Međunarodni festival književnosti, koji predstavlja nastavak i nadgradnju Internacionalnog sajma knjiga, prvi put organizovanog u Podgorici 2015. godine, održaće se od 30. septembra do 5. oktobra na Trgu nezavisnosti, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
- Nakon izuzetno uspješne realizacije jubilarnog X Internacionalnog sajma &nbsp;prošle godine, ovogodišnja transformacija u Festival ima za cilj da unaprijedi i proširi kulturnu ponudu manifestacije. Pored prepoznatljivog sajamskog segmenta, program Festivala donosi brojne nove sadržaje: koncerte, filmske projekcije, pozorišne predstave, izložbe na otvorenom, promocije, radionice i programe za djecu- kazali su organizatori. 
 
Na Festivalu će, dodaju, učestvovati brojni eminentni autori iz Crne Gore, regiona i Evrope, i biće to prilika da se kroz susrete s izdavačima, piscima i kulturnim stvaraocima; kroz razgovore i promocije, izavaštvo i književnost predstave u najširem i najinspirativnijem obliku. 
 
- Premijerno izdanje održava se pod motom „Knjige su u centru“, simbolizujući ne samo lokalno središte – Trg nezavisnosti u Podgorici kao glavnu gradsku pozornicu – već i vrijednosno opredjeljenje da književnost i kultura budu u centru pažnje javnosti, svakodnevnog života i društvenog razvoja- navodi se u saopštenju.
 
Tokom šest festivalskih dana, od 30. septembra do 5. oktobra, biće realizovano preko 50 raznovrsnih programa: od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom. Festival je idealna prilika da otkrijete najnovija izdanja, upoznate omiljene autore i uživate u bogatstvu književne ponude i stvaralaštva. 
 
Sajamski dio biće otvoren svakog dana od 11 do 22 časa, a ulaz je slobodan za sve posjetioce. 
 
Generalni sponzor Festivala je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasada Italije, Ambasada Francuske i Evropska kuća u Podgorici. 
 
Detaljan program i spisak izlagača biće objavljeni uskoro.
 
- Vidimo se na Međunarodnom festivalu književnosti – mjestu gdje knjige pričaju svoju priču, a kultura povezuje ljude!- poručili su organizatori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Knjige su u centru“: Međunarodni festival književnosti u Podgorici donosi bogat program

Nova knjiga istoričara Dragana Markovine “Programirani zaborav – podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja” predstavljena je prvi put u Podgorici, u okviru programa desetog Internacionalnog sajma knjiga. Markovina je odabrao da se u knjizi bavi sa 11 gradova za koje je smatrao da su simbolički najvažniji. - Knjiga je sadržajno drugačija nego što je bila početna zamisao. Prvo su to samo bila četiri grada - Mostar, Vukovar, Kosovska Mitrovica i Novi Travnik, Onda sam shvatio da mi to nije dovoljno pa su ušli još neki među kojima su Rijeka, Pula Zadar, Knin, Sarajevo, ali i Beograd, što će vjerujem mnogima biti čudno - kazao je Markovina.&nbsp; Markovina je govorio o Mostaru u kojem je odrastao što je kako je kazao dosta uticalo na to da se bavi istorijom, ali i o Sarajevu za koje je kazao da je grad koji je i danas obilježen opsadom više nego ikada. - Sarajlije pate od postraumatskog sindroma danas . Ni oni koji su se rodlili posle rata ne mogu pobjeći od rata. Iz toga osjećaja ljutnje, tugei bola. Komadić urbanog dijela Sarajeva danas jeste u istočnom Srajevu, ali dosta Srajlija ne žele da priznaju da je i to dio Sarajeva - kazao je Markovina. Ističe da je poruka knjige da nakon svakog egzodusa i egzila uvijek neko ostane, neko preživi i baš ti tragovi su, dodaje, ono što ga kao autora najviše zanima. - Optimizam bude gradovi u kojima su se kroz istoriju desili veliki egzodusi, poput Pule, Trsta ili Rijeke, a koji su danas gradovi za poželjeti - zaključio je Markovina. Moderator razgovora bio je Stojan Stamenić. Zavjesu na treći dan Sajma spustio je velški književnik Ris Hjuz, koji se podgoričkoj publici u Galeriji Art predstavio romanom “Postmoderni mornar”, u izdanju Partizanske knjige.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005081044_f8ca76e89557017a1a8f7d98a551e692c0cfaf96d4dbae0ba1cc15d75dd6cf5a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1280" loading="lazy" alt="knjiga"> </figure>  “Postmoderni mornar” knjiga je „o neubjedljivim pustolovinama“ u kojoj se pojavljuju „apsurdnosti, anahronizmi, pretjerivanja“, ali autor ovdje ipak pomalo pretjeruje – namjerno, naravno – jer tekst koji slijedi nije toliko niz apsurdnosti, koliko niz demonstracija iz umjetnosti pripovijedanja, takvih koje će ostaviti utisak i na čitaoce koji obično biraju Dostojevskog umjesto Džona Barta. Autor, koji je studirao inžinjering i matematiku, otkrio je da su fikcija, poezija i umjetnost uopšte za njega predstavljali potpuno drugačiji svijet. - Ipak, bez obzira na to što sam studirao, želio sam da pišem avanturističke priče, i, na kraju, sve se to uklopilo nekako. Ja sam jako plodan pisac, mnogo pišem, ali i strastveni čitalac, i puno stvari radim istovremeno, što nikako ne preporučujem, to je haotično i jako neorganizovano. Ideje mi stalno naviru, čak iako ih ne želim, ako ih ne zapišem, ne ostavljaju me na miru - istakao je Hjuz, dodajući da svoje kratke priče nerijetko voli da povezuje. - Napisao sam puno kratkih priča, i kod njih sam primijetio da su povezane. Ako je u jednoj kratkoj priči npr. jedan od likova doktor, a i u drugoj se pojavi neki ljekar, pomislim, zašto bi bio različit junak, bolje da vratim starog, poznatog lika. Na taj način je nekoliko mojih kratkih priča i povezano - otkrio je Velšanin. Posjetioci desetog Internacionalnog sajma knjiga danas će imati priliku da u okviru pratećeg programa isprate sljedeće događaje:&nbsp; 15h, Galerija Art - Žarko Radaković: Emigracija 2, Treći trg. Moderator: Dejan Matić.&nbsp; 16h, Galerija Art - Danka Ivanović: "Prazne kuće", Partizanska knjiga. Moderira: Nataša Srdić.&nbsp; 17h, Galerija Art - Nađa Petrović: Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate. Moderira: Milena Čavić.&nbsp; 18h, Galerija Art - Ðordano Merliko, Italija: Balkanska strast - Fudbal i politika u bivšoj Jugoslaviji od epohe socijalizma do danas. Moderator: Goran Radević.&nbsp; 18h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Jelena Angelovski: Štelovanje glave. Moderator: Andrija Radović.&nbsp; 19h, Galerija Art - Romani Pola Ostera - prof. dr Ivana Ðurić Paunović, prevoditeljka. Moderatorka: Lela Stanković.&nbsp; 19h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović"- Razgovor s autorom: Šaban Šarenkapić, BiH. Moderira: Irena Ivanović.&nbsp; 20h, Galerija Art - Razgovor s autorom: Aleksandar Gatalica. Moderator: Vlatko Simunović.&nbsp; 21h, Galerija Art -Snježana Banović: Kronika sretnih trenutaka. Moderator: Janko Ljumović. Program za djecu i mlade:&nbsp; 12:30h, Narodna biblioteka "Radosav Ljumović" - Predstava "A tale of two tails", polaznici škole Helen Doron English&nbsp; 17h, Kuslevova kuća - Radionica "Čitanje medijske poruke - osnovne vještine medijske pismenosti". Radionicu vode: Svetlana Koprivica i Miroslav Minić.

1250x600

1084x550

O simbolički važnim gradovima i neubjedljivim pustolovinama na Sajmu knjiga

Treći dan Sajma protekao je u znaku Borisa Miljkovića, čuvenog filmskog i televizijskog reditelja, scenariste, kreativnog direktora i autora, dobitnika mnogobrojnih priznanja, “poznavaoca prilika”, čiji su radovi predstavljani na izložbama Muzeja moderne umjetnosti (čuvena MoMA) i Muzeju savremene unjetnosti u Hjustonu 1989. godine.
Tokom jednoiposatnog razgovora u Kinoteci, simboličnog naziva - "O kulturi: sjećanja, mišljenja i djelovanja", sa Nelom Gligorović, Miljković se najprije prisjetio početaka, zajedno sa Branimirom Dimitrijevićem, sa kojim je sačinjavao kreativni duo Boris &amp; Tucko.&nbsp;
- Ne postoji ništa od TV žanrova što nismo radili. Završili smo režiju i stali u red da čekamo prvi film, a kada smo shvatili da se to neće desiti počeli smo da se bavimo televizijom i to je bila ljubav na prvi pogled. Susreli smo se sa istorijom jugoslovenske pop kulture, sretali najveće pisce, glumce, voditelje epohe - kazao je Miljković, prisjetivši se ujedno i kako su zaslužni za objavljivanje čuvenog albuma “Paket aranžman” Idola, Šarla Akrobate i Električnog orgazma.
- Tucko i ja smo pili kafu u malom kafiću, leđima oslonjeni na zid studija – ‘Druga maca’, gdje je Enco Lesić snimao Šarla, Idole i Električni orgazam. Kako smo ih mi poznavali iz grada, jasno nam je bilo da se dešava mala subverzivna priča, zanimljiva. Sebe smo vidjeli kao vrstu revolucionara, palo nam je na pamet, iz šale smo ušli u studio, presreli Enca i odneli u RTS taj snimak. Pustili smo ga Radoslavu Grajiću, inače autoru pjesme ‘Mito, bekrijo’, koji je shvatio da se radi o nesvakidašnjem materijalu, ali je bio uplašen tzv. situacije, da li da se snimi. Lišili smo ga dileme, povezali ga sa Verom Margetić, producentkinjom ‘Grla u jagode’, koja je rekla - mi ćemo ovo da snimimo, i to je to - naveo je on.
Prvu slavu, kako priznaje, donijela mu je emisija Rokenroler, koja je, iako puštana na Drugom kanalu, u terminu od 20h, nadmetajući se za pažnju sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem, na Prvom, ipak je našla svoju publiku.
- Profilirala se generacija 80-ih, čije su muzičke grupe bile neka vrsta muzičkih perjanica. Cijela ta druga Jugoslavija je to gledala, iako su mislili da niko neće. Rokenroler je odjeknuo diljem zemlje, a Tucko i ja smo poslali video perjanice i to nam je donijelo tu prvu slavu od koje smo mogli da živimo - priča Miljković, koji je dobio MTV priznanje za ekranizaciju Lajbahove numere “Across the universe”.&nbsp;
Takođe, zaslužan je i za kultni “Dum, dum” EKV-a.
- Menadžer EKV-a došao je u Novi Sad i ponudio taj spot. Nama je odmah pao na pamet spot o vladanju, vladaru, sa prahom i pranjem ruku Pontija Pilata i krinovima, ranohrišćanskom simbolikom ući u srce stvari tog vremena. Logičan nastavak Lajbaha je ovaj spot. Tada sam mislio da je umjetnost najvažnija u životu. To je zabluda te generacija, ali taj zagrljaj između države i umjetnosti je bio vidljiv od 60-ih na ovamo. Ljudi koji su tada vodili državu, imali su pojma - da je umjetnost jedan rafiniran jezik koji prolazi dublje nego zastava, puška, jezička parola. Jezik umjetnosti možda jeste jezik ludosti, ali da ga razumije većina ove planete - ocijenio je Miljković.
Iskustvo kreativnog direktora Eurosonga, za koji je BBC u prikazu napisao da je “najbolji ikada”, iskoristio je da snimi čuvenu emisiju iz kulture - “Put u budućnost”. Trenutno, kako je otkrio podgoričkoj publici, montira dokumentarac “Sa ljubavlju i mučninom” – koji se bavi fenomenom reklame 90-ih godina.
<h2>“Tim lavlje srce” i "Osmijeh" posvećen Čedu Vukoviću</h2>
Italijansko izdanje romana “Tim lavlje srce”, crnogorskog književnika Čeda Vukovića, objavljeno povodom 10 godina od njegove smrti, prezentovano je danas posjetiocima desetog Internacionalnog sajma knjiga. O knjizi i značaju prevoda Vukovićevog djela na italijanski jezik govorili su zamjenica ambasadora Italije Silvia Staffa, predstavnik izdavača Mateo Sabato, predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak i profesorica Tereza Albano.
Svetlana Drobnjak je izrazila zadovoljstvo što će djeca u Italiji biti u prilici da uživaju u uzbudljivim avanturama Vukovićevih junaka, dok je Staffa podsjetila koliko je prevođenje važno za stvaranje mostova između različitih Naroda, dodajući da je riječ o zanimljivoj knjizi čija je tema fudbal interesantna i Italijanima i Crnogorcima.
Urednik edicije dječije književnosti u izdavačkoj kući Besa Muci Mateo Sabato istakao je da je knjiga Čeda Vukovića, iako napisana prije 70 godina, i dalje aktuelna i zabavna što, potvrđuje tezu da su veliki pisci uvijek aktuelni.
- Na preporuku Tereze Albano pročitao sam knjigu i odmah mi se učinila zanimljivom. Shvatio sam da ima puno važnih poruka za mlade, da je zabavna i sjajno napisana. Priče su zajednički prostor gdje čitaoci iz različitih sredina mogu da se sretnu. Ja koji živim u Italiji osjetio sam se blizak sa junakom ove knjige Željkom, a takvo iskustvo imao je vjerujem i neko od vas - kazao je Sabato, koji je ujedno i istakao da je “Tim lavlje srce” Čeda Vukovića prvo djelo crnogorske dječije književnosti koje je dostupno čitaocima u Italiji.&nbsp;
Tokom promocije pročitano je i pismo zahvalnosti Vesne Vuković, kćerke književnika Čeda Vukovića.
Trećeg sajamskog dana publici je predstavljen i novi, 107. broj časopisa za djecu “Osmijeh”. &nbsp;Tema novog broja je jesen, časopis je zadržao svoju strukturu, prepoznatljive rubrike, a krasi ga naslovnica ilustratora Ilije Nikčeviča, koji daje pečat vizuelnom identitetu časopisa.
- Pored prezentovanja aktuelne dječije književnosti podsjećamo čitaoce i na nekadašnje stvaralaštvo. Ovaj broj smo tako posvetili Čedu Vukoviću - kazao je na predstavljanju glavni i odgovorni urednik Goran Radojičić.
<h2>Onlajn časopisi posvećeni poeziji</h2>
Podgoričkoj publici predstavili su se i autori onlajn časopisa posvećenog poeziji – Enklava, Nikola Nikolić i Jovana Bojović.&nbsp;
- Ovdje sam da predstavim dva sjajna crnogorska autora i svoj projekat koji radim posljednjih šest godina – PPM Enklava. Ovih dana objavljujemo 49. izdanje i stojim iza svakog naslova. Proširili smo dijapazon i na prozu, i na ljude van Srbije. Jovana piše odličnu poeziju, ona je ispred vremena, makar što se tiče crnogorske književnosti, dok Nikola ima sjajan, humanistički koncept, promišlja o ozbiljnim stvarima, ima dobar stil, precizan - kazao je glavni urednik časopisa Zvonko Karanović.
U okviru desetog Internacionalnog sajma knjiga podgoričkoj publici predstavio se i kašupski autor i izdavač Dariuš Majkovski. Ujedno, to je bila prilika da se posjetiocima sajma prezentuje istorijat književnosti autohtone etničke zajednice - Kašubi, koja naseljava sjeverno područje Poljske. Trećeg dana Sajma predstavjena je i knjiga "D.H. Lorens o slikarstvu", koju je priredio teoretičar umjetnosti Milovan Novaković, u izdanju Ateljea A22. Ova knjiga predstavlja temeljnu studiju koja istražuje i analizira ključne aspekte promišljanja o slikarstvu jednog od najvažnijih književnika 20. vijeka. U Kuslevovoj kući predstavljena je i knjiga „Kom naš dom“ koju potpisuju tri istaknuta crnogorska pisca: Sonja Živaljević, Velimir Ralević i Žarko Vučinić.

Treći dan Sajma knjiga u znaku istaknutog filmskog i tv reditelja Boris Miljkovića

Jubilarni deseti Internacionalni Sajam knjiga u Podgorici svečano je otvoren večeras na Trgu nezavisnosti. Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Tomanović istakla je da je deset godina postojanja ove manifestacije dokaz da je ljubav prema knjizi i kulturi duboko ukorijenjena u našoj zajednici.&nbsp; - Združenim snagama svih kojima su znanje i njegovi dragocjeni efekti visoko na listi prioriteta, doprinijeli smo da Sajam postane važna regionalna smotra knjige i književnosti, te mjesto susreta autora i izdavača, pisaca i čitalaca - istakla je Tomanović. Ona je podsjetila da ove godine na Sajmu učestvuje 70 izdavača iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Italije, a tu je i 40 pratećih programa koji će se održavati na različitim lokacijama u našem gradu.&nbsp; Književnost će, dakle, kazala je Tomanović, ovih dana biti u središtu pažnje, a knjige će nas povezivati i inspirisati na nova putovanja kroz svjetove koje nam otkrivaju. Sekretarka je napomenula da će pored književnog, obrazovnog i kulturnog, ovogodišnji sajam imati i &nbsp;humanitarni aspekt. Svaki &nbsp;će posjetilac, naime, biti u prilici da pokloni jednu ili više knjiga Dječijoj bolnici, ili Domu starih u Podgorici. Kako je najavila, od naredne godine plan je da Internacionalni sajam preraste u Festival knjige.&nbsp; Svetlana Drobnjak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, istakla je da je svijet knjiga najljepši svijet koji je čovjek stvorio. Kako je kazala, u svijetu napredne tehnologije kada su na samo nekoliko sekundi dostupne informacije i komunikacija svedena na poruke putem društvenih mreža, još uvijek ništa ne može da zamijeni miris knjige. - Ništa ne može da zamijeni knjigu jer ona je blago čija je vrijednost s vremenom veća i značajnija. Knjiga je put koja osvjetljava naš život, naš pogled u prošlost, ali i budućnost - istakla je Drobnjak. Dobrila Vlahović, ispred Ministarstva kulture i medija, kazala je da je uloga Sajmova knjiga neprocjenjiva, jer pružaju platformu za susret čitalaca sa autorima, u kontekstu koji nadilazi tržišnu logiku. - Kroz razgovore sa piscima i čitaocima na Sajmovima se prisjećamo da je literatura, prije svega, zajednički prostor stvaranja. Autor ne može postojati bez čitaoca, a svaki čitalac je na neki način koautor, a u tom međusobnom odnosu književnost čuva svoj integritet - naglasila je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002181052_db7f538fd4dfadce3332ce168ebf50eff808b41a07470b8e9596e8060521a1b1" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Sajam knjiga"> </figure>  Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, podsjetila je da dugo sarađuju sa organizatorima Sajma knjiga u Podgorici.&nbsp; - Ove godine, da bismo dostojno proslavili jubilej, htjeli smo da, na neki način, budemo domaćini. Željeli smo da fokus bude na savremenoj italijanskoj književnosti, te autorima koji su prevođeni na crnogorski jezik i poznati vašoj publici. Izdvojili smo i nekoliko autora koji nisu još prevođeni ovdje. Htjeli smo da napravimo osvrt i na prevodilaštvo, jer se za njih kaže da su druga ruka autora - istakla je Marsela. Ona je ujedno i iskoristila priliku da predstavi autore i program koji će Ambasada Italije imati na ovom izdanju Sajma, od Vinsa Galika, Lorenca Maronea, Đordana Merlika do prevoda djela Čeda Vukovića "Tim Lavlje srce". Podsjećamo, jubilarno, deseto izdanje Sajma, trajaće do 6. oktobra, a biće otvoreno svakog dana od 11 do 22 časa. Ulaz je besplatan.&nbsp;

Književnost ovih dana u središtu pažnje građana i posjetilaca Podgorice

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, sastala se sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreine Marsel povodom aktivnosti uoči desetog Internacionalnog sajma knjiga koji će biti održan u Podgorici od 2. do 6. oktobra ove godine. &nbsp;
Ambasada Italije već godinama daje veliku podršku u realizaciji Internacionalnog sajma knjiga kroz učešće italijanskih izdavača i autora, &nbsp;što, kako kažu u Ministarstvu prosvjete, doprinosi snaženju kulturnih veza dvije zemlje. &nbsp;
Kao rezultat te saradnje ove godine će se na Sajmu predstaviti dvije italijanske izdavačke kuće ,,Besa Muci" i ,,Fandango", a jedan od najistaknutijih učesnika pratećeg programa Sajma ove godine biće jedan od najpoznatijih savremenih italijanskih autora, Lorenco Marone.
- Ministarka i ambasadorka su se usaglasile da je učešće nastavnika i učenika u događajima u okviru Sajma izuzetno važno zbog podsticanja ljubavi prema knjizi i promovisanja čitalačke kulture, te su dogovorile konkretne oblike saradnje u ovom segmentu kako bi što više učenika imalo priliku da uživa u programu Sajma - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Podgorički sajam knjiga od 2. do 6. oktobra, predstaviće se i italijanski izdavači

Crna Gora otvara šest ambasada. Tokom mandata ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića imenovano je 15 ambasadora i jedan generalni konzul, što potvrđuje kontinuitet u jačanju diplomatske mreže.
Crna Gora trenutno nema ambasadore u čak 11 država. Ovo su podaci koje je resor ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića saopštio Portalu ETV.
Kako ističu u MVP-u, Vlada Crne Gore je, na predlog Ministarstva vanjskih poslova, nedavno donijela odluku o širenju diplomatsko-konzularne mreže za još šest ambasada.
– Otvaranjem novih diplomatsko-konzularnih predstavništava, posebno u zemljama članicama Evropske unije poput Češke i Slovačke, ali i u državama sa kojima do sada nismo imali dovoljno razvijenu saradnju, Crna Gora jača svoju prisutnost i doprinosi razvoju ekonomskih, političkih i kulturnih veza – naveli su iz Ministarstva.
Kako su kazali za Portal ETV, u proteklom periodu, a za mandata ministra Ibrahimovića, imenovano je 15 ambasadora i jedan generalni konzul, što potvrđuje posvećenost Ministarstva popunjavanju i jačanju diplomatske mreže.
Podsjećaju da je procedura imenovanja ambasadora kompleksna i podrazumijeva blisku koordinaciju više državnih institucija – Ministarstva vanjskih poslova, Vlade, Skupštine i predsjednika države, kao i poštovanje procedura prema zemljama prijema.&nbsp;
S druge strane, Crna Gora trenutno nema imenovane ambasadore u Albaniji, Argentini, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Vatikanu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Velikoj Britaniji i Španiji.
– Uvjereni smo da svi relevantni akteri u ovom procesu dijele zajednički cilj – da Crna Gora u presudnoj fazi pregovora o pristupanju Evropskoj uniji osigura kontinuitet efikasnog predstavljanja svojih nacionalnih interesa – poručuju iz Ministarstva.
Navode da Ministarstvo vanjskih poslova ostaje u potpunosti posvećeno daljem jačanju diplomatsko-konzularne mreže i unaprjeđenju saradnje sa svim partnerima u zemlji i inostranstvu, kako bi Crna Gora bila još vidljivija i prepoznatljivija na međunarodnoj sceni.

Crna Gora otvara šest ambasada, tokom mandata Ibrahimovića imenovano 15 ambasadora i generalni konzul, u 11 država bez ambasadora

Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i građane da izađu na veliki protest koji je zakazan za ponedjeljak u 12 sati na gradskom trgu u Bijelom Polju.
Jedan od bivših radnika iz Bijelog Polja, Svetozar Čabarkapa navodi da sada svi moraju biti jedinstveni i da u što većem broju izađu na protest da bi, kako je istakao, pokazali da neće više dozvoliti nikom da ih drži neravnopravne sa drugima i da ugrožava njihovu egzistenciju.
Kako je kazao, oni ne traže ništa što ne pripada njima i neće odustati od zahtjeva koje će iznijeti u poneđeljak.
- Sadik Klimenta, bivši radnik iz Rožaja, propale i opljačkane državne firme “Gornji Ibar” poziva sve bivše radnike iz Rožaja, Berana, Mojkovca, Pljevalja i drugih opština sa sjevera da dođu u ponedjeljak u Bijelo Polje i da pokažu svim poslanicima i Skupštini Crne Gore da će sjever i te kako odgovoriti na njihovu diskriminaciju prema ovom regionu i građanima sa sjevera - navodi se u saopštenju.
Klimenta je upitao zašto su, u odnosu na bivše radnike sa sjevera, posebni bivši radnici iz Podgorice, pa oni ostvare prava dok bivši radnici sa sjevera ista takva prava ne mogu da ostvare.
Oni su na kraju pozvali sve poslanike iz sjevernog regiona da ne idu protiv svog naroda sa sjevera, koji ih je izabrao da ih zastupaju. Da zastupaju njih, ne svoje lične interese, u suprotnom, se "mogu suočiti s posljedicama”.

Pokret penzionera poziva na protest u Bijelom Polju: „Nećemo dozvoliti nikome da nas drži neravnopravnim i ugrožava nam egzistenciju“

Ivan Dujić iz Hrvatske novi je predsjednik Evropske školske sportske federacije, odlučeno je na generalnoj Skuptini te asocijacije u Zagrebu.
Jednoglasnu podršku, osim predsjendika, dobili su i novi članovi Borda direktora i potpredsjednici saveza.&nbsp;
Usvojen je i Kalendar evropskih takmičenja za 2026. godinu, na kojim će učestvovati i ekipe iz Crne Gore.
Skupština je u punopravno članstvo primila Mađarsku &nbsp;i Poljsku, koji do sada nijesu bili članovi te asocijacije.&nbsp;
Pozdravnu riječ na Skupštini imao je predsjednik Svjetske školske sportske federacije (ISF) Željko Tanasković, bivši proslavljani odbojkaš.&nbsp;
Crnu Goru je na Skupštini predstavljao profesor Lazar Macanović iz Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru. &nbsp;
Macanović je kazao da je želja svih učesnika Skupštine bila i da se neko takmičenje ubuduće organizuje u Crnoj Gori.
- Crnogorski školski sportski savez nastavio je kontinuitet učešća na svim nivoima od takmičarskih do redovnog, na svim skupštinama i radnim sastancima Evropske i Svjetske školske federacije - rekao je Macanović.
On je podsjetio do su škole iz Crne Gore imale puno uspjeha - titulu prvaka Evrope u odbojci u Trebinju 2023. osvojila je Gimnazija „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, a iste godine Gimnazija „Tanasije Pejatović“ iz Pljevalja bila je trećeplasirana u košarci na šampionatu u Skoplju.&nbsp;
- Bronzanu medalju u odbojci osvojila je i OŠ „Jugoslavija“ iz Bara na Svjetskom prvenstvu za osnovne škole u Beogradu. Uz dva četvrta mjesta SMŠ „Danilo Kiš“ iz Budve na Zlatiboru i Gimnazije „Niko Rolović“ u Trebinju, kao i učešća na Gimnazijadi u Bahreinu, Svjetskom prvenstvu u odbojci i rukometu, pojedinačnih medalja na Balkanskom prvenstvu u atletici u Ohridu, može se reći da naša zemlja i Savez aktivno učestvuju u svim aktivnostima koje organizuju Evropska i Svjetska školska sportska federacija - rekao je Macanović.

Dujić novi predsjednik Evropske školske sportske federacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Građani Cetinja koji svakog dana od januara blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu neće odustati dok god se nadležni javno ne odrede prema masakrima koji su se dogodili u Prijestonici. To je za Antenu M kazala Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.&nbsp;
Pejović istile da je od v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića dobila informaciju da su na neki način riješili pitanje Gorana Jokića.
- Ovako kaže – Vesna, učinjeli smo nešto nekako. Rekoh, šta znači to? A on kaže, znaš kako maknućemo ga s toga mjesta. On je meni predao zahtjev za prijevremenu penziju. Pa rekoh, zašto ste vi čekali deset mjeseci ili više, koliko smo mi tražili ostavku njegovu, da on to preda. Znači, sve se taktički išlo, sve je to bilo taktički, jer vidim da je sve isplanirano - kaže Pejović.
Pejović kaže i da ih je premijer Spajić, nakon prvog, primio na još tri sastanka. Jednom su prisustvovali i ministar Danilo Šaranović i v.d. direktora policije Lazar Šćepanović.
- Rekli smo Spajiću da ga je neko izmanipulisao i on je baš bio vidno ogorčen na njih i rekao je to doslovno i jednom i drugom. A onda nam je Šaranović rekao - bićete zadovoljniji no što mislite. Ako je ovo zadovoljstvo, što meni oni saopštavaju pod misterijom… Nekakva misterija je tu - ističe Pejović.
Pitala je, kaže, i Šćepanovića zašto se još uvijek Goran Jokić nije oglasio po ovom pitanju.
- Zašto se on ne oglasi? Je li on mutav čovjek? Ja još nijesam čula kako taj čovjek priča. Da je izašao i da je rekao - slušaj Vesna Pejović, Vi mene prozivate tri godine. Ja sam častan čovjek. Ja se ne osjećam krivim. Svako ima pravo na to. Ali on se nijednom nije oglasio. No je isto kao ona lukava lisica - kaže Pejović.
Pejović navodi i nezvanična saznanja o Goranu Jokiću.
- Iza njega stoji neko. Ako su tačni izvori, Šaranović i Šćepanović su na jednom sastanku bili za to da se on smijeni. Međutim, tu je nastala opšta prepirka i svađa, i Jokić im je samo rekao, vokabularom kakav ima – malo morgen ćete me skinuti. Mi smo to čuli prije dva mjeseca - navodi Pejović.
Blokade saobraćaja, naglašava Pejović, neće prekinuti.
- Istrajaćemo. Ja ne pričam u ime organizatora, postoje ljudi koji stoje tamo, oni su svi organizatori toga. Oni su sinoć jednoglasno rekli – nećemo ovako, nijesmo zadovoljni sa ovim, ne mogu oni sa nama da manipulišu. Javno kad iznesu pa ćemo da vidimo. Ali neće nama značiti “otišao je u penziju”. Kao da mu mi ispraćaj pravimo. Nego će morati da kažu da je on razriješen i podnio je zahtjev za penziju, na šta on ima pravo, zbog toga i toga, sve dok sud ne utvrdi da li je on odgovoran bio za postupanje na Medovini. Ali moraće to da kažu - naglasila je Pejović.&nbsp;

Pejović: Sve se taktički radilo u Policiji i Vladi, nekakva misterija je tu; Neće nama značiti “otišao je u penziju”

Još jedna državna bruka, još jedna sramotna državna predstava. I pitanja na koja za sada nema jasnih, nedvosmislenih odgovora: da li je Goran Jokić i dalje čelnik regionalnog policijskog sektora ,,Centar“; smije li iko od zvaničnika bezbjednosnog sektora da zvanično izađe u javnost i saopšti istinu? &nbsp;&nbsp; Ministar Danilo Šaranović? Ćuti. Čelnik uprave policije Lazar Šćepanović? I on, zvanilno, ćuti. &nbsp; Ali nezvanično, konspirativno i u pola glasa, Šćepanović je noć ranije javio telefonom Vesni Pejović, majci ubijene Nataše Martinović i babi dječaka Marka i Mašana, da famozni Jokić nije više načelnik. &nbsp; ,,KORISNE NEJASNOĆE” Da li je Jokić smijenjen, da li je, možda, neraspoređen jer je predao zahtjev za penziju - e to lukavi čelnik Uprave policije nije želio da saopšti. Neće se oglašavati, kazao je ladno Šćepanović, bez ikakvog skrupula prema ljudima koji već deset mjeseci svakog dana, po suncu, kiši ili snijegu, borave na Kruševom ždrijelu, uporno tražeći istinu o tome – ko je odgovoran za to što je policija zakazala da reaguje u dva velika masakra u kojima su stradale 23 osobe, među njima četvoro đece. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107181140_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić"> <figcaption>SRAMNO DRŽAVNO ĆUTANJE: Lazar Šćepanović, Danilo Šaranović i Goran Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto se neće zvanično oglasiti, čelnik Uprave policije - nije saopštio. Ali, jasan je motiv: između časnog poteza da kaže istinu o Jokiću, koja bi mogla da mu poremeti podršku većine konačno dobijanje četvorogodišnjeg mandata direktora policije, i sramotne šutnje o čelniku policijske jedinice ,,Centar”, koja šutnja &nbsp;mu, bez sumnje, obezbjeđuje direktorsku fotelju – Šćepanović je izabrao - fotelju. &nbsp;&nbsp;&nbsp; I očito zaboravio onu policijsku zakletvu, ono kada je kao policijski pitomac glasno izgovarao, prije bacanja šapke u vis: ,,zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti bezbjednosti građana, da ću predano štititi ljudska prava i slobode...“ &nbsp; Davno je bila ta zakletva, sada je fotelja vlasti samo u mislima. &nbsp; SPAJIĆEVA OBEĆANJA... A zašto ćuti premijer Milojko Spajić, koji je Vesni Pejović i ostalim porodicama obećao da će biti glasan? I to je za mnoge ostala nepoznanica. &nbsp; Ali, da je iznenađenje – nije. Lider pokreta Evropa sad i predsjednik Vlade Crne Gore navikao nas je da daje obećanja koja nikada ne ispuni. Što bi se reklo: ne opterećuje se vlastitom datom riječju. &nbsp; Tako je bilo i ovog puta. Spajić je još 17. septembra, nakon što je u kabinetu u Karađorđevoj 2 razgovarao sa građankama i građanima koji demonstriraju na Kruševom ždrijelu; pošto se dobro isplakao jer, eto, tobože nije znao za masakre na Cetinju – svečano je obećao: za 15 dana biće neki zahtjevi ispunjeni. &nbsp; Obećao je da će insistirati da se Markov i Mašanov zakon o oružju odmah uvrsti u skupštinsku proceduru, da se konačno okonča istraga i foreznika telefona ubica, i Aca Martinovića i onog Vuka Borilovića... &nbsp; Ali i da će - i to je bilo ključno obećanje - premijer Spajić sigurno učiniti jednu stvar – preko čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle Šaranovića i Šćepanovića, izdejstvovati smjenu Gorana Jokića, čelnika regionalnog centra, čovjeka koji je u slučaju Medovina dramatično loše komandovao Interventnom jedinicom koja je u Prijestonicu stigla – poslije novinarskih ekipa. I koja nije uopšte učestvovala u neutralisanju Borilovića?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107181144_9e22041e7fb6bb0da6e8425a87e7f7d0b5fd299859fdb87d075837c104403a22" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore"> <figcaption>KAD DRŽAVNI ČELNICI NEMAJU SRAMA: Vesna Pejović ispred zgrade Vlade Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Djelovalo je logično da makar to jedno obećanje – smjenu čelnika regionalnog sektora Centar - ispuni premijer. Tim prije što je navodno sam Spajić bio šokiran kada je od Vesne Pejović, Mita Markovića i ostalih čuo za sve policijske propuste... &nbsp; Ali, od tog 17. septembra prošlo je tri puta po 15 dana, istekao je septembar, prošao je čitavi oktobar, počeo je novembar i tek juče, tek juče su ljudi na Kruševom ždrijelu dobili telefonski poziv. &nbsp; Ne, nije zvao Milojko Spajić, on je izgleda baš bio zauzet. Zato je zvala osoba iz njegovog najbližeg okruženja, iz kabineta. Koja je, kao i Šćepanović, kazala da neće biti zvaničnog saopštenja, ali da u povjerenju može reći da Goran Jokić više nije načelnik regionalnog policijskog centra - ,,Centar“, samo što premijer moli da se glasniku ove informacije ne odaje identitet. &nbsp; Zašto, ostalo je tajna: kao da je uvedena neka vrsta zaštićenog svjedoka informatora, što li?! PONAVLJANJE NAGORE ISTORIJE &nbsp; Ili će ipak biti da je prevladao strah kod Spajića i njegovih od Gorana Jokića, čovjeka koji mnogo zna o ,,avgustovskim oslobodiocima“ jer su baš policijski funkcioneri kao Jokić, uz Crkvu Srbije, i doveli Krivokapića, Spajića i družinu na vlast poslije 30. avgusta... &nbsp;&nbsp; A bio je Jokić vjerni egzekutor, kada je trebalo vlasti, pa i tadašnjem ministru ekonomije Milojku Spajiću. Recimo: 5. septembra 2021. godine, kada je upravo Jokić po naredbi iz kabineta Zdravka Krivokapića besramno naređivao policiji da napadne građane na Kruševom ždrijelu, kako tada reče u policijski mikrofon - ,,bolje mi njih nego oni nas“. &nbsp; E, sad su izgleda Spajić i ekipa na vlasti odlučili – po sistemu ,,bolje on nego mi“- da se oslobode usluga Jokića, ali tako da porodice sa Cetinja, ali i crnogorska javnost, pomisle da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Dogovoreno je, očito, da Goran Jokić ne bude zvanično smijenjen, već da ode u penziju, a da ispadne da je ispunjen makar jedan zahtjev ljudi sa Kruševog ždrijela. &nbsp; Kakva je to bizarna i bestidna igra sa ljudskim životima: koloplet laži, kako bi se stvorio utisak da suVlada i premijer Spajić konačno održali makar jedno obećanje, da je poštovala suze nesrećnih porodica. &nbsp; U stvari: to je najprljavije izigravanje nada onih kojima su najmiliji izgubili živote. Bijeg od prave istrage i zakopavanje istine: za dva masakra na Cetinju – niko neće odgovarati. Niko iz državnih službi nije osjetio moralnu odgovornost da makar – ponudi ostavku. &nbsp; Ne, umjesto otkrivanja istine, država se zabavila o jadu da se mračna prošlost &nbsp;prekreči svijetlim bojama. Ne shvatajući onu istorijsku istinu: ko zaboravlja prošlost, osuđen je da je ponavlja. Zato se, nakon Medovine i ćutanja države, zakonomjerno desio krvavi januar 2025. godine. Samo zato što je neko vlasan, na položaju, nije htio da traga za istinom jer je bio vezan za vlastitu fotelju vlasti. &nbsp; Zato se moramo zabrinuti. I zapitati: do kada će građani Crne Gore da gledaju ponavljanje naše najgore istorije? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Bestidne igre vlasti sa porodicama poginulih u masakrima na Cetinju

Na zgradi Mjesne zajednice Farmaci u Podgorici već duže vrijeme vijore se pocijepane, izblijedjele zastave Crne Gore i Glavnog grada, kao nijemi svjedoci nebrige i poniženja državnih i gradskih simbola. Umjesto da stoje ponosno i dostojanstveno, zastave su obješene kao da su odbačene – raščerečene od vjetra, prljave i iskrzane, bez trunke poštovanja prema onome što predstavljaju. Naši čitaoci s pravom pitaju ko je odgovoran za takvo ruglo i zašto institucije dopuštaju da državna zastava, simbol nezavisnosti, slobode i časti Crne Gore, bude svedena na poderani komad platna. - Ovo nije samo pitanje estetike, već pitanje poštovanja države i identiteta. Ako na instituciji koja bi trebalo da predstavlja zajednicu i Glavni grad visi ovakva zastava, kakvu poruku šaljemo djeci koja tuda prolaze? - poručuju mještani. Ovakav prizor ne bi smio da postoji ni na jednoj javnoj zgradi, a posebno ne na onoj koja se nalazi pod okriljem Glavnog grada. Zakon o državnim simbolima jasno propisuje da zastava mora biti čista, čitava i dostojanstveno istaknuta. Sve drugo je sramota i nepoštovanje države. Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Nakon što je Portal ETV nedavno objavio fotografije iscijepane zastave ispred jedne osnovne škole, čini se da su simboli Crne Gore sve češće prepušteni zaboravu i poniženju. Dok se nadležni prave da ne vide, crnogorska zastava i zastava Glavnog grada na Mjesnoj zajednici Farmaci vijore se kao opomena savjesti da se država ne čuva samo riječima, već djelima i poštovanjem prema onome što nas simbolično predstavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107111136_03b6ff0e4174d848c55cedd51558f99eccb1045e7cbfa5fcbe5eb13a0568a155" data-rendition-name="original" width="702" height="1599" loading="lazy" alt="zastave"></figure>

Tag: internacionalni-sajam-knjiga