Nova knjiga istoričara Dragana Markovine “Programirani zaborav – podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja” predstavljena je prvi put u Podgorici, u okviru programa desetog Internacionalnog sajma knjiga. Markovina je odabrao da se u knjizi bavi sa 11 gradova za koje je smatrao da su simbolički najvažniji. - Knjiga je sadržajno drugačija nego što je bila početna zamisao. Prvo su to samo bila četiri grada - Mostar, Vukovar, Kosovska Mitrovica i Novi Travnik, Onda sam shvatio da mi to nije dovoljno pa su ušli još neki među kojima su Rijeka, Pula Zadar, Knin, Sarajevo, ali i Beograd, što će vjerujem mnogima biti čudno - kazao je Markovina.&nbsp; Markovina je govorio o Mostaru u kojem je odrastao što je kako je kazao dosta uticalo na to da se bavi istorijom, ali i o Sarajevu za koje je kazao da je grad koji je i danas obilježen opsadom više nego ikada. - Sarajlije pate od postraumatskog sindroma danas . Ni oni koji su se rodlili posle rata ne mogu pobjeći od rata. Iz toga osjećaja ljutnje, tugei bola. Komadić urbanog dijela Sarajeva danas jeste u istočnom Srajevu, ali dosta Srajlija ne žele da priznaju da je i to dio Sarajeva - kazao je Markovina. Ističe da je poruka knjige da nakon svakog egzodusa i egzila uvijek neko ostane, neko preživi i baš ti tragovi su, dodaje, ono što ga kao autora najviše zanima. - Optimizam bude gradovi u kojima su se kroz istoriju desili veliki egzodusi, poput Pule, Trsta ili Rijeke, a koji su danas gradovi za poželjeti - zaključio je Markovina. Moderator razgovora bio je Stojan Stamenić. Zavjesu na treći dan Sajma spustio je velški književnik Ris Hjuz, koji se podgoričkoj publici u Galeriji Art predstavio romanom “Postmoderni mornar”, u izdanju Partizanske knjige.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1280" loading="lazy" alt="knjiga"> </figure>  “Postmoderni mornar” knjiga je „o neubjedljivim pustolovinama“ u kojoj se pojavljuju „apsurdnosti, anahronizmi, pretjerivanja“, ali autor ovdje ipak pomalo pretjeruje – namjerno, naravno – jer tekst koji slijedi nije toliko niz apsurdnosti, koliko niz demonstracija iz umjetnosti pripovijedanja, takvih koje će ostaviti utisak i na čitaoce koji obično biraju Dostojevskog umjesto Džona Barta. Autor, koji je studirao inžinjering i matematiku, otkrio je da su fikcija, poezija i umjetnost uopšte za njega predstavljali potpuno drugačiji svijet. - Ipak, bez obzira na to što sam studirao, želio sam da pišem avanturističke priče, i, na kraju, sve se to uklopilo nekako. Ja sam jako plodan pisac, mnogo pišem, ali i strastveni čitalac, i puno stvari radim istovremeno, što nikako ne preporučujem, to je haotično i jako neorganizovano. Ideje mi stalno naviru, čak iako ih ne želim, ako ih ne zapišem, ne ostavljaju me na miru - istakao je Hjuz, dodajući da svoje kratke priče nerijetko voli da povezuje. - Napisao sam puno kratkih priča, i kod njih sam primijetio da su povezane. Ako je u jednoj kratkoj priči npr. jedan od likova doktor, a i u drugoj se pojavi neki ljekar, pomislim, zašto bi bio različit junak, bolje da vratim starog, poznatog lika. Na taj način je nekoliko mojih kratkih priča i povezano - otkrio je Velšanin. Posjetioci desetog Internacionalnog sajma knjiga danas će imati priliku da u okviru pratećeg programa isprate sljedeće događaje:&nbsp; 15h, Galerija Art - Žarko Radaković: Emigracija 2, Treći trg. Moderator: Dejan Matić.&nbsp; 16h, Galerija Art - Danka Ivanović: "Prazne kuće", Partizanska knjiga. Moderira: Nataša Srdić.&nbsp; 17h, Galerija Art - Nađa Petrović: Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate. Moderira: Milena Čavić.&nbsp; 18h, Galerija Art - Ðordano Merliko, Italija: Balkanska strast - Fudbal i politika u bivšoj Jugoslaviji od epohe socijalizma do danas. Moderator: Goran Radević.&nbsp; 18h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Jelena Angelovski: Štelovanje glave. Moderator: Andrija Radović.&nbsp; 19h, Galerija Art - Romani Pola Ostera - prof. dr Ivana Ðurić Paunović, prevoditeljka. Moderatorka: Lela Stanković.&nbsp; 19h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović"- Razgovor s autorom: Šaban Šarenkapić, BiH. Moderira: Irena Ivanović.&nbsp; 20h, Galerija Art - Razgovor s autorom: Aleksandar Gatalica. Moderator: Vlatko Simunović.&nbsp; 21h, Galerija Art -Snježana Banović: Kronika sretnih trenutaka. Moderator: Janko Ljumović. Program za djecu i mlade:&nbsp; 12:30h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Predstava "A tale of two tails", polaznici škole Helen Doron English&nbsp; 17h, Kuslevova kuća - Radionica "Čitanje medijske poruke - osnovne vještine medijske pismenosti". Radionicu vode: Svetlana Koprivica i Miroslav Minić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

O simbolički važnim gradovima i neubjedljivim pustolovinama na Sajmu knjiga

Treći dan Sajma protekao je u znaku Borisa Miljkovića, čuvenog filmskog i televizijskog reditelja, scenariste, kreativnog direktora i autora, dobitnika mnogobrojnih priznanja, “poznavaoca prilika”, čiji su radovi predstavljani na izložbama Muzeja moderne umjetnosti (čuvena MoMA) i Muzeju savremene unjetnosti u Hjustonu 1989. godine.
Tokom jednoiposatnog razgovora u Kinoteci, simboličnog naziva - "O kulturi: sjećanja, mišljenja i djelovanja", sa Nelom Gligorović, Miljković se najprije prisjetio početaka, zajedno sa Branimirom Dimitrijevićem, sa kojim je sačinjavao kreativni duo Boris &amp; Tucko.&nbsp;
- Ne postoji ništa od TV žanrova što nismo radili. Završili smo režiju i stali u red da čekamo prvi film, a kada smo shvatili da se to neće desiti počeli smo da se bavimo televizijom i to je bila ljubav na prvi pogled. Susreli smo se sa istorijom jugoslovenske pop kulture, sretali najveće pisce, glumce, voditelje epohe - kazao je Miljković, prisjetivši se ujedno i kako su zaslužni za objavljivanje čuvenog albuma “Paket aranžman” Idola, Šarla Akrobate i Električnog orgazma.
- Tucko i ja smo pili kafu u malom kafiću, leđima oslonjeni na zid studija – ‘Druga maca’, gdje je Enco Lesić snimao Šarla, Idole i Električni orgazam. Kako smo ih mi poznavali iz grada, jasno nam je bilo da se dešava mala subverzivna priča, zanimljiva. Sebe smo vidjeli kao vrstu revolucionara, palo nam je na pamet, iz šale smo ušli u studio, presreli Enca i odneli u RTS taj snimak. Pustili smo ga Radoslavu Grajiću, inače autoru pjesme ‘Mito, bekrijo’, koji je shvatio da se radi o nesvakidašnjem materijalu, ali je bio uplašen tzv. situacije, da li da se snimi. Lišili smo ga dileme, povezali ga sa Verom Margetić, producentkinjom ‘Grla u jagode’, koja je rekla - mi ćemo ovo da snimimo, i to je to - naveo je on.
Prvu slavu, kako priznaje, donijela mu je emisija Rokenroler, koja je, iako puštana na Drugom kanalu, u terminu od 20h, nadmetajući se za pažnju sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem, na Prvom, ipak je našla svoju publiku.
- Profilirala se generacija 80-ih, čije su muzičke grupe bile neka vrsta muzičkih perjanica. Cijela ta druga Jugoslavija je to gledala, iako su mislili da niko neće. Rokenroler je odjeknuo diljem zemlje, a Tucko i ja smo poslali video perjanice i to nam je donijelo tu prvu slavu od koje smo mogli da živimo - priča Miljković, koji je dobio MTV priznanje za ekranizaciju Lajbahove numere “Across the universe”.&nbsp;
Takođe, zaslužan je i za kultni “Dum, dum” EKV-a.
- Menadžer EKV-a došao je u Novi Sad i ponudio taj spot. Nama je odmah pao na pamet spot o vladanju, vladaru, sa prahom i pranjem ruku Pontija Pilata i krinovima, ranohrišćanskom simbolikom ući u srce stvari tog vremena. Logičan nastavak Lajbaha je ovaj spot. Tada sam mislio da je umjetnost najvažnija u životu. To je zabluda te generacija, ali taj zagrljaj između države i umjetnosti je bio vidljiv od 60-ih na ovamo. Ljudi koji su tada vodili državu, imali su pojma - da je umjetnost jedan rafiniran jezik koji prolazi dublje nego zastava, puška, jezička parola. Jezik umjetnosti možda jeste jezik ludosti, ali da ga razumije većina ove planete - ocijenio je Miljković.
Iskustvo kreativnog direktora Eurosonga, za koji je BBC u prikazu napisao da je “najbolji ikada”, iskoristio je da snimi čuvenu emisiju iz kulture - “Put u budućnost”. Trenutno, kako je otkrio podgoričkoj publici, montira dokumentarac “Sa ljubavlju i mučninom” – koji se bavi fenomenom reklame 90-ih godina.
<h2>“Tim lavlje srce” i "Osmijeh" posvećen Čedu Vukoviću</h2>
Italijansko izdanje romana “Tim lavlje srce”, crnogorskog književnika Čeda Vukovića, objavljeno povodom 10 godina od njegove smrti, prezentovano je danas posjetiocima desetog Internacionalnog sajma knjiga. O knjizi i značaju prevoda Vukovićevog djela na italijanski jezik govorili su zamjenica ambasadora Italije Silvia Staffa, predstavnik izdavača Mateo Sabato, predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak i profesorica Tereza Albano.
Svetlana Drobnjak je izrazila zadovoljstvo što će djeca u Italiji biti u prilici da uživaju u uzbudljivim avanturama Vukovićevih junaka, dok je Staffa podsjetila koliko je prevođenje važno za stvaranje mostova između različitih Naroda, dodajući da je riječ o zanimljivoj knjizi čija je tema fudbal interesantna i Italijanima i Crnogorcima.
Urednik edicije dječije književnosti u izdavačkoj kući Besa Muci Mateo Sabato istakao je da je knjiga Čeda Vukovića, iako napisana prije 70 godina, i dalje aktuelna i zabavna što, potvrđuje tezu da su veliki pisci uvijek aktuelni.
- Na preporuku Tereze Albano pročitao sam knjigu i odmah mi se učinila zanimljivom. Shvatio sam da ima puno važnih poruka za mlade, da je zabavna i sjajno napisana. Priče su zajednički prostor gdje čitaoci iz različitih sredina mogu da se sretnu. Ja koji živim u Italiji osjetio sam se blizak sa junakom ove knjige Željkom, a takvo iskustvo imao je vjerujem i neko od vas - kazao je Sabato, koji je ujedno i istakao da je “Tim lavlje srce” Čeda Vukovića prvo djelo crnogorske dječije književnosti koje je dostupno čitaocima u Italiji.&nbsp;
Tokom promocije pročitano je i pismo zahvalnosti Vesne Vuković, kćerke književnika Čeda Vukovića.
Trećeg sajamskog dana publici je predstavljen i novi, 107. broj časopisa za djecu “Osmijeh”. &nbsp;Tema novog broja je jesen, časopis je zadržao svoju strukturu, prepoznatljive rubrike, a krasi ga naslovnica ilustratora Ilije Nikčeviča, koji daje pečat vizuelnom identitetu časopisa.
- Pored prezentovanja aktuelne dječije književnosti podsjećamo čitaoce i na nekadašnje stvaralaštvo. Ovaj broj smo tako posvetili Čedu Vukoviću - kazao je na predstavljanju glavni i odgovorni urednik Goran Radojičić.
<h2>Onlajn časopisi posvećeni poeziji</h2>
Podgoričkoj publici predstavili su se i autori onlajn časopisa posvećenog poeziji – Enklava, Nikola Nikolić i Jovana Bojović.&nbsp;
- Ovdje sam da predstavim dva sjajna crnogorska autora i svoj projekat koji radim posljednjih šest godina – PPM Enklava. Ovih dana objavljujemo 49. izdanje i stojim iza svakog naslova. Proširili smo dijapazon i na prozu, i na ljude van Srbije. Jovana piše odličnu poeziju, ona je ispred vremena, makar što se tiče crnogorske književnosti, dok Nikola ima sjajan, humanistički koncept, promišlja o ozbiljnim stvarima, ima dobar stil, precizan - kazao je glavni urednik časopisa Zvonko Karanović.
U okviru desetog Internacionalnog sajma knjiga podgoričkoj publici predstavio se i kašupski autor i izdavač Dariuš Majkovski. Ujedno, to je bila prilika da se posjetiocima sajma prezentuje istorijat književnosti autohtone etničke zajednice - Kašubi, koja naseljava sjeverno područje Poljske. Trećeg dana Sajma predstavjena je i knjiga "D.H. Lorens o slikarstvu", koju je priredio teoretičar umjetnosti Milovan Novaković, u izdanju Ateljea A22. Ova knjiga predstavlja temeljnu studiju koja istražuje i analizira ključne aspekte promišljanja o slikarstvu jednog od najvažnijih književnika 20. vijeka. U Kuslevovoj kući predstavljena je i knjiga „Kom naš dom“ koju potpisuju tri istaknuta crnogorska pisca: Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić.

Treći dan Sajma knjiga u znaku istaknutog filmskog i tv reditelja Boris Miljkovića

Jubilarni deseti Internacionalni Sajam knjiga u Podgorici svečano je otvoren večeras na Trgu nezavisnosti. Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović istakla je da je deset godina postojanja ove manifestacije dokaz da je ljubav prema knjizi i kulturi duboko ukorijenjena u našoj zajednici.&nbsp; - Združenim snagama svih kojima su znanje i njegovi dragocjeni efekti visoko na listi prioriteta, doprinijeli smo da Sajam postane važna regionalna smotra knjige i književnosti, te mjesto susreta autora i izdavača, pisaca i čitalaca - istakla je Tomanović. Ona je podsjetila da ove godine na Sajmu učestvuje 70 izdavača iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Italije, a tu je i 40 pratećih programa koji će se održavati na različitim lokacijama u našem gradu.&nbsp; Književnost će, dakle, kazala je Tomanović, ovih dana biti u središtu pažnje, a knjige će nas povezivati i inspirisati na nova putovanja kroz svjetove koje nam otkrivaju. Sekretarka je napomenula da će pored književnog, obrazovnog i kulturnog, ovogodišnji sajam imati i &nbsp;humanitarni aspekt. Svaki &nbsp;će posjetilac, naime, biti u prilici da pokloni jednu ili više knjiga Dječijoj bolnici, ili Domu starih u Podgorici. Kako je najavila, od naredne godine plan je da Internacionalni sajam preraste u Festival knjige.&nbsp; Svetlana Drobnjak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, istakla je da je svijet knjiga najljepši svijet koji je čovjek stvorio. Kako je kazala, u svijetu napredne tehnologije kada su na samo nekoliko sekundi dostupne informacije i komunikacija svedena na poruke putem društvenih mreža, još uvijek ništa ne može da zamijeni miris knjige. - Ništa ne može da zamijeni knjigu jer ona je blago čija je vrijednost s vremenom veća i značajnija. Knjiga je put koja osvjetljava naš život, naš pogled u prošlost, ali i budućnost - istakla je Drobnjak. Dobrila Vlahović, ispred Ministarstva kulture i medija, kazala je da je uloga Sajmova knjiga neprocjenjiva, jer pružaju platformu za susret čitalaca sa autorima, u kontekstu koji nadilazi tržišnu logiku. - Kroz razgovore sa piscima i čitaocima na Sajmovima se prisjećamo da je literatura, prije svega, zajednički prostor stvaranja. Autor ne može postojati bez čitaoca, a svaki čitalac je na neki način koautor, a u tom međusobnom odnosu književnost čuva svoj integritet - naglasila je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sajam knjiga"> </figure>  Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, podsjetila je da dugo sarađuju sa organizatorima Sajma knjiga u Podgorici.&nbsp; - Ove godine, da bismo dostojno proslavili jubilej, htjeli smo da, na neki način, budemo domaćini. Željeli smo da fokus bude na savremenoj italijanskoj književnosti, te autorima koji su prevođeni na crnogorski jezik i poznati vašoj publici. Izdvojili smo i nekoliko autora koji nisu još prevođeni ovdje. Htjeli smo da napravimo osvrt i na prevodilaštvo, jer se za njih kaže da su druga ruka autora - istakla je Marsela. Ona je ujedno i iskoristila priliku da predstavi autore i program koji će Ambasada Italije imati na ovom izdanju Sajma, od Vinsa Galika, Lorenca Maronea, Đordana Merlika do prevoda djela Čeda Vukovića "Tim Lavlje srce". Podsjećamo, jubilarno, deseto izdanje Sajma, trajaće do 6. oktobra, a biće otvoreno svakog dana od 11 do 22 časa. Ulaz je besplatan.&nbsp;

Književnost ovih dana u središtu pažnje građana i posjetilaca Podgorice

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, sastala se sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreine Marsel povodom aktivnosti uoči desetog Internacionalnog sajma knjiga koji će biti održan u Podgorici od 2. do 6. oktobra ove godine. &nbsp;
Ambasada Italije već godinama daje veliku podršku u realizaciji Internacionalnog sajma knjiga kroz učešće italijanskih izdavača i autora, &nbsp;što, kako kažu u Ministarstvu prosvjete, doprinosi snaženju kulturnih veza dvije zemlje. &nbsp;
Kao rezultat te saradnje ove godine će se na Sajmu predstaviti dvije italijanske izdavačke kuće ,,Besa Muci" i ,,Fandango", a jedan od najistaknutijih učesnika pratećeg programa Sajma ove godine biće jedan od najpoznatijih savremenih italijanskih autora, Lorenco Marone.
- Ministarka i ambasadorka su se usaglasile da je učešće nastavnika i učenika u događajima u okviru Sajma izuzetno važno zbog podsticanja ljubavi prema knjizi i promovisanja čitalačke kulture, te su dogovorile konkretne oblike saradnje u ovom segmentu kako bi što više učenika imalo priliku da uživa u programu Sajma - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Podgorički sajam knjiga od 2. do 6. oktobra, predstaviće se i italijanski izdavači

Agencija Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) kritikovala je planove za preuzimanje kontrole nad distribucijom humanitarne pomoći u Gazi, koje su predložili Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD), navodeći da će ti planovi povećati patnje djece i porodica. 
 
Američki Stejt department je ranije predložio rješenje koje bi omogućilo slanje prehrambene pomoći u Gazu. 
 
Među humanitarnim organizacijama kruži predlog da se osnuje Humanitarna fondacija za Gazu, koja bi distribuirala hranu sa četiri "sigurne distribucijske tačke", prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
To, kako navodi RSE, liči na planove koje je Izrael najavio ranije ove sedmice, za koje se navodi da će pogoršati raseljavanje stanovništva u Gazi. 
 
Portparol UNICEF-a, James Elder, rekao je kako se čini da će plan koji je Izrael predstavio humanitarnoj zajednici povećati stalne patnje djece i porodica u Pojasu Gaze. 
 
Elder je dodao da se njegovi komentari odnose i na novi fond, koji vidi kao dio iste šire strategije. 
 
Humanitarna zajednica je već odbila svaki plan koji Izraelu daje ulogu u distribuciji pomoći u Gazi. 
 
Međutim, dokument fondacije navodi da će tačke distribucije biti "neutralne" i američki ambasador u Izraelu, Mike Huckabee, rekao je danas da Izrael neće biti uključen u dostavu pomoći. 
 
Elder je, međutim, kazao da bi korištenje ovih punktova, za koje se očekuje da će u početku opsluživati 300 hiljada ljudi svaki, stvorilo rizike za djecu i porodice koje dolaze po pomoć i podstaći dalje raseljavanje. 
 
- Korišćenje humanitarne pomoći kao "zamke" za prisilno raseljavanje, posebno sa sjevera ka jugu, stvoriće nemoguć izbor: izbor između raseljavanja i smrti - rekao je Elder, koji je učestvovao u nekoliko misija u Gazi od početka rata između Izraela i Hamasa prije 19 mjeseci. 
 
On je pozvao Izrael da ukine dvomjesečnu blokadu ulaska pomoći u enklavu, koja izaziva raširenu glad i zabrinutost zbog povećanja broja smrtnih slučajeva od neuhranjenosti. 
 
- Postoji jednostavna alternativa – ukinite blokadu, dozvolite ulazak humanitarne pomoći kako bi se spasili životi - kazao je Elder.

UNICEF: Novi planovi za pomoć Gazi povećaće patnje djece

Evropska komisija (EK) navela je da žali zbog odlaska srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na vojnu paradu u Moskvi i upozorila da Srbija mora ponovo da uvjeri Brisel u svoju stratešku orijentaciju prema Evropskoj uniji (EU) i da pokaže vjerodostojnu predanost evropskim vrijednostima. 
 
Na upit televizije N1, iz EK su istakli da je EU bila "kristalno jasna" prema partnerima, uključujući zemlje kandidate za članstvo poput Srbije, da "odnosi s režimom (ruskog lidera Vladimira) Putina ne mogu biti uobičajeni u vrijeme neizazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine". 
 
Kako su kazali, pravo mjesto za pokazivanje podrške miru 9. maja je Kijev, a ne Moskva. 
 
- Stoga snažno žalimo zbog putovanja srpskih lidera u Moskvu i učestvovanja na proslavama vezanim za Drugi svjetski rat koje Rusija iskorišćava za propagandu. Srbija nas mora ponovo uvjeriti u svoju stratešku orijentaciju prema EU i pokazati vjerodostojnu predanost evropskim vrijednostima - navela je Komisija. 
 
EK je istakla i da se treba uzdržati "od davanja legitimiteta Putinovom agresorskom ratu". 
 
Putin je izjavio, tokom sastanka sa Vučićem, da Moskva "cijeni nezavisan i suveren kurs Srbije u međunarodnim poslovima". 
 
On je kazao da cijeni što je Vučić došao u Moskvu na proslavu Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu iako su, kako je rekao, pokušavali da ga ubijede da ne učestvuje i uprkos svim logističkim problemima. 
 
Vučić je danas prisustvovao vojnoj paradi na Crvenom trgu u Moskvi, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, zajedno sa domaćinom Putinom i liderima više od 20 država.

EK: Srbija nas mora ponovo uvjeriti u orijentaciju prema EU

Zgrada Vlade Crne Gore osvijetljena je večeras bojama zastave Evropske unije (EU) povodom Dana Evrope. 
 
U zemljama EU 9. maj se slavi kao Dan Evrope u znak sjećanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Roberta Šumana iz 1950. godine, koja se smatra prvim zvaničnim korakom u nastanku Unije. 
 
Dan Evrope obilježen je nizom događaja širom Crne Gore, a centralna proslava biće organizovana sjutra u Podgorici.

Zgrada Vlade osvijetljena bojama EU

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović, &nbsp;koji je uhapšen jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, priveden je večeras, oko 21:25 sati, na saslušanje u zgradu SDT-a.
Podsjetimo, Golubović je, kako pišu Vijesti, uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.&nbsp;
Kako navode, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su danas zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO su bili pred svim objektima koje posjeduju Golubovići širom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva se zvanično povodom ovog slučaja još nijesu oglašavali.

Golubović priveden u SDT

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je nakon hapšenja doveden u sjedište Specijalnog policijskog odjeljenja, gdje je saslušan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq_uquSzYz9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Golubović je, kako pišu Vijesti, uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.&nbsp;
Očekuje se da bude sproveden na saslušanje u SDT.
Kako navode, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO se nalaze pred svim objektima koje posjeduju Golubovići širom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva se zvanično povodom ovog slučaja još nijesu oglašavali.

Tag: internacionalni-sajam-knjiga