Onkološkim pacijentima je krajem prošle sedmice, u četvrtak i petak, rečeno da se vrate iz Instituta za onkologuju, jer terapije nema. Pacijenti su kazali redakciji da im je rečeno da je to zbog toga što je Klinički centar ispunio „kvotu“ koju je odredio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz KCCG je pojašnjeno da su svi onkološki pacijenti kojima je planirana terapija pregledani, napisani su izveštaji i preporučeno je vrijeme kada bi trebalo da se jave ordinirajućem onkologu radi nastavka terapije.
- Većina pacijenata je vraćena za narednu sedmcu te odlaganje od pet do sedam dana za primjenu terapije, ne kompromituje efikasnost iste – naglasili su iz KCCG.
Pojasnili su da je u konkretnom slučaju, tokom prošle sedmice došlo do nestašice pojedinih ljekova, prije svega „keytrude“.
- Sada ga imamo dovoljno da zadovoljimo potrebe pacijenata do kraja sedmice, i očekujemo nesmetan nastavak terapije za početak maja. Takođe, tokom prethodna dva radna dana nije bilo ljekova „phesgo“, „bevacizumab“, „nivolumab“, „alvelumab“, „cetuximab“, kao i pojedinih citostatika, te je navedena terapija sada pristigla u manjim količinama i očekujemo njihovu nesmetanu primjenu početkom maja – kazali su Pobjedi iz KCCG.
<h2>Racionalizacija</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi juče potvrdili navode pacijenata da je FZO u saradnji sa Minstarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova.
- Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja u potpunosti uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je i da uslijed trenutnih uvećanih potrošnji („pikovi“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, a do čega je došlo u prethodnim danima – odgovoreno je Pobjedi iz Kliničkog centra.
Ističu da su ipak, sinhronizovanim komunikacijama sa FZO i Ministarstvom finansija, ovakvi nedostaci ljekova kratkotrajni i da za sada ne kompromituju liječenje onkoloških pacijenata.
Kazali su i da ne predstavljaju ništa neuobičajeno, što se ne dešava i u većim onkološkim centrima.
Podsjetili su i na činjenicu da je u prethodnim godinama, dolazilo do nestašice pojedinih citostatika i po nekoliko mjeseci, te da se to sada ne dešava.
Pobjeda je prethodih godina pisala o tim nestašicama ljekova, na koje su onkološki pacijenti dugo čekali i bili vraćani jer u Institutu nijesu imali potrebnu terapiju. Bilo je i situacija da nijesu znali ni kada će je primiti, te su se bojali da ne ugroze kontinuitet primanja neophodnih ljekova.
<h2>Pregledi redovni</h2>
Iz KCCG je pojašnjeno da se svi pacijenti u redovnim terminima pregledaju od strane ordinirajućih medikalnih onkologa i dodjeljuju im se precizni novi termini za primjenu terapije za maj, s tim što se iz svih navedenih razloga planira rad i za dane državnog praznika 21. i 22. maja.
- Ovo će dovesti do kratkotrajnog odlaganja terapije, ali neće uticati na kontinuitet liječenja naših pacijenata koji su na sistemskoj terapiji – odgovorili su Pobjedi iz KCCG.
Naglasili su da je u budućnosti neophodno voditi računa o kontinuitetu primjene onkološke terapije, kod pacijenata kod kojih je ista započeta, te u tom cilju treba i planirati potrošnju i zalihe navedenih ljekova.
<h2>Obnavljaju Dnevnu bolnicu</h2>
Još ranije planirana rekonstrukcija Dnevne bolnice Instituta za onkologiju, kako bi se proširili kapaciteti i postavile nove terapijske stolice biće obavljena tokom ove sedmice. Na taj način će se iskoristiti praznični dani.
- Zbog toga je planirano da tokom tri radna dana ove sedmice, redukujemo i gotovo obustavimo primjenu intravenske onkološke terapije, dok će se primjena subkutanih ljekova, intramuskularnih formi i HT potencijacija nesmetano odvijati – istakli su iz KCCG.
Pobjedi je iz Montefarma prekjuče rečeno da, kada je riječ o isporuci ljekova za onkološke pacijente koji terapiju primaju u JZU, kao i Kliničkom centru Crne Gore, isporučuju neophodnu terapiju shodno iskazanim potrebama i zahtjevima pomenutih ustanova, u skladu sa važećim protokolima i odobrenim terapijama.
Pobjeda je ranije pisala o nestašicama ljekova za onkološke pacijente i o problemima nabavke jer dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek najčešće zbog problema u proizvodnji i u takvim situacijama nastaje trenutni zastoj u isporuci ugovorenih količina, što rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Početkom mjeseca se dogodio i zastoj u nabavci ljekova u Specijalnoj bolnici u Brezoviku kada, kako je objavio portal Standard, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo propisanu terapiju iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog.
Fond je nedavno saopštio da ustanove same planiraju potrebe koje moraju biti usklađene sa opredijeljenim budžetom te „Montefarm“ ima obavezu da sprovodi nabavku i distribuciju.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio budžet u iznosu od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona.
Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je izjavio da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde te da će morati da se napravi rebalans u posljednjem kvartalu.
On je kazao i da ljekova u ovoj godini neće nedostajati iako je smanjen budžet za njihovu nabavku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Većina onkoloških pacijenata primiće terapiju naredne nedjelje

Cilj je da formiramo jednu platformu koja će biti budućnost, koja će nas češće okupljati na ovakav način, i koja nam omogućiti baš ono što nam nedostaje, a to je ta međusobna saradnja različitih zdravstvenih institucija - kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E direktorica Instituta za onkologiju KCCG dr Sanja Lekić. Prva regionalna konferencija za zdravlje žena održaće se 3. i 4. aprila u Podgorici &nbsp;u organizaciji NVO Brini o sebi i tehničkoj organizaciji &nbsp;Vision Eventa pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, te tim povodom su gošće emisije Srećan dan bile predsjednica udruženja NVO Brini o sebi Ivona Dabetić i Lekić. Suština konferencije je, kako je rekla Lekić, što će okupiti one koji rade direktno sa pacijentima i one koji odlučuju o tome kako će se određene grupe pacijenata u Crnoj Gori liječiti, kao i one koji su korisnici zdravstvenih usluga. - Mislim da je jedinstveni momenat da okupite ne samo stručnjake iz regiona, to je nešto što je za nas kao ljekare i profesionalce mnogo značajno, ta interregionalna saradnja, jer u regionu se svi susrećemo sa vrlo sličnim problemima, ali isto tako da okupimo žene, pacijentkinje, ali i onu zdravu populaciju, odnosno predstavnike društva iz različitih gradova Crne Gore. Nerijetko smo svjedoci da se većina događaja &nbsp;od nekog javnog zdravstvenog interesa dešava upravo u Podgorici kao najvećem gradu u Crnoj Gori, i da vrlo.često, da li zbog nedostatka mogućnosti, da li zbog nekih manjkavosti te saradnje između različitih institucija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, mi možda i zapostavimo manje centre, manja mjesta, ne želeći to da uradimo namjerno možda i napravimo nekakav jaz između onoga što se dešava u Podgorici, kao glavnom i najvećem gradu, i onoga što dešava u drugim centrima - rekla je Lekić. U saradnji sa različitim nevladinim organizacijama, kako dodaje, pravljene su društveno korisne akcije u pravcu prevencije i informisanosti opšte javnosti o uopštenim zdravstvenim problemima da su najmanje takve aktivnosti bile na sjeveru Crne Gore. Karcinom dojke je, podsjeća Lekić, broj jedan bolest kod žena, a ginekološki karcinomi su u regionu najagresivnije forme bolesti jer se dosta kasno otkrivaju. - Vjerujte najveći odaziv i najveću pažnju smo imali na sjeveru Crne Gore, tako da je ovo jedna prilika da se svi zajedno okupimo u Podgorici - zaključila je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325170320_109c4217e2130cd54ae4ca0a352847091abee0920ad22427930d715e537a4164.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325170320_109c4217e2130cd54ae4ca0a352847091abee0920ad22427930d715e537a4164" data-rendition-name="original" width="1045" height="591" loading="lazy" alt="Ivona Dabetić"> <figcaption>Ivona Dabetić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Konferencija će uključivati i druge institucije, kaže Dabetić, poput Fonda za zdravstveno osiguranje, Montefarma, Instituta za javno zdravlje, domova zdravlja, a svim domovima zdravlja u cijeloj Crnoj Gori poslati su pozivi za prisustvo na konferenciji.&nbsp; - Cilj realizacije konferencije je stvaranje jedne platforme koja će ujediniti zdravstvene i socijalne institucije, i u okviru koje ćemo se baviti nekim veoma značajnim temama, kojima ne možemo dati previše pažnje, poput prevencije, inovativnih terapija, i generalno međuinstitucionalne i regionalne saradnje, s obzirom da ćemo imati renomirane stručnjake iz Instituta za onkologiju Srbije, Instituta za onkologiju Ljubljane, kao i predsjednice najutjecajnijih udruženja pacijenata iz regiona - rekla je Dabetić. Konferencija podrazumijeva, objašnjava ona, dostupnost jednake zdravstvene zaštite svim ženama i dostupnost svih informacija koje su potrebne u procesu liječenja.&nbsp; - Zbog toga smo se stvarno potrudili da obezbjedimo prisustvo žena iz svih dijelova Crne Gore, naravno snoseći im troškove prevoza do Podgorice, jer ćemo na jednom mjestu imati priliku da se pozabavimo nekim temama sa kojima možda one nemaju mogućnost toliko da se sretnu u toku liječenja, tako da vjerujem da ćemo zajednički prodiskutovati neke teme, da će dobiti brojne informacije koje su im potrebne danas i ubuduće - istakla je Dabetić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuFfE6r9hcg8%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lekić o prvoj regionalnoj konferenciji za zdravlje žena: Potrudili smo se da obezbijedimo prisustvo iz svih djelova Crne Gore, kao i stručnjake iz regiona

Kompanija Novartis Pharma Services AG DSD Podgorica obezbijedila je finansijska sredstva, u iznosu preko 7.000€ za nabavku dvije hemoterapijske stolice. Donaciju je dr Sanji Lekić, direktorici Instituta za onkologiju uručila dr Jelena Stojimirović, direktorica kompanije Novartis u Crnoj Gori, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Kako su iz KBC-a istakli, stolice za hemoterapiju su multifunkcionalne, posebno dizajnirane sa karakteristikama namijenjenim za udobnost i komfor pacijentima tokom primjene terapije. Elektronski su podesive, imaju antibakterijsku zaštitu, nagnuti naslon za noge sa funkcijom protiv grčeva, kao i podesive naslone za ruke.&nbsp;
Dr Lekić se zahvalila kompaniji Novartis na vrijednoj donaciji koja je namijenjena za potrebe Dnevne bolnice Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
- U ime pacijenata i zaposlenih Instituta za onkologiju najiskrenije se zahvaljujem što ste prepoznali značaj ovog segmenta našeg Instituta i još jednom pokazali i dokazali da ste društveno odgovorna kompanija koja, svojim filantropskim odnosom prema zajednici u kojoj posluje, doprinosi unaprjeđenju zdravstvene zaštite naših pacijenata- naglasila je dr Lekić.
Lekić je dodala da je javnosti poznato da je Institut za onkologiju referentna zdravstvena ustanova u kojoj se liječe, sa izuzetkom oboljelih od karcinoma pluća, svi onkološki pacijenti iz Crne Gore. S obzirom da se iz godine u godinu povećava broj pacijenata koji se liječe u našem Institutu, kapaciteti Dnevne bolnice su već sada ograničeni da pružimo pravovremenu i adekvatnu onkološku zaštitu. Moram naglasiti da sve relevantne institucije koje prate statistiku malignih oboljenja upozoravaju na značajan porast incidence i prevalence oboljelih u narednih deset godina. Želim da istaknem, takođe, da smo u cilju unapređenju rada i kapaciteta Instituta prvi preduslov ispunili kada smo početkom jula minule godine uspješno realizovali projekat centralne pripreme citostatika. Ovaj važan kapitalni projekat, od nacionalnog značaja, omogućiće da smanjimo gužve u Dnevnoj bolnici planiranjem protokola i u nekim slučajevima pripremom terpije dan ranije. Ovakva organizacija rada, pored ostalog, značajno utiče na komfor i zadovoljstvo pacijenta. Slijedi nam rekonstrukcija Dnevne bolnice radi proširenja kapaciteta od sedam do deset novih mjesta, čime ćemo obezbijediti dodatni prostor za primjenu terapije, te je suvišno naglašavati značaj današnje donacije, kazala je ona.
- Veliko nam je zadovoljstvo što możemo da doprinesemo unapređenju zdravstvene zaštite pacijenata u Crnoj Gori. Kompanija Novartis će nastaviti da podržava inicijative Instituta za onkologiju u cilju poboljšanja uslova liječenja. Pre svega, želela bih da zahvalim dr Lekić na podršci u realizaciji zajedničkih projekata i na odnosu strateškog partnera kompanije Novartis sa Institutom za onkologiju, odnosno Kliničkim Centrom Crne Gore- kazala je dr Stojimirović.

Institut za onkologiju dobio dvije hemoterapijske stolice

Na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dostupan je centralni venski sistem hemoport za onkološke pacijentime koji primaju dugotrajne i kontinuirane hemioterapijske protokole, saopšteno je iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su pojasnili da se hemoport koristi kao venski pristup za primjenu hemioterpije, kao i da je preko njega moguće vađenje krvi, ordiniranje antibiotika, derivata krvi i infuzija. 
 
Iz KCCG su kazali da je stručni tim KCCG-a, na čelu sa hirurgom Centra za vaskularnu hirurgiju Tahirom Kalačem, specijalizantom hirurgije Harisom Cetkovićem i anesteziološkinjom Olgom Davidović Vulić, kod tri onkološka pacijenata su izveo intervencije, koje su protekle uredno i bez komplikacija. 
 
- Uvođenje još jedne nove procedure u našoj ustanovi, koja predstavlja nemjerljiv benefit i komfor onkološkim pacijentima, rezultat je edukacije Kalača u njemačkom gradu Gelsenkirhenu i saradnje Instituta za onkologiju, Hirurške klinike, Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola i Operacionog bloka, da se navedeni projekat realizuje u što kraćem roku - navodi se u saopštenju KCCG. 
 
Kako se dodaje, taj vaskularni pristup omogućava za pacijente bezbjedniju i komforniju primjenu onkološke terapije, posebno u situacijama kada onkološki protokoli podrazumjevaju kontinuiranu primjenu citostatika tokom 24 ili 48 sati, primjenu polihemioterpijskih protokola, ali i onih protokola za koje se zna da često dovode do oštećenja perifernih vena i mogućnosti ekstravazacije citostatika i oštećenja okolnih mekih tkiva. 
 
Iz KCCG su kazali da se uvođenejm te metode unapređuje kvalitet života onkoloških pacijenta, kao i ishodi njihovog liječenja. 
 
- Ovo otvara i neke nove mogućnosti, prije svega uvođenje elastomernih pumpi za kontinuiranu primjenu nekih citostatika, što bi pacijentima omogućilo mobilnost prilikom primjene terapije od 72 sata, odlazak kući, smanjenje bolničkih dana, poboljšanje kvaliteta života, smanjenje troškova bolničkog liječenja i opterećenja hospitalnog dijela - navodi se u saopštenju KCCG. 
 
Iz te zdravstvne ustanove su naveli da se nadaju da će tokom naredne godine uspjeti da zaokruže i taj važan projekat.

U KCCG onkološkim pacijentima dostupan hemoport

Događaji poput šetnje za ozdravljenje (RFCT), su jako važni, prvenstveno u pogledu osvješćivanja šta ta bolest znači i koliko može da bude vrlo opasno ukoliko neke stvari ne odradimo na vrijeme, a sa druge strane da nadu, upravo kroz grupu žena koje su pobjednice - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, psihološkinja Instituta za onkologiju Damira Murić.
- Ovi dani ne samo da pozivaju na osvještenje samih pacijentkinja, nego svih nas žena, a samim tim i muškaraca, koji negdje staju iza nas, pružaju nam tu duhovnu, ali i fizičku snagu - rekla je Murić.
Rađamo se sa određenim emocijama,kaže Murić, &nbsp;koje su prirodne i primarne u našim životima, ali, dodaje ona, nikako da naučimo da ih kanališemo, i &nbsp;na jedan ispravan način iskazujemo.
- Pogrešan &nbsp;je uvid o samom sebi, i neše uloge uloge u društvu, posebno kad su žene u pitanju.Samim tim, kad kulturološki preuzmete neke obrasce vremenom život nosi izazove, a vi prolazite automatizovano kroz događaje i situacije, i prosto svaki put potisnete određene aspekte, i nekada vas to stigne. &nbsp;Sad koja je vrsta oboljenja, psihosomatika i slično, različito je kod nekih ljudi se odrazi na jedan način, kod drugih na drugi način, i upravo kada govorimo i o ovoj dijagnozi možemo je povezati sa našim emocijama, stilom života, pogledom na svijet, &nbsp;na same sebe, i tako dalje - istakla je Murić.
Pacijente su u početku uvijek skeptične, kaže Murić, ali znajući ambulantni rad jedan na jedan, pacijentkinje su se odvažile, dodaje ona, i napravila se određena grupa , prošlo se kroz nekoliko ciklusa, što emotivnog sadržaja, kako kaže, što kroz misaone procese i na kraju projektivne tehnike.
- Žene &nbsp;su &nbsp;poslije toga osjećale veliko olakšanje. I upravo taj koncept razmjene energije, jer svako od nas, bilo šta da imamo na iskustvu, uvijek mislimo, vjerovatno se to samo na dešava, i da možda sa nama nešto nije u redu kad imamo takvu emociju … Ja uvijek kažem kancer jednako poziv na buđenje, i smatram da šta god da se čovjeku desi, treba da posmatra to iz neke potpuno druge perspektive, koja ima tu pozitivnu konotaciju, da i u onom lošem što mi se desi mogu da izvučem nešto dobro - poručila je Murić.
Slogan ovogodišnje kampanje NVO Brini o sebi je ,, Pođi na kontrolu” i &nbsp;,, Nisi sama, tu smo za tebe” , poziv je svim ženama u crnogorskom društvu da u toku &nbsp;mjeseca oktobra obave preventivni pregled, ali i podrška je svim ženama koje se bore s karcinomom dojke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO-9JxBDfMuI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Kancer je poziv na buđenje

Karcinom dojke je najučestalija maligna bolest globalno, čini se, ipak, da poslednjih godina kampanje osvješćuju i podižu nivo zdravstvenog vaspitanja u našoj sredini, i da sa tog aspekta je sve veći broj karcinoma koji se otkrije u ranom stadijmu &nbsp;bolesti, što je svrha svih akcija - kazala je direktorica Instituta za &nbsp;onkologije Kliničkog centra Crne Gore doktorka Sanja Lekić u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
U Crnoj Gori je karcinom dojke dojke na drugom mjestu po broju obolijevanja od karcinoma, podsjeća Lekić, odmah posle karcinoma pluća, što nije iznenađujuće, smatra ona, jer Crna Gora, kao i zemlje regiona, nema dobru kontrolu pušenja, što je glavni faktor, ističe ona, za nastanak karcinoma pluća.
- Kancer, karcinom, rak, je i dalje u Crnoj Gori tabu tema. I dalje se povezuje sa završnom fazom bolesti. Danas možemo slobodno reći da je karcinom hronična bolest poput kardiovaskularnih bolesti, poput endokrinoloških bolesti, šećerne bolesti, i drugih hroničnih oboljenja. On i jeste svrstan u grupu hroničnih &nbsp;nezaraznih oboljenja, i danas, zahvaljujući što tom ranom otkrivanju, koje je razlog činjenice sa se sve više priča o preventivnim pregledima, i da se sve veći broj populacije odaziva na preventivne preglede, ali i zahvaljujući novim napretcima u liječenju i u dijagnostici, mi zaista danas možemo reći da je karcinom jedna hronična bolest sa kojom se može dugo i kvalitetno živjeti - naglasila je Lekić.
Osim što imamo opcije za liječenje, poručuje Lekić, moramo raditi na preventivi, jer je, preventiva i rano otkrivanje najefikasniji i najjeftiniji način borbe protiv različitih kancera i različitih hroničnih nezaraznih bolesti.
Doktorka Lekić je mišljenja da šećer utiče &nbsp;na rast i malignih ćelija, jer on daje brzu energiju, objašnjava ona, ali nije presudno, i ne znači &nbsp;da će konzumacija šećera dovesti do malignih oboljenja.
- Naučnici su pronašli da je suština opstanka maligne bolesti, takozvana mimikrija. Maligna ćelija umije da obavije svoju membranu, svoju strukturu, na taj način da je naš imunološki sistem ne prepozna… Osnov savremene onkologije i imunoterapije je upravo u tome. Imunoterapija ne utiče kao toksična terapija direktno na malignu ćeliju, ubijajući nju. Ona potiče naš imunološki mehanizam, koji iz nekog načina ne prepoznaje tu malignu ćeliju, da se ponovo aktivira, da prepozna, njoj u tom trenutku nevidljive antigene na ćeliji, i na taj način omogući ubijanje maligne ćelije, odnosno pronalaženje maligne ćelije i tu reakciju koja omogućava njeno uništenje. Suština opstanka maligne ćelije jeste u tome što ona iznalazi način da je nevidljiva za naš imunološki sistem - zaključila je Lekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGAWk4z890TU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lekić: Danas možemo slobodno reći da je karcinom hronična bolest

U Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore pušten je u rad savremeni multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, a koji je vrijedan preko 420 hiljada eura.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, ključna novina koju donosi ovaj aparat je to što omogućava, u ovom trenutku, maksimalno precizno planiranje i mapiranje površina zahvaćenih tumorom koje treba zračiti u respiratorno pokretljivim organima, uz povećanu zaštitu okolnih zdravih organa.&nbsp;
To je saopšteno na sastanku direktora KCCG, dr Aleksandra Radovića i medicinskog direktora, dr Đorđija Krnjevića sa državnom sekretarkom Ministarstva zdravlja, dr Milenom Cojić i predstavnicom Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, Marinom Milić.
Uz novi multislajsni skener i postojeće aparate, onkološkim pacijentima omogućavamo nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. Dodatno, u prvoj polovini 2025. godine očekujemo instalaciju i novog linearnog akceleratora koji je vrijedan blizu četiri miliona eura.
- Na taj način, Institut za onkologiju KCCG će zaokružiti uslugu liječenja svim onim što danas nudi savremena radijaciona terapija u svijetu, kako primarnih, tako i metastatskih tumora sa dugotrajnom kontrolom bolesti - navedeno je u saopštenju.
U KCCG-u kažu da na Institutu za onkologiju ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, da vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi i iznosi od 10 do 14 dana, a u slučaju hitnih indikacija i kraće.&nbsp;
- S obzirom na ovo, slobodno možemo reći da se onkološki pacijenti u Crnoj Gori liječe radijacionom terapijom na izuzetno visokom nivou, koji je sličan onom u velikim zapadnoevropskim onkološkim centrima - ističu u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori.
Dodaju da Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Menadžment KCCG prepoznaju delikatnost trenutka kog karakteriše značajno povećanje pacijenata oboljelih od maligniteta u Crnoj Gori, što, kako kažu, predstavlja globalni trend, i čini napore da i u budućnosti nastavi izuzetnu saradnju sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja podstiče saradnju i interesovanje američkih kompanija za učešće u nabavci savremene opreme za dijagnostikovanje i liječenje onkoloških bolesnika, kao i neophodnu edukaciju medicinskog kadra iz oblasti onkologije.&nbsp;
- Zahvalni smo na tome što SAD pruža kontinuiranu podršku unaprjeđenju i razvoju našeg zdravstvenog sistema. Nastavak osavremenjivanja medicinske opreme za liječenje onkoloških bolesnika i edukacija medicinskog kadra omogućiće nam da ostanemo lideri u ovoj oblasti, ne samo regionalno nego i šire - poručuju iz KCCG-a.

U Institutu za onkologiju pušten u rad skener vrijedan 420.000 eura; KCCG: Nema listi čekanja

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

Fudbaleri Lovćena igraće barž za plasman u Meridianbet Prvu crnogorsku ligu, dok je Podgorica pobjedom u 35. kolu izborila opstanak u Drugoj ligi.
Lovćen je u Rožajama savladao Ibar 1:0 i osigurao treće mjesto i baraž.
Odlučujući pogodak postigao je Bojan Pavićević u 52. minutu.
Rudar, koji je osigirao drugo mjesto, slavio je protiv Igala 3:2.
Pljevaljski tim do pobjede vodili su Vanja Vučićević u 37, Stefan Golubović u 45. i Đorđe Magdelinić u 75. minutu.
Oba gola postigao je Boris Žujević u 85. i 86. minutu.
Podgorica je slavila protiv Mladosti 2:1 i izbjegla baraž za opstanak.
Do pobjede slavila je golovima Sava Gazivode u 51. i Miloša Vračara u 73. iz jedanaesterca.
Jedini pogodak za Mladost, koja je osigurala prvop mjesto i Prvu ligu, postigao je Pavle Mugoša u 58. minutu.
Pobjednika nije bilo u duelu Koma i Grbalja, koji su na Zlatici ograli 1:1.
Vođstvo domaćinu donio je Luka Mihaljević u 48. minutu.
Konačan rezultat postavio je Andrej Pima u 69. minutu.
Slobodna je bila Iskra.

Lovćen u baražu za Prvu ligu, Podgorica izborila opstanak

Bivši vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Zdravko Blečić raspoređen je u jedinici na mjesto vatrogasca – saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg medija, dobio je zaduženja u timu koji se angažuje po prijavama građana za gašenje požara.
Njegov šestomjesečni mandat na mjestu vršioca dužnosti komandira istekao je 16. maja.
Blečić je za vršioca dužnosti komandira Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada imenovan 12. novembra 2024. godine. U skladu sa zakonom, maksimalno trajanje vršenja dužnosti bez raspisanog konkursa je šest mjeseci.
Kako je iz izvještavala Televizija E Blečić je bio ključni čovjek koji je sprovodio diskriminaciju i mobing u Službi zaštite i spašavanja Podgorice. Na udaru sposebno bili ljudi koji su se izjašnjavali kao Crnogorci i kadrovi za koje je Blečić smatrao da su u službi zahvaljujući bivšem komandiru Goranu Jankoviću. Upravo zbog političkog obračuna sa Jankovićem, pokrenuo je više postupaka protivzakonite degradacije više vatrogasaca.

Blečić raspoređen na mjesto vatrogasca, angažovan u timu koji postupa po prijavama građana

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: institut-za-onkologiju