Irska vlada je odobrila dodatni paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od 100 miliona eura koji će biti iskorišten za kupovinu nesmrtonosne vojne opreme.
Iz kabineta irskog premijera potvrđeno je da će sredstva biti dodijeljena za nesmrtonosnu vojnu opremu i podršku.
Irski premijer Micheál Martin opisao je odluku SAD-a da pauzira vojnu pomoć za Ukrajinu kao ozbiljan nazadak.
Pozvao je i druge države da se uključe u slanje pomoći Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Irska odobrila paket pomoći za Ukrajinu od 100 miliona eura

Irski parlament izabrao je danas ministra vanjskih poslova Majkla Martina za novog premijera.
Martin, lider stranke Fiana Fail, izabran je za premijera drugi put, zamijenivši Simona Harisa, prenosi Anadolija.
Za Martina je glasalo je 95 poslanika, dok je 76 bilo protiv.
Haris će se, u međuvremenu, vratiti na poziciju odnosno zamjenika premijera.
Fiana Fail je izašla kao najveća stranka nakon opštih izbora u Irskoj održanih u novembru prošle godine.

Martin izabran za novog premijera Irske

Ministar vanjskih poslova Izraela Gideon Sar najavio je u nedjelju da će se izraelska ambasada u Irskoj biti zatvorena "zbog ekstremne antiizraelske politike Vlade u Dablinu". 
 
Izrael je opozvao svog ambasadora u maju, s obzirom na to da je Irska postala jedna od tri zemlje Evropske unije (EU) koje su najavile da će unilateralno priznati palestinsku državu. 
 
Irska nije opozvala svog izaslanika u Izraelu, prenose izraelski mediji. 
 
Vlada Irske je prošle nedjelje glasala za pridruživanje Južnoj Africi u pokušaju osude Izraela za genocid, u Međunarodnom sudu pravde u Hagu. 
 
- Antisemitske akcije i retorika Irske protiv Izraela su zasnovane na delegitimizaciji i demonizaciji jevrejske države i na duplim standardima - saopštio je Sar. 
 
On je ocijenio da je Irska "prešla sve crvene linije u svojim odnosima s Izraelom". 
 
- Izrael će investirati svoje resurse u promovisanje bilateralnih odnosa sa zemljama svijeta u skladu sa prioritetima koji takođe potiču od odnosa raznih zemalja prema njemu - najavio je izraelski ministar.
Sar je rekao da ima zemalja koje su zainteresovane da jačaju veze s Izraelom, a još nemaju ambasadu u toj zemlji. On je najavio da će Izrael otvoriti ambasadu u Moldaviji, koja već ima ambasadu u Tel Avivu.
Irska je među zemljama koje su najkritičnije prema Izraelu zbog odgovora te zemlje na napad militanata Hamasa na izraelsko tlo 7. oktobra 2023, kada je poginulo više od 1.200 osoba.
Hamas je grupa koja vlada Gazom, a Sjedinjene Države i Evropska unija su je proglasile terorističkom organizacijom.
Nakon napada Hamasa, Izrael je pokrenuo vojnu ofanzivu u Gazi u kojoj je poginulo više od 45.000 Palestinaca, prema podacima palestinskih vlasti.

1250x600

1084x550

Izrael najavio zatvaranje ambasade u Irskoj zbog "antiizraelske politike"

Irska se zvanično pridružila južnoafričkoj tužbi za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), pridruživši se nizu država koje podržavaju tužbu kojom se Izrael optužuje za počinjenje genocida u Gazi.
U srijedu je irska vlada odobrila odluku o intervenciji u slučaju. Ministar vanjskih poslova Majkl Martin izjavio je da učestvovanje Irske ima za cilj "proširiti tumačenje onoga što predstavlja počinjenje genocida od strane države".
Martin je izrazio zabrinutost zbog trenutnog shvaćanja genocida.
- Vrlo je usko tumačenje onoga što čini genocid dovodi do kulture nekažnjivosti u kojoj je zaštita civila svedena na minimum - ocijenio je on.
Irska se pridružuje rastućoj koaliciji zemalja koje podržavaju slučaj Južne Afrike, uključujući Brazil, Tursku, Maleziju, Čile, Španiju, Pakistan i Siriju.
Južnoafrička Republika prvobitno je podnijela tužbu u decembru 2023. godine, navodeći da je djelovanje izraelske okupacije u Gazi prekršilo Konvenciju o genocidu iz 1948. godine.
U januaru 2024. ICJ je priznao "vjerovatan rizik od genocida u Gazi" i stalne štete civilima, ali nije izdao mandat za prekid vatre. Međutim, sud je naredio izraelskoj okupaciji da poduzme sve potrebne mjere kako bi spriječio dalji genocid.
Irska je u novembru rekla da se planira da se pridruži južnoafričkom slučaju protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) do kraja godine.
To se dogodilo nakon što je irski parlament izglasao neobavezujući prijedlog u kojem stoji da: "Izrael u Gazi pred našim očima provodi genocid".

Irska se pridružila tužbi protiv Izraela zbog genocida u Pojasu Gaze

Da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom sastanka sa ambasadorom Irske u u našoj zemlji, sa sjedištem u Budimpešti, Ragnarom Almkvistom.
Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je ocijenjeno da Crna Gora i Irska razvijaju prijateljske odnose na temelju zajedničkih evropskih vrijednosti, što je potvrđeno i tokom posjete bivšeg irskog premijera Lea Varadkara Crnoj Gori u januaru ove godine.
- Potpredsjednik Ivanović je izrazio zahvalnost na iskrenoj i konstantnoj podršci Irske integracionom putu Crne Gore ka EU i kazao da Irska predstavlja dobar primjer kako iskoristiti članstvo za obezbjeđivanje napretka cijele države i podizanje životnog standarda građana - navodi se u saopštenju.
Takođe je, kažu, naglasio spremnost Crne Gore za jačanje sveukupnih odnosa i konkretne bilateralne saradnje sa Irskom, posebno na planu investicija i turizma, kao i u oblastima obrazovanja, nauke, tehnologije i istraživanja.
- Ambasador Almkvist je čestitao Crnoj Gori na postignutim rezultatima, istakavši da je zvanični Dablin snažan zagovornik proširenja EU i integracije Zapadnog Balkana. Irska smatra Crnu Goru najnaprednijim kandidatom za članstvo na čijem bi primjeru trebalo pokazati da je članstvo u EU zasnovano na postignutom napretku moguće, naglasio je Almkvist. On je iskazao spremnost svoje zemlje da pruži političku, ekspertsku i tehničku pomoć Crnoj Gori na tom putu - ističu u Vladi.
Ivanović i Almkvist razmijenili su, zaključuju, mišljenja i o aktuelnim regionalnim pitanjima.

Ivanović sa ambasadorom Irske: Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU

Oluja ''Dara'', koja traje već pet dana na Zapadu Evrope, počela je blago da se smiruje, prenosi BBC, ali još uvijek prijeti opasnost od snažnih vjetrova i mogućih poplava. Najteže su pogođene Velika Britanija, Irska i zapadna obala Francuske.
U Velikoj Britaniji je poginulo dvoje ljudi, kada su se na njihova vozila srušila stabla.
&nbsp;U Francuskoj je u nedjelju oluja ostavila preko 50 000 domaćinstava bez struje, posebno u regijama Normandija i Bretanja, gdje su zabilježeni udari vjetra do 130 km/h.
Procjenjuje se da je u Irskoj i Velikoj Britaniji gotovo 400.000 domova ostalo bez struje.
Vazdušni, kopneni i morski saobraćaj u ovim zemljama posljednjih dana su bilježili smetnje, uz brojna otkazivanja i kašnjenja domaćih i internacionalnih letova i potpune obustave trajektnih linija.

Oluja ''Dara'' uzrokovala velike materijalne štete na Zapadu Evrope

Stotine hiljada ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj ostalo je bez struje, a milioni su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru, nakon što su jaki vjetrovi i obilna kiša zahvatili taj region. 
 
Zabilježeni su udari vjetra do 149 kilometara na sat, a oko tri miliona domaćinstava u Velsu i na jugozapadu Engleske dobilo je upozorenje o nevremenu, prenosi Anadolija. 
 
Vlasti su upozorile ljude da ostanu u zatvorenom prostoru za vrijeme trajanja oluje Dara. 
 
U petak je britanska meteorološka služba Met Ofis /Office/ izdala crveno upozorenje za nevrijeme. 
 
Hiljade domaćinstava u Sjevernoj Irskoj, Velsu i u zapadnoj Engleskoj, preko noći je ostalo bez struje. 
 
U Irskoj je skoro 400 hiljada domova, farmi ili preduzeća ostalo bez struje zbog oluje, a pojedini letovi na aerodromu u Dablinu su otkazani. 
 
Veliki broj auto-puteveva i mostovi širom države zatvoreni su zbog jakog vjetra, a obustavljeno je više željezničkih linija.

Oluja „Dara“ pogodila Veliku Britaniju i Irsku

Na letu delegacije Skupštine Crne Gore za Irsku poslanik Jevto Eraković, poznati neurolog, pokazao je izuzetnu hrabrost i humanost prilikom spašavanja života putnika kome je iznenada pozlilo. Američki državljanin izgubio je svijest, ali je brzom reakcijom doktora Erakovića putniku pružena hitna medicinska pomoć, koji se zahvaljujući njegovoj stručnoj intervenciji ubrzo vratio u stabilno stanje - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
- Ovaj plemeniti čin potvrđuje posvećenost spašavanju života, kako u njegovom profesionalnom radu, tako i u vanrednim okolnostima, pokazujući da je humanost univerzalna misija svakog ljekara - istaknuto je u saopštenju.
Eraković, kako su precizirali, boravi u Dablinu kao dio skupštinske delegacije u Parlamentarnoj skupštini OEBS-a povodom 22. jesenjeg zasijedanja ove značajne organizacije.&nbsp;
U delegaciji su, kako dodaju, i Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović i Momčilo Leković.

Eraković na letu za Irsku spasio život putniku kome je iznenada pozlilo

Poslanici Evropskog parlamenta i Skupštine Crne Gore usvojili su &nbsp;danas zajedničku Deklaraciju i preporuke Savjetu za stabilizaciju i &nbsp;pridruživanje u kojima je konstatovan značajan napredak Crne Gore u &nbsp;procesu pristupanja Evropskoj uniji u 2024. godini, uključujući &nbsp;privremeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja na kraju godine, te istaknuto da bi Crna Gora već u ovom sazivu EP mogla da postane naredna članica Evropske unije.
- &nbsp;Evropski parlament je ohrabrio Crnu Goru da uz neprekidnu i ambicioznu &nbsp;posvećenost, kakvu je do sada pokazala, nastavi sa naporima za &nbsp;zatvaranje pregovaračih poglavlja tokom 2025. i 2026. godine. Dodatno, &nbsp;članovi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske &nbsp;unije i Crne Gore velikom većinom su prihvatili amandman poslanika &nbsp;Evropskog parlamenta Matijaša Nemeca i Teisa Reutena u kom se &nbsp;apostrofira da Crna Gora treba da pristupi EU u narednih par godina, &nbsp;tokom trenutnog mandata Evropskog parlamenta- zaključci su današnjeg zasijedanja.
Potpredsjednik Odbora EP za Crnu Goru &nbsp;Karlo Ćićoli kazao je da su sve zemlje jonsko-jadranskog regiona u veoma &nbsp;osjetljivoj geopolitičkoj oblasti.&nbsp;
- Mi &nbsp;smo region koji je vjekovima pripadao Mletačkoj republici, i zato je &nbsp;važno da smo svi povezani u regionu. I prioritet Vlade Italije je da se &nbsp;centar gravitacije u Evropi prebaci sa sjevera ka Mediteranu, jer je to &nbsp;centar i srce Evrope. To će biti dobro i za robu, i za stanovništvo- &nbsp;istakao je Ćićoli.
Kaže da je Crna Gora mala, ali veoma istorijski značajna.
- Plava &nbsp;privreda, turizam i ekologija glavni su stubovi Crne Gore. Kada je &nbsp;riječ o crnogorskoj privredi, turizam je značajan segment, i ja sam &nbsp;lično učestvovao u izgradnji Strategije EU o slobodnim lukama, i mi &nbsp;moramo imati luke u tom dijelu, i obezbijediti finansijske resurse kako &nbsp;&nbsp;bi se ostvario rast Crne Gore u tom pogledu- naveo je on.
Poslanica EP Tsvetelina Penkova govorila je održivom turizmu kao ekonomskom pokretaču.
- Naša &nbsp;je dužnost da se uvjerimo da turizam neće samo nastaviti da cvjeta, već &nbsp;da se steknu uslovi da turizam ostvari održiv ekonomski rast- istakla &nbsp;je Penkova.
Investirajući u održivi turizam Crna Gora može održati ekonomski rast i očuvati životnu sredinu, istakla je Penkova..
Poslanik &nbsp;SD-a Boris Mugoša istakao je da turizam u Crnoj Gori generiše visoke &nbsp;prihode, ali da se mora voditi računa i o očuvanju životne sredine.&nbsp;
- Resurse koje imamo moramo adekvatno valorizovati vodeći računa o zaštiti životne sredine- istakao je Mugoša.
On &nbsp;je posebno ukazao na područje Velike plaže u Crnoj Gori, ističući da je &nbsp;to veliki dragulj Crne Gore. Sada se pojavljuje Vladina ideja, kazao &nbsp;je, da se taj prostor da određenom investitoru a potpisuje se ugovor sa &nbsp;jednom državom gdje se on izdiže u nekim segmentima iznad našeg &nbsp;zakonodavstva. Uz to, imamo i protivljenje lokalne zajednice, dodaje.&nbsp;
- To &nbsp;je veliki problem. Imamo niz spornih odredbi a imamo i Sporazum o &nbsp;stabilizaciji i pridruživajnju između EU i Crne Gore, gdje se navodi da &nbsp;ne smije da bude diskriminacije prema kompanijama u zemlji i onima iz &nbsp;EU. Moramo biti veoma oprezni, ja jesam za investiranje, ali ne za &nbsp;devastiranje. Treba nam balans između privlačenja investicija i &nbsp;dugoročne održivosti- rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže &nbsp;da na ovako malom području imamo pet nacionalnih parkova, područja koja &nbsp;su pod UNESCO zaštitom, područja koja su na Ramsarskoj listi, zbog čega &nbsp;smo, kako kaže, posebo odgovorni prema prirodi.
Sa prvog dana sjednice juče je poručeno da je Crna Gora ostvarila istorijski iskorak u pregovorima sa EU.
Odbor je razmijenio mišljenja o &nbsp;odnosima EU i Crne Gore i stanju pristupnih pregovora, a govoriće se o &nbsp;Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava, &nbsp;uključujući izborne procese.

Većina u Evropskom parlamentu za to da Crna Gora pristupi Evropskoj uniji tokom trenutnog saziva EP

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je na sastanku sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimirom Jukićem istakao da Bosna i Hercegovina može računati na Crnu Goru kao iskrenog partnera u svim integracionim procesima, te da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama.
Nurković je primio danas ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimira Jukića.&nbsp;
Tom prilikom Nurković je poželio dobrodošlicu ambasadoru Jukiću i zahvalio mu se na posjeti, ističući da ovaj susret, kao i učestali susreti državnih lidera, predstavljaju nastavak kontinuirane saradnje između dvije iskrene i prijateljske države.
Sagovornici su se usaglasili kako je jutrošnje saopštenje potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića razjasnilo određene nedoumice koje su se pojavile u posljednje vrijeme i složili su se sa njegovom izjavom kako dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.
Takođe, potpredsjednik Skupštine je istakao da Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima, naročito u oblasti međudržavne i parlamentarne saradnje.
Jukić zahvalio se na srdačnom prijemu i izrazio zadovoljstvo ovim susretom.&nbsp;
On je naglasio iskrenu podršku Bosne i Hercegovine Crnoj Gori na njenom evropskom putu, te istakao važnost što skorijeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, čime bi i Bosna i Hercegovina imala dodatni podstrek ka evropskim integracijama.&nbsp;
Takođe, Jukić je naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO savezu, što donosi dodatnu stabilnost regionu i predstavlja benefit i za Bosnu i Hercegovinu, koja takođe teži priključenju ovom savezu.
Tokom sastanka poseban fokus stavljen je na dodatnu saradnju parlamenata dvije države, jačanje međusobnih odnosa i unapređenje razmjene studenata, s ciljem njihovog usavršavanja na prestižnim univerzitetima u obje zemlje.
Na kraju sastanka, sagovornici su razmijenili informacije o planiranim budućim uzajamnim posjetama i naglasili značaj međusobne podrške u očuvanju stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Nurković sa Jukićem: Crna Gora će nastaviti da pruža podršku BiH u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Crna Gora ima nultu toleranciju na ratne zločine, te da se neće smiriti dok svi ne budu rasvijetljeni do kraja.
Spajić je rekao da je odnos Crne Gore prema presudama Evropskog suda za ljudska prava "strikni primjer vladavine prava" u našoj zemlji.
- Stopostotnoj usklađenosti spoljnoj politici svjedoči i registar štete koji smo podržali. Što se tiče ratnih zločina, Crna Gora je pohvaljena da smo jedna od najaktivnijih država po pitanju rasvetljavanja ratnih zločina. Imamo nultu toleranciju na to i nećemo se smiriti dok sve ratne zločine ne rasvijetlimo do kraha - rekao je Spajić na konferenciji za medije nakon susreta sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope Alanom Berseom.
Rekao je da je Crnoj Gori velika čast što će predsjedavati Savjetom Evrope 2026. godine.
- Tada očekujemo zatvaranje Poglavlja 23 i 24. Na pravi način ćemo biti dio evropske zajednice. Zatvaranje svih poglavlja na kraju 2026. bi značilo da bi se mogli priključirti EU do 2028. godine - naveo je Spajić.
Kako je istakao, nada se da će Crna Gora pomoći drugim zemljama da usvoje standarde koje naša država usvaja.
Berse je kazao da je da u potpunosti podržavaju put Crne Gore u Evropsku uniju. Crna Gora, naveo je on, bitna članica Savjeta Evrope, koja je posvećena evropskim vrijednostima.
- Nastavićemo da podržavamo Crnu Goru i ekspertizom i na sve druge načine - poručio je Berse.

Spajić: Nulta tolerancija na ratne zločine, nećemo se smiriti dok ih sve ne rasvijetlimo

Iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju i nakon konsultacija sa advokatima ću viđeti što mi je dalje činjeti - saopštio je Portalu ETV profesor matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš kojeg je aktuelni v.d. direktora te škole Zoran Pejović kaznio skidanjem 20 odsto s plate jer je, prema njegovom mišljenju, povrijedio ugled njegove prethodnice Biljane Vučurović iznoseći vrjednosne sudove o njenom postupanju u slučaju Radomana Čečovića - profesora koji je bivšu učenicu Saru Vujisić, tek pošto je završila školovanje u toj ustanovi, seksualno uznemiravao porukama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučurović je Čečovića tada kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - dakle, 10 odsto više od iznosa kojim je Kankaraš sada kažnjen jer je u gostovanju na Televiziji E otvoreno govorio o propustima u slučaju zbog kojeg je Vučurović u januaru i smijenjena.&nbsp;
<h2>SLOBODA GOVORA - POVREDA RADNE OBAVEZE</h2>
Na pitanje osjeća li se kao da ga je školska uprava ovakvom sankcijom izjednačila sa Čečovićem, Kankaraš nam je rekao da ga je to duboko razočaralo.
- Međutim, nije ključna stvar u osjećanjima koliko u činjenici da se sloboda govora tretira kao teška povreda radne obaveze. To je sramota! Kakav ovo treba primjer da da novim naraštajima koje se ovđe školuju? U svojim nastupima ja nijesam izrekao nikakve novine, već sam javno rekao što većina kolega i međusobno govori. Kriv sam što javno govorim što mislim - a ne iza leđa kao što je odlika „normalnog svijeta“ - jasan je Kankaraš.
Trenutna logika izricanja kazni se, prema njegovom mišljenju, sadrži u održavanju međuljudskih odnosa u nekoj ravnoteži.
- Već sam i prije navodio da jedan dio kolega, koji je gravitirao iza Vučurović dok je bila direktorica, želi da me odstrani iz ove škole - pa je v.d. direktor da našao neko kompromisno rješene. Htio je da postigne da budu i vuci siti i ovce na broju... A bogami ne vjerujem da je ostvareno ni jedno ni drugo - podvukao je Kankaraš ističući da je to jedino tumačenje koje ima za ovaj potpuno nelogični postupak.
<h2>DVOSTRUKI ARŠINI UPRAVE</h2>
Ukazao je da u svemu ovome imamo još jedan kuriozitet - da nije sankcionisan profesor koji ga je u pismenoj prepisci vrijeđao nakon gostovanja na TV E.
- Nakon mog nastupa na TV E pretrpio sam žešće verbalni napad od strane jednog zapošljenog u Gimnaziji, koje su uključivale otvorene uvrede na račun mojeg ugleda, integriteta, dostojanstva i tako dalje čija je očita namjera bila ponižavanje moje ličnosti a kasnije i otvorene prijetnje zbog kojih sam se obratio i policiji. Sve se to dogodilo u okviru školske prepiske zbog čega sam zahtijevao pokretanje disciplinskog postupka - ali to u tom slučaju nije učinjeno. Iznenađuje da je izostala ova efikasnost koja je ispoljena po pitanju inicijative Vučurović. Kako to? - pita se Kankaraš.
<h2>UPOZORENJE I DISCIPLINSKI</h2>
Kankarašu je prethodno 14. marta uručeno upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ - koje je inicirala Vučurović, a pokretanje disciplinskog postupka protiv njega, kako je Portal ETV ranije objavio, inicirao je dio njegovih kolega.
U dopisu, koji je potpisao aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, pisalo je da je Vučurović ocijenila da joj je Kankaraš povrijedio ugled i dostojanstvo.
U tom dokumentu Vučurović je nemušto citirala navode iz njegovog gostovanja, zamjerila mu je što konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi, ali i ocijenila da Kankaraš „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?! Sporno joj je bilo i to što je pomenuo njeno političko opredjeljenje.
<h2>ČINJENICE</h2>
Kankaraš je u gostovanju na TV E govorio i konstatovao ono što je Prosvjetna inspekcija već utvrdila - da Vučurović nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, da nije prijavila slučaj nadležnima, te da profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
On nije bio usamljen u ovom stavu. Brojni građani su zbog slučaja „Čečović - Vujisić“ protestovali zahtijevajući smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
U tom periodu je vođena kampanja za odbranu njenog lika i djela - kako od dijela profesora koji je podržavaju, a koji su njenu pres konferenciju ispratili gromoglasnim aplauzima, tako i iz političke frakcije iz koje dolazi njen suprug Jovan Jole Vučurović - koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Vučurović je, inače, od 12. marta zvanično postala savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića - neformalnog lidera parlamentarne većine, ali i političke frakcije koja joj je stala u odbranu.

Kankaraš: Pejović htio da vuci budu siti i ovce na broju, iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: irska