Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovarati s milijarderom Ilonom Maskom o obnavljanju interneta u Iranu.
Narod u Iranu je već četvrti dan bez interneta koji je isključen u zemlji usred demonstracija.
- On je vrlo dobar u takvim stvarima, ima vrlo dobru kompaniju - rekao je Tramp novinarima.
Protok informacija iz Irana otežan je prekidom interneta od četvrtka usred najvećih protesta u zemlji od 2022. godine.
Mask i Tramp održavaju povremene odnose nakon što je milijarder pomogao u finansiranju Trampove pobjedničke predsjedničke kampanje. Njih dvojica su se prošle godine javno posvađali jer se Mask protivio Trampovom zakonu o porezu na potpise, ali čini se da su obnovili odnose.
Mask i Tramp su ovog mjeseca viđeni kako zajedno večeraju u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago.
Mask je podržao pružanje Starlinka Irancima kako bi im pomogao da zaobiđu vladina ograničenja, uključujući i usred prethodnih protesta 2022. godine. Te godine, Bijela kuća za vrijeme Džoa Bajdena angažovala se s Maskom kako bi uspostavila Starlink u Iranu nakon što je zemlju zahvatili protesti nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Satelitska usluga Starlink korištena je u drugim regijama obilježenim nemirima ili sukobima, poput Ukrajine, gdje je Mask 2022. godine naredio gašenje Starlinka tokom ključne ukrajinske ofanzive.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio da će razgovarati s Maskom o obnavljanju interneta u Iranu

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Iranski režim prolazi kroz najopasnije trenutke u svojoj 47-godišnjoj istoriji.
Ono što je 28. decembra prošle godine započelo kao lokalizovani ekonomski bunt trgovaca u Teheranu, za manje od dvije sedmice preraslo je u koordinisani politički ustanak koji je zahvatio svih 31 provinciju te islamske države.
Do danas je, prema podacima novinske agencije protestnog pokreta HRANA, ubijeno najmanje 38 demonstranata, među kojima je šestoro djece.
Organizacija NCR-Iran izvještava o više od 2.200 uhapšenih građana. Međutim, za razliku od ranijih talasa nemira, izvještaji sa terena ukazuju da je strah promijenio stranu – dok se režim u pojedinim regionima povlači, u samom vrhu vlasti vlada panika, dodatno pojačana nedavnim padom ključnih saveznika u Damasku i Karakasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5E8ec102418d6c358dd9c62fd436d21f9f0e37014b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Nema interneta, prekinute i telefonske linije</h2>
Organizacija za nadzor interneta NetBlocks potvrdila je večeras dramatičan pad povezanosti u Iranu.
Prema njihovim podacima, došlo je do potpunog gubitka konekcije kod glavnog državnog operatera (TCI) u Kermanšahu, gradu koji je postao jedno od žarišta otpora. Istovremeno, BBC i CBS News izvještavaju o „digitalnom zamračenju“ u samom Teheranu, gdje su telefonske linije i internet prekinuti neposredno nakon poziva prestolonasljednika u egzilu na masovne proteste.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Ea241257417fa502479f34ef3ad4c1792bdf6048f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Analitičari upozoravaju da ovakvi prekidi obično služe kao paravan za najteže oblike policijske brutalnosti, skrivene od očiju svjetske javnosti.
<h2>Sve je počelo ekonomskom katastrofom i kolapsom iranske valute</h2>
Okidač za eksploziju nezadovoljstva bio je potpuni kolaps iranskog rijala, koji je 6. januara dostigao istorijsko dno od 1,5 miliona za jedan američki dolar, izvještava Al Jazeera. Uz inflaciju hrane od 72 odsto, život prosječnog Iranca postao je praktično neizdrživ.
U očajničkom pokušaju da kupi socijalni mir, BBC navodi da je vlada u Teheranu najavila hitnu mjeru: mjesečnu naknadu od sedam dolara (oko 6,5 eura) za 71 milion građana.
Analitičari ovaj potez vide kao dokaz potpune panike, dok su demonstranti na ulicama mjeru dočekali s prezirom. Prema navodima Iran Internationala, slogani su se momentalno promijenili iz ekonomskih u revolucionarne: „Ni Gaza ni Liban, život dajem za Iran“ i „Smrt diktatoru“ (prim. aut. – vrhovnom vođi Hameneiju).
<h2>Kolaps režimske vlasti i pad gradova</h2>
Najdramatičnije scene dolaze iz zapadnih provincija. Agencija i24News i opozicioni portali izvještavaju da su gradovi Abdanan i Malekšahi u provinciji Ilam faktički van kontrole centralne vlasti.
Ovu eskalaciju potvrdio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji u svojoj analizi navodi da su demonstranti u zapadnom Iranu uspješno preuzeli kontrolu nad lokalnim sjedištima vlasti i bezbjednosnim bazama.
Prema ISW-u, gubitak ovih gradova ukazuje na kritične slabosti u režimskom aparatu prisile, koji se suočava s logističkim kolapsom u pokušaju da istovremeno odgovori na stotine žarišta širom zemlje. Snimci koje je verifikovao BBC prikazuju demonstrante kako potiskuju snage bezbjednosti u Mašhadu i otvoreno pozivaju policiju da im se pridruži u Bandar Abasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTNTvEdiOET%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 88,1 odsto domaćinstava, što je 7,3 procentna poena više u odnosu na 2021. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 7,3 procentna poena, sa 80,8 odsto na 88,1 odsto, u odnosu na 2021 - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 29,1 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 68 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 86,6 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 75,3 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 3,7 procentnih poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 78,7 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 96,2 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 86 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 89,1 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 94,1 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 91,4 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,4 odsto, korišćenje društvenih mreža 89 odsto, dok je 86,4 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 37,6 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 62,4 odsto.

Pristup internetu ima 88,1 odsto domaćinstava

Iran je danas gotovo potpuno ostao bez interneta, pokazala je analiza podataka mreže koju je sprovela organizacija za praćenje interneta Netbloks, prenosi BiBiSi (BBC).
Iranske vlasti su prošle nedjelje uvele neka ograničenja pristupa mreži, koja su uglavnom bila usmjerena na provajdere virtuelnih servera koje Iranci koriste za pristup međunarodnim sajtovima, ali današnji podaci pokazuju da je pristupačnost pala širom Irana, a Netbloks ukazuje da je obrazac „u skladu sa namjernim isključivanjem interneta“ od strane vlasti.
Današnji nestanak interneta je gotovo identičan onom koji smo pratili u Iranu od novembra 2019. godine, a prevazilazi ograničenja koja smo vidjeli tokom protesta protiv Mahse Amini 2022. godine, rekao je za BiBiSi (BBC) direktor istraživanja Netbloksa Isik Mater.
Istorijski gledano, Iran je težio da isključi pristup internetu zbog domaćih problema, a pokušavali su da obezbijede da se čuje njihov glas tokom međunarodnih sukoba, tako da je ovo nešto novo, ukazao je Mater.

Iran ostao bez interneta

Udruženje Roditelji i Crnogorski Telekom nastavljaju seriju besplatnih interaktivnih radionica za roditelje djece uzrasta od 2 do 12 godina, na temu Klik za bezbjedniji internet – kako pronaći ravnotežu?&nbsp;
Nakon Podgorice, druga radionica biće organizovana u Nikšiću, 29. maja 2025. godine u prostorijama OŠ “Milija Nikčević”.
Radionica je podijeljena u dvije grupe, i to za roditelje djece od 2 do 6 godina, od 16 do 18sati, a za roditelje djece od 7 do 12 godina, od 18.30 do 20.30 sati.
Stručnjaci će roditelje voditi kroz konkretna rješenja koja mogu primijeniti odmah kako bi postavili zdrave granice u upotrebi ekrana i ojačati porodično vrijeme – bez tehnologije. Predavači su socijalne radnice i porodične savjetnice Lepa Žunjić i Katarina Čarapić i vođa službe za multimedijalne servise u Crnogorskom Telekomu, Marjan Popović.
Za prisustvo se zainteresovani roditelji mogu prijaviti porukom/pozivom na broj telefona 063/493-493 ili putem mail adrese kliksadjecom@gmail.com

Besplatna radionica za roditelje iz Nikšića: Klik za bezbjedniji internet

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 84,5 odsto domaćinstava, što je 4,2 procentna poena više u odnosu na 2020. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 4,2 procentna poena, sa 80,3 odsto na 84,5 odsto, u odnosu na 2020. - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 32,3 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 67,6 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 84,8 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 71,6 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 1,4 procentna poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 75 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 95,8 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 78,2 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 87,6 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 88,9 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 90,8 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,3 odsto, korišćenje društvenih mreža 88,7 odsto, dok je 86 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 43,1 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 56,9 odsto.

Pristup internetu ima 84,5 odsto domaćinstava

Američko Ministarstvo finansija produžilo je danas dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
SAD su produžile svoju licencu za rad sa ruskom kompanijom Lukoil i njenim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 28. februara 2026. godine, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD, prenose RIA Novosti.
- Osim kako je predviđeno u stavu (d)... sve transakcije zabranjene Izvršnom naredbom (EO) 14024, koje su uobičajeno slučajne i neophodne za pregovore i izvršenje ugovora sa kompanijom Lukoil Oil, javnim akcionarskim društvom ili bilo kojim od njenih filijala za prodaju, raspolaganje ili prenos Lukoil International GmbH ("LIG") ili bilo kog entiteta u kojem LIG direktno ili indirektno posjeduje 50 odsto ili više svog udjela u kapitalu, pojedinačno ili zajedno... su dozvoljene do 12.01 časova po istočnom standardnom vremenu 28. februara 2026. godine - navodi se u dokumentu.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra uvelo sankcije protiv Lukoila i njegovih podružnica u kojima posjeduje udio veći od 50 odsto.
SAD su potom produžile licencu za poslovanje sa Lukoilom i njegovim podružnicama za prodaju Lukoil International GmbH do 17. januara 2026. godine.

Ministarstvo finansija SAD produžilo ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez danas je najavila da će vlast nastaviti da oslobađa zatvorenike iz doba dok je vladao svrgnuti predsjednik Nikolas Maduro.
Rodrigez koja je od 2018. godine bila potpredsjednica Venecuele, rukovodila je zloglasnom obavještajnom službom i naftnom industrijom.
Na prvoj konferenciji za novinare pošto su SAD zarobile i odvele Madura, ona je danas rekla novinarima u Predsjedničkoj palati da je proces oslobađanja zatvorenika počeo za vrijeme vladavine Madura i da „još nije okončan“.
- Taj proces ostaje otvoren - dodala je napomenuvši da oslobađanje zatvorenika znači da Venecuela „počinje novi politički put koji omogućava razumijevanje za razlike, kao i političku i ideološku raznovrsnost“.
Rodrigez (56), bivša advokatica, položila je zakletvu kao prelazna predsjednica dva dana pošto je američka vojska po komandi predsjednika SAD Donalda Trampa otela Madura iz njegovog utvrđenog kompleksa. Potom je Tramp izjavio da će SAD upravljati Venecuelom.
Njena današnja izjava očito se odnosi na zatvorenike za koje organizacije za ljudska pravu kažu da su iza rešetaka iz političkih razloga.
Vodeća venecuelanska organizacija za prava zatvorenika „Foro Penal“ kaže da je 68 političkih zatvorenika oslobođeno otkako je vlast, sada pod kontrolom Rodrigez, obećala da će pustiti „značajan broj“.
To se tumači kao nastojanje da se udovolji zahtjevima Vašingtona.
Tramp je u svom prvom predsjedničkom mandatu od 2017. do 2021. godine stavio Rodrigez na listu sankcionisanih osoba zbog kršenja ljudskih prava. Sada, međutim, računa upravo na nju za obezbjeđivanje američke kontrole nad izvozom venecuelanske nafte.
Ako se ne bude povinovala, zaprijetio joj je „situacijom gorom od one u kojoj je Maduro“ koji je u zatvoru u Njujorku, optužen za „narko-terorizam“.
Dok sarađuje s Rodrigez, Tramp je gurnuo u stranu predvodnicu venecuelanske opozicije Mariju Korinu Mačado koja je dobila Nobelovu nagradu za mir boreći se za povratak demokratije u Venecuelu.
Tramp i Mačado imaće ipak sjutra sastanak u Bijeloj kući.

Rodrigez obećala nastavak oslobađanja političkih zatvorenika u Venecueli

Saudijska Arabija obavijestila je Iran da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora ili teritorije za bilo kakve napade na Islamsku Republiku, potvrdila su za agenciju AFP dva izvora bliska saudijskoj vladi.
Ova diplomatska poruka dolazi u trenutku visokih tenzija, dok Vašington prijeti Teheranu mogućim vojnim udarima kao odgovor na gušenje antivladinih protesta, a Iran najavljuje odmazdu protiv američkih vojnih ciljeva u slučaju napada.
Uprkos tome što Sjedinjene Američke Države posjeduju značajne vojne resurse u Zalivu, uključujući i one stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Rijad se odlučio na potez deeskalacije prema svom regionalnom rivalu.
- Saudijska Arabija je direktno obavijestila Teheran da neće biti dio bilo kakve vojne akcije poduzete protiv njega, te da se njena teritorija i vazdušni prostor neće koristiti u tu svrhu - izjavio je za AFP izvor blizak saudijskoj vojsci.
Drugi izvor, blizak vladi u Rijadu, potvrdio je da je ova poruka službeno prenesena iranskim vlastima.
Ovakav stav Saudijske Arabije uslijedio je nakon oštrih upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa. On je u utorak izjavio da će Sjedinjene Države "reagovati snažno" ukoliko iranske vlasti počnu s pogubljenjima demonstranata koji su ustali protiv vlade.
- Preduzećemo vrlo snažne akcije ako učine takvo što - rekao je Tramp u intervjuu za SiBiEs njuz (CBS News), odgovarajući na pitanje o mogućim vješanjima.
U video isječku objavljenom onlajn, Tramp je dodao: "Kada počnu ubijati hiljade ljudi, a sada mi govorite o vješanjima, vidjećemo kako će se to završiti po njih".
Tokom posjete proizvodnom pogonu u Mičigenu, Tramp je ponovio poruku koju je ranije objavio na društvenim mrežama, tvrdeći da je "pomoć na putu" za iranske demonstrante, iako nije precizirao o kakvoj vrsti pomoći se radi. Takođe je istakao da su brojke o žrtvama u Iranu i dalje nejasne.
Napetost se osjeti širom regije. Ranije je Katar saopštio da je povlačenje dijela osoblja iz vazdušne baze Al Udeid odgovor na "trenutne regionalne tenzije".
U saopštenju Međunarodnog ureda za medije Katara navodi se da zemlja "nastavlja sprovoditi sve potrebne mjere kako bi zaštitila sigurnost svojih građana i stanovnika kao glavni prioritet", te da su u toku koraci za osiguranje zaštite kritične infrastrukture i vojnih objekata.

Saudijci službeno obavijestili Teheran: Nećemo dozvoliti korišćenje naše teritorije za napad na Iran

Kina je u srijedu objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen na svijetu, čak i uz prilagodbu inflacije, dok je cunami izvoza prošle godine preplavio tržišta širom svijeta.
Kineski suficit, vrijednost robe i usluga koje je prodala u inostranstvu u odnosu na uvoz, dosegao je 1,19 biliona dolara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema podacima koje je objavila Opšta carinska uprava Kine.
Broj je već premašio jedan bilion dolara do novembra. Suficit zemlje i dalje raste: samo u decembru kineski je suficit dostigao 114,14 milijardi dolara, podstaknut naglim porastom izvoza u Evropsku uniju, Afriku, Latinsku Ameriku i jugoistočnu Aziju.
Bio je to treći najveći mjesečni suficit u istoriji, odmah iza januara i juna prošle godine.
Ogroman trgovinski suficit za cijelu godinu ostvaren je uprkos naporima predsjednika SAD Donalda Trampa da upotrijebi carine kako bi obuzdao kineske fabrike.
Carine su smanjile kineski trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama za 22 odsto prošle godine.
Kineske fabrike povećale su, ipak, prodaju u druge regije, u mnogim slučajevima zaobilazeći američke tarife slanjem robe u Sjedinjene Američke Države preko jugoistočne Azije i drugih regija, prenosi Njujork tajms (New York Times).

Tag: internet