Protestnom pismu novinara povodom otkaza dugogodišnjoj novinarki Javnog servisa (RTCG) Nevenki Macan - koji joj je uručen poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju - pridružili su se brojni crnogorski intelektualci i građanski aktivisti.
U pismu koje su potpisale njene kolege se ističe da odluka da joj se pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac - već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Intelektualci i građanski aktivisti koji su se pridružili protestnom pismu:
Aleksandra Radoman Kovačević,
Ivan Ivanović,
Nela Savković Vukčević,
Nikoleta Đukanović,
Marko Špadijer,
Jadranka Selhanović,
Janko Ljumović,
Đorđe Šćepović,
Boban Batrićević,
Marko Savić,
Miodrag Strugar,
Snežana Burzan Vuksanović,
Vukota Vukotić,
Nebojša Mrvaljević,
Božidar Proročić,
Dragan Mitov Đurović,
Olivera Komar,
Aleksandar Radoman,
Adnan Čirgić,
Nemanja Batrićević,
Dragana Sekulić,
Jelena Šušanj,
Anka Burić,
Aida Petrović,
Vesna Vičević,
Dina Bajramspahić,
Svetlana Pajović Musić,
Sanja Orlandić,
Rade Bojović,
Jovana Marović,
Anđe Backović,
Vesna Vukčević,
Slobodan Jovanović,
Julija Milačić Petrović-Njegoš,
Jasna Tatar Anđelić,
Jelena Marković,
Nevena Kovačević,
Zoja Đurović,
Žarko Đuranović,
Jelena Nikolić,
Sava Kovačević
I Sindikalna organizacija RTCG juče je uputila reagovanje ovim povodom uz poruku da će preduzeti sve kako bi zaštitila interes koleginice, a samim tim, kako su kazali, i ugnjetavane profesije. Oni su Savjetu RTCG tražili da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikalna-organizacija-rtcg-trazili-smo-savjetu-da-ponisti-odluku-o-otkazu-nevenki-macan-i-da-u-penziju-bude-ispraceno-kako-zasluzuje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brojni intelektualci i građanski aktivisti se pridružili protestnom pismu povodom otkaza novinarki RTCG Nevenki Macan

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića formiran je juče u Podgorici kako bi uvjerljivim analizama i dokazima razotkrio ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijestio domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum čini 132 intelektualca iz Crne Gore i inostranstva, a na njegovom čelu je pisac Milorad Mijo Popović.&nbsp;
- Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi - saopšteno je iz Foruma.
Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni "teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag".
Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo u cjelosti:
U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.
Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.
O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.
Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.&nbsp;
U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.
Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.&nbsp;
Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.&nbsp;
Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije - vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.
Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.
Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.
Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.
Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:
1. Mijo Adžić, akademski slikar;
2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
8. Đorđe Begović, građanski aktivista;
9. Žarko Begović, građanski aktivista;
10. Nikola Belada, advokat;
11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
15. Žarko Božović, građanski aktivista;
16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
17. Mihailo Burić, red. prof. dr;
18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
19. Nenad Čanak, političar, Srbija;
20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;&nbsp;
21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
22. Ana Đukanović, advokatica;
23. Bojan Đuranović, politikolog;
24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
25. Roman Đuranović, slikar;
26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
27. Slavko Đurđić, novinar;
28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;
29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;&nbsp;
33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;
38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
39. Slobodan Jovanović, publicista;
40. Vido Jovanović, građanski aktivista;
41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
42. Milorad Katnić, prof. dr;
43. Radan Katnić, dip. ecc.;
44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
45. Katnić Slavko, službenik;
46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
47. Željko Kavaja, građanski aktivista;
48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;
51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
53. Proročić Božidar, pisac;
54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
57. Marjan Marković, advokat;
58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
59. Nikola Martinović, advokat;
60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
61. Danilo Marunović, reditelj i producent;
62. Dragica Milić, pravnica;
63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
65. Marina Mugoša, pravnica;
66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
69. Tamara Nikčević, novinarka;
70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
73. Žaklina Oštir, glumica;
74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
82. Željko Perović, ambasador;
83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;
85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
88. Vukić Pulević, akademik CANU;
89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
91. Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;
92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;&nbsp;
93. Dragan Radović, građanski aktivista;
94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
95. Vedran Radović, građanski aktivista;
96. Ana Radulović, pravnica;
97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;
100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;
101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
107. Tanja Šuković, novinarka;
108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
112. Ratko Tošković, građanski aktivista;
113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
123. Danica Vukašinović, mr psihologije;
124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
128. Dragana Vuković, pravnica;
129. Zoran Vuković, pravnik;
130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;
131. Zoran Vulević, književnik, pisac;
132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.
&nbsp;

Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Ogroman požar na pijaci u Tirani

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Društvo

Mujović: Biće sankcionisani svi koji su ugrozili kanal Mareze i izdati nalozi da se uklone nelegalni objekti

Kolumne

Dugo putovanje u Jevropu

Svijet

Sokulski: Cilj Rusije je da opovrgne poredak uspostavljen padom Berlinskog zida i slabeći Zapad, ponovo izgradi zonu uticaja u Srednjoj Evropi

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation