Međunarodni festival književnosti, koji predstavlja nastavak i nadgradnju Internacionalnog sajma knjiga, prvi put organizovanog u Podgorici 2015. godine, održaće se od 30. septembra do 5. oktobra na Trgu nezavisnosti, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
- Nakon izuzetno uspješne realizacije jubilarnog X Internacionalnog sajma &nbsp;prošle godine, ovogodišnja transformacija u Festival ima za cilj da unaprijedi i proširi kulturnu ponudu manifestacije. Pored prepoznatljivog sajamskog segmenta, program Festivala donosi brojne nove sadržaje: koncerte, filmske projekcije, pozorišne predstave, izložbe na otvorenom, promocije, radionice i programe za djecu- kazali su organizatori. 
 
Na Festivalu će, dodaju, učestvovati brojni eminentni autori iz Crne Gore, regiona i Evrope, i biće to prilika da se kroz susrete s izdavačima, piscima i kulturnim stvaraocima; kroz razgovore i promocije, izavaštvo i književnost predstave u najširem i najinspirativnijem obliku. 
 
- Premijerno izdanje održava se pod motom „Knjige su u centru“, simbolizujući ne samo lokalno središte – Trg nezavisnosti u Podgorici kao glavnu gradsku pozornicu – već i vrijednosno opredjeljenje da književnost i kultura budu u centru pažnje javnosti, svakodnevnog života i društvenog razvoja- navodi se u saopštenju.
 
Tokom šest festivalskih dana, od 30. septembra do 5. oktobra, biće realizovano preko 50 raznovrsnih programa: od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom. Festival je idealna prilika da otkrijete najnovija izdanja, upoznate omiljene autore i uživate u bogatstvu književne ponude i stvaralaštva. 
 
Sajamski dio biće otvoren svakog dana od 11 do 22 časa, a ulaz je slobodan za sve posjetioce. 
 
Generalni sponzor Festivala je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasada Italije, Ambasada Francuske i Evropska kuća u Podgorici. 
 
Detaljan program i spisak izlagača biće objavljeni uskoro.
 
- Vidimo se na Međunarodnom festivalu književnosti – mjestu gdje knjige pričaju svoju priču, a kultura povezuje ljude!- poručili su organizatori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Knjige su u centru“: Međunarodni festival književnosti u Podgorici donosi bogat program

Nova knjiga istoričara Dragana Markovine “Programirani zaborav – podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja” predstavljena je prvi put u Podgorici, u okviru programa desetog Internacionalnog sajma knjiga. Markovina je odabrao da se u knjizi bavi sa 11 gradova za koje je smatrao da su simbolički najvažniji. - Knjiga je sadržajno drugačija nego što je bila početna zamisao. Prvo su to samo bila četiri grada - Mostar, Vukovar, Kosovska Mitrovica i Novi Travnik, Onda sam shvatio da mi to nije dovoljno pa su ušli još neki među kojima su Rijeka, Pula Zadar, Knin, Sarajevo, ali i Beograd, što će vjerujem mnogima biti čudno - kazao je Markovina.&nbsp; Markovina je govorio o Mostaru u kojem je odrastao što je kako je kazao dosta uticalo na to da se bavi istorijom, ali i o Sarajevu za koje je kazao da je grad koji je i danas obilježen opsadom više nego ikada. - Sarajlije pate od postraumatskog sindroma danas . Ni oni koji su se rodlili posle rata ne mogu pobjeći od rata. Iz toga osjećaja ljutnje, tugei bola. Komadić urbanog dijela Sarajeva danas jeste u istočnom Srajevu, ali dosta Srajlija ne žele da priznaju da je i to dio Sarajeva - kazao je Markovina. Ističe da je poruka knjige da nakon svakog egzodusa i egzila uvijek neko ostane, neko preživi i baš ti tragovi su, dodaje, ono što ga kao autora najviše zanima. - Optimizam bude gradovi u kojima su se kroz istoriju desili veliki egzodusi, poput Pule, Trsta ili Rijeke, a koji su danas gradovi za poželjeti - zaključio je Markovina. Moderator razgovora bio je Stojan Stamenić. Zavjesu na treći dan Sajma spustio je velški književnik Ris Hjuz, koji se podgoričkoj publici u Galeriji Art predstavio romanom “Postmoderni mornar”, u izdanju Partizanske knjige.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1280" loading="lazy" alt="knjiga"> </figure>  “Postmoderni mornar” knjiga je „o neubjedljivim pustolovinama“ u kojoj se pojavljuju „apsurdnosti, anahronizmi, pretjerivanja“, ali autor ovdje ipak pomalo pretjeruje – namjerno, naravno – jer tekst koji slijedi nije toliko niz apsurdnosti, koliko niz demonstracija iz umjetnosti pripovijedanja, takvih koje će ostaviti utisak i na čitaoce koji obično biraju Dostojevskog umjesto Džona Barta. Autor, koji je studirao inžinjering i matematiku, otkrio je da su fikcija, poezija i umjetnost uopšte za njega predstavljali potpuno drugačiji svijet. - Ipak, bez obzira na to što sam studirao, želio sam da pišem avanturističke priče, i, na kraju, sve se to uklopilo nekako. Ja sam jako plodan pisac, mnogo pišem, ali i strastveni čitalac, i puno stvari radim istovremeno, što nikako ne preporučujem, to je haotično i jako neorganizovano. Ideje mi stalno naviru, čak iako ih ne želim, ako ih ne zapišem, ne ostavljaju me na miru - istakao je Hjuz, dodajući da svoje kratke priče nerijetko voli da povezuje. - Napisao sam puno kratkih priča, i kod njih sam primijetio da su povezane. Ako je u jednoj kratkoj priči npr. jedan od likova doktor, a i u drugoj se pojavi neki ljekar, pomislim, zašto bi bio različit junak, bolje da vratim starog, poznatog lika. Na taj način je nekoliko mojih kratkih priča i povezano - otkrio je Velšanin. Posjetioci desetog Internacionalnog sajma knjiga danas će imati priliku da u okviru pratećeg programa isprate sljedeće događaje:&nbsp; 15h, Galerija Art - Žarko Radaković: Emigracija 2, Treći trg. Moderator: Dejan Matić.&nbsp; 16h, Galerija Art - Danka Ivanović: "Prazne kuće", Partizanska knjiga. Moderira: Nataša Srdić.&nbsp; 17h, Galerija Art - Nađa Petrović: Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate. Moderira: Milena Čavić.&nbsp; 18h, Galerija Art - Ðordano Merliko, Italija: Balkanska strast - Fudbal i politika u bivšoj Jugoslaviji od epohe socijalizma do danas. Moderator: Goran Radević.&nbsp; 18h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Jelena Angelovski: Štelovanje glave. Moderator: Andrija Radović.&nbsp; 19h, Galerija Art - Romani Pola Ostera - prof. dr Ivana Ðurić Paunović, prevoditeljka. Moderatorka: Lela Stanković.&nbsp; 19h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović"- Razgovor s autorom: Šaban Šarenkapić, BiH. Moderira: Irena Ivanović.&nbsp; 20h, Galerija Art - Razgovor s autorom: Aleksandar Gatalica. Moderator: Vlatko Simunović.&nbsp; 21h, Galerija Art -Snježana Banović: Kronika sretnih trenutaka. Moderator: Janko Ljumović. Program za djecu i mlade:&nbsp; 12:30h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Predstava "A tale of two tails", polaznici škole Helen Doron English&nbsp; 17h, Kuslevova kuća - Radionica "Čitanje medijske poruke - osnovne vještine medijske pismenosti". Radionicu vode: Svetlana Koprivica i Miroslav Minić.

1250x600

1084x550

O simbolički važnim gradovima i neubjedljivim pustolovinama na Sajmu knjiga

Treći dan Sajma protekao je u znaku Borisa Miljkovića, čuvenog filmskog i televizijskog reditelja, scenariste, kreativnog direktora i autora, dobitnika mnogobrojnih priznanja, “poznavaoca prilika”, čiji su radovi predstavljani na izložbama Muzeja moderne umjetnosti (čuvena MoMA) i Muzeju savremene unjetnosti u Hjustonu 1989. godine.
Tokom jednoiposatnog razgovora u Kinoteci, simboličnog naziva - "O kulturi: sjećanja, mišljenja i djelovanja", sa Nelom Gligorović, Miljković se najprije prisjetio početaka, zajedno sa Branimirom Dimitrijevićem, sa kojim je sačinjavao kreativni duo Boris &amp; Tucko.&nbsp;
- Ne postoji ništa od TV žanrova što nismo radili. Završili smo režiju i stali u red da čekamo prvi film, a kada smo shvatili da se to neće desiti počeli smo da se bavimo televizijom i to je bila ljubav na prvi pogled. Susreli smo se sa istorijom jugoslovenske pop kulture, sretali najveće pisce, glumce, voditelje epohe - kazao je Miljković, prisjetivši se ujedno i kako su zaslužni za objavljivanje čuvenog albuma “Paket aranžman” Idola, Šarla Akrobate i Električnog orgazma.
- Tucko i ja smo pili kafu u malom kafiću, leđima oslonjeni na zid studija – ‘Druga maca’, gdje je Enco Lesić snimao Šarla, Idole i Električni orgazam. Kako smo ih mi poznavali iz grada, jasno nam je bilo da se dešava mala subverzivna priča, zanimljiva. Sebe smo vidjeli kao vrstu revolucionara, palo nam je na pamet, iz šale smo ušli u studio, presreli Enca i odneli u RTS taj snimak. Pustili smo ga Radoslavu Grajiću, inače autoru pjesme ‘Mito, bekrijo’, koji je shvatio da se radi o nesvakidašnjem materijalu, ali je bio uplašen tzv. situacije, da li da se snimi. Lišili smo ga dileme, povezali ga sa Verom Margetić, producentkinjom ‘Grla u jagode’, koja je rekla - mi ćemo ovo da snimimo, i to je to - naveo je on.
Prvu slavu, kako priznaje, donijela mu je emisija Rokenroler, koja je, iako puštana na Drugom kanalu, u terminu od 20h, nadmetajući se za pažnju sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem, na Prvom, ipak je našla svoju publiku.
- Profilirala se generacija 80-ih, čije su muzičke grupe bile neka vrsta muzičkih perjanica. Cijela ta druga Jugoslavija je to gledala, iako su mislili da niko neće. Rokenroler je odjeknuo diljem zemlje, a Tucko i ja smo poslali video perjanice i to nam je donijelo tu prvu slavu od koje smo mogli da živimo - priča Miljković, koji je dobio MTV priznanje za ekranizaciju Lajbahove numere “Across the universe”.&nbsp;
Takođe, zaslužan je i za kultni “Dum, dum” EKV-a.
- Menadžer EKV-a došao je u Novi Sad i ponudio taj spot. Nama je odmah pao na pamet spot o vladanju, vladaru, sa prahom i pranjem ruku Pontija Pilata i krinovima, ranohrišćanskom simbolikom ući u srce stvari tog vremena. Logičan nastavak Lajbaha je ovaj spot. Tada sam mislio da je umjetnost najvažnija u životu. To je zabluda te generacija, ali taj zagrljaj između države i umjetnosti je bio vidljiv od 60-ih na ovamo. Ljudi koji su tada vodili državu, imali su pojma - da je umjetnost jedan rafiniran jezik koji prolazi dublje nego zastava, puška, jezička parola. Jezik umjetnosti možda jeste jezik ludosti, ali da ga razumije većina ove planete - ocijenio je Miljković.
Iskustvo kreativnog direktora Eurosonga, za koji je BBC u prikazu napisao da je “najbolji ikada”, iskoristio je da snimi čuvenu emisiju iz kulture - “Put u budućnost”. Trenutno, kako je otkrio podgoričkoj publici, montira dokumentarac “Sa ljubavlju i mučninom” – koji se bavi fenomenom reklame 90-ih godina.
<h2>“Tim lavlje srce” i "Osmijeh" posvećen Čedu Vukoviću</h2>
Italijansko izdanje romana “Tim lavlje srce”, crnogorskog književnika Čeda Vukovića, objavljeno povodom 10 godina od njegove smrti, prezentovano je danas posjetiocima desetog Internacionalnog sajma knjiga. O knjizi i značaju prevoda Vukovićevog djela na italijanski jezik govorili su zamjenica ambasadora Italije Silvia Staffa, predstavnik izdavača Mateo Sabato, predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak i profesorica Tereza Albano.
Svetlana Drobnjak je izrazila zadovoljstvo što će djeca u Italiji biti u prilici da uživaju u uzbudljivim avanturama Vukovićevih junaka, dok je Staffa podsjetila koliko je prevođenje važno za stvaranje mostova između različitih Naroda, dodajući da je riječ o zanimljivoj knjizi čija je tema fudbal interesantna i Italijanima i Crnogorcima.
Urednik edicije dječije književnosti u izdavačkoj kući Besa Muci Mateo Sabato istakao je da je knjiga Čeda Vukovića, iako napisana prije 70 godina, i dalje aktuelna i zabavna što, potvrđuje tezu da su veliki pisci uvijek aktuelni.
- Na preporuku Tereze Albano pročitao sam knjigu i odmah mi se učinila zanimljivom. Shvatio sam da ima puno važnih poruka za mlade, da je zabavna i sjajno napisana. Priče su zajednički prostor gdje čitaoci iz različitih sredina mogu da se sretnu. Ja koji živim u Italiji osjetio sam se blizak sa junakom ove knjige Željkom, a takvo iskustvo imao je vjerujem i neko od vas - kazao je Sabato, koji je ujedno i istakao da je “Tim lavlje srce” Čeda Vukovića prvo djelo crnogorske dječije književnosti koje je dostupno čitaocima u Italiji.&nbsp;
Tokom promocije pročitano je i pismo zahvalnosti Vesne Vuković, kćerke književnika Čeda Vukovića.
Trećeg sajamskog dana publici je predstavljen i novi, 107. broj časopisa za djecu “Osmijeh”. &nbsp;Tema novog broja je jesen, časopis je zadržao svoju strukturu, prepoznatljive rubrike, a krasi ga naslovnica ilustratora Ilije Nikčeviča, koji daje pečat vizuelnom identitetu časopisa.
- Pored prezentovanja aktuelne dječije književnosti podsjećamo čitaoce i na nekadašnje stvaralaštvo. Ovaj broj smo tako posvetili Čedu Vukoviću - kazao je na predstavljanju glavni i odgovorni urednik Goran Radojičić.
<h2>Onlajn časopisi posvećeni poeziji</h2>
Podgoričkoj publici predstavili su se i autori onlajn časopisa posvećenog poeziji – Enklava, Nikola Nikolić i Jovana Bojović.&nbsp;
- Ovdje sam da predstavim dva sjajna crnogorska autora i svoj projekat koji radim posljednjih šest godina – PPM Enklava. Ovih dana objavljujemo 49. izdanje i stojim iza svakog naslova. Proširili smo dijapazon i na prozu, i na ljude van Srbije. Jovana piše odličnu poeziju, ona je ispred vremena, makar što se tiče crnogorske književnosti, dok Nikola ima sjajan, humanistički koncept, promišlja o ozbiljnim stvarima, ima dobar stil, precizan - kazao je glavni urednik časopisa Zvonko Karanović.
U okviru desetog Internacionalnog sajma knjiga podgoričkoj publici predstavio se i kašupski autor i izdavač Dariuš Majkovski. Ujedno, to je bila prilika da se posjetiocima sajma prezentuje istorijat književnosti autohtone etničke zajednice - Kašubi, koja naseljava sjeverno područje Poljske. Trećeg dana Sajma predstavjena je i knjiga "D.H. Lorens o slikarstvu", koju je priredio teoretičar umjetnosti Milovan Novaković, u izdanju Ateljea A22. Ova knjiga predstavlja temeljnu studiju koja istražuje i analizira ključne aspekte promišljanja o slikarstvu jednog od najvažnijih književnika 20. vijeka. U Kuslevovoj kući predstavljena je i knjiga „Kom naš dom“ koju potpisuju tri istaknuta crnogorska pisca: Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić.

Treći dan Sajma knjiga u znaku istaknutog filmskog i tv reditelja Boris Miljkovića

Jubilarni deseti Internacionalni Sajam knjiga u Podgorici svečano je otvoren večeras na Trgu nezavisnosti. Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović istakla je da je deset godina postojanja ove manifestacije dokaz da je ljubav prema knjizi i kulturi duboko ukorijenjena u našoj zajednici.&nbsp; - Združenim snagama svih kojima su znanje i njegovi dragocjeni efekti visoko na listi prioriteta, doprinijeli smo da Sajam postane važna regionalna smotra knjige i književnosti, te mjesto susreta autora i izdavača, pisaca i čitalaca - istakla je Tomanović. Ona je podsjetila da ove godine na Sajmu učestvuje 70 izdavača iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Italije, a tu je i 40 pratećih programa koji će se održavati na različitim lokacijama u našem gradu.&nbsp; Književnost će, dakle, kazala je Tomanović, ovih dana biti u središtu pažnje, a knjige će nas povezivati i inspirisati na nova putovanja kroz svjetove koje nam otkrivaju. Sekretarka je napomenula da će pored književnog, obrazovnog i kulturnog, ovogodišnji sajam imati i &nbsp;humanitarni aspekt. Svaki &nbsp;će posjetilac, naime, biti u prilici da pokloni jednu ili više knjiga Dječijoj bolnici, ili Domu starih u Podgorici. Kako je najavila, od naredne godine plan je da Internacionalni sajam preraste u Festival knjige.&nbsp; Svetlana Drobnjak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, istakla je da je svijet knjiga najljepši svijet koji je čovjek stvorio. Kako je kazala, u svijetu napredne tehnologije kada su na samo nekoliko sekundi dostupne informacije i komunikacija svedena na poruke putem društvenih mreža, još uvijek ništa ne može da zamijeni miris knjige. - Ništa ne može da zamijeni knjigu jer ona je blago čija je vrijednost s vremenom veća i značajnija. Knjiga je put koja osvjetljava naš život, naš pogled u prošlost, ali i budućnost - istakla je Drobnjak. Dobrila Vlahović, ispred Ministarstva kulture i medija, kazala je da je uloga Sajmova knjiga neprocjenjiva, jer pružaju platformu za susret čitalaca sa autorima, u kontekstu koji nadilazi tržišnu logiku. - Kroz razgovore sa piscima i čitaocima na Sajmovima se prisjećamo da je literatura, prije svega, zajednički prostor stvaranja. Autor ne može postojati bez čitaoca, a svaki čitalac je na neki način koautor, a u tom međusobnom odnosu književnost čuva svoj integritet - naglasila je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sajam knjiga"> </figure>  Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, podsjetila je da dugo sarađuju sa organizatorima Sajma knjiga u Podgorici.&nbsp; - Ove godine, da bismo dostojno proslavili jubilej, htjeli smo da, na neki način, budemo domaćini. Željeli smo da fokus bude na savremenoj italijanskoj književnosti, te autorima koji su prevođeni na crnogorski jezik i poznati vašoj publici. Izdvojili smo i nekoliko autora koji nisu još prevođeni ovdje. Htjeli smo da napravimo osvrt i na prevodilaštvo, jer se za njih kaže da su druga ruka autora - istakla je Marsela. Ona je ujedno i iskoristila priliku da predstavi autore i program koji će Ambasada Italije imati na ovom izdanju Sajma, od Vinsa Galika, Lorenca Maronea, Đordana Merlika do prevoda djela Čeda Vukovića "Tim Lavlje srce". Podsjećamo, jubilarno, deseto izdanje Sajma, trajaće do 6. oktobra, a biće otvoreno svakog dana od 11 do 22 časa. Ulaz je besplatan.&nbsp;

Književnost ovih dana u središtu pažnje građana i posjetilaca Podgorice

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, sastala se sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreine Marsel povodom aktivnosti uoči desetog Internacionalnog sajma knjiga koji će biti održan u Podgorici od 2. do 6. oktobra ove godine. &nbsp;
Ambasada Italije već godinama daje veliku podršku u realizaciji Internacionalnog sajma knjiga kroz učešće italijanskih izdavača i autora, &nbsp;što, kako kažu u Ministarstvu prosvjete, doprinosi snaženju kulturnih veza dvije zemlje. &nbsp;
Kao rezultat te saradnje ove godine će se na Sajmu predstaviti dvije italijanske izdavačke kuće ,,Besa Muci" i ,,Fandango", a jedan od najistaknutijih učesnika pratećeg programa Sajma ove godine biće jedan od najpoznatijih savremenih italijanskih autora, Lorenco Marone.
- Ministarka i ambasadorka su se usaglasile da je učešće nastavnika i učenika u događajima u okviru Sajma izuzetno važno zbog podsticanja ljubavi prema knjizi i promovisanja čitalačke kulture, te su dogovorile konkretne oblike saradnje u ovom segmentu kako bi što više učenika imalo priliku da uživa u programu Sajma - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Podgorički sajam knjiga od 2. do 6. oktobra, predstaviće se i italijanski izdavači

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp zatražio je od izraelskog predsjednika Isaka Herzoga da odobri potpuno pomilovanje premijeru te zemlje Benjaminu Netanjahuu u suđenju za korupciju.
Tramp je uputio pismo koje je objavio portparol izraelskog predsjednika.
- Ovim Vas pozivam da u potpunosti pomilujete Benjamina Netanjahua, koji je bio impresivan i odlučan premijer iz ratnog vremena, a sada vodi Izrael u vrijeme mira, što uključuje moj kontinuirani rad s ključnim liderima Bliskog istoka kako bismo dodali mnoge nove zemlje svijetu koji mijenja Abrahamov sporazum - naveo je Tramp u pismu.
Netanjahu se suočava s optužbama za prevaru, mito i kršenje povjerenja u tri odvojena slučaja koja su započela još u Trampovom prvom mandatu. Netanjahu se izjasnio da nije kriv, a postupak je već godinama u toku.
- Iako apsolutno poštujem nezavisnost izraelskog pravosudnog sistema vjerujem da je 'slučaj' protiv Bibija, koji se dugo borio uz mene, uključujući i protiv vrlo teškog protivnika Izraela, Irana, politički, neopravdani progon - napisao je Tramp.
U saopštenju, Herzogova kancelarija je navela da "visoko cijeni" Trampa i njegovu "nepokolebljivu podršku Izraelu, te ogroman doprinos povratku talaca, transformaciji Bliskog istoka i Gaze, te očuvanju sigurnosti Izraela".
Međutim, naveli su i da "svako ko traži pomilovanje mora podnijeti zahtjev u skladu s utvrđenim procedurama". Podsjećamo, Tramp je i prethodno tražio pomilovanje Netanjahua dok Netanjahu nikada nije podnio službeni zahtjev za pomilovanje, prenosi Klix.
Prema izraelskom zakonu, predsjednik može da pomiluje osobu čak i prije okončanja sudskog postupka.

Tramp zatražio od izraelskog predsjednika da pomiluje Netanjahua, dobio je i odgovor

U tivatskom naselju Dumidran dogodio se incident izazvan lutajućom stokom.
Na video-snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se dijete koje stoji između dva automobila na trotoaru, dok se nekoliko krava slobodno kreće ulicom i zatrčava prema djetetu.
Starija osoba uspijeva da reaguje i da ga skloni na vrijeme, čime je spriječena moguća tragedija.
Prema saznanjima lista Vijesti, dijete je spasio komunalni policajac.
Napominju da je incident ponovo otvorio pitanje neodgovornog odnosa vlasnika stoke i neefikasnosti sistema koji godinama ne uspijeva da riješi taj problem.

Tivat: Lutajuća stoka umalo pregazila dijete

Ako Crna Gora želi da ostane vjerodostojan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, neophodno je da političke snage koje istinski dijele evropske vrijednosti sarađuju i zajednički predvode reforme.
To je poručeno na prvoj sesiji Regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“, koji zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić, na noćnoj sesiji „NON-paper za Crnu Goru”, ocijenila je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori pokazuje veći optimizam EU da primi Crnu Goru, nego cijele koalicije na vlasti da država uđe u Uniju.
Ona je ukazala i da su tri grupe tema apostrofirane kao problematične, iako to nije dobilo veliku pažnju javnosti: carinske službe i carinska politika, zatim zaštita životne sredine, hrana, poljoprivreda i ribarstvo, kao i socijalna politika i zapošljavanje.
Ona je ocijenila da mnogi u institucijama EU misle da će ulaskom Crne Gora pokazati da proširenje nije mrtvo, a sa druge strane smatraju da je Crna Gora dovoljno mala da neće praviti previše problema, što se tiče budžeta i slično.
Pusić je, govoreći o non pejperu čiji je jedan od autora, rekla da je ideja bila da se pokaže zašto je Crna Gora relevantna i da je mnogo značajnija od svoje veličine zbog geopolitičkog položaja.
Kako je navela, jedna od prepreka na putu Crne Gore je to da se vladajuća većina sastoji od jednog dijela koji je za ulazak Crne Gore u EU i drugog dijela za koji je vrlo upitno da je za ulazak u Uniju.
- Formalno cijelo vrijeme taj dio ponavlja da jeste, a vuče poteze koji uvijek zasmetaju Crnoj Gori da napravi napredak. Gotovo uvijek kad napravi napredak se napravi nešto što taj korak prema članstvu osujeti - rekla je Pusić.
Istakla je da je jedno od rješenja, koje je elaborirano u non pejperu, mentorstvo, kao u slučaju ulaska tri baltičke države sa kojima su partnerstvo uspostavile Danska, Švedska i Finska.
- Od administratora, do najvišeg nivoa državne uprave, radili su sa njima na pripremanju zakona i ljudi, kako bi što spremniji ušli u EU - &nbsp;rekla je Pusić i navela da bi trebalo da bude šest država koje ulaze u partnerske odnose sa šest država iz regiona.
Pusić smatra da je ulazak Crne Gore u EU skoro neophodan signal za region da je to moguće.
Ona je istakla da se nakon zatvaranja svih poglavlja čeka potpisivanje i ratifikacija, prije članstva.
- To je veliki posao iza toga. Zato u non pejperu piše da se one političke stranke koje zaista žele da Crna Gora uđu u EU moraju povezati. Izbori su 2027. godine i do tada nećete završiti cijeli posao, čak i da završite pregovore. Za te izbore se treba pripremiti, jer Crnoj Gori treba evropsko vođstvo - poručila je ona.
Naučni saradnik na Institutu za istoriju Češke akademije nauka i vanredni profesor na Fakultetu društvenih nauka Karlovog univerziteta u Pragu, František Šistek, mišljenja je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja.
- Ljudi koji su radili mnogo da Crna Gora napreduje na evropskom putu sada su optimistični, ali to se ne može smatrati definitivnom pobjedom, jer ima još preporuka i put ispred Crne Gore je dugačak“, objasnio je Šištek.
On je istakao da je važno pitanje da li će Crna Gora biti na dobrom glasu, jer sve članice moraju da se izjasne da država može ući u EU. „Važno je da ne uđe članica koja nije spremna, koja je na unutrašnjem nivou ranjiva, podložna stranim uticajima“, kazao je Šištek.
On je, govoreći o probnom članstvu, naveo da je to realno u praksi teško sprovodivo. „Imamo iskustvo da je Mađarska, uzorna liberalna država koja je ušla bez većih problema, poslije više godina počela da se ponaša drugačije, zato to nije adekvatno rješenje“, kazao je Šištek.
On je kazao i da ne vidi efektivnu volju u Crnoj Gori da se negatvan uticaj Vučićeve Srbije prekine. „Jedan dio aktuelne vlasti je za Vučićev režim. I zašto bi oni bili neko ko to želi da ograniči? - zapitao se Šištek i dodao da je i veći dio medijske scene u Crnoj Gori pod direktnim uticajem Beograda.
Šištek je ocijenio da pad povjerenja u evropske integracije nije drastičan i da je cijela politička scena za ulazak u EU, osim minornih partija koje su otvoreno protiv.
Upozorio je da rast uticaja iz Beograda ili crkve može voditi daljem osipanju te podrške.
Bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić ne vidi problematičnim heterogenost Vlade.
- Mislim da to nužno ne mora biti loše, pogotovo što su u opoziciji stranke koje su podrška procesu pristupnja i spremni su da podrže svaku inicijativu koja nas vodi korak bliže EU - objasnio je Lukšić.
On je naveo da se osjeća zasićenost procesom pregovora koji jako dugo traje, a što bi trebalo biti dodatni razlog da se naprave hrabriji potezi i iskoristi specifičan geopolitički trenutak.
- Uostalom, ne završava se posao time što ste ušli u EU, za mnoge oblasti će sigurno postojati tranzicioni period. Dok god su jasno postavljeni zadaci, dok imamo jasan nadzor nad procesom, mislim da je to moguće - rekao je Lukšić.
On je upozorio i da ne bi bilo dobro se oni koji vode sada proces opuste zato što im iz EU govore da će Crna Gora biti članica EU 2028. godine, iako je jasno da je sada sve mnogo lakše i brže nego u nekim ranijim fazama.
- Kako je loše ako se zatvori određeno poglavlje, a onda ne ispunjavaju obaveze koje proizilaze iz njega. Tu bi i EU trebalo da opominje, kako bi se pravac održao - kazao je on.
Lukšić je kazao da je u redu imati u Vladi sve partije proevropski orijentisane, pa makar i rektorički.&nbsp;
- Drago mi je da vidim predstavnike aktuelne vlasti koji su zainteresovani za progres u okviru NATO-a, iako se sjećamo da nije tako bilo uoči članstva u NATO. Drago mi je i danas u vlasti oni ljudi koji dočekivali Šešelja iz Haga sada pričaju neku drugu priču - &nbsp;rekao je Lukšić.
Lukšić je istakao da u probnom periodu članstva, kao modelu, ne vidi „ništa sablasno“, navodeći da se zaboravlja da je proces EU integracija i proces emancipacije društva.&nbsp;
- Mislim da bi taj proces išao brže ako bi bili dio jedne šire zajednice, u kojoj ne bi imali dileme makar kada su pitanja vanjske i bezbjednosne politike - rekao je Lukšić.
Izlaganja panelista pratila je i živa diskusija u kojoj su učestvovale diplomate, predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora iz Crne Gore i regiona.
Večerašnju sesiju, koja je okupila preko 70 učesnika, moderirala je direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a Zvezdana Kovač.

Za ulazak u EU Crnoj Gori potrebno evropsko vođstvo i političko jedinstvo

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

Tag: internacionalni-sajam-knjiga