<p>U knjizi o kojoj je večeras riječ demistifikuje se romantičarska koncepcija o karakteru Duklje i Dukljana i autor je ovom knjigom delegitimisao pseudoistorijske priče o Duklji – rekao je profesor<b> Radovan Damjanović</b> na sinoć održanoj promociji knjige „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“<b> Dragutina Papovića</b> u Nikšiću koju su organizovali Matica crnogorska Ogranak Nikšić i nikšićki UBNOR.</p>
<p>On je dodao i da Papović ukazuje i na njenu „autentičnost koja je nastala iz bića posebnog naroda koji je stvarao i državu i duhovnu tradiciju.“</p>
<p>– Pojedini istoričari i ideologizirani agitatori falsifikuju određene iskaze i napadaju svaki pokušaj iznošenja pravih i istinitih činjenica. Druženje sa ovom knjigom je moćno sredstvo otpora protiv svih koji nastoje da negiraju, ospore, ponize crnogorski integritet i identitet – rekao je Damjanović.</p>
<p>Predsjednik Matice crnogorske<b> Ivan Jovović</b> i urednik ovog izdanja je između ostalog istakao da knjiga Dragutina Papovića „dokumentarno i multidisciplinarno prikazuje tragove materijalne i duhovne kulture nastale na tlu Duklje u dugom vremenskom periodu, koji imaju svoj kontinuitet uprkos burnim istorijskim događajima i dešavanjima, kao što su propast Rimskog carstva, dolazak Slovena na Jadran, uz prateće prirodne destrukcije poput zemljotresa 518. godine, koji je gotovo uništio grad Duklju.“&nbsp;</p>
<p>Posebno se osvrnuo na činjenicu da Papović u cijeloj svojoj studiji „sa izraženom naučnom intuicijom, bez plasiranja konačnih sudova, o složenoj tematici koja je uslovljena malim brojem sačuvanih pisanih izvora, oprezno pristupa pojmu intitulacije dukljanskog vladara, kneza odnosno kralja Vladimira, za koga ne postoje relevantni istorijski izvori o njegovom krunisanju.“</p>
<p>– Autor se u interpretaciji dosljedno držao naučnog pozitivizma, demistifikujući istoriografske srpsko – hrvatske pogodbe i dogovore o Duklji, poput onih da je Vladimir prvi srpski vladar i svetac ili obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva na teritoriji Crne Gore, što je iz percepcije savremene nauke zaista upitno, s obzirom na to da se</p>
<p>Tomislavova država nikada nije prostirala na ovaj prostor, kao što je i u savremenoj hrvatskoj istoriografiji titula hrvatskog kralja Tomislava predmet ozbiljnih rasprava. Dakle, radnja Dragutina Papovića je lišena nacionalne patetike, s obzirom da je autor na brojnim mjestima ukazao na postojeće dubioze u medijavelistici južnoslovenskih naroda, otkrivajući i prezentujući političko – ideološke konstrukcije jednog vremena, koje su zadugo oblikovale našu istorijsku svijest – rekao je Jovović i dodao da na takve recidive, nažalost, nailazimo na brojnim primjerima širom Crne Gore.</p>
<p>– A jedna u nizu takvih pogrešnih intepretacija prošlosti odigrala se za vrijeme Kraljevine SHS, kada su 1925. godine povodom jubileja 1000 godina Hrvatskog kraljevstva na katoličkim crkvama od Trebinja, Boke, Budve do Sutomora postavljene spomen-table u čast kralja Tomislava, iako on nikada nije vladao Dukljanskom državom. Analogno tome, može se postaviti pitanje, zašto nikada takva počast nije odata katoličkim kraljevima iz dinastije Vojislavljevića, Mihailu i Bodinu ili nekom drugom pripadniku ove kraljevske loze, u Kotoru, Trebinju ili Dubrovniku, iako za takvu memoraliju postoje adekvatni istorijski razlozi – rekao je Jovović.</p>
<p>U vremenu kada se prošlost često zloupotrebljava da bi se potkrijepile savremene političke agende, kada mit postaje sredstvo manipulacije a ideologija se prerušava u nauku, posebno je važno govoriti o knjigama koje pružaju otpor toj tendenciji, knjigama koje ne teže da udovolje trenutnim nacionalnim narativima, već da ih kritički i hrabro preispitaju, istakao je istoričar <b>Ivan Tepavčević</b>.</p>
<p>– Poznata je činjenica da crnogorska medijavelistika pati od hroničnog deficita naučnih radnika u oblastima čiji je predmet interesovanja rani srednji vijek. Papović u ovom djelu pokušava da razgradi određene mitove koji pripadaju srpskoj, hrvatskoj i albanskoj tradiciji. Ne postoji nijedan relevantan rad koji se bavi istorijom Duklje a da nije bio predmet potpune analize, komparacije s nekim drugim izvorima, potvrđivanja s onim što se može potvrditi i ukazivanja na one stvari koje su nelogične i koje su neprihvatljive za neku savremenu istoriografiju i nijesu u skladu s onim što su savremena i arheološka istraživanja – rekao je Tepavčević i dodao da je Papović po prvi put u nekom novijem periodu autor koji je iskoristio sve dostupne izvore na engleskom jeziku u kojima se pominje Duklja.</p>
<p>Autor je istakao da istorija Duklje počinje u 1. vijeku naše ere i traje do 12. vijeka.</p>
<p>- Da li slučajno što je toliki vremenski period, tolika istorija, tako sažeto prikazivana, prećutkivana, prisvajana? Mislim da nije. Mislim da se još u 19. vijeku prepoznala njena posebnost, ali se ta posebnost nije uklapala u tadašnje teorije prikazivanja prošlosti ovoga prostora, pa i Crne Gore – rekao je Dragutin Papović.</p>
<p>On smatra da su svi narodi na ovim prostorima izgradili identitete na razvalinama Rimskog carstva.</p>
<p>– Duklja, odnosno Dokleja je rimski grad. Rimljani su ga formirali. I ne samo taj grad, nego su izgradili i prve saobraćajnice, oni su donijeli religiju koja je formirala civilizaciju. Kasnije je Vizantija to preuzela, ali treba da znamo da Vizantija sebe nije nikada tako nazivala. Termin Vizantija je tek iz 18. vijeka. Vizantinci su sebe nazivali Romejima, odnosno Rimljanima. Svi vizantijski carevi su sebe nazivali rimskim carevima. To je, prije svega, temelj Duklje, civilizacija koja je stvorena, i ta civilizacija nikad nije bila etnički jednoznačna, odnosno homogena, ona je uvijek bila šarenolika i kasnije s dolaskom Slovena ona samo dobija jedan dodatni etnički momenat, a ne nikako da Sloveni koji dođu zbrišu prethodno stanovništvo i od tada počinje potpuno i isključivo slovenska istorija. To je zabluda 19. vijeka. Takvih etničkih promjena nije bilo, ovdje je bilo etničko nadograđivanje. A ta nadograđivanja su vremenom dobijala politički okvir – objasnio je Papović.</p>
<p>Promociju knjige Dragutina Papovića moderirala je predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske <b>Jasmina Nikčević</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Nikšiću promovisana knjiga „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ Dragutina Papovića

<p>Istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) <b>Boban Batrićević</b> kaže da ga je obradovala vijest da će <b>Ivan Radojičić</b>, kao nestranačka ličnost, predvoditi listu Evropskog saveza i građana na predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću.</p>
<p>Kako ocjenjuje Batrićević, Ivan je čovjek znanja, mjere i integriteta — neko kome je istinski stalo do grada i ljudi u njemu. Siguran je, kaže, da to prepoznaju i njegovi sugrađani i sugrađanke.</p>
<p>- Nakon četiri godine mraka, podjela i kulturne devastacije, Nikšić ima šansu da napravi otklon od svega što ga je vuklo unazad. Zato vjerujem da ovaj put izbor nije težak. Naprotiv — jasno je ko nudi put ka dostojanstvu, dijalogu i razvoju. Vrijeme je da se Nikšiću vrati sjaj, ali i nada u bolju budućnost - poručio je Batrićević.&nbsp;</p>
<p>Ističe da zato čvrtso stoji uz Ivana Radojičića.&nbsp;</p>
<p>- Njegova kandidatura nije samo politički čin — ona je poziv na odgovornost, na zajedništvo i na obnovu povjerenja u ono što Nikšić može da bude poručuje Batrićević.</p>

Batrićević podržao Radojičića: Nikšić ima šansu da napravi otklon od svega što ga je vuklo unazad

<p>Veliki župan Stefan Nemanja je pri kraju XII vijeka razaranjem gradova i osvajanjem pripojio Duklju Srbiji (Raškoj). Kako navodi istoričar Sima Ćirković, tada još nije bilo jasno da li će Nemanjina državna tvorevina biti dugog vijeka, jer ta država nije bila centralizovana, već sastavljena od udionih kneževina u kojima su dominirali stari politički okviri i tradicije. To se najviše odnosilo na Duklju koja se od Srbije, osim po političkim, vjerskim i etničkim, bitno razlikovala i po kulturnim karakteristikama. O tome svjedoče dukljanska pismenost, književnost, slikarstvo i arhitektura.</p>
<p>Istoričar književnosti Dimitrije Bogdanović je naveo da Ljetopis (Kraljevstvo Slovena) Popa Dukljanina, kao glavni dukljanski spis iz XII vijeka, po sadržaju pripada latinskim hronikama i latinskoj srednjovjekovnoj istoriografiji, dok je najranija srpska književnost nastala na makedonsko-glagoljskoj tradiciji. Bogdanović je zaključio da je Ljetopis popa Dukljanina „po književnim osobinama i naročito po ideologiji sasvim po strani od glavnog toka srednjovekovne srpske istoriografije i hagiografije“. Ljetopis je temeljno djelo crnogorske pismenosti, književnosti i istoriografije, odnosno kako je to zaključio istoričar književnosti i lingvista Danilo Radojević „duhovna spona s crnogorskim ranim srednjim vijekom“.</p>
<p>I ćirilični tekstovi u Duklji su nastali pod uticajem latinske pismenosti i umjetnosti. Prvi i najznačajniji sačuvani ćirilični spis iz ovoga perioda je Miroslavljevo jevanđelje. Potiče iz pretposljednje decenije XII vijeka i napisano je „knezu velikoslavnomu Miroslavu, sinu Zavidinu“, bratu Stefana Nemanje. Miroslav je upravljao Humom tokom 1180-ih. Veći dio teksta je napisao anonimni pisar zetsko-humskim, odnosno dukljanskim pravopisom pod uticajem beneventanskog uglastog pisma, što znači da je pisar, prema mišljenju Dimitrija Bogdanovića, imao latinsko skriptorsko obrazovanje. Manji dio teksta je napisao dijak Gl(r)igorije raškim pravopisom, pod uticajem ruskog pravopisa tako da, iako je cijeli tekst pisan ustavnim ćiriliskim pismom, dvije vrste pravopisa su potpuno različite. Zetsko-humski (dukljanski) pravopis se oslanja na ranije glagoljske romaničke tekstove iz primorja, dok je uzor raškog pravopisa u ruskim književnim tekstovima. Kako navodi istoričar Tomislav Raukar, ćirilica se iz matične Bugarske i Makedonije proširila u Srbiju, Duklju, Hum, Bosnu i Hrvatsku krajem XII i početkom XIII vijeka. Zanimljivo je da je najstariji sačuvani hrvatski ćirilični tekst „Povaljski prag“ na Braču nastao 1184. (sačuvan u prepisu iz 1250.), odnosno gotovo istovremeno kad i Miroslavljevo jevanđelje. Ćirilična pismenost u Hrvatskoj, Duklji, Humu i Bosni činila je zapadnoćirilsko područje koje se, kako ističe Raukar, grafološki i jezički razlikovalo od ćirilice na istočnom, pravoslavnom području.</p>
<p>Miroslavljevo jevanđelje je nastalo van vizantijskog i pravoslavnog uticaja i isključivo pod latinskim književnim i vjerskim uticajem. O tome svjedoče i iluminacije (minijature) u tekstu koje, po mišljenju istoričara umjetnosti Pavla Mijovića, predstavljaju stapanje kasnoatničke,</p>
<p>vizantijske i italske likovne umjetnosti. Mijović je zaključio da su minijature urađene u duhu rane romanike i zapadnog minijaturnog slikarstva i da je po njihovom kvalitetu i „sjajem umjetničke opreme“ ova knjiga nadmašila sve dotle poznate ilustrovane slovenske knjige. Konstatovao je da „u odnosu na cjelokupnu staru srpsku umjetnost Miroslavljevo jevanđelje stoji kao usamljeni spomenik jedne veoma složene umjetničke tradicije, koja se u Dukljanskom Kraljevstvu bila začela u izvanredno komplikovanim uslovima“. Osim njihovih romaničkih uzora u ovim minijaturama se prepoznaje prije svega iskaz domaće umjetnosti i u njima se ogleda rađanje „mlade feudalne kulture“ dukljanske rane istorije. Mijović je izvorište ove umjetnosti uočio u kombinovanju vizantijske umjetnosti vasilijevaca (pravoslavnih monaha) i latinskih benediktinaca u južnoj Italiji (Apuliji i Kampanji) i da se praosnova inicijala Miroslavljevog jevanđelja nalazi u benediktinskim centrima u Kapui i Bobiu. Slikarsku vještinu i stil prenijeli su benediktinci koji su došli kao misionari u Duklju. Mijović smatra da Miroslavljevo jevanđelje nije pisano ni iluminisano u crkvi Sv. Petra u Bijelom Polju, već u nekoj svjetovnoj sredini. Vjerovatno je to bilo u skriptoriji u nekom od dukljanskih primorskih gradova. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić navodi da je blizu trista minijatura u ovome jevanđelju uradio samo jedan slikar. I Đurić ističe da ukrasi odaju „zapadnjačke crte“, da veličina i raspored inicijala „odgovaraju latinskim knjigama“, da su „početna slova sastavljena od elemenata svojstvenih romaničkoj minijaturi Rima, Toskane i južne Italije“ i da je stil „u duhu minijatura nastalih u benediktinskim iluminatorskim radionicama u Kampaniji i Apuliji“. Na osnovu ovih odlika Đurić je zaključio da je Miroslavljevo jevanđelje „postalo primer zetskog ukrašavanja knjiga“.</p>
<p>Nemanjići su se u dukljanskoj državi susreli i sa drugačijom arhitekturom i oblicima primijenjene umjetnosti. Prema mišljenju istoričara umjetnosti Vojislava Koraća, arhitektura Duklje je krajem XII i početkom XIII vijeka nastala pod uticajem zapadnoevropske arhitekture, uz posredništvo susjednih italijanskih oblasti. Kako u političkom i vjerskom, tako je i u umjetničkom pogledu Duklja (Zeta) bila dio zapadnoevropskog svijeta. Dok je u Duklji postojalo raskošno arhitektonsko bogatstvo koje se širilo iz naprednih primorskih gradova, nastalih pod uticajem vizantijske i zapadnoevropske kulture, u Srbiji je dominirala graditeljska monotonost i asketizam. Da je dukljanska (zetska) arhitektura bila naprednija u odnosu na arhitekturu srpskih osvajača, svjedoči zaključak Vojislava Koraća da su zadužbinu Stefana Nemanje Đurđeve stupove kod Novog Pazara moguće izgradili isti majstori koji su gradili katedralu Sv. Tripuna u Kotoru. Izvjesno je da su srpski vladari za izgradnju zadužbina u Crnoj Gori angažovali dukljanske (zetske) majstore i tako su prihvatili romaničku arhitekturu. To su crkve: Sv. Petra u Bijelom Polju, Sv. Đorđa (Đurđevi stupovi) u Beranama i Uspenja Presvete Bogorodice u Morači (Morački manastir). Na njih je uticala zetska romanika, prije svega u prilagođavanju oblika raških građevina romanskim oblicima.</p>
<p>Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu. Da je tu vjerovatno postojao preromanički hram koji obnovio ili dogradio knez Miroslav upućuje zaključak istoričarke umjetnosti Jovanke Maksimović koja je istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje da starija faza crkve Sv. Petra potiče između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom</p>
<p>Varošu u Splitu, koja je sagrađena u drugoj polovini XI i početkom XII vijeka. Izvjesno je da je obnovu crkve finansirao humski knez Miroslav oko 1190. godine, ali postoji mišljenje da je dovršena tek nakon njegove smrti, između 1195. i 1199. Vojislav J. Đurić ističe da je oblik crkve Sv. Petra urađen prema romaničkim bazilikama i katedralama na Zapadu i da su je gradili primorski majstori. Monumentalni portal sa ktitorskim zapisom, četvrtasta kupola i pravougaona apsida su urađeni u duhu dalmatinskih preromanskih i romanskih crkava. Njena krstoobrazna osnova je nastala pod uticajem vizantijske arhitekture. Dvije kule s narteksom su odlika raškog graditeljstva, ali imaju sličnost i sa kulama katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, tako da i u tom segmentu ima odlike zapadnog graditeljstva. Zbog ovoga je upitno kom obredu je prvobitna crkva Sv. Petra bila posvećena – katoličkom ili pravoslavnom. Zato je istoričar Mladen Ančić naveo da nije jasno ni kojoj je od ove dvije konfesije pripadao knez Miroslav. Od sredine XIII vijeka u ovoj crkvi je bilo sjedište Humske episkopije. Na osnovu toga je američki vizantolog Džon V. A. Fajn (JR.) zaključio da je crkva Sv. Petra s Bijelim Poljem i Limom predstavljala granicu Huma i Srbije. Crkva Sv. Petra vjerovatno potiče iz dukljanskog perioda, kao i obližnja crkva Rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Crkvu je, po predanju, sagradio kralj Mihailo Vojislavljević, a po arhitekturi je slična Mihailovoj zadužbinskoj crkvi u Stonu na poluostrvu Pelješac.</p>
<p>Crkvu Sv. Đorđa (Đurđeve stupove) kod Berana sagradio je župan Prvoslav, sin velikog župana Tihomira koji je poginuo u bici protiv svog mlađeg brata Stefana Nemanje 1168. Prvoslavova građevina potiče iz 1213. godine. Vojislav J. Đurić je istakao da prvobitna građevina, jednobrodna crkva sa kupolom, više liči na kotorske romaničke crkve Sv. Luke i Sv. Marije, nego na raške crkve. Kasnijim dogradnjama dobila je elemente raške arhitekture. Plan crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Morači iz 1251–2. godine, čiji je ktitor Vukanov sin Stefan, ima odlike raške arhitekture, po uzoru na crkvu manastira Žiča, dok su prozori sa elementima kamene plastike, urađeni u duhu romanike. Skulptura zapadnog portala crkve urađena je u duhu italijanske romanike, dok je granitni episkopski prijesto, po formi i figuralnim ukrasima, sličan episkopskim sjedištima u južnoj Italiji i jedini je takav primjer u Crnoj Gori. Uz to, u moračkoj skulpturi su zastupljeni elementi narodne umjetnosti.</p>
<p>Uprkos tome što je dukljanska država krajem XII vijeka pripojena državi Nemanjića, njene kulturne, etničke i vjerske posebnosti su nastavile poseban razvoj. I što je važnije, dukljanska kultura je bila bitno razvijenija od srpske, toliko da je osvojila srpske vladare koji su kopirali obrazce dukljanske pismenosti, književnosti, slikarstva i arhitekture.</p>

1250x600

1084x550

Papović: Dukljanska kultura krajem XII i početkom XIII vijeka

<p>Potpredsednica SAD <b>Kamala Haris</b> pobijediće bivšeg predsjednika <b>Donalda Trampa</b> ovog novembra, kaže istoričar koji je uspješno predvidio devet od 10 predsjedničkih izbora od 1984. godine.</p>
<p>- Kamala Haris će biti sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država, barem je to moje predviđanje za ishod ovih predsjedničkih izbora - rekao je <b>Alan Lihtman</b>, istoričar na Američkom univerzitetu, za Njujork tajms u video intervjuu koji je emitovan u četvrtak, piše Biznis Insajder.</p>
<p>Lihtman, čiji se model predviđanja „Ključevi od Bijele kuće“ sastoji od 13 tačnih ili netačnih pitanja, rekao je u intervjuu da je osam ključeva bilo u korist Harisove.</p>
<p>Tramp je, rekao je Lihtman, imao tri ključa na svojoj strani – jedan, Haris nije na mjestu predsjednice; drugo, Haris nije, po njegovom mišljenju, „inspirativan, jedinstven kandidat“; i tri, Demokratska stranka je izgubila kontrolu nad Predstavničkim domom tokom izbora 2022. godine.</p>
<p>Ali Harisova je imala osam prednosti.</p>
<p>Osim što je imala koristi od pozitivnih kratkoročnih i dugoročnih ekonomskih uslova, kao i zakonodavnih dostignuća pod administracijom predsjednika<b> Džoa Bajdena</b>,  kandidaturu Harisove nisu pratili nikakvi skandali ili tekući društveni nemiri, rekao je Lihtman.</p>
<p>Pored toga, Harisova nije morala da prođe kroz predizbore da bi naslijedila Bajdena kao kandidata, dodao je on.</p>
<p>Lihtman je rekao da joj je pomoglo to što joj je protivkandidat Tramp, koji „apeluje samo na usku bazu glasača“.</p>
<p>Haris, kako je rekao, takođe nije imala izazivače sa treće strane otkako je <b>Robert F. Kenedi Mlađi</b> suspendovao svoju kampanju prošlog mjeseca.</p>
<p>- Posljednja dva ključa — o spoljnopolitičkim neuspjesima i uspjesima — ne bi bila toliko važna jer bi Tramp i dalje imao samo pet ključeva čak i da oni ne idu na ruku Harisovoj - rekao je Lihtman.</p>
<p>Lihtmanova procjena označava blagi pomak u odnosu na njegovo posljednje predviđanje u julu kada je rekao za Volstrit džornal da bi Demokratska stranka trebalo da ostane uz Bajdena ako želi da zadrži Bijelu kuću.</p>
<p>Iako je Bajden na kraju odustao, Harisova je uspjela da izbjegne unutarstranačke izbore. Osim što je obezbijedila Bajdenovu podršku, Harisova je uspjela da u kratkom roku natjera svoju stranku da se ujedini oko nje.</p>
<p>Lihtmanova predviđanja nisu uvijek bila tačna. Pogrešio je na izborima 2000. kada je predvidio pobjedu Ala Gora umjesto konačnog kandidata, <b>Džordža V. Buša</b>.</p>
<p>To je bio jedini izborni ishod koji je Lihtman pogriješio otkako je počeo da daje predviđanja na izborima 1984. godine.</p>

Istoričar koji je pogodio rezultate devet od 10 izbora: Kamala je pobjednik!

<p>Crna Gora je dobila mobilnu i web aplikaciju koja na kreativan i edukativan način promoviše njenu prirodu, kulturu i važne društvene vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>Dvojezična aplikacija Kreativne kockice (Creative Blocks) nastala je kao prirodni nastavak uspješnih štampanih igara memorije koje već godinama osvajaju i djecu i odrasle širom zemlje – sada dostupna i kao besplatna digitalna platforma za iOS, Android i web.</p>
<h2>Od štampe do ekrana – 13 izdanja, 2500 primjeraka i brojni osmjesi&nbsp;</h2>
<p>Prve igre memorije razvijene su 2020. godine od strane studija ribizla. – Leptiri, Ptice i Sisari Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ubrzo su se pridružili i projekti studija CS Cassiopeia, te je do danas objavljeno 13 štampanih izdanja u ukupnom tiražu od preko 2700 primjeraka, uključujući i dvije specijalne edicije. Igre su korišćene u školama, institucijama, turističkim centrima i porodičnom okruženju, ističući vrijednosti edukacije, ekologije i kulture bez oslanjanja na digitalne ekrane.&nbsp;</p>
<p>Udruživanjem snaga studija ribizla i agencije CS Cassiopeia, rođena je zajednička misija: da se znanje i tradicija približe svim generacijama kroz formate koji spajaju učenje i igru. Tako su nastale i Kreativne kockice – dvojezična aplikacija koja na jednostavan i pristupačan način otkriva Crnu Goru, karticu po karticu.</p>
<h2>Aplikacija koja obrazuje i inspiriše&nbsp;</h2>
<p>Trenutno dostupne igre u aplikaciji su:&nbsp;</p>
<p>• Čudesna Crna Gora (1, 2, 3) – o biodiverzitetu i prirodnim ljepotama;&nbsp;</p>
<p>• Žene Crne Gore (1, 2, 3) – posvećene značajnim ženama iz istorije i savremenog društva, rađena po monografiji „Žene Crne Gore“ Olivere i Tijane Todorović.</p>
<p>U pripremi su nova izdanja: Podgorica, Iz bašte, kao i posebno međunarodno izdanje Poljska Crna Gora.&nbsp;</p>
<p>Igre su osmišljene tako da se igrači zabavljaju, razvijaju memoriju i pažnju, a istovremeno uče o crnogorskom nasljeđu. Svaka poklopljena kartica otključava kratak edukativni tekst, pružajući priliku da se usput nauči o vrstama, pejzažima i ličnostima koje oblikuju crnogorski identitet.&nbsp;</p>
<p>Kreativne kockice nastale su iz želje da se kroz inovativan pristup njeguje i promoviše kulturni identitet Crne Gore. Kroz pažljivo osmišljene igre memorije, ovaj projekat doprinosi edukaciji mladih generacija, omogućavajući im da kroz igru upoznaju prirodu, istoriju i društvene vrijednosti svoje zemlje. Poseban akcenat stavljen je na afirmaciju rodne ravnopravnosti – kroz izdanja posvećena ženama Crne Gore koje su ostavile neizbrisiv trag u različitim oblastima društva.&nbsp;</p>
<p>Digitalizacijom sadržaja i njegovim plasiranjem na mobilnim platformama, projekat ne samo da čuva i predstavlja bogatu kulturnu baštinu Crne Gore, već je čini dostupnom široj, uključujući i međunarodnoj publici.</p>
<p>Aplikacija je prilagođena svim uzrastima i namijenjena korišćenju u školama, u okviru porodičnih aktivnosti, u kulturnim ustanovama, ali i kao vrijedan alat za turiste i sve one koji žele da se povežu s crnogorskim identitetom – bilo na crnogorskom, bilo na engleskom jeziku.&nbsp;</p>
<p>Dostupnost Aplikacija je besplatna putem linkova:&nbsp;</p>
<p>📱 <a href="https://apps.apple.com/hr/app/kreativne-kockice/id6744917111" target="_blank">App Store</a></p>
<p>📱 <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=me.cassiopeia.kreativnekockice&amp;pli=1" target="_blank">Google Play</a></p>
<p><a href="https://online.igrememorije.me/" target="_blank">💻 Web verzija online.igrememorije.me</a></p>

Kreativne kockice – Crnogorsko kulturno nasljeđe, sada i u digitalnoj formi

<p>Ukrajina i Sjedinjene Američke Države (SAD) postigle su dogovor o značajnom jačanju saradnje u oblasti dronova, saopštio je ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b>.</p>
<p>On je istakao da je ukrajinsko Ministarstvo odbrane ove sedmice potpisalo sporazum s jednom od vodećih američkih kompanija.</p>
<p>Zelenski je u video obraćanju rekao da će Ukrajina već ove godine, pod posebnim uslovima, dobiti stotine hiljada dronova, a naredne godine još i više.</p>
<p>- Ovo uključuje i dronove presretače, koji su očito naš prioritet", kazao je Zelenski - prenosi Anadolija.</p>
<p>Govoreći o telefonskom razgovoru u petak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, Zelenski je rekao da je to vjerovatno bio njihov najbolji razgovor do sada i izuzetno plodonosan.</p>
<p>On je dodao da su tokom razgovora dotakli i temu protivvazdušne odbrane.</p>

Zelenski: Dogovor Ukrajine i SAD o jačanju saradnje u oblasti dronova

<p><b>Jelena Marković</b>, predsjednica Crnogorskog foruma i profesorica crnogorskog jezika i književnosti, oštro je reagovala na izjavu poslanice <b>Jelene Božović</b> da je crnogorski jezik „nakaradna verzija“, ocijenivši da je riječ o uznemirujućem govoru mržnje sa elementima fašizma, koji ne samo da negira jedini službeni jezik, već i suverenitet države Crne Gore.</p>
<p>Njeno reagovanje prenosimo integralno:&nbsp;</p>
<p>Kao žena veoma sam zabrinuta, a samim tim mi je jasno u kakavom stanju je društvo kad izjave koje su ovako uznemirujuće po pitanju jedinog službenog crnogorskog jezika, na ovakav način izrečene upravo od žene, poslanice i nažalost oslikavaju mržnju, koja u sebi ima i obrise fašizma koji je neophodno sankcionisati i u tom i u dijelu ponižavanja države čiji je jedini službeni jezik odraz suvereniteta koji po svaku cijenu nastavljaju negirati, što je nepoštovanje države Crne Gore, crnogorskog naroda sve tri vjere, od poslanice koju novcem građana plaća crnogorski parlament, a ona negira postojanje onoga što je glavni odraz državnog suvereniteta.</p>
<p>Lingvistički krugovi niti ijedna zajednica ne negiraju crnogorski jezik. Naprotiv! Podržavaju i učestvuju na lingvističkim skupovima koje organizuju Filološki fakultet odnosno Katedra za crnogorski jezik u Nikšiću i FKCJ na Cetinju. A koji politički krugovi negiraju crnogorski jezik? Samo prosrpski.</p>
<p>Negiranje crnogorskog jezika, nacije, države i crkve s jedne strane, a tražiti povlašćeni i privilegovani položaj za srpski s druge strane, u najmanju ruku je fašizam. Napominjem, ni srpski jezik, ni naciju, ni crkvu, kao ni drugih naroda, u Crnoj Gori niko ne negira i ne zabranjuje. Da je tako, stala bih u odbranu istih. Samo treba postaviti stvari na svoje mjesto i ispraviti istorijske nepravde učinjene Crnoj Gori i crnogorskom narodu, na kraju krajeva, to je naše pravo, ni manje ni više od ostalih. Svi narodi bivše Jugoslavije jezik su nazvali imenom naroda, a samo se osporava to pravo Crnoj Gori i to samo od strane nacionalista. I tu su stvari jasne-dakle, nije u pitanju lingvistika nego velikodržavna politika i nastavak programa zapisanog još u ,,Načertaniju".</p>
<p>Imenovanje crnogorskog jezika je pokrenuto mnogo ranije nego što to šira javnost zna. &nbsp;Navodim samo neke od primjera:</p>
<p>Od Crnojevića i njihove uloge u imenovanju i stvaranju Crne Gore, od Mare i Stefanice roditelja Ivana Crnojevića koji u 15 vijeku podiže Cetinjski manastir kad i postaje vladar &nbsp;Crne Gore, imenuje nastavak utemeljene državnosti kroz djela dinastija Vojislavljevića pa Balšića &nbsp;i po završava proces imenujući po svojoj dinastiji Crnojevićima državu, jezik, naciju i crnogorski jezik je onaj koji pored svih drugih osobenosti opravdava proslavljanje još 16 godina pa hiljadu godina crnogorske državnosti od Bitke na Tuđemilu 07. Oktobra 1042 godine. Kruna pismenosti je prva ćirilična knjiga Oktoih, nastala baš u državi Crnoj Gori na Rijeci Crnojevića u štampariji koju je osnovao crnogorski vladar Ivan Crnojević koji je u svoju otadžbinu donio za potrebe osnaživanja kao moćno oružje crnogorske državne duhovnosti, crnogorske kulture, crnogorske istorije, crnogorske tradicije, crnogorskog jezika da unaprijedi pismenost svom crnogorskom narodu stvarajući tim na crnogorskom jeziku u svijetu prvu štampanu ćiriličnu knjigu. Dubok trag štampanjem Oktoiha kao odraza crnogorskog identiteta i nosiocem razvoja pismenosti Crnu Goru uvrstili su u zajednicu najprosvećenijih država na balkanu. To danas negiraju oni koji u privilegijaman uživaju, a</p>
<p>za nepoznavaoce istorijskih događaja tada nije postojala država Srbija, međutim ni ona kao i sve druge na balkanu i u svijetu iako kraći vremenski period, na pravi način njeguju državnost, nemaju sem jedan jedini službeni jezik koji je odraz suvereniteta svake države, a od utemeljenja hiljadugodišnje crnogorske državnosti dalje ne smije nastaviti da se urušava kulturnim genocidom od strane političkog prosrpskog bloka neginarenjem tim jasno utemeljenog crnogorskog nacionalnog tj. državnog identiteta kroz sve njegove odraze.</p>
<p>Ljudevit Gaj, urednik "Danice Ilirske" iz Zagreba 1835 piše upravo o crnogorskom jeziku.</p>
<p>Još u doba knjaza Nikole o crnogorskom jeziku pisao je Lazar Tomanović, Ljuba Nenadović je govorio da je u svim školama jezik crnogorski, pa ako se nešto ne preduzme razlika između crnogorskog i srpskog biće veća nego između portugalskog i španskog. Takođe, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka o crnogorskom jeziku se polemisalo u ondašnoj štampi, pisali su o tome Radoje Radojević, Radovan Zogović i drugi... Sve je, naravno, ugušeno.&nbsp;</p>
<p>Zato, dok god nam javni prostor ispunjava ovakav govor mržnje, a dolazi iz usta žene- poslanice, a postupanja kroz potvrdu veličanja nestanka države od Predsjednika Skupštine, veoma je teško razmišljati o smanjenju nacionalih podjela, afirmacije države Crne Gore i manjeg stepena oblika svih nasilja u javnom prostoru, na društvenim mrežama kad čovjek na čelu Skupštine skrnavi državne simbole, promoviše period nestanka kad država nije geografski postojala, izjavama poručuje da će Crna Gora biti sledeće godine na svesrpskom saboru što je namjera za promjenom dršavnopravnog statusa Crne Gore koji državu građanskog ustrojstva želi pretvoriti u državu srpskog naroda.</p>
<p>Predsjednik Skupštine i Poslanice i Poslanici u crnogorskom parlamentu treba da promovišu potpuno drugačiji odnos kako bi bili primjer drugima, ovakvim postupanjem upitno je koliko je legitimna i njegova funkcija Predsjednika skupštine i poslanička funkcija poslanice Božović kad ugrožavaju ljudska prava građanima kojima negirajući državu, jezik negiraju naciju što nije u skladu ni sa Konvencijom UN ni sa Evropskim konvencijama o ljudskim pravima ni sa Ustavom države Crne Gore, ni sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU.</p>
<p>Naravno da ni ženski klub u parlamentu niti Ombudsman koji je zadužen za zaštiru građana nijesu i neće reagovati, jer to su institucije urušene politikom na štetu građana i ne opravdavaju razloge osnivanja, jer niti Ombudsman štiti građane od institucija niti klub razvija žensku solidarnost koja je u Crnoj Gori ogroman problem. Ombudsman Bjeković umjesto da štiti prava građana on štiti Vladu sto nije usklađeno sa standardima evropskih zemalja, jer po prirodi posla on treba da je u konfliktu sa Vladom koja griješi i ugrožava ljidska prava gađana, a ne da to ignoriše. Ombudsman u Crnoj Gori nije poput evropskih Ombudsmana i već je prepreka pridruženju Crne Gore Evropskoj uniji, kad se adekvatno sagleda koliko je štete nanio sa te pozicije građanima Crne Gore i koliko puta je zbog vlasti zanemario zaštitu građana čije probleme ignoriše ili opravdava Vlast, jer to nije njegova uloga u državnom sistemu CG i EU.</p>
<p>Dok god su žene pod uticajem partija i njihovih lidera, tu od ženskog kluba ne treba očekivati ništa, naprotiv uvijek će stati da brane svoje kolege pa i ako izgovaraju govor mržnje što je nedopustivo.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora je mjesto đe se sa najviših instanci u državi, krše ljudska prava, umjesto da ih štite oni ih urušavaju, podrivaju stabilizaciju društvenih prilika i tako utiču na bezbijednost u CG i na Balkanu.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko ne dođe do promjena- ne može se Crnaa Gora pridružiti EU. Pa su ovakvi potezi usmjereni na zaustavljanju CG na Evropskom putu od predsjednika Skupštine, poslanica, poslanika, institucije Ombudsmana i svih drugih Institucija koje u skladu sa nadležnostima ne reaguju, i nadam se da će VDT Marković ispuniti ono što je kao zadatak uputio svim tužilaštvima da sankcionišu svaki govor mržnje i nasilja, od koga god da dolazi.&nbsp;</p>
<p>Od ove reakcije i odnosa Premijera, predsjednika, poslanika i vlasti i opozicije će u mnogome zavisiti dalji put CG u EU.&nbsp;</p>
<p>Crnogorski forum ima cilj da djelovanjem unaprijedi većem stepenu poštovanja države i promijeni svijest u dijelu vezivanja povrata suvereniteta i odraza suvereniteta Crne Gore, njenih državnih simbola i državnopravnog statusa i crnogorske hiljadugodišnje državnosti sa političkim krugovima procrnogorskim ili prosrpskim već zahtijevamo da se narativ mijenja kako bi poštovanje, tolerancija, jednakost, ravnopravnost svih kroz poštovanje Crne Gore i svih odraza suvereniteta doprinijeli napretku i prevazilaženjem podjela edukativnim procesom o smobitnosti poštvanja države i put pridruženju evropskoj porodici učinili bržim i sigurnijim. Uslov pridruženja Crne Gore EU ne prihvata negiranje države, negiranje njenog jedinog službenog jezika, diskriminaciju i Crnogorski forum zahtijeva procesuiranje, jer se ne očekuje, kako bi bilo normalno, da Predsjednik Skupštine i poslanica napuste funkcije, jer nije valjda adekvatno da prihvataju privilegije one države kojoj ne priznaju postojanje i odraze suvereniteta. Sporazum je potpisan sa Crnom Gorom to podrazumijeva poštovanje njenog državnopravnog statusa.</p>
<p>Ovako devijantni oblici ponašanja funkcionera i javnih ličnosti, upravo će poslužiti organizaiji na čijem sam čelu koja je i osnovana da zašiti na adekvatan način, što nije uradila u skladu sa Ustavom Crne Gore ni jedna vlast do sada. Odnos prema Crnoj Gori njenih građana i svih koji su uključeni u procese na putu CG ka EU, biće podržavaoci, partneri i saradnici organizacije koja će iskreno i posvećeno dati doprinos smanjenju podjela i krajnje pomirenju naroda i edukativnom procesu u saradnji sa institucijama, ka većem poštovanju koje je obavezujuće i izostalo je od svih vlasti i institucija sistema na adekvatan način još od obnove nezvisnosti prema državi i Ustavu Crne Gore.</p>
<p>Ono što je sigurno, ova organizacija, zahtijevaće poštovanje države Crne Gore od svakog građanina u njoj i radićemo na onome što je definitivno izazvalo podjele u društvu koje su sredstvo koje zloupotrebljavaju političke organizacije koje tako život građana i državu ugrožavaju, a stiču materijalne i druge koristi i predano rade na ne rješavanju problema ove vrste. Za ono što je podrazumijevano obavezujuće i od nacionalnog značaja i za bezbijednost, niti smije biti niti treba biti sredstvo uz pomoć kojeg će i dalje političari zloupotrebom nacionalnih ili vjerskih osjećanja građana produbljivati podjele.</p>
<p>Nema kompromisa u priznanju i poštovanju države Crne Gore niti prostora za bilo kakve političke dogovore na štetu države, jer crnogorska hiljdugodišnja slavna istorija temelj je državnosti i mora zavrijediti poštovanje svih institucija kako bi postale primjer za sve građane. To nema nikakve veze i ne smije se vezivati ni za kakve političke grupacije niti njihova djelovanja već suprotno dosadašnjem prevazilazak krize je pomirenje kroz iskorjenjivanje podjela, uzdizanje svijesti o važnosti poštovanja države koja će samo tako moći da ako se podrazumijevano povratom suvereniteta zaštiti i obezbijedi jedinakost i tolerancija svakog građanina.&nbsp;</p>
<p>Prolaziće i smjenjivaće se vlasti, ali vječna je Crna Gora, prva sledeća članica EU, a kako bi tom putu doprinijeli mi ćemo i dalje nastaviti podržavati trasu tog puta temeljiti na istini, vladavini prava i njegovanju ljudskih prava i sloboda kroz aktivnosti Crnogorskog foruma.</p>

Marković: Negiranje crnogorskog jezika je napad na suverenitet države i govor mržnje koji mora biti sankcionisan

<p>Centralna proslava 150 godina od Nevesinjske puške održava se danas u Nevesinju u prisustvu zvaničnika Republike Srpske, Srbije, ali i Crne Gore koju predstavljaju predsjednik Skupštine Crne Gore<b> Andrija Mandić</b> i mitropolit Crkve Srbije Joanikije.</p>
<p>Mandić, koji je bio i govornik, je rekao da mu je velika čast i priveligija što može da se obrati u Nevesinju na obilježavanju vijeka i po od Nevesinjske puške.</p>
<p>- Ne govorimo samo o istorijskom događajima već o temelju slobode srpskog naroda - rekao je Mandić.</p>
<p>Joanikije je rekao da je "Nevesinjska puška" u srpskom narodu "probudila nadu u oslobođenje i obnovu države Nemanjića".</p>
<p>U obraćanju vjernicima poslije liturgije mitropolit Joanikije je istakao da su Hercegovci i Crnogorci bili zajedno i u ovom ustanku, naglašavajući da je "Hercegovina, kao i Šumadija i Crna Gora, bila nosilac slobodarske misli".</p>
<p>- Ratovali su zajedno Crnogorci i Hercegovci, jer je to jedan srpski narod, jedna vjera, jedna nada - kazao je Joanikije.</p>
<p>Na obilježavanju je govorio i patrijarh Crkve Srbije Porfirije.</p>
<p>- Srpski narod mora da čuva pravoslavnu vjeru i živi sa njom, jer će samo tada imati radost i mir. Naš život se temelji na vjeri. Naša pravoslavna vjera nas je oblikovala i sačuvala kroz vjekove - istakao je on.</p>
<p>Porfirije je ukazao da srpski narod ima vjere otkad zna za sebe, ali ne u bilo šta, u nepoznate sile koje upravljaju svijetom, već u jednog Gospoda.</p>
<p>On je istakao da će Srbi kao vjerni narod biti Hristovi do kraja svijeta.</p>
<p>"Nevesinjska puška" je ustanak Srba u Hercegovini podignut u okolini Nevesinja u proljeće 1875. godine protiv osmanlijske vlasti, koji se ubrzo se proširio na susjednu Bosnu, prije svega u Krajinu i Posavinu, zbog čega se još naziva Bosansko-hercegovački ustanak.</p>

Joanikije i Mandić na obilježavanju Nevesinjske puške, poručio: Ovo je temelj slobode srpskog naroda

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: istoricar