Vođa Islamske države (ISIS) u Iraku i Siriji, Abdalah Maki Mosleh al-Rifai, ubijen je u Iraku tokom operacije koju su izveli pripadnici iračke nacionalne obavještajne službe sa snagama koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, objavili su američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) i irački premijer. 
 
- Iračani nastavljaju s impresivnim pobjedama nad snagama tame i terorizma- rekao je premijer Mohamed Shia al-Sudani u izjavi na platformi X, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Navodi se da je Al-Rifai, poznat i kao Abu Kadija, bio zamjenik kalifa militantne grupe i opisan kao jedan od najopasnijih terorista u Iraku i svijetu. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp u petak uveče na svojoj platformi Truth Social kazao je da ubijen bjegunac, vođa ISIS-a u Iraku. 
 
- Naši hrabri ratnici neumorno su ga lovili u saradnji s iračkom vladom i kurdskom regionalnom vladom- dodao je Tramp. 
 
CENTCOM je u objavi na društvenim mrežama izvijestio da je Abu Khadija ubijen u preciznom vazdušnom napadu u iračkoj provinciji Al Anbar, u operaciji u kojoj su učestvovale iračke obavještajne snage i američke snage CENTCOM-a. 
 
U napadu je ubijen i drugi operativac ISIS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ubijen vođa Islamske države u Iraku i Siriji

Austrijske vlasti potvrdile su da se smrtonosni napad nožem u Filahu tretira kao teroristički napad s islamističkom pozadinom.
Osumnjičeni, 23-godišnji Sirijac, zakleo se na vjernost takozvanoj "Islamskoj državi", što potvrđuje i zastava te terorističke organizacije pronađena u njegovom stanu.
Napad, koji se dogodio sinoć, rezultirao je smrću četrnaestogodišnjeg dječaka, dok je pet osoba povrijeđeno. Prema informacijama policije, ranjeni imaju između 14 i 32 godine. Napadač je uhapšen, a iako je postojala sumnja na drugog osumnjičenog, ta informacija nije potvrđena.
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner izjavio je da se osumnjičeni radikalizovao putem interneta, posebno putem društvenih mreža kao što je TikTok, gdje je pratio islamističke propovjednike. Uprkos tome, nije bio na listi potencijalno opasnih osoba austrijskih bezbjednosnih službi, niti je imao prethodni krivični dosije.
Nakon ovog napada, austrijske vlasti najavile su masovne provjere osoba koje su u posljednjih nekoliko godina dobile zaštitni status, s posebnim fokusom na Sirijce i Avganistance. Ministar Karner naglasio je potrebu za odlučnim akcijama protiv prijetnji po nacionalnu bezbjednost, što uključuje zatvaranje i deportaciju napadača, kao i povećanu kontrolu nad osobama koje su stekle status izbjeglice.
U okviru hitnih mjera, glavna željeznička stanica u Filahu bila je privremeno zatvorena zbog sumnje na mogućeg saučesnika, ali kasnije je ponovo otvorean nakon što se ta sumnja pokazala neutemeljenom.
Policija i hitne službe su brzo reagovale, a ministar Karner izrazio je zahvalnost svima koji su učestvovali u akciji i saučesće porodicama žertava.

500x500

1084x550

Teroristički napad u Austriji: Sirijac se zakleo na vjernost Islamskoj državi

Nove sirijske vlasti objavile su danas da su spriječile napad ekstremističke grupe Islamska država na mauzolej Sajeda Zeinaba, koji pohađaju šiitski vjernici u južnom predgrađu glavnog grada Sirije Damaska.
Državna agencija SANA javila je, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika obavještajne sužbe, da su članovi jedne ćelije Islamske države, koji su planirali napad, uhapšeni.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je snimke četiri osobe, predstavljene kao „članovi ćelije“ Islamske države i dodalo da su bezbjednosne snage upale u njihovo skrovište kod Damaska.
Ovo je prva objava tog tgipa novih sirijskih vlasti, koje su došle na vlast pošto je pobunjenička koalicija predvođena sunitskom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS) 8. decembra svrgnula s vlast Bašara al Asada, prenosi agencija Frans pres.
Mauzolej Sajida Zeinaba je bio na meti ranijih napada Islamske države na šiitske hodočasnike. Islamska država primjenjuje ekstremno tumačenje sunitskog islama i smatra šiite nevjernicima.
U 2023. godini motocikl sa eksplozivom aktiviran je u tom mauzoleju, kada je ubijeno najmanje šest osoba, a desetine je ranjeno, dan prije šiitskog svetog dana Ašure.
Objava o tome da je napad spriječen je, kako izgleda, još jedan pokušaj novih vođa zemlje da daju uvjeravanja vjerskim manjinama, uključujući i onim koje se smatraju pristalicama bivše vlade Bašara Asada.
Asad, član aluitske manjine bio je saveznik Irana i libanske šiitske militantne grupe Hezbolah, kao i sa iračkim milicijama koje podržava Iran.

Sirijska obavještajna agencija objavila da je spriječila napad Islamske države na šiitski mauzolej

Iran je potvrdio hapšenje italijanske novinarke Ćećilije Sale zbog "kršenja zakona Islamske Republike", prenijela je iranska zvanična novinska agencija IRNA.
Sala, koja radi za list "Il Foljo" i podkast kompaniju "Kora medija", privedena je u Teheranu 19. decembra, saopštilo je italijansko Ministarstvo spoljnih poslova.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani odbio je da kaže da li bi slučaj mogao biti povezan sa hapšenjem jednog Iranca u Italiji ovog mjeseca, na zahtev Sjedinjenih Država.
Slučaj italijanske novinarke koja je zadržana u Iranu je "komplikovan", ali se Rim nada da će Salu brzo vratiti kući, rekao je Tajani.
- Italijanska državljanka Ćećilija Sala otputovala je u Iran 13. decembra sa novinarskom vizom i privedena je 19. decembra... zbog kršenja zakona Islamske Republike - navodi se u saopštenju iranskog Ministarstva kulture, prenosi IRNA.
Kora medija je saopštila da je Sala otišla iz Rima u Iran 12. decembra sa važećom novinarskom vizom i da je dala nekoliko intervjua i producirala tri epizode svog podkasta „Priče“.
Trebalo je da se vrati u Rim 20. decembra. Sala je telefonom kontaktirala svoju porodicu, a italijanska ambasada u Teheranu je obaviještena o njenom pritvoru, navodi se u saopštenju.
Posljednjih godina, iranske bezbjednosne snage uhapsile su desetine stranaca i dvojnih državljana, uglavnom pod optužbama u vezi sa špijunažom i bezbjednošću.
Grupe za ljudska prava optužile su Iran da takvim hapšenjima pokušava da izvuče ustupke od drugih zemalja. Iran negira da je uzimao zarobljenike kako bi stekao diplomatsku moć.

Italijanska novinarka uhapšena u Iranu

Sud u Holandiji je osudio izvjesnu Hasnu A. za zločine protiv čovječnosti, zbog toga što je kao roba držala ženu Jezida u Siriji tokom vladavine Islamske države i osudio je na 10 godina zatvora.
Okružni sud u Hagu proglasio je Hasnu A. krivom za više krivičnih djela zbog putovanja u Siriju 2015. godine da bi se pridružila Islamskoj državi. Hasna, koja je sa sobom povela svog tada četvorogodišnjeg sina, udala se za militanta i dobila je ženu Jezid da joj služi kao kućna sluškinja.
Državno tužilaštvo je tražilo kaznu od osam godina, ali je sud izrekao kaznu od deset godina zatvora, dijelom i zbog toga što je Hasna A. i dalje iznosila ekstremističke stavove.
Napadi na Jezide počeli su u avgustu 2014, kada su militanti IS napali tu izolovanu vjersku grupu koju su smatrali jereticima. Ubijali su muškarce i dječake, a žene prodavali kao seksualno roblje. Oko 300.000 njih je pobjeglo.
Hasna A, čije puno ime nije objavljeno u skladu sa holandskim zakonima o privatnosti, negirala je optužbe. Tokom saslušanja u oktobru ona je tvrdila da je njen muž odgovoran za sve.

Holanđanka koja je držala ženu kao roba u Siriji osuđena na 10 godina zatvora

Ekstremistička grupa "Islamska država" preuzela je odgovornost za bombaški napad tokom vikenda u kojem su ubijena dva policijska zvaničnika u nemirnom jugozapadnom Pakistanu, saopštili su zvaničnici 16. septembra.
Analitičari kažu da je najnovije nasilje znak sve veće koordinacije između islamstičkih militanata i separatista koji su godinama napadali snage sigurnosti i civile u naftom i gasom bogatoj provinciji Beludžistan koja se graniči sa Iranom i Afganistanom, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ekstremistička grupa je u saopštenju navela da je detonirala eksplozivnu napravu dan ranije čija je meta bilo pakistansko policijsko vozilo u gradu Kučlaku, u blizini Kvete, glavnog grada Beludžistana.
Pakistanski zvaničnici kažu da su u napadu poginula dva policajca, a dvojica su ranjena na autoputu. Oslobodilačka vojska Beludžistana je ranije preuzela odgovornost za takve napade, ali je "Islamska država" izvela slične napade posljednjih mjeseci.

"Islamska država" preuzela odgovornost za napad u Pakistanu

Dejanu Đinoviću koji se sumnjiči da je u ponedjeljak ubio Zorana Nikolova u Zeti određen je pritvor do 30 dana.
Njemu je pritvor odredio sudija za istrage Goran Šćepanović.
- Nakon saslusanja okrivljenom D.Đ. određen je pritvor zbog postojanja osnovane sumnje da je izvšio krivično djelo teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - saopštila je za Portal ETV portaprol Višeg suda Ivana Vukmirović.
Osumnjičenom je, kako je kazala, određen pritvor po pritvorskim osnovima iz člana 175 st.1 tač.1,2,4 ZKP-a. 
Nikolov je preminuo nako pucnjave u objektu "Šansa" u Zeti.
Đinović je uhapšen u utorak.

Đinoviću pritvor do 30 dana

Ulcinjani će u subotu Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu I predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Skupština opštine je ranije usvojila zaključke i rekla kakve investicije želi, ali Vlada i premijer su se oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Zato je odlučeno da umjesto slavlja, u ovom gradu bude organizovan veliki protest sa kog će još jednom biti poručeno da Ulcinjani traže transparentnost i učešće u odlučivanju, da se istorija, identitet i prirodna bogatstva ne mogu ustupiti nekome zarad uskih interesa, te da jesu za investicije, ali ne pod uslovima koji štete nteresima Ulcinja.
- Prve subote u aprilu slavi se Dan Ulcinja, uz festivalski program, sa gostima iz zemlje i regiona, sa predstavnicima diplomatskog kora i sa građanima. Međutim, pošto su stavovi Skupštine Opštine Ulcinj ignorisani i nisu uzeti u obzir, odlučili smo da ovu sjednicu Skupštine Opštine održimo na Maloj plaži, zajedno sa našim građanima i prijateljima. Otkazali smo gotovo sve svečane aktivnosti, osim onih namijenjenih našoj djeci – oni treba da se raduju, jer sve što radimo, radimo za njih - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On je podsjetio i da su održali dvije sjednice Skupštine opštine, na kojima su jasno pokazali kakve su investicije potrebne Ulcinju i poručili da ne prihvataju megainvesticiju kakva je najavljena.
- Uprkos tome, Vlada je nastavila da, suprotno evropskim normama i putem Vocapa, donosi odluke o našoj budućnosti i budućnosti naše djece. Zbog toga smo odlučili da u subotu obilježimo Dan Ulcinja zajedno sa građanima na Rivi. Smatramo da su ove odluke štetne i ne smiju biti potvrđene - poručio je Nimanbegu.
Uz Nimanbegua su na konferenciji bili predstavnici svih političkih partija u Ulcinju. On je istakao da svi dijele istu zabrinutost i istu bojazan, i poručuju da Ulcinj nije na prodaju.&nbsp;
- Skupština Opštine je jednoglasno rekla kakve investicije želimo. Danas smo ovdje da pošaljemo jasnu poruku: cijeli Ulcinj govori jednim glasom! Naše poruke Vladi su jasne: mi jesmo za investicije i razvoj, ali ne pod uslovima koji štete interesima Ulcinja. Tražimo transparentnost i učešće u odlučivanju – odluke o budućnosti našeg grada ne mogu se donositi jednostrano. Ulcinj nije na prodaju! Naš identitet, istorija i prirodna bogatstva ne mogu se ustupiti zbog nečijih uskih interesa - istakao je prvi čovjek Ulcinja.
On je naglasio da protest zakazan za subotu nema političke zastave , te da je to protest građana za budućnost Ulcinja.
- Turizam je javni interes, ali izgradnja stanova nije. Želimo razvoj turizma, ali ne na štetu prirode, ne na štetu ulcinjskih porodica i njihove ekonomije, ne na štetu budućih generacija. Želimo otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima – IT industriji, nautici, medicini, proizvodnji, brodogradnj. Želimo da razvijamo Ulcinj tako da stvorimo održivu ekonomiju i obezbijedimo posao za sve nas - jasno je poručio Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da Ulcinju podrška treba sada. Veoma im znači i jasan stav i podrška predsjednika Države Jakova Milatovića. Očekuje i u subotu podršku zvaničknika, ambasadora, prijatelja Ulcinja.
- Svi koji vole Ulcinj su dobrodošli, iz svih krajeva Crne Gore. Sigurni smo da ovaj glas koji sada Vladi upućujemo je veoma snažan. A ta snaga stoji , ne samo u zaključcima I odlukama SO Ulcinj, već i u zajedništvu političkih subjekata, u zajedništvu svih građana svih nacionalnosti i taj odgovor svaka Vlada mora uzeti ozbiljno - istakao je Nimanbegu.
Na konferenciji na protest u subotu građane i sve ljude koji vole Ulcinj pozvali su predstavnici svih političkih partija, kao i predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Popović.
- Odluka da Dan grada obilježimo na ovaj način rezultat je zabrrinutosti i odgovornosti prema budućnosti Ulcinja. Projekti, poput ovog, budi ozbiljnu sumnju u pogledu transparentnosti, održivosti i očuvanja i razvoja turizma u Ulcinju. Naš grad ima pravo na razvoj, al on mora biti u skladu sa potrebama i voljom njegovih građana - poručila je Popović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka istakao je da je premijer CRne Gore Milojko Spajić ovakvim odnosom prema Ulcinju postigao samo jedno.
- Za početak ujedinio je sve političke partije u Ulcinju koje decenijama unazad nijesu uspjele da nađu zajednički jezik. Ali zato danas svi pričamo istim jezikom I govorimo – Ulcinj nije na prodaju! Niko ne razmišlja o desetinama milijardi eura koje su građani Ulcinja investirali u svoje domove i budućnost. Nego se jednim potpisom našao čovjek da prodaje sudbinu jednog čitavog grada - rekao je Zenka.

Nimanbegu: Ulcinj govori jednim glasom, u subotu svi na protest

U prva dva mjeseca ove godine izvršeno je 11.712 inspekcijskih pregleda. Ukupan efekat izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima za januar i februar 2025. godine iznosio je 930.129 eura, navedeno je u Informaciji o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora koju je Vlada usvojila na današnjoj konferenciji.
Redovnih inspekcijskih nadzora bilo je 8.364, inspekcijskih nadzora po inicijativi bilo je ukupno 957, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno ukupno 1.251. 
Naglašeno je da je došlo do porasta broja inspekcijskih nadzora u februaru u odnosu na januar 2025. godine, tačnije povećan je broj svih vrsta inspekcijskih nadzora. 
- Ukupan efekat izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima za izvještajni period, tačnije za januar i februar 2025. godine iznosio je 930.129 eura. Ovdje je bitno napomenuti da je došlo do porasta u broju izrečenih kazni po prekršajnim nalozima, tačnije u februaru mjesecu je taj iznos povećan, u odnosu na januar mjesec za iznos od 128.290 eura - saopšteno je iz Vlade.
U izvještajnom periodu podnijeto je 108 zahtjeva za pokretranje prekršajnog postupka kod nadležnih sudova za prekršaje. 
Kad je u pitanju Akcioni plan za pojačani inspekcijske nadzore tokom ljetnje turističke sezone 2025, realizacija je planirana u šest opština i to : Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi u četiri smjene od po 15 dana počevši od 29. juna do 31. avgusta.

U prva dva mjeseca 11.712 inspekcijskih pregleda, 930.129 eura novčanih kazni

Suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih danas je odgođeno za 22. april jer je vijeće Višeg suda odlučilo da spoji ovaj postupak sa predmetom protiv Petra Mujovića.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera je i Milan Vujotić ali i suspendovani službenik policije Petar Lazovića, odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Jedan od branilaca Lazovića advokat Nikola Martinović zatražio je da se sa ovim predmetom spoji i proces protiv optuženog Petra Lazovića i Mila Božovića i ostalih.
Martinović je ukazao da Petar Lazović nema krucijalne podatke o procesnim radnjama i SDT trebalo bi da saopšti sa kojim domaćim procesnim radnjama izjednačava skaj prepiske koje su predložene kao dokaz.
- Jasno je da Lazović ne zna prirodu dokaza - kazao je Martinović. Istakao je da se radi o klasičnim zloupotrebama tužioca prema Lazoviću.
-Zakon o međunarodnoj pomoći obavezuje svaki pravosudni organ da dokaze upodobi domaćem pravu, to se odnosi i na Specijalno državno tužilaštvo i dužni su bili da saopšte sve dokaze Petru Lazoviću - kazao je Martinović.
I advokat Dragan Mitrić ukazao je da smatra da Specijalno državno tužilaštvo i vijeće Višeg suda postupaju nezakonito.
-Tužilaštvo i vijeće Višeg suda koje potvrđuje ovakve optužnice dovele su nas u situaciju da je Specijalno odeljenje zatrpano predmetima i da ne mogu postupati zakonito - kazao je Mitrić.
Tužilac Zoran Vučinić protivio se prijedlogu Martinovića za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je o optuženi Božović.
Advokat Martinović kazao je novinarima ispred suda da je njegov klijent Petar Lazović u pritvoru tri godine i da je odbrana Lazovića više puta insistirala da se predmeti završavaju i nijednom nije tražila odlaganje.&nbsp;
- Danas smo čuli da je Tužilaštvo tražilo spajanje sa predmetom za koje je odluku Vrhovnog suda dobilo 24. 7. 2024 godine skoro godinu prije imalo je dovoljno vremena da sve svoje predloge dostavi sudu, a oni su to uradili dan pred ročišta. Tužilaštvo se protivilo i mom prijedlogu za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je optužen bivši predsednik opštine Budva Milo Božović i taj prijedlog je bio isključivo da bi se postupak ubrzao. Ja ne znam da li je cilj tužilaštva da mi imamo završene predmete ili da određene ljude drže u pritvoru beskonačno - kazao je Martinović.
Advokat Borivoje Borović kazao je da Petar Lazović &nbsp;tri godine u pritvoru a do sada se nijednom nije izjasnio o optužnom aktu.
- To govori da nema pravično i fer suđenje. Ja sam siguran da ni za 10 godina neće biti nijedne pravosnažna presude u ovim predmetima. Moj prijedlog ako Crne Gore želi da se približi Evropskoj uniji da poštuje princip jemstva da se pritvor zamijeni to mjerom i onda ne bi bilo suđenja u odsustvu, ne bi Crna Gora zapala u ćorsoka jer nema kapacitet da vodi ove predmete - istakao je Borović.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: islamska-drzava