Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba s Rusijom i poručio da neće izdati nacionalne interese svoje zemlje.
On je u video izjavi pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji države, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom sljedeće sedmice.
Zelenski je rekao da će konstruktivno sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama na mirovnom planu za okončanje rata Ukrajine s Rusijom &nbsp;i da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba, prenosi Hina.
- Iznijeću argumente, uvjeravaću, predložiću alternative - rekao je Zelenski u video obraćanju naciji, obećavajući da neće "izdati" Ukrajinu.
On je upozorio da Ukrajina rizikuje gubitak američke podrške zbog Vašingtonskog plana za okončanje rata s Rusijom.
- Ukrajina bi se mogla suočiti s vrlo teškim izborom: gubitkom dostojanstva ili rizikom gubitka ključnog partnera - rekao je Zelenski.

Zelenski: Pred Ukrajinom najteži trenuci, neću izdati nacionalne interese

Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani napad dronovima i raketama na više regija Ukrajine, a, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, energetska infrastruktura i civilni objekti bili su ključne mete.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je lansirano više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova.&nbsp;
On je naveo da su napadi usmjereni na svakodnevni život, stambene zgrade, energetske objekte i infrastrukturu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Za svaki napad koji Moskva pokrene na naš energetski sistem u pokušaju da nanese štetu običnim ljudima pred zimu, mora postojati odgovor u vidu sankcija protiv cijelog ruskog energetskog sektora, bez izuzetaka - napisao je Zelenski na Telegramu.&nbsp;
On je pozvao na pojačani međunarodni pritisak na Kremlj.
Zbog napada je došlo do vanrednih isključenja struje u Poltavskoj oblasti prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo.
Kremenčuk je, kako se navodi, prijavio potpuni nestanak struje i otvorio "Tačke nepokolebljivosti", odnosno privremene javne punktove koji nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć.
U Harkovu je obustavljen rad metroa, a došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom.
U tom gradu električni transport zamijenjen je autobusima, a otvoreni su centri za grijanje.
Željeznički saobraćaj u Poltavskoj oblasti navodno je značajno poremećen.
U Dnjepru su najmanje dvije osobe poginule kada je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu i uništio stanove na dva sprata.

Rusija intenzivira napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Rusija mora da okonča agresiju koju je započela i koju namjerno produžava - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da računaju na pritisak Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
- Više od dva sata ozbiljnog razgovora sa predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom. Razgovarali smo o svim ključnim pitanjima - našim pozicijama na bojnom polju, mogućnostima dugog dometa i protivvazdušnoj odbrani, i, naravno, diplomatskim izgledima - naveo je Zelenski.

Zelenski: Rusija mora da okonča agresiju, računamo na pritisak SAD

Prekidi struje uvedeni su u cijeloj Ukrajini drugi uzastopni dan zbog štete izazvane ruskim udarima na infrastrukturu zemlje, saopštio je večeras operater elektro mreže.
- Zbog teške situacije za energetski sistem hitni prekidi struje uvedeni su u svim oblastima Ukrajine - saopštio je Ukrenergo preko Telegrama.
Mjere ograničenja potrošnje struje za industrijske klijente već su uvedene cijeli dan u cijeloj zemlji, dodao je Ukrenergo, najavljujući da će iste mjere biti ponovo na snazi sutra.
Rusija je nedavno pojačala svoje udare na ukrajinsku elektro mrežu kako se približava zima.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je sproveo veliki udar sa preciznim oružjem dugog dometa ispaljenog sa zemlje, iz vazduha i sa mora, odnosno balističkim hipersoničnim raketama Kindžal i dronovima.
Ministarstvo kaže da su udari ciljali gasnu infrastrukturu koja podržava operacije ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ukrajinska gasna kompanija Naftogaz je saopštila da je uništeno više od polovine njenih kapaciteta, a da su ruski udari od 3. oktobra vjerovatno bili najveći napad u istoriji na gasnu infrastrukturu.
Ta infrastruktura napada se u vrijeme kada se očekuje povećanje potrošnje gasa zbog dolazeće zime.
Šef kompanije Naftogaz Sergij Korecki rekao je da je prisilno prekinut rad jednog broja neophodnih instalacija.
Prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, Rusija je u noći od srijede na četvrtak, poslala 320 dronova, od kojih su 283 oborena, i ispalila 37 raketa od kojih su pet presretnute.
Napad je bio usmjeren na oblasti Harkov na sjeveroistoku i Poltava u centru zemlje, gdje je privatni operater DTEK saopštio da je jedan pogon za proizvodnju gasa zaustavljen.
Ukrenergo je sinoć objavio da je mora da uvede restrikcije struje u cijeloj Ukrajini, osim u Donjecku na istoku gdje su koncentrisane borbe.
Takvi prekidi već su se dogodili prošle nedjelje, kada je na nekoliko sati bio bez struje dio glavnog grada Kijeva.
S druge strane Ukrajina redovno gađa ruski naftni sektor sa napadima dronovima na rafinerije, a ta strategija izazvala je porast cijene goriva u Rusiji od ljetos.

Drugi dan prekidi struje u Ukrajini zbog ruskih udara

Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Moskva će ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini vojnim putem ako pregovori sa Kijevom propadnu, upozorio je danas ruski predsJednik Vladimir Putin i dodao da njegove snage ostaju „u ofanzivi“ na cijelom frontu. 
 
- Vidjećemo kako će se situacija razvijati. U suprotnom (ako pregovori propadnu), moraćemo da riješimo naše probleme vojno - rekao je Putin koji boravi u Pekingu.
Ruski predsjednik je dodao da su sve grupe ruskih oružanih snaga u ofanzivi u svim sektorima fronta.
Putin je izrazio uvjerenje da ukrajinske snage nemaju sredstva za sprovođenje „velikih ofanzivnih operacija“ i da samo pokušavaju da drže svoje položaje.
&nbsp;Brojnija i bolje opremljena, ruska vojska već mjesecima napreduje u određenim djelovima fronta, uglavnom u Donjeckoj oblasti na istoku, uprkos velikim gubicima.
Putin je ponovo osporio legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazivajući ga „šefom ukrajinske administracije“, uz uvjeravanje da će biti spreman da se sastane sa njim.
- Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu - rekao je Putin.
Moskva optužuje Zelenskog da je „nelegitiman“ jer je njegov petogodišnji predsjednički mandat istekao 2024. godine. Međutim, vanredno stanje, koje je na snazi u Ukrajini od početka ruskog napada početkom 2022. godine, sprječava održavanje izbora.

Putin: Rusija će vojnim putem ostvariti svoje ciljeve ako propadnu pregovori sa Ukrajinom

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Ukrajina potvrđuje svoju spremnost da uloži maksimalan napor kako bi se postigao mir. Podržavamo prijedlog Donalda Trampa za trilateralni sastanak između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-kaze-da-su-postigli-razumijevanje-o-ukrajini-upozorio-evropu-da-ne-torpedira-zametnuti-napredak-trump-nema-dogovora-dok-ne-bude-dogovora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da Ukrajina naglašava da se ključna pitanja mogu razmatrati na nivou lidera, te ocijenio da je trilateralni format pogodan za to.
- Imali smo dugačak i sadržajan razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Počeli smo sa razgovorom jedan na jedan, prije nego što smo pozvali evropske lidere da nam se pridruže. Ovaj razgovor je trajao više od sat i po, uključujući oko sat našeg bilateralnog razgovora sa predsjednikom Trampom - naveo je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1956618668210626884%3Ft%3DCCGh1_El933GnEyOqbugkg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da ih je Tramp informisao o susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i glavnim tačkama njihovog razgovora.
- Važno je da snaga Amerike utiče na razvoj situacije - dodao je Zelenski na to.
U ponedjeljak će se, kaže, sastati sa Trampom u Vašingtonu kako bi razgovarali o svim detaljima koji se tiču okončanja ubijanja i rata.&nbsp;
- Zahvalan sam na pozivu - naglasio je Zelenski.
Važno je, kako je ocijenio, da Evropljani budu uključeni u svakoj fazi kako bi se zajedno sa Amerikom obezbijedile pouzdane bezbjednosne garancije.
- Takođe smo razgovarali o pozitivnim signalima sa američke strane u vezi sa učešćem u garantovanju bezbjednosti Ukrajine. Nastavljamo da usklađujemo naše stavove sa svim partnerima. Zahvaljujem svima koji pomažu - zaključio je Zelenski.

Zelenski: Podržavamo prijedlog za trilateralni sastanak sa SAD i Rusijom

Okončana je treća runda pregovora delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu, a glavni rezultat pregovora je dogovor o nastavku razmjene vojnika, ali i civila. 
 
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina i šef ruske delegacije na pregovorima, Vladimir Medinski, rekao je nakon treće runde da je Rusija ponudila Ukrajini razmjenu najmanje 1,2 hiljade ratnih zarobljenika sa obje strane. 
 
Rusija je ponudila Kijevu da razmotri pitanje kratkih prekida vatre od 24 ili 48 sati kako bi se preuzeli ranjenici i tijela poginulih vojnika, prenosi Tanjug. 
 
Medinski je rekao da Rusija ponudila da preda tijela još tri hiljade ukrajinskih vojnika, dodajući da je Moskva do sada vratila Kijevu tijela više od sedam hiljada ukrajinskih vojnika. 
 
On je naveo i da će se neograničene medicinske razmjene teško ranjenih i bolesnih ljudi na borbenoj liniji nastaviti. 
 
Medinski je kazao da je ruska delegacija ponudila da Ukrajina formira tri radne grupe koje bi radile onlajn.

Rusija i Ukrajina postigle dogovor o razmjeni vojnika i civila

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: invazija-na-ukrajinu