Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman boravio je, na poziv predsjednika Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore Adila Özuzuna, u Turskoj, u regionu Balikesir i tom prilikom poručio da Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori. Tokom posjete opštinama Burhanija, Ajvalik i Edremit, Šahman se susreo sa stotinama iseljenika i njihovih potomaka koji su ovaj dio Turske naseljavali u više navrata - nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, te tokom šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. - Naše iseljeništvo ima značajnu ulogu u jačanju veza između savremenih zemalja kakve su danas Crna Gora i Turska. Prvim generacijama koje su došle iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Nikšića, Rožaja nije bilo lako, ali su ovdje izgradili svoje porodice, pokrenuli uspješne biznise i afirmisali se u politici, nauci, kulturi i sportu. Njihovi potomci danas predstavljaju most saradnje između naše dvije države - naglasio je Šahman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom</figcaption> </figure>  On je istakao sličnosti između regiona Balikesira i crnogorskog primorja - maslinarstvo, razvijen turizam i suživot različitih kultura - što predstavlja značajan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje. - Crna Gora i Turska imaju odlične odnose kao prijateljske zemlje i saveznice u NATO savezu, a Crna Gora teži i članstvu u Evropskoj uniji. Naše iseljeništvo u Turskoj može biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeće veze - dodao je Šahman. Zaključio je da je potrebna veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka. Tokom boravka u Turskoj, Šahman je razgovarao sa zvaničnicima ovog regiona i to sa Čumali Atilom, guvernerom okruga Burhanija, te Mesutom Erginom, gradonačelnikom Ajvalika-čije je porijeklo iz Pljevalja, od prezimena Bošković.&nbsp; On se sastao i sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom, kao i sa prvim čovjekom Burhanije Ali Kemalom Devecilerom uz podsjećanje da Burhanija od ranije ima sporazum o saradnji sa pobratimskom opštinom Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom</figcaption> </figure>  O turističkim i ekonomskim potencijalima Crne Gore, mogućnostima investiranja i razvojnim šansama naše zemlje, predsjednik BDP-a je govorio na sesiji u organizaciji Privredne komore grada Ajvalika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahman u posjeti iseljenicima u Turskoj: Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori

Na poziv organizatora Evroazijskog ekonomskog foruma u organizaciji Marmara grupe, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković boravi u službenoj posjeti Republici Turskoj, a ovom prilikom sastao se i sa predsjednikom Privredne komore Istanbula, Šekibom Avdagićem, sa kojim je razgovarao o inteziviranju privredne saradnje.
Nurković je posjetu Turskoj započeo sastankom sa članovima udruženja „Turska Bosna Sandžak“ koje okuplja najveći broj iseljenika porijeklom iz Crne Gore, sa kojima je razgovarao o načinima bolje saradnje između dijaspore i matice.
- Nurković je u svom obraćanju istakao zahvalnost na podršci Crnoj Gori, koja je uvijek vidljiva i bezrezervna u želji da se pokaže, da i ako nakon dugog niza godina oni i njihove porodice Crnu Goru, zemlju u kojoj su rođeni nose u srcu. Posebno je naglašena uloga iseljenika u očuvanju identiteta i spremnosti da se uvijek stane uz svoj narod, bez obzira na udaljenost- navodi se u saopštenju.
Značajan segment posjete odnosio se na susret sa Šekibom Avdagićem, predsjednikom Privredne komore Istanbula, druge po veličini u svijetu, koja predstavlja snažnu poslovnu mrežu sa preko 820.000 članova, 40.000 stranih firmi, kao i 300.000 privatnih preduzetnika.&nbsp;
- Tokom prijateljskog razgovora, Nurković je predstavio aktuelnu investicionu klimu u Crnoj Gori, naglašavajući stabilne političke odnose između Crne Gore i Turske kao temelj za intenzivniju privrednu saradnju, a Avdagić je izrazio spremnost da organizuje privredni forum u Republici Turskoj, bude domaćin delegaciji iz Crne Gore i uspostavi saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore i Unijom poslodavaca- poručeno je iz Nurkovićevog kabineta.
Kako je istaknuto u saopštenju, dogovoreno je da timovi sa obje strane odmah započnu pripreme za konkretne aktivnosti koje uključuju: organizaciju foruma, radne posjete i sektorsku saradnju u oblastima energetike, poljoprivrede, građevine, turizma i obrazovanja.
Nurković se u Turskoj takođe sastao sa predsjednikom Opštine Umranije, Ismetom Jildrimom, sa kojim je dogovoreno bratimljenje opštine Umranije sa jednom crnogorskom opštinom koja bude pokazala interesovanje.&nbsp;
Razgovarano je i o saradnji u sportu, obrazovanju, razmjeni kadrova i zajedničkoj realizaciji infrastrukturnih i kulturnih projekata.
Delegaciju potpredsjednika Skupštine činili su i generalni konzul Crne Gore u Istanbulu, Branislav Karadžić, te savjetnik potpredsjednika, Zijad Halilović.

Nurković u Turskoj: Inteziviranje ekonomske saradnje kroz organizaciju privrednog foruma, sa iseljenicima o očuvanju identiteta

Nakon očekivane odluke crnogorske dijaspore iz Sjedinjenih Američkih Država da odbiju bilo kakvu saradnju sa Bošnjačkom strankom i njenim predstavnicima i mi, dijaspora iz Njemačke, na elektronskoj sjednici, donijeli smo odluku da ne sarađujemo sa ovom partijom - saopštili su Portalu ETV predstavnici dijela dijaspore iz Njemačke.
Ističu da su „zbog otvorene saradnje Bošnjačke stranke sa aktuelnom pročetničkom Vladom na čelu sa vojvodom iz 'Krnje jele', Mandićem i drugim njemu sličnim neprijateljima Crne Gore, kao i ataka na ustavnopravni sistem naše države“ odlučili da „na svim poljima prekidaju saradnju sa Bošnjačkom strankom, kao i svim njenim predstavnicima“.
- Ovom jasnom odlukom nas većinske crnogorske dijaspore iz Njemačke poručujemo Bošnjačkoj stranci da nijesu dobrodošli, kako kod nas u Njemačku, tako ni kod naših familija u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju dostavljenom našem portalu.
Poručili su Bošnjačkoj stranci da je njihova „otvorena saradnja sa istorijskim neprijateljem Crne Gore - četnicima i njihovim komandantima Mandićem i Vučićem, uz aminovanje Srpske pravoslavne crkve, prevršila svaku mjeru i ne priliči civilizovanom društvu“.
- Zbog toga vam javno poručujemo, dok god ste dio aktuelne pročetničke vlade, za vas neće biti mjesta na bilo kojem polju saradnje sa crnogorskom dijasporom iz SR Njemačke - zaključili su u saopštenju.

Kaćuša Krsmanović

Iseljenici iz Njemačke neće više sarađivati sa Bošnjačkom strankom

Na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje programa u oblastima saradnje sa dijasporom i iseljenicima Ministarstvo dijaspore sufinansiralo je 107 projekata u vrijednosti od 210 hiljada eura.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da su stigle 133 prijave koje je kandidovalo 80 organizacija dijaspore iz 15 država.
On je kazao da je sufinansiranje važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju crnogorku dijasporu širom svijeta.
- Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, jačamo vezu dijaspore sa svojom maticom - naveo je Azemoviću saopštenju medijima.
On je kazao da će ovo biti jedan od načina na koji će Ministarstvo podsticati njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima.

Sufinansirano 107 projekata saradnje sa dijasporom

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apeluje na sve relevantne aktere da omoguće neometanu realizaciju nastavnog procesa i funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova, s obzirom na to da blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama.
U ovom resoru su obaviješteni od Jugopetrola Kotor da usljed najavljene blokade prevoznika Luke Bar i petrolejskih instalacija u kojima se skladišti gorivo tokom trajanja blokade neće biti u mogućnosti da vrši isporuku energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
- Novonastala situacija u značajnoj mjeri otežava funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova u ovom periodu godine kada sistemi grijanja moraju biti u punom kapacitetu, te bilo kakvo odstupanje od ustaljene rutine održavanja ustanova može direktno uticati na nesmetano odvijanje nastavnog procesa, te na zakonsku obavezu obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja nastave za sve učenike - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprevoznici-danas-blokiraju-granice-udar-na-markete-i-benzinske-pumpe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MPNI apeluje: Blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama

The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Koprivica: The last chance for electoral reform

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5" data-rendition-name="original" width="3000" height="2000" loading="lazy" alt="Minesota, Mineapolis, SAD"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

Tag: iseljenici