Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

1084x550

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Više dojava upućeno je danas Institutu za biologiju mora i Akvarijumu Boka da se povrijeđena glavata kornjača nalazi u blizini obale kod plaže Oskar u Prčanju.
Kako je saopšteno iz Instituta za biologiju mora, životinja je, u izuzetno lošem stanju, odmah zbrinuta i smještena u karantinski dio Akvarijuma Boka.
- Nakon veterinarskog pregleda ustanovljeno je napuknuće lobanje i otvorena povreda leđnog dijela oklopa. Prema položaju povreda na glavi i oklopu, jedini mogući uzrok je kontakt s plovilom koje se kretalo velikom brzinom - navode iz Instituta u objavi na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Finstituteofmarinebiology%2Fposts%2Fpfbid02t5C8gXa92Xnp3FGz3X5b26YqDZmconimPgSakc9HJHzpUaJoNsw7Xj4Rzfq8aBAol%3Flocale%3Dsr_RS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Instituta napominju da je glavata kornjača strogo zaštićena vrsta.&nbsp;
&nbsp;- Morske kornjače redovno izlaze na površinu da udahnu vazduh i upravo tada su najugroženije u zalivu u kojem je veliki broj plovila - pojašnjeno je u objavi.
Apeluju na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da smanje brzinu kretanja, naročito u priobalnim zonama, i da obrate pažnju na prisustvo morskih kornjača i drugih morskih organizama, kako bi u budućnosti izbjegli ovakve situacije.
- Posebnu zahvalnost dugujemo veterinarskoj ambulanti "VET PORT" na brzoj reakciji, kao i gospodinu Bošku Vučiniću kao i mnogim građanima koji su nam se javili s informacijom o povrijeđenoj jedinki - zaključuju iz Instituta.

Plovilo udarilo kornjaču u Prčanju

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, što potvrđuju rezultati analize Instituta za biologiju mora, saopšteno je iz Morskog dobra.
Analiza kvaliteta morske vode, koju je Institut sproveo na 114 lokacija 30. juna i 1. jula, pokazala je da je voda na crnogorskim kupalištima na 85,1 odsto lokacija odličnog, na 7,9 odsto dobrog, a na sedam odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, to jest da je sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju - kazali su iz Morskog dobra.
Oni su pojasnili da se klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se one klasifikuju kao odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše.
Navodi se da su u opštini Ulcinj Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od čega je na 16 voda bila odličnog kvaliteta, a na po jednoj dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ističe se da je u Baru voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija za kupanje.
- Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 25 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na pet dobrog, a na četir zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra kazali da je u Tivtu od deset lokacija voda bila odličnog kvaliteta na devet, a zadovoljavajućeg na jednoj.
Kako su rekli, analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
- U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 ona bila odličnog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta - precizirano je u saopštenju.

1250x600

Voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

Na Adi Bojani otkriveno je prvo gnijezdo glavate morske kornjače na ovom području, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.
Direktor Instituta Mirko Đurović je rekao da je to vrlo važan nalaz u praćenju i zaštiti ove zaštićene morske vrste na ovoj obali.
Iz Instituta su naveli da su tragovi izlaska kornjače na plažu i samo gnijezdo zabilježeni rano jutros.
Lokacija je potvrđena i jasno obilježena vidljivom oznakom.
Vrijeme inkubacije jaja je u prosjeku oko 60 dana i zavisi od temperature pijeska i drugih uslova sredine, a izlijeganje prvih jedinki se očekuje krajem avgusta.
Iz Instituta su naveli da su kornjače i njihova gnijezda strogo zaštićeni prema nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama, te apelovali na turiste da im ne prilaze.

Na Adi Bojani otkriveno gnijezdo glavate kornjače

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Crnogorski ribari i ronioci su prethodnih dana u Bokokotorskom zalivu primijetili uginule i bolesne jedinke više vrsta kernje i brancina.
Takvoj ribi su oštećene oči, koža i drugi djelova tijela.
Institut za biologiju mora (IBM) kod Kotora je 18. oktobra saopštio da su gotovo sigurni da je riječ o VER virusu iz roda Betanodavirusa.
Deset dana kasnije to su potvrdile analize dvije uginule kernje koju je uradila Specijalistička veterinarska laboratorija, saopštila je Uprava za bezbjednost hrane.
Naveli su da se bolest ne prenosi na ljude.
Deset dana ranije Institut je preporučio da se zaražena riba iz preventivnih razloga ne konzumira.
Istovjetan apel uputio je 23. oktobra i Direktorat Ministarstva poljoprivrede.
To je zabrinulo dio ribara u Boki.
Kotoranin Mladen Živković kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da lično nije vidio uginulu ribu ali da prati dešavanja.
- Zabrinut sam jer kažu da ako temperatura mora pređe 23 stepena za brancin a 28 za kernju, možemo očekivati da će biti desetkovane - istakao je on.
On će ipak i danas jesti ribu, koju je juče ulovio.
<h2>Ribari iz Boke</h2>
Živković kaže da je dio mještana u dilemi - je li ovih dana ulovljena riba jestiva?
Zbog toga je, smatra, važno da se nadležni oglase.
- Institut kaže da ne prelazi na ljude, ali postoji strah i treba objasniti radi trgovaca i ribara. Nadam se da će ove naše kiše i izvori učinjeti da to prođe - kaže Živković.
Dio ribara zamjera Institutu što je izdao saopštenje o mogućoj pojavi virusa prije sprovedene analize.
Jedan od njih je Kotoranin Dragan Srdoč, koji živi isključivo od ulova ribe.
- Prvo neka urade analize. Sad ljudi koji hoće da kupe ribu ne pričaju samo o te dvije vrste, već misle da je sva riba zaražena i samo o tome pričaju. A tu kernju je u našem dijelu mora skoro nemoguće uloviti - rekao je Srdoč.
Srdoč smatra da je kiša koja je padala i od koje prorade izvori u Boki već rashladila i pročistila more.
Naglašava da kao registrovani ribar nema podršku ni zaštitu države.
Smatra i da su nebriga nadležnih i nepoštovanje zakona već uništili "ribanje" u Boki.
- To je jedan haos. Kruzeri, pa brodovi i gliseri umjesto dozvoljenih osam čvorova brzine razvijaju i 150, pa vezovi kojima se uništavaju mjesta za bacanje mreža... - rekao je Srdoč.
Srdoč koji je među malobrojnim registrovanim ribarima, ističe da ga je i sama priča o virusu kod riba već ugrozila.
- A malo je ko ostao da samo ribari. Neko ima kafanu, restoran ili izdaje apartmane. Ja sam među malobrojnim što prodaje ribu i tako živi, a oni su me bacili na koljena. I sama priča nas ugrožava - naveo je on.
<h2>Adžić: Nema mjesta panici</h2>
Prethodno su iz nacionalne Specijalističke veterinarske laboratorije su za RSE saopštili da "nema mjesta panici".
- Bolest se ne prenosi na ljude - kaže za RSE doktor Bojan Ažić, koji je doktorirao na bolestima marikulture.
- Pokazano je da se virus može vezati za ljudsku ćeliju, ali ne i ući u nju. U skladu sa tim, smatra se da betanodavirus u svom trenutnom obliku ne može inficirati ljudske ćelije - saopštio je Institut za biologiju mora.
I Ilija Ćetković iz Instituta navodi da je pojava virusa kod riba prirodnom procesu .
- Virusi i drugi patogeni su sastavni dio svakog ekosistema - kazao je Ćetković.
<h2>Da li se moglo spriječiti i kako liječiti</h2>
Stručnjaci su saglasni da se virus nije mogao spriječiti.
- Sprječavanje ove infekcije ribe u moru nije moguće. Jako je teško kontrolisati virusne bolesti čak i u kavezima (koji su u moru). A u otvorenoj morskoj vodi - prevencija je nemoguća - kaže Adižić.
Sličan stav iznosi i Ćetković.
- Nemoguće je preventivno djelovati na ove pojave u morskom ekosistemu, zbog njegove veličine. Moguće je da će doći do smanjenja brojnosti kernji, ali je teško utvrditi u kojoj mjeri - naglasio je on.
<h2>Šta se sada može preduzeti?</h2>
Ćetković naglašava da je važno ukloniti uginulu ribu: "I oboljele jedinke, zbog smanjenja mogućnosti širenja oboljenja".
Adžić ističe da je važno da se eventualna bolest ne prenese na ribu u kavezima.
- Zato pozivamo uzgajivače da se u slučaju pojačanog uginuća riba gajenih u kavezima obavezno jave veterinarskoj službi, koja će dostaviti uzorke u laboratoriju - zaključuje Adžić.
<h2>Šta se zna o za ribu fatalnom virusu</h2>
A Uprava za veterinu je saopštila da za sada nema simptoma virusa kod ribe koja se uzgaja u kavezima.
- Jako je bitno pojačati sanitarne mjere kako se bolest ne bi prenijela na ribu u kavezima, pošto je brancin veoma osjetljiv na ovu bolest - kažu iz Uprave za veterinu.
Ćetković kaže je virus posljednjih decenija više puta zabilježen u vodama Mediterana, a ovih dana duž obale Italije.
Prema njegovim riječima oboljenje se javlja pri povišenoj temperaturi mora i to u područjima gdje je veća koncetracija kernje.
- U prošlogodišnjem slučaju iz Španije, broj viđenih oboljelih jedinki dostigao je vrhunac u prvim sedmicama oktobra. A značajno je opao početkom novembra, sa padom temperature mora za oko 10 stepeni, kada je viđena i posljednja (oboljela) jedinka - objašnjava Ćetković.
Institut je ranije saopštio da brancin strada kada temperatura mora pređe 23 stepena Celzijusa a kernja kada je viša od 28.
Temperatura mora u Bokokotorskom zalivu od 18. oktobra do danas nije prelazila 22 stepena.

Virus ugrožava ribe u Boki

Nakon velikih požara koji su prošle godine zahvatili Crnu Goru, vatrogascima su obećane reforme, bolja oprema i jačanje sistema zaštite i spašavanja, ali ključni problemi uglavnom su ostali neriješeni. &nbsp;Nedostatak kadra, neujednačeno finansiranje, nedovoljno jasni pravilnici i oslanjanje na ad-hoc rješenja i dalje su problemi sa kijima se suočavaju vatrogasci.&nbsp;
Kada su prošle godine požari buktali širom Crne Gore, donosioci odluka su vatrogascima obećavali mnogo toga. Kako za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tripkovic-iz-sezone-u-sezonu-vatrogasci-dobijaju-samo-obecanja-placamo-cijenu-nepostojanja-pravilnika-i-dugorocne-strategije">Analitiku</a> kaže predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca, Goran Tripković, uglavnom je sve i ostalo na tome.
- Iz godine u godinu, iz sezone u sezonu, dobijamo obećanja da će se sistem u Crnoj Gori konačno kreirati po stručnim uputstvima na način kako je to urađeno u većini zemlja Evrope. Svi prethodni ministri i premijeri davali su zajedničko obaćenje: da je došlo vrijeme da se uočeni nedostaci što hitnije moraju rješavati. Sva ta obećanja izgleda završiše u korpi, a za njihovu realizaciju, po nama, je dovoljna samo dobra volja - smatra Tripković.
<h2>Novca manje, očekivanja veća</h2>
Uprkos brojnim obećanjima, sredstva za Direktorat za zaštitu i spasavanje i Avio-helikoptersku jedinicu za ovu godinu su smanjena. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije su kazali da u 2026. ulaze spremniji kada je riječ o zaštiti i spašavanju. Tripoković ukazuje da rješavanje problema vatrogasaca donosiocima odluka nije prioritet.&nbsp;
- Treba objasniti da Direktorat u našem sistemu ima samo zakondavnu i kontrolnu funkciju i da kao takav nema puno uticaja na same vatrogasce- spasioce, ali bi morao da napravi pravilnike kako bi uredili naš sistem. To im očigledno nije prioritet iz njima znanih razloga, što je za nas neprihvatljivo - poručuje on.&nbsp;
Nakon što su se požari razbuktali i vatrena stihija gutala sve pred sobom širom Crne Gore, javnost je saznala da dva aviona MUP-a čekaju servisiranje i da nijesu mogla da se koriste za gašenje. Operativni su bili helikopteri. Ove godine novca je manje, pa je pitanje da li će svi vazduhoplovi biti operativni.
- Direktorat, što se tiče vatrogasaca, ima spojnicu preko avio-helikopterske jedinice. Pošto je dio sredstava smanjen i samoj jedinici, postavlja se logično pitanje - ako proteklih godina, sa većim sredstvima u budžetu nijesu uspijevali da organizuju rad jedinice u punom kapacitetu kako će to biti sprovedeno ove. Ostaje da se nadamo da će konačno Avio-helikopterska jedinica biti jedinica koja će u punom kapacitetu ispunjavati obaveze - kaže sagovornik Analitike.
<h2>Prepušteni lokalnim upravama</h2>
U protekloj godini ni neke opštine nijesu isplatile bonuse vatrogascima. Iako posao vatrogasaca podrazumijeva visok nivo odgovornosti, rizika i posvećenosti zajednici, praksa nagrađivanja i dodatne motivacije nije ujednačena među opštinama.
- Istina je da nekoliko opština u Crnoj Gori nije isplatilo nagrade svojim vatrogascima. Napominjem da to i nije obaveza, i da svaki vatrogasac posao ne radi zbog bonusa, ali sam gest puno znači. Razlog zašto opštine koje nijesu isplatile bonuse i pored obećanja da će to biti urađeno, nama nije poznat. Odgovor na to pitanje treba da daju gradonačelnici i predsjednici opština - smatra Tripković.
Oslanjanje isključivo na lokalne uprave i njihovu ekonomsku snagu dovelo je do situacije u kojoj pojedine opštine raspolažu zadovoljavajućom finansijskim sredstvima, dok druge funkcionišu u otežanim uslovima.
- Sistem finansiranja vatrogastva u Crnoj Gori je pao samo na lokalne uprave i na njihovu ekonomsku jačinu. Tako pojedine opštine imaju pristojnu opremu, kako kolektivnu, tako i ličnu, dok ostale, naročito na sjeveru kubure sa opremom, neredovnom nabavkom i servisiranjem iste. Pa i jedan od naših zahtjeva u svim razgovorima sa resornim ministrima i premijerima u proteklom periodu se odnosi na uređenje, odnosno donošenje zakonskih rješenja kako bi se ovaj sistem uredio makar kao u našem okruženju - pojašnjava Tripković.&nbsp;
<h2>Jaz između crnogorskih kapaciteta i evropskih standarda</h2>
Prošlog ljeta, kada su stigle ekipe iz EU, vidjeli smo drastičnu razliku u opremi i resursima u odnosu na naše vatrogasce. Sagovornik Analitike ukazuje da je dolazak ekipa iz EU pokazao sve manjkavosti našeg sistema zaštite i spašavanja.
- Zahvalan sam svim našim kolegama koji su došli iz raznih država na pokazanoj požrtvovanosti da u danima velikih požara, vatrena stihija bude stavljena pod kontrolu. Ali njihov dolazak je ogolio u potpunosti stanje u našoj profesiji kako u pogledu opreme, tako i pogledu obuke, organizacije kao i onog, po nama najporaznijeg, način kako je sistem reagovao - ističe Tripković.
Ukazuje i da je u narednom periodu neophodno uložiti mnogo više kako u opremu, tako i u ljudstvo i stručnost kadra.&nbsp;
- Dolazak naših kolega iz EU pokazao je i da se u narednom periodu moraju planirati mnogo veća sredstva za ulaganje u opremu i obuku, ali prije svega da se sistem reorganizuje tako da se struka konačno pita. Treba prestati sa eksperimentisanjem i postavljanjem na odgovorna mjesta osoba koje su jedine dodirne tačke sa vatrogasno spasilačkim poslom imale gledajući filmove na televiziji - podvlači Tripković.&nbsp;
<h2>Manjak kadra</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da problem predstavlja manjak kadra, što dodatno opterećuje sistem zaštite i spašavanja u kriznim trenucima.&nbsp;
- U Crnoj Gori ima oko 600 profesionalnih vatrogasaca spasilaca. Da li postoji potreba za povećanjem broja, svakako postoji, ali bi se u tom pravcu moralo naći najkorisnije rješenje. Vidjeli smo protekle požarne sezone da je veliki, od 600 koliko ih ima u Crnoj Gori, dio vatrogasaca bio angažovan samo na teritoriji opštine Podgorice. Kod nas ne postoji nikakav rezervni sastav odnosno rezervne snage na čijem se formiranju u narednom period mora poraditi - kaže Tripoković.&nbsp;
Ukazuje i da problem prestavlja nepostojanje jedinstvene, dugoročne strategije ili plana modernizacije vatrogasno-spasilačkih službi i da se sve radi ad-hoc.
- Na našu veliku žalost rijetke su jedinice koje imaju razrađene planove razvoja, opremanja i obuke svoga sastava, i u većini slučajeva se u zavisnosti od snalažljivosti domaćina i podrške njihove uprave u realizuju iste. Nažalost, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika za osnivanje Službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori gdje bi postojao zakonski propisan način opremanja, broja pripadnika i njihovog obučavanja, te ne bi bilo mogućnosti osnivanja službi ukoliko se propisana pravila ne bi ispoštovala - kaže Tripković.&nbsp;
<h2>Vatrogasci u Crnoj Gori u lošijem položaju od kolega u EU</h2>
Naš sagovornik ukazuje i da vatrogasci, imajući u vidu rizike kojima su izloženi prilikom obavljanja radnih zadataka, nijesu dovoljno zaštićeni u pravnom i materijalnom smislu.
- To je tema koja je otvorena onog dana kada je vatrogasac postao profesionalan. Kako kod nas, tako i u inostranstvu, postoji borba za poboljšanjem uslova rada, materijalnih uslova i pravnog statusa, a mi smo u debelom zaostatku za zemljama Evrope - kaže Tripković.
Iako vatrogasci obavljaju izuzetno zahtjevan i rizičan posao, često u ekstremnim uslovima, od gašenja požara tokom vrelih ljetnjih mjeseci, preko intervencija u poplavama, pa sve do spasilačkih akcija iz smetova, sistem im ne pruža dovoljnu zaštitu.
- Podatak da u Crnoj Gori ne postoji institut za profesionalne bolesti, tako da crnogorske vatrogasce ne muče samo nadolazeće vrućine, kakve smo sretali prethodnih godina, jer pored vatre, svaki ljekarski pregled za nas je poseban izazov koji nas može izbaciti iz stroja čak iposlati na biro rada, bez prava na zaštitu, kakve postoje u zemljama gdje postoje ovakve ustanove - ukazuje Triković.&nbsp;
Nedavno je javnost saznala i da je jedna vatrogasna stanica isključena sa mreže kao nelegalni potrošač struje i to nakon što nije uplaćena rata od 1.700 eura. Iako je problem riješen, to je samo jedan od primjera sa kakvim preprekama se suočavaju u svakodnevnom radu.
- Taj problem je u međuvremenu riješen, uz nadu, da takvih dešavanja u budućnosti neće biti. Sam podatak da je prošla četvrtina 21. vijeka a da se u Crnoj Gori suočavamo sa ovakvim problemima mora da bude alarm da se nešto mora mijenjati - kategoričan je Tripković.&nbsp;
<h2>Nova sezona, stari problemi</h2>
Ukoliko nadležni ne preduzmu neke mjere po pitanju rješavanja položaja vatrogasaca, iz Sindikata poručuju da će oni reagovati.&nbsp;
- Mi i dalje vjerujemo da će nadležni do požarne sezone ispuniti obećanja jer ne bismo voljeli da je dočekamo sa istim problemima. Sindikat će se truditi i stalno podsjećati nadležne na njihove obaveze. Ukoliko ipak do pomaka ne dođe svi vatrogasci će donijeti odluku kakav će odgovor biti, na koji način i u koje vrijeme saopšten, naravno vodeći računa na potrebe naših građana - kaže Tripković.&nbsp;
Predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca ukazuje i koje međunarodne prakse ili standarde bi Crna Gora mogla da primijeni kako bi unaprijedila rad vatrogasno-spasilačkih službi i smanjila zavisnost od pomoći iz inostranstva.
- Suština naše obuke je učenje na osnovu iskustava naših kolega širom svijeta inajlakše bi bilo prekopirati standard iz visoko razvijenih sredsina. Svjesni smo da država sada nema snage da ispoštuje sve te standarde koji su tamo na snazi, ali bi za početak valjalo da preuzmemo rješenja, iskustva i znanja koji su iz našeg okruženja, konkretno iz Hrvatske, Slovenije ili Srbije. Po našem mišljenju te su zemlje na najefikasniji način uspjele da naprave most između standarda u visoko razvijenim zemljama i potreba u njihovim zemljama koji se puno ne razlikuju od potreba kod nas - kaže Trikpković.&nbsp;
Poručuje i da se nada da će 2026. godina konačno predstavljati prekretnicu u rješavanju nagomilanih problema svih vatrogasaca u Crnoj Gori.

Tripković: Iz sezone u sezonu vatrogasci dobijaju samo obećanja, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika i dugoročne strategije

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak a nije podržavalac Bošnjačke stranke (BS) u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora, navela je na mreži Iks (X) potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
Prema njenim riječima, shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke je pogubno po naše društvo.
- Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda imaju drugu matičnu državu ali mi ne - dodaje Cikotić.&nbsp;
Sad već, kako kaže Cikotić, i previše liče svojim koalicionim partnerima.&nbsp;
- Drž'te se Mande i ne podvaljujte nam - zaključuje Cikotić.&nbsp;
Podsjetimo, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić je, na konferenciji pod nazivom "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu" kazala da Bošnjaci u Crnoj Gori gledaju kao svoju matičnu državu Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
Konferencija se održala tokom vikedna u Sarajevu. &nbsp;
- Mi smo kao mala partija u Crnoj Gori doprinijeli da se mijenja narativ prema Bošnjacima, nadam se da će i Bosna i Hercegovina koju Bošnjaci gledaju kao svoju matičnu državu, kako Sarajevo, tako i Bosnu i Hercegovinu - poručila je tada Strujić-Harbić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: institut-za-biologiju-mora