Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu Predrag Dragojlović zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili više od tri miliona eura, piše Monitor.
Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili su i iz Razvojne banke Crne Gore.
Kako je prenio N1 Beograd krajem novembra saopštenje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, sedam uhapšenih se sumnjiče da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
- Ova organizovana kriminalna grupa se tereti da je od novembra 2023. godine do dana hapšenja na teritoriji Republike Srbije vršila krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca na taj način što je organizator B. Č. organizovao ostale osumnjičene da po unaprijed organizovanim zadacima kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD „BLEECKER“ d.o.o. kako bi se vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem i kako bi zadržali upravljanje nad hotelom „GARNI B“ u Beogradu i nastavili da pružaju hotelijerske usluge u ovom objektu - objašnjava se u saopštenju TOK-a.
Krivična prijava je, kako navode iz TOK-a, podnijeta i protiv osumnjičene K. D. koja se, kako su tada prenijeli, nalazi van teritorije Republike Srbije.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti. To zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milošević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i Šefikom Nišićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.

610x380

500x500

400x240

400x203

Predsjednik Upravnog odbora Instituta "Simo Milošević" Predrag Dragojlović uhapšen u Srbiji

Institut „Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od 1,5 miliona eura.&nbsp;
Na ostavreni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900 hiljada eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i veće cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječijeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.
Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodištu ostvareno 70,5 hiljada noćenja, što je rast od 31 odsto.
- Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62,18 hiljada, a strano 18 odsto na 8,32 hiljade. Najveće učešće u broju noćenja imaju fondovski pacijenti 51,14 hiljade, što je 32 odsto više nego u uporednom period - &nbsp;rekao je Kovačević za Novski portal.
On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.
U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim rezulatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 milona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona.
- Ukupan prihod je nešto preko 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječijeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 miliona na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević.
U Institutu je zaposleno oko 520 radnika. U takozvanoj drugoj fazi Instituta organizovana je medicinska rehabilitacija, a u starom zdanju ili prvoj fazi omogućeno je samo noćenje s doručkom po povoljnim cijenama. U menadžemntu su odlučili da otvore i soliter za sezonce sa prvom fazom, iako ne očekuju zanačajniji finansisjki rezultat.
Namjera je bila da, dok ne krene ozbiljno renoviranje, ipak, budu u funkciji.
U Institutu je aktuelan postupak dokapitalizacije. U julu su iz Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osiguranje i HTP Vile Oliva, koji zajednički posjeduju 85,66 odsto akcija kompanije, uputili poziv za otkup akcija od manjinskih akcionara.
Otkupom akcija i budućom dokapitalizacijom će Vlada, njeni fondovi i HTP Vila Oliva imati ravnomjerni rast broja svojih akcija, čime će otprilike zadržati sadašnje procente, odnosno država neće imati dvije trećine vlasništva i neće moći da izbaci privatnog partnera iz postupka odlučivanja i upravljanja Institutom.
- U okviru tog postupka treba da se riješe zaostale obaveze, kratkoročna potraživanja, u iznosu od oko 21 milion eura, koji će biti podmiren ulaganjima Vlade i Vile Oliva. Kada se to riješi kroz proces dokapitalizacije u idućoj fazi Plana restruktuiriranja slijede investicije u renoviranje kapaciteta, poboljčanje kategorije i kvaliteta medicinskih sadržaja. Ako se sve to ostvari, vjerujemo da će Institut u nekim narednim godinama biti konkurentan i na stranom tržištu - rekao je Kovačević.

Kovačević: Institut zabilježio rast noćenja od 31 odsto, prodajom Dječijeg odjeljenja smanjeni rashodi

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici informaciju o &nbsp;aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Institut ''Dr Simo Milošević'' AD Igalo.
To je, kako su naglasili, učinjeno u skladu sa Planom restrukturiranja.
- Na Sjednici Vlade održanoj 15. maja usvojena je Informacija o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" AD Igalo sa navedenim Planom restrukturiranja. Na sjednici Vlade održanoj 3. jula 2025. godine, usvojena je Informacija o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Emitenta, u skladu sa Planom restrukturiranja i Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - navodi se u dokumentu Vlade.
Prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut je, kako se navodi, usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajednickom djelovanju izmedju Vlada Crne Gore, Razvojna Banka Crne Gore AD Podgorica, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Podgorica, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Podgorica kao jedna strana, i HTP „Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, kao druga strana kao i Odluke o preuzimanju Emitenta, na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim učešćem od 85,6556 odsto u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 327.505 akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54.846 akcija Emitenta, a koje nisu u vlasništvu potpisnika Ugovora.
- Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluk potpisani su 3.jula 2025. godine, o čemu će biti obaviješteni Komisija za tržište kapitala i Emitent u roku od dva radna dana od dana potpisivanja. Pored navedenog, Odluka će biti objavljena u dva štampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od dana potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - piše u dokumentu Vlade.
Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluka već su, kako su naglasili, potpisali relevantni subjekti.
- U cilju nastavka procesa, neophodno je preduzeti dalje korake koji uključuju formalno podnošenje Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala, potpisivanje ugovora sa Centralnom klirinškom depozitarnim društvom AD, Podgorica (u daljem tekstu: CKDD) 0 evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanje, kao i ispunjavanje finansijskih i tehničkih uslova potrebnih za sprovođenje javne ponude i otkupa akcija u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - dodaje se u dokumentu.
Za potrebe sprovođenja postupka preuzimanja neophodno je da Sticaoci, Vlada Crne Gore i HTP "Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, na način i u omjeru definisanom Ugovorom o zajedničkom djelovanju i Odlukom (HTP Vile Oliva doo, Petrovac - 60,32 odsto, Vlada Crne Gore - 39,68 odsto), prethodno obezbijede dokaz o deponovanju novčanih sredstava ili bankarke garancije za plaćanje akcija na koje se ponuda za preuzimanje odnosi.
- U konkretnom slučaju, Vlada Crne Gore je u obavezi da obezbijedi sredstva u iznosu od 1.262.309,7325 eura, što odgovara proračunu zasnovanom na maksimalnom broju akcija koje mogu biti predmet otkupa, po utvrđenoj cijeni otkupa u iznosu od 58,00 eura po akciji, a koja je definisana Odlukom i utvrđena u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao i iznos od 8.000,00 eura za dvije potrebe provizije i troškova podnošenja Zahtjeva Komisiji za tržište kapitala i sprovođenje postupka preuzimanja u CKDD-u (otvaranje ponude u postupku preuzimanja, prenos vlasništva itd), a u skladu sa Cjenovnikom CKDD i Pravilnikom o naknadama Komisiji za tržište kapitala - navodi se u dokumentu.
Radi realizacije ove obaveze, Ministarstvo finansija će izvršiti preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve.
- I to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu. Sredstva će biti usmjerena na programske aktivnosti koje se odnose na upravljanje državnom imovinom, konkretno na poziciju namijenjenu za izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti. Nakon toga, Uprava za državnu imovinu će realizovati ovu preraspodjelu i izvršiti prenos sredstava na namjenski račun CKDD-a kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, čime će biti obezbijeđeno finansijsko pokriće za otkup prijavljenih akcija. Nadalje, kako je Vlada Crne Gore na sjednici od 3. jula 2025. godine, usvojila predlog Ugovora i Odluke koji su nakon donešenog Zaključka broj 11-011/25-2377/2 od 3. jula 2025. godine. potpisani od strane Sticalaca i sa njima povezanih lica i manjinskog akcionara HTP „,Vile Oliva" doo, Petrovac, Ministarstvo zdravlja se obratilo Montenegroberzi AD Podgorica, za dostavljanje informacije o cijeni akcija i broju dana trgovanja. Dopisom broj 378/2 od 03.07.2025. godine, dobijen je zvanični podatak o broju dana trgovanja i prosječnoj cijeni akcija Emitenta - navodi se u dokumentu.
U cilju nesmetanog sprovođenja čitavog procesa, Uprava za državnu imovinu će, dodaju u Vladi, imenovati ovlašćeno lice koje će, u ime Vlade Crne Gore, potpisati Ugovor sa CKDD-om o evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanju, kao i potpisati ostalu potrebnu dokumentaciju i prenijeti pomenuta sredstva shodno zakonu, sa ciljem dostavljanja Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala sa svom propratnom dokumentacijom, u roku od najkasnije osam dana od dana objavljivanja Odluke.
- Dodatno, Vlada Crne Gore, Razvojna banka Crne Gore AD, Podgorica, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Crne Gore - treba da ovlaste lice koje će saradivati sa Komisijom za tržište kapitala u postupku razmatranja zahtjeva, a koje Vlada Crne Gore ovlasti, da potpiše dokumentaciju u skladu sa zakonskim odredbama - ističe se u dokumentu.
Kao dio pripremnih aktivnosti, pripremljen je i nacrt Prospekta za preuzimanje akcija Emitenta, koji će biti objavljen u dva štampana medija i dostupan javnosti u roku od tri radna dana nakon izdavanja rješenja Komisije za tržište kapitala kojom se odobrava javna ponuda za preuzimanje, dostavljen Emitentu i CKDD-u.
- Nakon čega se tek stiču formalni uslovi za sprovođenje postupka javne ponude u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - zaključili su u Vladi.

Vlada usvojila informaciju o aktivnostima za preuzimanje akcija Instituta Simo Milošević

Jedna osoba je spašena, a strahuje se da je 50 osoba poginulo kada je u Sredozemnom moru, kod obale Tunisa, potonuo čamac u kojem su transportovani migranti, saopštili su danas lokalni zvaničnici.
Spašeni muškarac proveo je 24 sata u otvorenom moru i spasiocima je rekao da veruje da su se udavili svi ostali migranti s kojima je putovao, saopštila je grupa Alarm Telefon koja drži hitnu telefonsku liniju za migrante, prenosi Rojters.
Čamac je krenuo iz Tunisa, uobičajene polazne tačke za migrante koji idu na opasno, rizično putovanje preko Sredozemnog mora da bi stigli do Evrope.
Muškarca brodolomnika je spasila posada jednog trgovačkog broda kod Tunisa i on je iskrcan na Malti gdje mu je pružena medicinska pomoć, saopštila je vojska Malte ne navodeći kada je muškarac spašen.

Kod Tunisa potonuo čamac sa migrantima, strahuje se da je 50 osoba poginulo

Bivši američki predsjednik Barak Obama i nekadašnja prva dama Mišel Obama oštro su osudili postupke saveznih organa (ICE) i administracije aktuelnog predsjednika SAD-a Donalda Trampa nakon tragične pogibije Aleksa Pretija, demonstranta koji je stradao tokom imigracione operacije u Minesoti.
U jeku rastućih tenzija, porodica Obama se oglasila putem društvene mreže Iks (X), nazivajući ubistvo Pretija "tragedijom koja slama srce". Iako su vlasti prvobitno tvrdile da je 37-godišnji Preti bio naoružan pištoljem, objavljeni snimci sugerišu da je u rukama imao samo mobilni telefon.
U zajedničkoj izjavi, Barak i Mišel Obama su naglasili da ovaj događaj mora biti poziv na buđenje za sve Amerikance, bez obzira na stranačku pripadnost.
- Savezni organi i imigracioni agenti imaju težak posao. Ali Amerikanci očekuju da svoje dužnosti obavljaju zakonito i odgovorno, te da sarađuju s lokalnim zvaničnicima umjesto da rade protiv njih. To nije ono što vidimo u Minesoti. Zapravo, vidimo suprotno - navodi se u saopštenju.
Oni su direktno prozvali administraciju zbog nedostatka discipline i odgovornosti, optužujući predsjednika i zvaničnike da situaciju koriste za eskalaciju, umjesto za smirivanje tenzija.
<h2>Kontroverzne taktike i "maskirani regruti"</h2>
Obame su u svom obraćanju podsjetile i na smrt Rene Gud, ističući da ovi incidenti izazivaju ozbiljnu zabrinutost za sigurnost građana.
Opisali su taktike agenata ICE-a (Služba za imigraciju i carine) kao akte zastrašivanja i maltretiranja.
- Umjesto da pokušaju uvesti barem neki nivo discipline i odgovornosti među agentima koje su rasporedili, čini se da predsjednik i sadašnji zvaničnici administracije žele dodatno eskalirati situaciju - poručili su, dodajući da je administracija ponudila objašnjenja za pucnjave u kojima su ubijeni Preti i Gud, koja je ubijena ranije ovog mjeseca, "koja nisu utemeljena ni na kakvoj ozbiljnoj istrazi" i koja se čine izravno protivrječnima video dokazima".
Obame su pohvalile mirne proteste u Mineapolisu i širom zemlje, nazivajući ih "pravovremenim podsjetnikom da je na kraju na svakome od nas kao građanima da dignemo glas protiv nepravde, zaštitimo svoje temeljne slobode i pozovemo vlast na odgovornost".
Situacija u Minesoti, poznatoj kao "North Star State", postaje neodrživa. Senatorka Ejmi Klobučar iznijela je šokantan podatak da se u blizini grada nalazi oko 3.000 agenata ICE-a, što znači da su brojčano nadmašili lokalnu policiju u razmjeri tri prema jedan.
Gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej uputio je zvaničan zahtjev za pomoć Nacionalne garde kako bi podržali 600 lokalnih policajaca koji su, prema njegovim riječima, iscrpljeni.
- Naša zajednica je umorna. Naši oficiri su umorni. Naši biznisi su umorni. Naš glavni prioritet je sigurnost i ovo će pomoći - izjavio je Frej.
Ministarka unutrašnje sigurnosti Kristi Noem izjavila je da će svi snimci Pretijeve smrti biti detaljno analizirani, ali je stala u odbranu agenata uz opasku da se "sve dogodilo u nekoliko sekundi". Ipak, kritičari ističu da zvanična objašnjenja administracije direktno protivriječe video dokazima koji su se pojavili u javnosti.

Obama: Naše vrijednosti su pod opsadom, ovo je poziv na buđenje

Košarkaši Primorja osamili su se na čelu tabele Prve A muške lige nakon 16. kola, pošto su u subotu pobijedili Danilovgrad u gostima 89:82, a Jedinstvo je u posljednjoj utakmici kola izgubilo u Tivtu od Teoda 107:102. Novljani su sada lideri 12 pobjeda, po jednom više od Jedinstva i Sutjeske Elektroprivrede, s tim što Bjelopoljci imaju i utakmicu više.
Šuterski obračun viđen je u Tivtu, u meču u kojem je Teodo prekinuo seriju od 6 poraza u prvenstvu. Domaćin je vodio većim dijelom utakmice, u drugoj i trećoj četvrtini na momente i sa dvocifrenom razlikom, ali je jedinstvo početkom posljednje uspjelo da preokrene (80:82). odbio je Teodo taj nalet, ponovo vodio najviše sa 6 razlike, a nakon prilaska Bjelopoljaca na poen zaostatka (103:102), Tivćani su sa linije slobodnih bacanja uspjeli da riješe utakmicu. Džejden Tarner je bio najefikasniji kod Tivćana sa 23 poena, Miloš Kostić je postigao 20, a kod Jedinstva Nedeljko Košanin je ubacio čak 30 poena i imao 13 asistencija, a Marko Kljajević je upisao 24 poena.
Dan ranije Primorje je uz dosta napora došlo do pobjede u Danilovgradu, jer je domaćin vodio dobrim dijelom utakmice, u drugoj četvrtini čak sa 10 poena prednosti. Smanjili su to Novljani već do odlaska na odmor na poen zaostatka, a u nastavku ekipe su se smjenjivale u vođstvu sve do neizvjesne završnice kada je na minut i 13 sekindi do kraja bilo 82:83. Tada lider na tabeli pravi seriju 6:0 za šestu pobjedu u prvenstvu zaredom. Novljane je predvodio Jovan Šljivančanin sa 22 poena, a za Danilovgrad je Džermejn marou postigao 22 poena.
U svim subotnjim duelima slavili su gosti. Lovćen je vezao treću pobjedu zaredom, na gostovanju Ibru 75:58, uz 21 poen Kingslija Perkinsa, dok je za Rožajce Nenad Vuković postigao 22 poena. Kotor je slavio u Ulcinju 85:72, uz 19 poena Đorđa Antića, dok je za domaće Gojko Radulović postigao 24.
Najneizvjesnije bilo je u Zeti, gdje je Mornar savladao Vukove 106:105, slobodnim bacanjima Petra Krivokapića na sekund do kraja. Ekipe su se cijelo vrijeme smjenjivale u vođstvu, Vukovi na minut i 21 sekund do kraja imali čak 8 poena viška (102:94), ali su Barani u furioznoj završnici uspjeli da preokrenu i dođu do četvrte pobjede zaredom, a desete ukupno, na četvrtom mjestu na tabeli.
U derbiju kola u četvrtak, Sutjeska Elektroprivreda je kao gost pobijedila Podgoricu Bemax 79:77, poslije produžetka, poenima nedavnog pojačanja Balše Živanovića, inače nekadašnjeg igrača upravo Podgorice. Domaćin je u Bemax areni bolje otvorio utakmicu i tokom druge i treće četvrtine imao na momente i po 12 poena prednosti. Nikšićani su ipak uhvatili priključak do kraja trećeg perioda i potom su se ekipe smjenjivale u vođstvu, sve do neizvjesne završnice. Sedam sekundi prije kraja Podgorica je imala poen prednosti (67:66), a Balša Živanović pogodio za dva poena i dodatno slobodno bacanje (69:67), da bi Mašan Vrbica meč uveo u dodatnih pet minuta (69:69). Sutjeska je produžetak otvorila sa pet poena (74:69), Podgorica 26 sekundi prije kraja izjednačila (77:77) a pobjedu gostima donio je Balša Živanović 24 sekunde prije kraja. Živanović je bio najefikasniji kod Nikšićana sa 24 poena, a za Podgoricu je Mašan Vrbica postigao 30 poena.
SC derbi je u 16. kolu igrao u kombinovanom sastavu, sa prvotimcima iz ABA lige, pa je bio ubjedljiv protiv Dečića 94:78. Džajer Dejvis je bio najefikasniji sa 21 poenom, a kod Dečića Đorđe marinović sa 28 poena i Marko Koljević sa 25 poena i 10 asistencija.

Primorje se osamilo na vrhu

Najmanje 80 ljudi, koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, pušteno je danas na slobodu u Venecueli, saopštila je tamošnja nevladina organizacija Foro Penal.
Te osobe su puštene iz nekoliko pritvorskih centara širom zemlje, napisao je direktor Foro Penala, Alfredo Romero u poruci na platformi X.
Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodriges saopštila je u petak da je 626 ljudi pušteno iz zatvora, ali nije precizirala vremenski rok za njihovo oslobađanje, prenijela je britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Foro Penal je, sa svoje strane, ranije potvrdio da je u Venecueli od 8. januara pušteno samo 156 političkih zatvorenika.
Delsi Rodriges trebalo bi da se sjutra sastane sa visokim komesarom UN za ljudska prava Folkerom Tirkom &nbsp;kako bi zamolila UN da pregledaju spiskove ljudi koji su do sada pušteni na slobodu.

Tag: institut-simo-milosevic