Istanbulska konvencija je &nbsp;jedan moćan alat koji nam je dat u ruke, na način, na koji ja mislim i smatram, da ne treba ići ka revoluciji, nego ka tihoj evoluciji, koja podrazumijeva jedno fino štelovanje zakonskih rješenja, koja uopšte nijesu loša - &nbsp;kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Dražen Ćorović.
Samo od januara ove godine zabilježen je 101 prekršaj i 156 krivičnih djela povezanih sa nasiljem, nad ženama i porodici, gdje su nasilnici u 90 posto slučajeva muškarci, a prema podacima nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici. Istraživanja pokazuju da je od ukupnog broja počinilaca više od 70 do 75 posto jesu fini, ugledni muškarci koji su prihvaćeni u familiji, društvu, komšiluku. Preostalih 30 posto su muškarci koji imaju određene psihološke smetnje.
Statistika jasno prikazuje stanje stvari u društvu, kaže Ćorović, a porazna je činjenica da je nasilje &nbsp;nad ženama i porodično nasilje u porastu.
- Stvarnost je propadanje porodice, kao osnovne ćelije društva, i ne samo u posljednjih nekoliko godina, već i posljednjih nekoliko decenija. Tome se, što je jako zabrinjavajuće, ne nazire kraj. Mislim da se sistem, društvo u cjelini, država, nijesu znalački izborili sa ovim problemom, ne sagladavaju dubinu problema, ukoliko se takvo stanje nastavi jednostavno nećemo imati dobar institucionalni okvir. Upravo je država ta koja treba, i mora da pruži taj institucionalni okvir, koji se odnosi kako na izgradnju samih institucija, tako i na pisanje akata, zakona, doradu određenih pravilnika. S tim u vezi upućuju nas određena akta, kao što je Istanbulska konferencija, kako i na koji način da probamo, pokušamo, ako ne uspijemo da suzbijemo ovo i ovakvo nasilje. To je jedan moćan alat koji nam je dat u ruke, na način, na koji ja mislim i smatram, da ne treba ići ka revoluciji, nego ka tihoj evoluciji, koja podrazumijeva jedno fino štelovanje zakonskih rješenja, koja uopšte nijesu loša. Ovo kažem iz razloga zato što je naše zakonodavstvo dosta upodobljeno sa zakonodavstvom EU, &nbsp;i uopšte zemalja zapada, pa stim &nbsp;u vezi i naše zakonodavstvo uvodi novine, odnosno neka nova krivična djela koja se uvode u naš Krivični zakonik, kao što je seksualno uznemiravanje, ili proganje, ili najava krivičnog djela koje bi trebalo da se usvoji a radi se o krivičnom djelu femicid, koje je u planu da bude usvojeno - rekao je Ćorović.
Svako generalizovanje je opasno, smatra pm, jer svako biće individua za sebe, pa tako se ne može reći sa sigurnošću da su nasilnici ugledni ljudi.&nbsp;
- Do skoro je bio mejnstrim koji je išao suprotno, vašem posljednjem istraživanju, koje je govorilo da su to većinom ljudi koji su iz nižih slojeva, koji su neobrazovani, rudimentarnog tipa. Međutim, ovo istraživanje sasvim suprotno, pobija to. Apropo te priče moram da se osvrnem na svjedočenje jednog poznatog našeg neuropsihijatra, koji je inače bio i vještak pred sudom, kad ga je sudija pitao može li da profil ubice, on je rekao da ne može, jer je svaki čovjek potencijalni ubica. Isto je i ovo. Ne može da se napravi tačan profil, i zato kažem da je opasna svaka generalizacija. A kako to istraživanja pokazuju može da bude sasvim suprotno, da su njihove supruge, koje su emancipovane, ili iz višeg slojeva društva, slobodnije i danas lakše i brže prijavljuju takvo nasilje. Treba svaki slučaj zasebno posmatrati - istakao je Ćorović.
Jedna od definicija psihopate je, objašnjava on, da ne može da se prepozna, jer je do savršenstva doveo svoju mimikriju.
- Zato ste rekli, 70 do 75 posto su ugledni građani, koji nijesu imali nikakvu mrlju, za njega komšije i rođaci kažu sve najbolje. To je jedna mimikrija koja se tako prikazuje u društvu, i to su ljudi koji su sposobni da zavaraju bilo koga - zaključio je Ćorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3vmycYx31DI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćorović o nasilju u porodici: Svako generalizovanje opasno, svaki slučaj treba zasebno posmatrati

Podgoričanka koja je prijavila bivšeg supruga da je u avgustu 2023. fizički zlostavljao njihovu, tada trogodišnju, kćerku traži da se izrekne privremena mjera zaštite djeteta i spriječi njeno izlaganje nasilju, nakon što je lani sud dozvolio boravak djevojčice kod oca bez nadzora, a on je nedavno, kako tvrdi, ponovo fizički zlostavljao.
Ona zahtijeva hitnu reakciju ističući da je bivšeg supruga policiji prijavila 14. februara zbog nasilja nad djetetom, a sljedeću 17. februara, jer je nakon što je dan ranije preuzela dijete, primijetila više modrica na tijelu i glavi.
- Dijete mi je tada reklo da ga je otac tukao. Prijavu sam podnijela policiji, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Centru za socijalni rad. Istog dana odvela sam dijete na ljekarski pregled u Klinički centar Crne Gore, gdje su ljekari konstatovali sljedeće povrede: modricu na desnom čeonom predjelu (8x8 mm), modricu na desnom obrazu, modricu na desnom slabinskom predjelu (1,5 cm). U nalazu ljekara jasno stoji da su u pitanju povrede nanesene tupim predmetom i da su nastale usljed djelovanja spoljne sile – naglasila je ona u dopisu koji nam je dostavila.
Ističe da je 21. februara predala zahtjev sudinici Nini Ojdanić za hitnu privremenu mjeru kako bi se dijete zaštitilo, ali je dobila odgovor da je zaključena glavna rasprava i da, dok presuda ne postane pravosnažna, ona nije nadležna za postupanje.
- Nakon toga sam se obratila sudiji Jelani Anđelić, koja je odbila da postupi po mom zahtjevu za privremenu mjeru, pravdajući to time da bi to trebalo da uradi sutkinja Nina Ojdanic, kod koje se predmet i dalje vodi. Centar za socijalni rad i dalje se ne uključuje u slučaj, iako su prema Istanbulskoj konvenciji, BSMN-u, Evropskom sudu za ljudska prava i domaćem zakonodavstvu dužni da zaštite dijete i da mu daju prioritet u odnosu na roditeljska prava – piše ova Podgoričanka u dopisu dostavljenom Portalu ETV.
Iz Višeg tužilaštva u Podgorici, kako ističe, odgovorili su joj da su njenu priutužbu na rad Osnovnog tužilaštva proslijedili tom tužilaštvu.
- Zaključak suda da moram da predam dijete ocu nasilniku dostavljen mi je 20. februara i zaprijećeno mi je zatvorom ako to ne učinim, iako postoje osnovane sumnje i dokazi o nasilju – tvrdi ona.
Sjutradan, 21. februar, kako piše, pošla je kod tužiteljke Dajane Nikpaljević-Knežević, koja joj je rekla da mora predati dijete ocu.
- Tako su pravosudni organi donijeli odluku kojom se ignoriše bezbjednost mog djeteta. Kada sam joj rekla da me privedu i zatvore, jer u utorak moram da predam dijete, ona je rekla da to nije njen problem – tvrdi ova Podgoričanka i poziva medije, nevladine organizacije i javnost da naprave pritisak na nadležne institucije, jer se u ovom slučaju, kako kaže, ne radi samo o njenom djetetu, već o tome da li treba dozvoliti da sistem nastavi da štiti nasilnike nauštrb žrtava.
<h2>Detaljna istraga</h2>
Sud je 24. aprila 2024, bez obzira na činjenicu da još nije bila okončana tužilačka istraga po prijavi Podgoričanke, dozvolio boravak djevojčice kod oca bez nadzora, što je po ocjeni mlade majke bilo neprihvatljivo zbog fizičkog zlostavljanja, zbog čega je i uložila žalbu. Prethodno je privremenom odlukom suda krajem 2023. predviđeno bilo da kontakt oca i djeteta može da se odvija isključivo pod nadzorom socijalne službe.
- On je fizički kažnjavao naše dijete kada je ljetos bila kod njega, vratila se sa modricama što je potvrđeno i nalazom vještaka. Plašim se da mu predam našu četvorogodišnju djevojčicu i da živim u strahu hoće li je opet kažnjavati fizički. Šokirana sam da sud nije sačekao okončanje postupka koji je u toku po mojoj prijavi, već moju djevojčicu izlaže mogućem nasilju – ispričala je ova Podgoričanka za Pobjedu u maju prošle godine.
Mlada majka, čiji identitet štitimo u njenom i interesu djeteta, sada traži i da se postupi po njenim prijavama i provede detaljna istraga.
Ona traži i da se Centar za socijalni rad hitno uključi u slučaj, u skladu sa međunarodnim konvencijama i domaćim zakonima.
- Pozivam medije, nevladine organizacije i javnost da izvrše pritisak na nadležne institucije, jer se u ovom slučaju ne radi samo o mom djetetu, već o tome da li ćemo dozvoliti da sistem nastavi da štiti nasilnike nauštrb žrtava - poručila je ona.
Nekadašnja novinarka Pobjede, a sada urednica rubrike Velike istraživačke priče (VIP) na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović prvi tekst o ovoj Podgoričanki objavila je u oktobru 2023.&nbsp;
Mlada Podgoričanka je tada, uplašena za svoju i sigurnost svoga đeteta, nemoćna pred institucijama, ispričala kako je već dvije godine suočena sa ozbiljnim problemima zbog nespremnosti državnih činovnika da se drže zakona ove države i jasnih međunarodnih normi, inkorporiranih u naše zakonodavstvo, zbog čega je na kraju, kako kaže, odlučila da se obrati i medijima, ne bi li njena priča osvijestila makar nekoga u institucijama i ponukala na reakciju.&nbsp;
Uvjerena je da odgovorni u nekim državnim organima svjesno prenebregavaju zakon i rade za interese njenog bivšeg muža, koji proganjanjem, uhođenjem, prijetnjama, ucjenama, a i fizičkim zlostavljanjem njihove kćerke, pokušava da je „disciplinuje“ i njen život, iako su razvedeni, drži pod kontrolom.
- Plašim se za sebe i kćerku. Došla sam u situaciju da vjerujem da nam samo mediji mogu pomoći, jer od državnih organa doživljavam samo neadekvatne ili čak i izostale reakcije u situaciji gdje smo ugrožene i ja i dijete – rekla je ona tada za Pobjedu.
Njenu ispovijest tada je objavio i Portal Antena M, ali su institucije na to ostale nijeme.
<h2>Prijetnje</h2>
Njen bivši suprug, s kojim nije dugo ostala u braku, kada su se u avgustu 2021. godine rastali zaprijetio je da će joj vezama koje ima oduzeti dijete, dobiti puno starateljstvo i on odlučivati da li će joj dozvoliti da gleda kćerku „možda, jednom nedjeljno“. Djevojčica je tada imala godinu i po.
Da se to može i dogoditi, „prijateljski“ je tada upozorio i prijatelj njenog bivšeg supruga i njegove familije, službenik Centra za socijalni rad, koji je pozvao telefonom i „objasnio“ joj da može ostati bez đeteta – „šta onda, šta onda, onda je kraj“, rekao joj je u jednom telefonskom razgovoru...
Iako je institucije upozorila na postupanje ovog službenika i podnijela i prijave nikada nije dobila povratnu informaciju da li je on sankcionisan zbog neprofesionalnog ponašanja i neprihvatljivih i nezakonitih pritisaka koje je pravio na nju.
Prijetnja bivšeg supruga i njegovog prijatelja socijalnog radnika da će joj sud uzeti dijete nije se ostvarila - sud je njoj povjerio starateljstvo nad kćerkom, uz obavezu da i otac ima pravo da provodi vrijeme sa njom, pored ostalog i dio ljetnjeg i zimskog raspusta.
<h2>Proganjanje</h2>
Prvu prijavu policiji podnijela je prije sudskog razvoda, svega nekoliko dana pošto su se razišli, jer je on insistirao da uzme dijete iako je djevojčicu još dojila. Ukazala je tada u prijavi i da se plaši da će joj oteti kćerku, ali i da nema ništa protiv da otac provodi vrijeme sa njom, samo što želi da to bude pod nadzorom...
Prijavila ga je za proganjanje – jer je pratio, presrijetao na ulici, dolazio ispred stana i upadao u stan u kojem živi, prijetio joj i klevetao je i vrijeđao... Presuda je donešena tek sedam mjeseci kasnije, u aprilu 2022. Sporazumnim priznanjem krivice osuđen je tri mjeseca uslovno na godinu dana, a izrečena mu je i jednogodišnja mjera zabrane prilaska bivšoj supruzi. Sudija Rade Ćetković u presudi se pozvao i na Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvenciju).
Ispostavilo se da ni kazna, ni mjera bezbjednosti nijesu postigle svrhu.
Bivši suprug nastavio je da joj prijeti, ona da podnosi prijave, a službe da tihuju... Mimo sudije Ćetkovića, svi ostali su zaboravili na Istanbulsku konvenciju.
<h2>Kopriva "vaspitna metoda"</h2>
Njena kćerka je avgusta 2023, kako je to naloženo sudskom presudom, bila kod oca i za to vrijeme je, kategorična je naša sagovornica – bila žrtva fizičkog nasilja – jedna od „vaspitnih“ metoda koju je koristio bila je kopriva.&nbsp;
Osim toga, tvrdi sagovornica Pobjede, kćerku je zanemarivao, a nije joj održavana ni lična higijena, što je konstatovano i ljekarskim izvještajima.
Zbog svega toga odlučila je da mu više ne dozvoli da je vodi kod sebe, već je zahtijevala od Centra za socijalni rad da pristupi hitnoj zaštiti djeteta i da se uradi psihološka procjena da li je on sposoban za roditeljstvo.
Krivičnu prijavu podnijela je i policiji 4. septembra za slučaj nasilja i zlostavljanja od strane oca, navodeći da je on zanemarivao zdravstveno stanje njihove kćerke, a da se na njene sugestije da je povede kod ljekara smijao i ignorisao ih...&nbsp;
Naglasila je tada u prijavi i da je on, iako je u Centru za socijalni rad u Podgorici sa njim obavljen razgovor, „nastavio da vodi dijete u crkvene objekte i provodi neadekvatno vrijeme sa njom“. Istakla je i da je tokom video poziva, često pokušavao da provocira situaciju govoreći da njihova kćerka „najviše zna o popovima i crkvama, o molitvama“...
Osim policiji, ovu, kao i više ranijih prijava, uputila je na brojne adrese – od Osnovnog i Vrhovnog tužilaštva, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Skupštine, do ombudsmana, ali bez povratne reakcije.
- Ovo je sigurno 15-20. put u posljednje dvije godine da prijavljujem slične incidente, ali je situacija samo eskalirala. Molim vas da hitno reagujete i zaštitite interese i sigurnost malodobne... – uzalud je naglasila u prijavi, ističući da bivši suprug sada i tuče njihovu djevojčicu.
Dok je bila kod oca čitav avgust, do 3. septembra 2023, obilazila je dva puta i, kako tvrdi, kćerka joj je i tada govorila da je otac tuče koprivom, što je prijavila i policiji i Centru za socijalni rad, ali ni jedni ni drugi nijesu reagovali?!
<h2>Izostanak reakcija</h2>
Protiv supruga je u aprilu pokrenula i novi postupak za porodično nasilje, odnosno proganjanje i ugrožavanje, a reakcija tužilaštva je, najblaže – šokantna.
Sudeći prema odluci tužiteljke Marije Kažić, procijenila je da je bivšem suprugu ove mlade Podgoričanke bila dovoljna jedna tužba za proganjanje i da, iako je, kako se to kaže povratnik u ovom krivičnom djelu, dovoljno da odgovara prekršajno. Tužiteljka Kažić ili ne zna za Istanbulsku konvenciju, obavezujuću za Crnu Goru ili je to ne interesuje.
Počinila je i težak prekršaj činjenicom da je po ovoj prijavi postupila skoro tri mjeseca od kada je podnešena, iako bi prijave za nasilje u porodici, pogotovo u konkretnom slučaju za ponovljeno krivično djelo proganjanja, trebalo da se stave u hitnu proceduru. Tužiteljka Kažić imala je preča posla.
Od 30. aprila do kraja jula nije reagovala, niti se obratila žrtvi.
Uzaludne su bile urgencije sagovornice Pobjede Vrhovnom i Osnovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu. U dopisu 23. juna zahtijevala je da se njen predmet ustupi drugom tužiocu, ali – institucije su ćutale.
Nije ih ponukala na reakciju ni činjenica na koju je ukazala u urgenciji - da je pozivala tužilaštvo, a da su joj odgovarali „da je tužiteljka prvih skoro mjesec bila zauzeta, a sada je na odmoru“... Ćutale su institucije i na njenu urgenciju podnešenu u julu.
Konačno, 28. jula, odgovor je stigao od tužiteljke Kažić, preko policije. Obavijestili su je da je tužiteljka navela da nema elemenata krivičnog djela i da će prijava biti procesuirana prekršajno.
Višim tužilačkim instancama, opet se obratila 15. avgusta, nijesu joj odgovorili, a ponovo im je pisala 11. septembra. Tek tada, iz kancelarije Vrhovnog državnog tužilaštva kratko su je obavijestili da je njen slučaj proslijeđen Tužilačkom savjetu na odlučivanje.
Novu pritužbu uputila je 20. septembra, a nju je kvalifikovala i kao žalbu na ćutanje administracije i nereagovanje Tužilačkog savjeta.
- Da je procesuiran kako treba i da je reagovano, moja ćerka ne bi pretrpjela nasilje i ne bi prolazile šta prolazimo trenutno. Ovo je potpuno neprihvatljivo, i smatram da je sramotno kako državni organi postupaju u ovom slučaju. Molim vas da odmah poduzmete odgovarajuće mjere kako biste osigurali pravilan tok ovog slučaja i pružili zaštitu žrtvama nasilja – napisala je ona.
<h2>Zabrana prilaska</h2>
Bivšem suprugu Sud za prekršaje izrekao je u septembru mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja i kontaktiranja nekadašnje supruge – i to je, za sada, jedino što su institucije uradile. Čitav slučaj sveden je na nivo prekršaja, iako se radi o povratniku koji je godinu ranije krivično osuđen za ista djela.
- Zahvaljujući čekanju institucija, moje dijete je pretrpjelo nasilje o kom govori neprestano – nemoćno konstatuje je mlada majka.
Iz Centra za socijalni rad, kako proizilazi iz odgovora službenice Marice Stijepović, ne mogu da spriječe oca da uzima dijete bez sudske odluke, odnosno da mu oni ne mogu uskratiti roditeljsko pravo. Nije pomogao ni izvještaj psihologa, nakon razgovora sa djevojčicom.
<h2>Pritisak</h2>
U novembru 2023. mlada Podgoričanka ispričala je da je suočena i sa mogućnošću da završi u zatvoru, jer nije spremna da dozvoli da se djevojčica susrijeće sa ocem, osim pod nadzorom, u kontrolisanim uslovima.
Kako je navela tada, uplašena je da narednih dana može da završi u zatvoru, jer je sudija Miloš Jokanović donio rješenje o izvršenju, prema kojem je dužna da kćerku preda ocu, u vremenskim intervalima kako je ranije dosuđeno.
- U obrazloženju tvrde da se mora postupati po ranijem rješenju uprkos novonastalim okolnostima i prijavama za nasilje i proganjanje, i da moram dijete predati ocu. Naglašavaju da se mora postupiti po ranijoj pravosnažnoj presudi. Punomoćnica bivšeg supruga me upoznala da će preduzeti pravne mjere i pozvati izvršitelje u pratnji policije da mi ćerku oduzmu, jer odbijam da njih dvoje imaju kontakt osim u kontrolisanim uslovima – kazala je ona tada.
Pristala je sedmicu ranije da se djevojčica sretne sa ocem u prostorijama Centra za socijalni rad u Podgorici, u prisustvu socijalne radnice, ali je, kako tvrdi, službenica Centra u jednom trenutku izašla iz prostorije i ostavila njenu kćerku.
- Fotografisala sam taj momenat kada je ona bila van prostorije i dostavila nadležnima na dalje postupanje. Iako sam slučaj prijavila podgoričkoj policiji do danas po toj prijavi nije postupano. Vrijeme dok je službenica bila van prostorije on je iskoristio da opet zastrašuje naše dijete – naglasila je ona.
<h2>Preuranjena odluka</h2>
Mlada Podgoričanka je početkom maja prošle godine ispričala da je odluka da je odluka suda da se dozvoli boravak djevojčice kod oca bez nadzora, donijeta krajem aprila 2024, „preuranjena, donijeta na nepotpuno utvrđenim dokazima, kao i činjeničnom stanju, dok se vodi krivični postupak“, te da sud nije imao u vidu „niti to navodi u privremenoj mjeri da je tuženi specijalni povratnik u nasilju u porodici, kao i da se protiv njega vodi više krivičnih i prekršajnih postupaka“.
Ukazala je tada „da se ne može smatrati vještačenje završenim sve dok postoje procesne radnje koje su neophodne sa ciljem utvrđivanja pravog stanja tuženog, kao i utvrđenih psiholoških karakteristika“...
Smatra i da je sud morao uzeti u obzir, primarno izvještaje ljekarke „koja je sa djetetom radila u momentima traume“ i ističe da je sud odbio da ona svjedoči u ovom postupku.
Posebno je u žalbi upozorila da se sud poziva na nalaz i mišljenje psihologa na čije vještačenje je uložena pritužba u januaru ove godine „(prije i uvida u mišljenje), jer ista dijete nije vjestačila u ustaljenim uslovima, već samo nasamo sa ocem“.
Ona se u žalbi poziva i na snimke na kojima se čuje stric njenog bivšeg supruga, a koji govori da on njihovu kćerku „bije koprivom“, te na zapisnik socijalne radnice, u kojem je navedeno da je djevojčica rekla i da je otac „tukao nogom u stomak“.
Kategorična je i da se ne protivi kontaktu kćerke sa ocem, ali da on „mora promijeniti ponašanje“.
Ona je tada zahtijevala hitan postupak po njenoj žalbi, jer smatra da boravak djevojčice kod oca nije bezbjedan.

Mlada majka traži hitnu reakciju: Privremenom mjerom zaštititi dijete i spriječiti njegovo izlaganje nasilju

Portal ETV nije dobio odgovor od rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duška Milanovića zašto tužilac Marko Ivanović do danas nije postupio u predmetu po prijavi dvadesetšestogodišnje Podgoričanke koju je podnijela krajem decembra prošle godine zbog nasilja u porodici kojem je izložena od supruga s kojim je u brakorazvodnoj parnici. Prema podacima žrtve nasilja i njene advokatice Andree Adžić ovaj tužilac nije sproveo nijednu radnju u ovom predmetu, iako crnogorsko zakonodavstvo, obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, te Istanbulska konvencija nalažu hitno postupanje u ovakvim slučajevima, a pogotovo pri činjenici da se radi o takozvanom povratniku. - Povodom Vaših pitanja, obavještavamo vas da je postupajući državni tužilac, dana 23.01.2025.godine, odbacio krivičnu prijavu D.F., od 15.01.2025.godine, protiv F.F., zbog produženog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i krivičnog djela proganjanje. Takođe vas obavještavamo da je istog dana postupajući državni tužilac podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv F.F., zbog dva prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - piše u odgovorima na pitanja koja smo uputili Milanoviću. Dodaju da je „istina da se advokatica A.A., obratila dana 17.01.2025.godine, rukovodiocu, sa zahtjevom za hitno postupanje po prijavama D.F“. - Rukovodilac je istog dana zahtijevao od postupajućeg državnog tužioca dostavljanje izjašnjenja o njegovom postupanju u predmetnom slučaju. Nakon pribavljenog izjašnjenja, rukovodilac je putem mejla, dana 22. januara 2025. godine, obavijestio advokaticu A. A. da će odluka u predmetu biti donijeta u najkraćem mogućem roku - piše u odgovorima dostavljenim Portalu ETV iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici. Milanović nije odgovorio na naše pitanje da li je informisan zašto tužilac Ivanović još nije postupio u predmetu za porodično nasilje, koji bi trebalo da budu hitni, da li u slučajevima kada se radi o povratnicima postupanje treba da bude urgentno. Nijesmo dobili odgovor ni na pitanje da li su tužioci upoznati sa Instanbulskom konvencijom, te da li, prema njegvom mišljenju treba organizovati obuke za tužioce o postupanju u slučajevima nasilja u porodici, nasilja nad ženama i djecom, nasilja prema LGBTIQ osobama?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127220152_7cedc015d5dbfbbe13019d0f87796438b1f578a33eeb6dd063792465d23d2254.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250127220152_7cedc015d5dbfbbe13019d0f87796438b1f578a33eeb6dd063792465d23d2254" data-rendition-name="original" width="727" height="698" loading="lazy" alt="Istanbulska konvencija"><figcaption>Ilustracija, Istanbulska konvencija</figcaption></figure>  Portal ETV juče je objavio priču mlade Podgoričanke koja je poslije godina nasilja kojem je izlagao njen suprug, fizičkog i psihičkog, odlučila da izađe iz te bračne zajednice, ali i da ga prijavi institucijama, jer je i dalje proganja, prijeti njoj i njenoj porodici da će ih pobiti, a u septembru je u njenoj roditeljskopj kući i fizički nasrnuo na nju. - ...saglasna sam da ovu izjavu vaša televizija i portal koriste, kako bih objelodanila svoju tužnu i potresnu priču i upoznala javnost sa postupanjem tužioca Marka Ivanovića, kod kojeg sam prijavila već 4 sedmice prijetnje ubistvom, a isti nije reagovao već i dan danas nema nikakvog postupanja - napisala je ona u dopisu dostavljenom Portalu ETV. Objašnjava kako je njena majka, „vidjevši sve ovo“ prijavila „slučaj i on je bio lišen 72h slobode“. - Ipak, danas 24. 01. ga je sudija Rade Ćetković pusti da se brani sa slobode čime sam shvatila da mene država ne štiti uprkos tome što me država već saslušala više puta i sve sam to rekla i pokazala slike da me tukao stalno - napisala je ona. Ova mlada Podgoričanka, kako smo objavili, majka je dvogodišnjeg dječaka, a nasilje od supruga s kojim se razvodi trpi još od vremena kada je bila trudna. U više navrata ga je prijavljivala policiji, ali je, kako priznaje, povlačila prijave i nastavljala život sa njim, a on je, pisali smo juče, nastavljao da je tuče, vrijeđa i prijeti joj da će je ubiti. Od kada se vratila u roditeljsku kuću na meti su mu i njeni roditelji i sestra. Vrijeđa ih i prijeti im. Advokatica Andrea Adžić kazala je Portalu ETV da je njena klijentkinja ranije „zbog konstantnog straha, često povlačila prijave, a nasilnik je koristio priliku da je dodatno izoluje od porodice, zabranjujući joj svaki kontakt i prijeteći njoj i njenim bližnjima“. - Ova porodica je preživjela brojne situacije u kojima je nasilnik prijetio, pa čak i fizički napadao njenog oca. Međutim, većina prijava završila je „u fioci“, što ukazuje na ozbiljne propuste institucija - upozorila je Adžić. Očekuje da sada, kada je ponovo smogla hrabrost da se pojavi u policiji i da podnese krivičnu prijavu, njena klijentkinja dobije institucionalnu podršku, a ne ćutanje kojem je izložena od tužioca Ivanovića. - Ovo nije samo njen problem - ovo je društveni problem. Pozivam nadležne institucije da hitno preduzmu sve zakonske mjere kako bi se obezbijedila sigurnost žrtve i njene porodice. Posebno apelujem na efikasno i odgovorno postupanje tužilaštva, jer svaki dan odlaganja dodatno ugrožava žrtve - poručila je Adžić. Objavili smo da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković u oktobru prošle godine dostavio višim i osnovnim državnim tužilaštvima obavezujuće Uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici. Između ostalog, Uputstvo propisuje da postupajući tužioci hitno saslušaju žrtvu nasilja, bez njenog prethodnog saslušanja u policiji, ukoliko je to moguće. Advokatica Adžić kaže za Portal ETV da tužilac Ivanović, iako je njena klijentkinja prijavu podnijela još kraje decembra prošle godine, još nije uzeo izjavu od nje. Obavezujućim uputstvom propisano je i da se pribave podaci o procjeni rizika za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, uključujući i one događaje koji nisu prijavljeni, kao i podaci o svim prethodno izrečenim zaštitnim mjerama, podnijetim prijavama, krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog. Tužioci su obavezni i da pribave podatke da li je dijete prisustvovalo nasilju, kao i da žrtvu ili njenog zakonskog zastupnika informišu o preduzetim radnjama.

Kaćuša Krsmanović

Milanović ne saopštava zašto tužilac Ivanović odugovlači postupak u predmetu nasilja u porodici

Uprkos pritisku Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno poručuje da njegova zemlja neće pristati na mirovni sporazum sa Rusijom, osim ako ga ne budu pratile čelične sigurnosne garancije.
Trump je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da Ukrajina može računati na „zaštitu sličnu Članu 5 NATO-a“, ali nije naveo nikakve konkretne detalje.
U utorak, „koalicija voljnih“ saveznika Kijeva je razmatrala ovo pitanje, dok američki državni sekretar Marko Rubio predvodi komisiju sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima kako bi se dogovorile sigurnosne garancije.
Planerski timovi će se sastajati „u narednim danima kako bi dodatno ojačali planove za pružanje čvrstih sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje snaga za smirenje situacije ukoliko sukobi prestanu“, navodi se u saopštenju britanskog premijera Kira Starmera od utorka.
Ovo je ogroman problem koji su saveznici Kijeva pokušavali riješiti mnogo puta u posljednje tri godine, bez uspjeha.
Najočiglednije rješenje - i ono koje Kijev zaista želi - jeste da se Ukrajina pridruži NATO-u, gdje bi bila zaštićena kolektivnim odbranbenim Članom 5. Ali, Sjedinjene Države (uz tihu podršku nekih evropskih zemalja) su to isključile.
Mogućnost stvaranja posebne misije donosi velike komplikacije. Ko bi slao trupe? Pod kojim uslovima? Kako bi reagovale u slučaju napada? Ko bi platio?
U utorak je bilo jasno da Sjedinjene Države neće slati vojnike u Ukrajinu.
- Mogu vam reći da je on definitivno isključio trupe na terenu - rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit novinarima.
Američki predsjednik je bio jasan oko toga ko treba da preuzme teret.&nbsp;
- Imamo evropske zemlje, i one će preuzeti inicijalno - rekao je Trump u emisiji na Fox News, dodajući: „Francuska i Njemačka, nekoliko njih, U.K. Oni žele, znate, trupe na terenu“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to dodatno pojasnio, rekavši za francusku televiziju da je Evropa spremna da rasporedi „snage za smirenje“ - britanske, francuske, njemačke, turske i druge - za operacije „u vazduhu, na moru i na kopnu“.
<h2>Mnogo priče, malo akcije</h2>
Ipak, iza velikih riječi skriva se haotična stvarnost.
I pored priče o trupama na tlu, precizan oblik sigurnosnih garancija za Ukrajinu još uvijek nije definisan — a ta nejasnoća unosi zabunu među saveznike Kijeva.
Evropski zvaničnik za sigurnost upozorio je da bi svaka snaga imala minimalno „borbeni mandat“ da se odbrani u slučaju napada Rusije - ali je naglasio da takva misija ne bi bila odgovorna za održavanje mira.
To, prema riječima zvaničnika, ostaje zadatak ukrajinske vojske. Francuski zvaničnici takođe upozoravaju protiv „kupovine nečega teorijskog“.
Nepostojanje definicije takođe otkriva slabosti onih koji najviše žele da predvode. Makron i Starmer — obojica lideri nuklearnih sila sa sjedištima u Savjetu bezbjednosti UN-a — žele da pokažu da i dalje imaju važnu ulogu na globalnoj sceni. Ipak, obojica se suočavaju sa političkim i ekonomskim izazovima koji hrane skepticizam oko sposobnosti njihovih zemalja da pošalju snage u Ukrajinu.
- Ako se uzme u obzir koliko su politički slabi Makron i Starmer, nije lako vidjeti kako će ovaj plan uspjeti. &nbsp;Ekonomija nije na našoj strani - rekao je jedan diplomata EU, pod uslovom anonimnosti.
Njemačka ostaje na oprezu. Socijaldemokratski poslanik Andreas Švarc, odgovoran za parlamentarni nadzor budžeta odbrane, naglasio je granice.
- To je odluka koju parlament mora da donese - rekao je za Politiko, naglašavajući da vojno raspoređivanje nije izvršna odluka.
Osim toga, njemačka vojska je premala, a obnova finansiranja odbrane je nedavna da bi se omogućilo veliko raspoređivanje na istoku. Čak i slanje 5.000 vojnika na stalnu misiju u Litvaniju predstavlja izazov za Bundesver.
- Jednostavno nemamo dovoljno kadra za veliki kontingent. Čak i malo raspoređivanje bi bilo izazovno - rekao je Švarc.
Turska — sa velikom vojskom i iskustvom na Crnom moru — mogla bi odigrati ključnu ulogu. Ali politički je situacija komplikovana — Grčka i Kipar oprezno gledaju na mogućnost da Ankara koristi bilo kakva sredstva EU za svoju vojsku.
- Previše je rano razmatrati takav razvoj događaja - rekao je Selim Jenel, bivši turski ambasador pri EU, za Politiko.&nbsp;
I Ankara bi, upozorio je, tražila nešto zauzvrat.&nbsp;
- Što se tiče quid pro quo, EU bi i dalje imala prepreke u vezi sredstava za odbranu. Siguran sam da će EU pronaći način da Turska nema pristup – kazao je on.
Poljska, sada sa najvećom vojskom u EU, isključuje slanje trupa u Ukrajinu, ali bi pomogla u logistici svake misije na istok.
- Poljska ima svoj strateški problem jer se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, pa ne može oslabiti snage potrebne za sprječavanje napada - rekao je visoki poljski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe je oprezna oko slanja vojnika u Ukrajinu i argumentovala je sa Makronom, naglašavajući da je mudrije ponuditi Ukrajini odbrambeni pakt, nego vojnike koji bi mogli biti uvučeni u rat sa Rusijom.
- Ako bi neki od naših vojnika poginuo, da li bismo se pravili kao da se ništa nije desilo, ili bismo reagovali? Jer ako reagujemo, jasno je da NATO mora to učiniti. I onda bi mogli odmah aktivirati [Član 5] - prenijeli su mediji riječi Meloni.
<h2>Moskva kaže ne</h2>
Postoji razlog za oprez. Uprkos toplom tonu nakon prijateljskog samita Vladimira Putina i Trampa na Aljasci, Moskva je odlučno protiv bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini.
- Ponovo ističemo našu dugogodišnju poziciju da nedvosmisleno odbacujemo bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO vojnih kontingenata u Ukrajini, jer to nosi rizik nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama - upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ali Ukrajina je već ozbiljno pogođena deklaracijama koje nisu podržane vojnicima iz zemalja spremnih da rizikuju živote. Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su pružale sigurnosne garancije u zamjenu za ukidanje ukrajinskog nuklearnog naoružanja, što je praćeno brojnim ugovorima sa Rusijom koji su svi prekršeni.
Za Kijev, debata o sigurnosnim garancijama je depresivno poznata. Već 2023, pred samit NATO-a u Vilnjusu, vođene su iste rasprave - a ista pitanja ostala bez odgovora.
- Ponekad je teško razumjeti o čemu pričamo - &nbsp;rekao je visoki diplomata iz Istočne Evrope, pod uslovom anonimnosti
Visoki poljski zvaničnik bio je još oštriji, tvrdeći da je cijela diskusija preuranjena.
- Ništa se neće desiti, jer sukobi ne prestaju. Amerikanci ne žele da previše popuste prema Rusiji, a Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, pa imamo zastoj - rekao je za Politiko.

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

Situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, za razliku od susjedne Srbije koja je na ivici građanskog rata. Glavni remetilački faktor su politike čiji su prezenteri Aleksandar Vučić i Milorad Dodik - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. &nbsp;
<h2>Pomoć susjeda</h2>
Oružane snage Bosne i Hercegovine danima su pomagale Crnoj Gori da izađe na kraj sa požarima. Gasili su vatru na pordučju Stijene Piperske, Gornje Mrke, Bioča, Seoca, Kopilja, Dajbarske gore... Ministar odbrane BiH Zukan Helez kaže da je lijepo bilo vidjeti jedinstvo vojnika dvije zemlje dok su rame uz rame pomagali stanovništvu. Helez dodaje da je njihovo opredjeljenje dobra prekogranična saradnja.
- Posebno imam emotivne odnose prema Crnoj Gori i njenim građanima, jer nekad smo bili zajednička država. Ti emotivni odnosi naročiti su u situacijama kada je na djelu akcija humanog karaktera - rekao je Helez.
Podsjeća da je jedan od prioriteta oružanih snaga BiH pomoć civilnom stanovništvu, zbog čega vojska te zemlje često učestvuje u akcijama gašenja požara ili saniranja posljedica prirodnih nepogoda. Crna Gora i BiH imaju plan vojne bilateralne saradnje, još od 2010. godine.
- Mislim da je Crna Gora visoko rizična na prirodne izazove. Znamo da je riječ o trusnom području. Jug Crne Gore je, zbog građe i klimatskih promjena, pogotovo u ljetnjem periodu, visoko rizičnog karaktera. To sugeriše vlastima da nabave bolju opremu, da uključe više ljudi, da osposobe, prije svega, civilnu zaštitu i oružane snage, ukoliko su zakonski obavezne da pomažu civilnom stanovništvu u Crnoj Gori - istakao je Helez.
Oružane snage BiH imaju nekoliko helikoptera osposobljenih za gašenje požara, objašnjava Helez, a očekuju pomoć od Sjedinjenih Američkih Država u nabavci pet novih, koji su i za vojne, i za potrebe civilnog stanovništva.
<h2>Kraj Dodikove političke karijere</h2>
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u BiH, nakon što je odlukom Suda Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Helez poručuje da to znači da mora da odstupi sa funkcije.
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu. Po zakonu, može da plati da ne izdržava kaznu zatvora, ali mora odstupiti sa funkcije. Sud je donio presudu da se šest godina ne može baviti politikom. Kada je Dodik u pitanju riječ je o dva izborna ciklusa, uključujući i ovaj dio od godinu. Znači da će ukupno devet godina Milorad Dodik biti izvan politike. Mislim da je on završio svoju političku karijeru. Od presude 12. jula Dodika više nije predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. On pokušava nešto, ali ni jedan akt koji bi potpisao Dodik ne može biti važeći. Toga su svjesni, sad se traži zamjena - rekao je Helez.
Smatra da je Dodik zaslužio presudu jer je već desetak godina, kako kaže, držao zarobljenim političke procese u Bosni i Hercegovini, kroz blokade i maligni uticaj Moskve i Beograda. Smatra i da su politike koje personalno predstavljaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik remetilački faktor na Zapadnom Balkanu, pa se nada da za sve slijede bolji dani i bolji međususjedski odnosi.
- Silaskom Milorada Dodika sa političke scene mislim da će biti relaksirana politička scena u BiH. Vidjećemo šta slijedi, ali ne očekujem nikakve nerede. BiH je stabilna, za razliku od susjedne Srbije, gdje je politička situacija jako turbulentna, država je bukvalno pred građanskim ratom i uvođenjem vanredne situacije. U Sarajevu je potpuno normalna i stabilna situacija i želim da uputim pozdrave svim građanima Crne Gore i kažem da se u Sarajevu održava filmski festival, umjetnička manifestacija prepoznata širom svijeta - zaključio je Helez.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUNbpme94dH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Helez: Mislim da je Milorad Dodik završio svoju političku karijeru

Bijela kuća planira mogući trilateralni sastanak predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine u mađarskoj prijestonici Budimpešti, kao sljedeći korak u pregovorima o okončanju višegodišnjeg rata, saopštili su zvaničnik iz administracije Donalda Trampa i osoba bliska administraciji.
Američka Tajna služba priprema se za samit u zemlji srednje Evrope koju vodi premijer Viktor Orban, koji je blizak sa predsjednikom Donaldom Trampom još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Portparol Bijele kuće nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Iako Tajna služba često ispituje više lokacija i konačno mjesto može biti promijenjeno, Budimpešta se pojavljuje kao prvi izbor Bijele kuće, rekli su sagovornici, koji su tražili anonimnost zbog privatnosti razgovora. Ruski predsjednik Vladimir Putin je Trampu rekao da preferira Moskvu, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron zagovarao Ženevu kao idealno mjesto sastanka. Da ne ostane po strani, švajcarski ministar spoljnih poslova obećao je Putinu „imunitet“ za važeću optužnicu za ratne zločine ukoliko bi neutralna Švajcarska bila izabrana za mirovne pregovore.
Mađarska bi za Ukrajinu bila neprijatna opcija jer podsjeća na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kojim su SAD, Velika Britanija i Rusija obećale da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine u zamjenu za odricanje Ukrajine od nuklearnog naoružanja. Putinov napad na Ukrajinu 2014. godine pokazao je da je taj sporazum bezvrijedan, jer nijedan od potpisnika nije obezbijedio vojnu podršku da se zaustave napadi.

Bijela kuća razmatra Budimpeštu za mirovne pregovore sa Zelenskim i Putinom

Pretežno sunčano i toplo vrijeme nastaviće se u Crnoj Gori i tokom dva naredna dana. Sjutra će biti veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha kretaće se od 8 do 24, a najviše dnevne od 24 do 35 stepeni.
U Podgorici se očekuje sunčano sa slabim do umjerenim vjetrom, uglavnom južnim tokom dana. Jutarnja temperatura oko 24, dok će najviša dnevna dostizati 34 stepena.
U četvrtak će se zadržati pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme tokom dana, ali tokom noći nas, prrma podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje naoblačenje praćeno kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar će pojačavati na umjeren do jak, pretežno južni i jugozapadni. Jutarnje temperature vazduha biće između 11 i 24 stepena, dok će dnevne dostizati 36 stepeni.
U Podgorici, tokom četvrtka će biti sunčano uz slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura oko 24, a najviša dnevna oko 35 stepeni.

U naredna dva dana vruće, pad temperature od četvrtka veče

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol osvrnuo se na objavu Demokratske Crne Gore na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima u višednevnoj borbi protiv požara, osim Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović su prije dva dana obišli domaće i međunarodne posade angažovane u gašenju požara, na aerodromu Avio–helikopterske jedinice MUP-a.
Nakon toga na zvaničnoj stranici Demokratske objavljene su fotografije sa tog događaja uz propratni tekst.
- Crna Gora će pamtiti ko joj je pružio ruku kad je bilo teško! Žrtva i hrabrost naših ljudi ostaju u pamćenju Crne Gore! Počast vojniku koji je položio život u izvršavanju zadatka - navedeno je, pored ostalog, u objavi.
Međutim, dok se konstatuje da se sa posadama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Češke, pripadnici Avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje i Vojske Crne Gore u vatrenom okruženju izvode i po desetine letova dnevno, izostavlja se činjenica da je Hrvatska sa svojim kanaderom takođe pritekla u pomoć i bila velika podrška u prvim danima borbe sa vatrenom stihijom.
- Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - konstatovao je Sokol na mreži X, osvrnušvi se na ovaj (ne)namjerni propust Demokrata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1957396230461362651%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bečić i Šaranović juče su posjetili Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova i tom prilikom su se dosjetili i Hrvatske.
Bečić je tom prilikom kazao da je naša zahvalnost Srbiji, Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Češkoj, Austriji, Švajcarskoj - i svima koji su nam pomogli ili će pomoći u narednim danima, iskrena i duboka.
- Ujedinjeni smo u ovoj borbi i to je naša najveća snaga. Crna Gora pamti i pamtiće svoju hrabrost, ali i prijatelje iz regiona i Evrope koji su nam pružili ruku kada je bilo najteže - poručio je Bečić.
Podsjećamo, Bečić je proglašen personom non grata u Hrvatskoj nakon što je njegova stranka, na inicijativu stranaka rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, u Skupštini podržala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Tag: istanbulska-konvencija