbog specifičnih pravnih pitanja.<br/>
<br/>
Profesor Davor Babić smatra da je arbitraža ključan instrument u međunarodnom pravu, omogućavajući strankama brza i efikasna rješenja sporova.<br/>
<br/>
On je naveo da je izbor arbitražnog tribunala od suštinskog značaja, jer njegov kvalitet direktno utiče i na kvalitet i ishod arbitraže. Stranke bi pri odabiru arbitara trebalo da teže saradnji i povjerenju, jer dobro odabrani arbitri, koji uživaju povjerenje obje strane, doprinose pravednijem i kvalitetnijem postupku.<br/>
<br/>
Babić je takođe istakao važnost fleksibilnosti arbitraže koja omogućava prilagođavanje postupka specifičnostima spora i međunarodnim standardima. To olakšava brže i transparentnije rješavanje sporova u skladu sa potrebama svih učesnika.<br/>
<br/>
On smatra da je važno upoznati javnost s postojećim iskustvom koje je Arbitražni sud pri PKCG stvorio u svojoj praksi, jer razvijena arbitražna praksa i podrška državnih sudova arbitraži predstavljaju značajnu prednost za investitore.<br/>
<br/>
Arbitar, bivša sutkinja Apelacionog suda Crne Gore, Dijana Raičković, govorila je o pravnom okviru koji reguliše arbitražu u Crnoj Gori, naglašavajući ključne zakone i međunarodne konvencije koje omogućavaju efikasno rješavanje sporova.<br/>
<br/>
„Zakon o arbitraži (2015) definiše unutrašnju i međunarodnu arbitražu, a prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, arbitražne odluke imaju snagu izvršne isprave na teritoriji Crne Gore“, navela je Raičković.<br/>
<br/>
Učesnici su se složili da je neophodno dalje unapređivati zakonodavni okvir, kako bi se obezbijedila efikasnost, transparentnost i pouzdanost arbitražnog postupka, a samim tim i unapređenje međunarodnog privrednog prava.<br/>
<br/>
Diskusija je pokazala da su dalja edukacija i osnaživanje pravne zajednice ključ za uspješno primjenjivanje arbitraže u Crnoj Gori.</p>

Afirmacijom arbitraže kreira se bolja poslovna klima

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: institut-igalo