Rasprava o izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koju su u Skupštini pokrenuli poslanici Pokreta Evropa sad, ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih poglavlja crnogorske istorije – pitanje aneksije iz 1918. godine. Više od vijeka kasnije, prijedlog da se iz zakonskog teksta izbriše odrednica da je tadašnja aneksija bila nasilna izazvao je žustre reakcije u stručnoj i javnoj sferi, ali i razotkrio duboku simboličku podjelu između tumačenja prošlosti i političkih kalkulacija sadašnjosti.
Prijedlog poslanika PES-a podržao je i princ Nikola prihvativši tumačenje da čin aneksije zemlje po definiciji ne može biti nasilan. Time je, kako ocjenjuju istoričari, ne samo dao legitimitet revizionističkom čitanju jednog od najtragičnijih događaja crnogorske državnosti, već i doveo u pitanje simbolički odnos prema sopstvenim precima.
U sjenci ove polemike ostala je činjenica da će izmjenama Zakona princ Nikola dobiti dvorac svoga prađeda kralja Nikole na Kruševcu u Podgorici, ali i da se time odustaje od izgradnje kuće za potrebe dinastije na Cetinju, istorijskoj prijestonici Crne Gore.&nbsp;
O širim posljedicima odluke o izmjeni zvanične karakterizacije aneksije kao nasilne, ali i istorijskom kontekstu u kojem se to dešavalo te odnosu kraljevih sinova o detronizaciji dinastije i potpunog lišavanja Crne Gore njene samosvojnosti u novoj državi, za Analitiku govore istoričari Milan Šćekić i Petar Glendža.
<h2>Uklanjanje termina „nasilna“ bilo bi opasno i loša simbolika</h2>
Naši sagovornici saglasni su u ocjeni da je period između dva svjetska rata, posebno onaj neposredno nakon formiranja prve Jugoslavije, dugo bio zapostavljen i da je laička javnost o njemu bila slabo informisana.&nbsp;
Na primjer, govoreći o sinovima crnogorskog suverena, Šćekić napominje da se njima do sada niko nije studiozno i istraživački bavio.
- Istoričari o sinovima kralja Nikole uglavnom sude na osnovu svjedočenja savremenika, a koji prema njima nijesu uvijek bili pravedni i korektni. Budući da svjedočenja ne predstavljaju pouzdan istorijski izvor, prema ovoj vrsti izvora moraju se imati velike rezerve. Tim prije jer su ta svjedočenja nastala nakon 1918. godine, kada je o dinastiji Petrović Njegoš bilo i te kako poželjno pisati u negativnom kontekstu- ističe Šćekić.
Glendža je kao opasan opisao kompromis princa Nikole o uklanjanju termina nasilna sa poslanicima PES-a, Stojovićem i Pižuricom, sve i da je, kako kaže, uvjeren u njihove „najčistije i najiskrenije pobude“, jer kaže da je u pitanju - loša simbolika.
- Konkretno, mislim na sve one političko-ideološke konstrukcije nakon 1918. kojima se zamagljivao taj toliko traumatičan događaj decenijama, čak i u socijalizmu. Uz to, svakako i su se i minimizirale njegove posljedice, odnosno reakcije Crnogoraca, protivnika bezuslovnoga ujedinjenja. Kao dobru ilustracijunavodim činjenicu da su se u udžbenicima za istoriju, korišćenima u Crnoj Gori u periodu od 1945. pa do kraja 20. vijeka, taj period i posljedični mu događaji, predstavljali sa jednom i po rečenicom- napominje Glendža.
<h2>Za vrijeme rata od crnogorskih prinčeva gotovo da nije bilo koristi</h2>
Govoreći o držanju crnogorskih prinčeva tokom Prvog svjetskog rata, Šćekić podsjeća da njihov doprinos odbrani Crne Gore nije bio na nivou koji bi se očekivao.
- Ako izuzmemo najmlađeg sina kralja Nikole, princa Petra, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao Lovćenskim odredom i time dao doprinos zemlji koja se nalazila u ratu, njegova braća, Danilo i Mirko, bila su na bezbjednoj udaljenosti od fronta i praktično nijesu vidjeli neprijatelja- rekao je on.
Napominje da kada su počele ratne operacije između Crne Gore i Austrougarske, prijestolonasljednik Danilo nalazio se u Francuskoj i ako je, kaže, vjerovati svjedočenjima savremenika, vladarska porodica ga je nakon mnogo urgencija i napora jedva namorala da dođe u Crnu Goru.&nbsp;
- Prijestolonasljednik je u Crnu Goru stigao 6. septembra 1914, dakle oko mjesec nakon ulaska Crne Gore u rat, a napuštio ju je u sred rata, avgusta 1915, da bi se navodno liječio. Bio je neambiciozan, nezainteresovan za politiku, povremeno se sukobljavao sa ocem, bio je u lošim odnosima sa mlađim bratom, princom Mirkom- naveo je Šćekić.&nbsp;
Podsjeća da je nakon smrti kralja Nikole, 1921. godine abdicirao u korist svog sinovca Mihaila te da je, kako bi regulisao apanažu, 1927. priznao Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
- Za razliku od prijestolonasljednika Danila, princ Mirko je bio vrlo ambiciozan i vlastoljubiv. Jedan od savremenika, čini se s punim pravom, spočitava mu da je bio cinik. Iako izvjesni savremenici govore za njega da je u suštini bio dobar, sa ocem i bratom Danilom je bio u lošim odnosima, sklon je bio intrigama, agitovao je protiv vlade Janka Vukotića- naveo je Šćekić zaključivši kako „za vrijeme rata od njega praktično nije bilo nikakve koristi“.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, za razliku od oca i braće, 1916. godine nije napuštio Crnu Goru.&nbsp;
- Umro je u Beču početkom marta 1918, ne dočekavši kraj rata- podsjeća naš sagovornik.
<h2>Što ako sjutra zasmeta i termin - aneksija</h2>
Glendža smatra da je podilaženje princa Nikole poslanicima Pokreta Evopa sad „truo“ kompromis i iz razloga što se na taj način nekorektno odnosi prema žrtvi onih koji su za odbranu Crne Gore položili živote.
- Takav njegov stav može se podvesti i pod nemar u odnosu na one koji su bez razmišljanja, sa oružjem stali uz njegovoga prađeda, da odbrane državnost Kraljevine Crne Gore, bez obzira na visoku cijenu, koje su bili svjesni. Takođe, kao uvredu ga mogu doživjeti njihovi potomci, baštinici vrijednosti svojih predaka, koji bi i sami donijeli iste odluke, bez obzira na sve- upozorava sagovornik Analitike.
Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;
-To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.
- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.
Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;
- To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.
- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.
Osvrnuvši se na činjenicu da princ Nikola nijednom nije reagovao povodom nasrtaja na crnogorsku državnost, kulturu i identitet koji su bili brojni u posljednjih nekoliko godina, Glendža kaže kako je siguran da ih je nemali broj Crnogoraca očekivao i da su opravdano razočarani zbog toga.
- Istina, iz nekih drugih prinčevnih izjava se da naslutiti da nije želio učestvovati u dnevnopolitičkima nadgornjavanjima i podjelama, no, bilo je situacija koje su značajno nadilazile svakodnevnu politiku. S toga i ne čudi aluzija na račun princa Nikole, da je devedestih svojim zalaganjem i angažmanom djelovao kao mitropolit Vasilije Petrović Njegoš, a da danas bira da bude mitropolit Sava- zaključio je Glendža.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šćekić: I izvjesni Petrovići pomalo izdali Crnu Goru; Glendža: Princ Nikola danas bira da bude mitropolit Sava

U knjizi o kojoj je večeras riječ demistifikuje se romantičarska koncepcija o karakteru Duklje i Dukljana i autor je ovom knjigom delegitimisao pseudoistorijske priče o Duklji – rekao je profesor Radovan Damjanović na sinoć održanoj promociji knjige „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ Dragutina Papovića u Nikšiću koju su organizovali Matica crnogorska Ogranak Nikšić i nikšićki UBNOR.
On je dodao i da Papović ukazuje i na njenu „autentičnost koja je nastala iz bića posebnog naroda koji je stvarao i državu i duhovnu tradiciju.“
– Pojedini istoričari i ideologizirani agitatori falsifikuju određene iskaze i napadaju svaki pokušaj iznošenja pravih i istinitih činjenica. Druženje sa ovom knjigom je moćno sredstvo otpora protiv svih koji nastoje da negiraju, ospore, ponize crnogorski integritet i identitet – rekao je Damjanović.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i urednik ovog izdanja je između ostalog istakao da knjiga Dragutina Papovića „dokumentarno i multidisciplinarno prikazuje tragove materijalne i duhovne kulture nastale na tlu Duklje u dugom vremenskom periodu, koji imaju svoj kontinuitet uprkos burnim istorijskim događajima i dešavanjima, kao što su propast Rimskog carstva, dolazak Slovena na Jadran, uz prateće prirodne destrukcije poput zemljotresa 518. godine, koji je gotovo uništio grad Duklju.“&nbsp;
Posebno se osvrnuo na činjenicu da Papović u cijeloj svojoj studiji „sa izraženom naučnom intuicijom, bez plasiranja konačnih sudova, o složenoj tematici koja je uslovljena malim brojem sačuvanih pisanih izvora, oprezno pristupa pojmu intitulacije dukljanskog vladara, kneza odnosno kralja Vladimira, za koga ne postoje relevantni istorijski izvori o njegovom krunisanju.“
– Autor se u interpretaciji dosljedno držao naučnog pozitivizma, demistifikujući istoriografske srpsko – hrvatske pogodbe i dogovore o Duklji, poput onih da je Vladimir prvi srpski vladar i svetac ili obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva na teritoriji Crne Gore, što je iz percepcije savremene nauke zaista upitno, s obzirom na to da se
Tomislavova država nikada nije prostirala na ovaj prostor, kao što je i u savremenoj hrvatskoj istoriografiji titula hrvatskog kralja Tomislava predmet ozbiljnih rasprava. Dakle, radnja Dragutina Papovića je lišena nacionalne patetike, s obzirom da je autor na brojnim mjestima ukazao na postojeće dubioze u medijavelistici južnoslovenskih naroda, otkrivajući i prezentujući političko – ideološke konstrukcije jednog vremena, koje su zadugo oblikovale našu istorijsku svijest – rekao je Jovović i dodao da na takve recidive, nažalost, nailazimo na brojnim primjerima širom Crne Gore.
– A jedna u nizu takvih pogrešnih intepretacija prošlosti odigrala se za vrijeme Kraljevine SHS, kada su 1925. godine povodom jubileja 1000 godina Hrvatskog kraljevstva na katoličkim crkvama od Trebinja, Boke, Budve do Sutomora postavljene spomen-table u čast kralja Tomislava, iako on nikada nije vladao Dukljanskom državom. Analogno tome, može se postaviti pitanje, zašto nikada takva počast nije odata katoličkim kraljevima iz dinastije Vojislavljevića, Mihailu i Bodinu ili nekom drugom pripadniku ove kraljevske loze, u Kotoru, Trebinju ili Dubrovniku, iako za takvu memoraliju postoje adekvatni istorijski razlozi – rekao je Jovović.
U vremenu kada se prošlost često zloupotrebljava da bi se potkrijepile savremene političke agende, kada mit postaje sredstvo manipulacije a ideologija se prerušava u nauku, posebno je važno govoriti o knjigama koje pružaju otpor toj tendenciji, knjigama koje ne teže da udovolje trenutnim nacionalnim narativima, već da ih kritički i hrabro preispitaju, istakao je istoričar Ivan Tepavčević.
– Poznata je činjenica da crnogorska medijavelistika pati od hroničnog deficita naučnih radnika u oblastima čiji je predmet interesovanja rani srednji vijek. Papović u ovom djelu pokušava da razgradi određene mitove koji pripadaju srpskoj, hrvatskoj i albanskoj tradiciji. Ne postoji nijedan relevantan rad koji se bavi istorijom Duklje a da nije bio predmet potpune analize, komparacije s nekim drugim izvorima, potvrđivanja s onim što se može potvrditi i ukazivanja na one stvari koje su nelogične i koje su neprihvatljive za neku savremenu istoriografiju i nijesu u skladu s onim što su savremena i arheološka istraživanja – rekao je Tepavčević i dodao da je Papović po prvi put u nekom novijem periodu autor koji je iskoristio sve dostupne izvore na engleskom jeziku u kojima se pominje Duklja.
Autor je istakao da istorija Duklje počinje u 1. vijeku naše ere i traje do 12. vijeka.
- Da li slučajno što je toliki vremenski period, tolika istorija, tako sažeto prikazivana, prećutkivana, prisvajana? Mislim da nije. Mislim da se još u 19. vijeku prepoznala njena posebnost, ali se ta posebnost nije uklapala u tadašnje teorije prikazivanja prošlosti ovoga prostora, pa i Crne Gore – rekao je Dragutin Papović.
On smatra da su svi narodi na ovim prostorima izgradili identitete na razvalinama Rimskog carstva.
– Duklja, odnosno Dokleja je rimski grad. Rimljani su ga formirali. I ne samo taj grad, nego su izgradili i prve saobraćajnice, oni su donijeli religiju koja je formirala civilizaciju. Kasnije je Vizantija to preuzela, ali treba da znamo da Vizantija sebe nije nikada tako nazivala. Termin Vizantija je tek iz 18. vijeka. Vizantinci su sebe nazivali Romejima, odnosno Rimljanima. Svi vizantijski carevi su sebe nazivali rimskim carevima. To je, prije svega, temelj Duklje, civilizacija koja je stvorena, i ta civilizacija nikad nije bila etnički jednoznačna, odnosno homogena, ona je uvijek bila šarenolika i kasnije s dolaskom Slovena ona samo dobija jedan dodatni etnički momenat, a ne nikako da Sloveni koji dođu zbrišu prethodno stanovništvo i od tada počinje potpuno i isključivo slovenska istorija. To je zabluda 19. vijeka. Takvih etničkih promjena nije bilo, ovdje je bilo etničko nadograđivanje. A ta nadograđivanja su vremenom dobijala politički okvir – objasnio je Papović.
Promociju knjige Dragutina Papovića moderirala je predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.

U Nikšiću promovisana knjiga „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana“ Dragutina Papovića

Istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Boban Batrićević kaže da ga je obradovala vijest da će Ivan Radojičić, kao nestranačka ličnost, predvoditi listu Evropskog saveza i građana na predstojećim lokalnim izborima u Nikšiću.
Kako ocjenjuje Batrićević, Ivan je čovjek znanja, mjere i integriteta — neko kome je istinski stalo do grada i ljudi u njemu. Siguran je, kaže, da to prepoznaju i njegovi sugrađani i sugrađanke.
- Nakon četiri godine mraka, podjela i kulturne devastacije, Nikšić ima šansu da napravi otklon od svega što ga je vuklo unazad. Zato vjerujem da ovaj put izbor nije težak. Naprotiv — jasno je ko nudi put ka dostojanstvu, dijalogu i razvoju. Vrijeme je da se Nikšiću vrati sjaj, ali i nada u bolju budućnost - poručio je Batrićević.&nbsp;
Ističe da zato čvrtso stoji uz Ivana Radojičića.&nbsp;
- Njegova kandidatura nije samo politički čin — ona je poziv na odgovornost, na zajedništvo i na obnovu povjerenja u ono što Nikšić može da bude poručuje Batrićević.

Batrićević podržao Radojičića: Nikšić ima šansu da napravi otklon od svega što ga je vuklo unazad

Veliki župan Stefan Nemanja je pri kraju XII vijeka razaranjem gradova i osvajanjem pripojio Duklju Srbiji (Raškoj). Kako navodi istoričar Sima Ćirković, tada još nije bilo jasno da li će Nemanjina državna tvorevina biti dugog vijeka, jer ta država nije bila centralizovana, već sastavljena od udionih kneževina u kojima su dominirali stari politički okviri i tradicije. To se najviše odnosilo na Duklju koja se od Srbije, osim po političkim, vjerskim i etničkim, bitno razlikovala i po kulturnim karakteristikama. O tome svjedoče dukljanska pismenost, književnost, slikarstvo i arhitektura.
Istoričar književnosti Dimitrije Bogdanović je naveo da Ljetopis (Kraljevstvo Slovena) Popa Dukljanina, kao glavni dukljanski spis iz XII vijeka, po sadržaju pripada latinskim hronikama i latinskoj srednjovjekovnoj istoriografiji, dok je najranija srpska književnost nastala na makedonsko-glagoljskoj tradiciji. Bogdanović je zaključio da je Ljetopis popa Dukljanina „po književnim osobinama i naročito po ideologiji sasvim po strani od glavnog toka srednjovekovne srpske istoriografije i hagiografije“. Ljetopis je temeljno djelo crnogorske pismenosti, književnosti i istoriografije, odnosno kako je to zaključio istoričar književnosti i lingvista Danilo Radojević „duhovna spona s crnogorskim ranim srednjim vijekom“.
I ćirilični tekstovi u Duklji su nastali pod uticajem latinske pismenosti i umjetnosti. Prvi i najznačajniji sačuvani ćirilični spis iz ovoga perioda je Miroslavljevo jevanđelje. Potiče iz pretposljednje decenije XII vijeka i napisano je „knezu velikoslavnomu Miroslavu, sinu Zavidinu“, bratu Stefana Nemanje. Miroslav je upravljao Humom tokom 1180-ih. Veći dio teksta je napisao anonimni pisar zetsko-humskim, odnosno dukljanskim pravopisom pod uticajem beneventanskog uglastog pisma, što znači da je pisar, prema mišljenju Dimitrija Bogdanovića, imao latinsko skriptorsko obrazovanje. Manji dio teksta je napisao dijak Gl(r)igorije raškim pravopisom, pod uticajem ruskog pravopisa tako da, iako je cijeli tekst pisan ustavnim ćiriliskim pismom, dvije vrste pravopisa su potpuno različite. Zetsko-humski (dukljanski) pravopis se oslanja na ranije glagoljske romaničke tekstove iz primorja, dok je uzor raškog pravopisa u ruskim književnim tekstovima. Kako navodi istoričar Tomislav Raukar, ćirilica se iz matične Bugarske i Makedonije proširila u Srbiju, Duklju, Hum, Bosnu i Hrvatsku krajem XII i početkom XIII vijeka. Zanimljivo je da je najstariji sačuvani hrvatski ćirilični tekst „Povaljski prag“ na Braču nastao 1184. (sačuvan u prepisu iz 1250.), odnosno gotovo istovremeno kad i Miroslavljevo jevanđelje. Ćirilična pismenost u Hrvatskoj, Duklji, Humu i Bosni činila je zapadnoćirilsko područje koje se, kako ističe Raukar, grafološki i jezički razlikovalo od ćirilice na istočnom, pravoslavnom području.
Miroslavljevo jevanđelje je nastalo van vizantijskog i pravoslavnog uticaja i isključivo pod latinskim književnim i vjerskim uticajem. O tome svjedoče i iluminacije (minijature) u tekstu koje, po mišljenju istoričara umjetnosti Pavla Mijovića, predstavljaju stapanje kasnoatničke,
vizantijske i italske likovne umjetnosti. Mijović je zaključio da su minijature urađene u duhu rane romanike i zapadnog minijaturnog slikarstva i da je po njihovom kvalitetu i „sjajem umjetničke opreme“ ova knjiga nadmašila sve dotle poznate ilustrovane slovenske knjige. Konstatovao je da „u odnosu na cjelokupnu staru srpsku umjetnost Miroslavljevo jevanđelje stoji kao usamljeni spomenik jedne veoma složene umjetničke tradicije, koja se u Dukljanskom Kraljevstvu bila začela u izvanredno komplikovanim uslovima“. Osim njihovih romaničkih uzora u ovim minijaturama se prepoznaje prije svega iskaz domaće umjetnosti i u njima se ogleda rađanje „mlade feudalne kulture“ dukljanske rane istorije. Mijović je izvorište ove umjetnosti uočio u kombinovanju vizantijske umjetnosti vasilijevaca (pravoslavnih monaha) i latinskih benediktinaca u južnoj Italiji (Apuliji i Kampanji) i da se praosnova inicijala Miroslavljevog jevanđelja nalazi u benediktinskim centrima u Kapui i Bobiu. Slikarsku vještinu i stil prenijeli su benediktinci koji su došli kao misionari u Duklju. Mijović smatra da Miroslavljevo jevanđelje nije pisano ni iluminisano u crkvi Sv. Petra u Bijelom Polju, već u nekoj svjetovnoj sredini. Vjerovatno je to bilo u skriptoriji u nekom od dukljanskih primorskih gradova. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić navodi da je blizu trista minijatura u ovome jevanđelju uradio samo jedan slikar. I Đurić ističe da ukrasi odaju „zapadnjačke crte“, da veličina i raspored inicijala „odgovaraju latinskim knjigama“, da su „početna slova sastavljena od elemenata svojstvenih romaničkoj minijaturi Rima, Toskane i južne Italije“ i da je stil „u duhu minijatura nastalih u benediktinskim iluminatorskim radionicama u Kampaniji i Apuliji“. Na osnovu ovih odlika Đurić je zaključio da je Miroslavljevo jevanđelje „postalo primer zetskog ukrašavanja knjiga“.
Nemanjići su se u dukljanskoj državi susreli i sa drugačijom arhitekturom i oblicima primijenjene umjetnosti. Prema mišljenju istoričara umjetnosti Vojislava Koraća, arhitektura Duklje je krajem XII i početkom XIII vijeka nastala pod uticajem zapadnoevropske arhitekture, uz posredništvo susjednih italijanskih oblasti. Kako u političkom i vjerskom, tako je i u umjetničkom pogledu Duklja (Zeta) bila dio zapadnoevropskog svijeta. Dok je u Duklji postojalo raskošno arhitektonsko bogatstvo koje se širilo iz naprednih primorskih gradova, nastalih pod uticajem vizantijske i zapadnoevropske kulture, u Srbiji je dominirala graditeljska monotonost i asketizam. Da je dukljanska (zetska) arhitektura bila naprednija u odnosu na arhitekturu srpskih osvajača, svjedoči zaključak Vojislava Koraća da su zadužbinu Stefana Nemanje Đurđeve stupove kod Novog Pazara moguće izgradili isti majstori koji su gradili katedralu Sv. Tripuna u Kotoru. Izvjesno je da su srpski vladari za izgradnju zadužbina u Crnoj Gori angažovali dukljanske (zetske) majstore i tako su prihvatili romaničku arhitekturu. To su crkve: Sv. Petra u Bijelom Polju, Sv. Đorđa (Đurđevi stupovi) u Beranama i Uspenja Presvete Bogorodice u Morači (Morački manastir). Na njih je uticala zetska romanika, prije svega u prilagođavanju oblika raških građevina romanskim oblicima.
Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu. Da je tu vjerovatno postojao preromanički hram koji obnovio ili dogradio knez Miroslav upućuje zaključak istoričarke umjetnosti Jovanke Maksimović koja je istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje da starija faza crkve Sv. Petra potiče između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom
Varošu u Splitu, koja je sagrađena u drugoj polovini XI i početkom XII vijeka. Izvjesno je da je obnovu crkve finansirao humski knez Miroslav oko 1190. godine, ali postoji mišljenje da je dovršena tek nakon njegove smrti, između 1195. i 1199. Vojislav J. Đurić ističe da je oblik crkve Sv. Petra urađen prema romaničkim bazilikama i katedralama na Zapadu i da su je gradili primorski majstori. Monumentalni portal sa ktitorskim zapisom, četvrtasta kupola i pravougaona apsida su urađeni u duhu dalmatinskih preromanskih i romanskih crkava. Njena krstoobrazna osnova je nastala pod uticajem vizantijske arhitekture. Dvije kule s narteksom su odlika raškog graditeljstva, ali imaju sličnost i sa kulama katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, tako da i u tom segmentu ima odlike zapadnog graditeljstva. Zbog ovoga je upitno kom obredu je prvobitna crkva Sv. Petra bila posvećena – katoličkom ili pravoslavnom. Zato je istoričar Mladen Ančić naveo da nije jasno ni kojoj je od ove dvije konfesije pripadao knez Miroslav. Od sredine XIII vijeka u ovoj crkvi je bilo sjedište Humske episkopije. Na osnovu toga je američki vizantolog Džon V. A. Fajn (JR.) zaključio da je crkva Sv. Petra s Bijelim Poljem i Limom predstavljala granicu Huma i Srbije. Crkva Sv. Petra vjerovatno potiče iz dukljanskog perioda, kao i obližnja crkva Rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Crkvu je, po predanju, sagradio kralj Mihailo Vojislavljević, a po arhitekturi je slična Mihailovoj zadužbinskoj crkvi u Stonu na poluostrvu Pelješac.
Crkvu Sv. Đorđa (Đurđeve stupove) kod Berana sagradio je župan Prvoslav, sin velikog župana Tihomira koji je poginuo u bici protiv svog mlađeg brata Stefana Nemanje 1168. Prvoslavova građevina potiče iz 1213. godine. Vojislav J. Đurić je istakao da prvobitna građevina, jednobrodna crkva sa kupolom, više liči na kotorske romaničke crkve Sv. Luke i Sv. Marije, nego na raške crkve. Kasnijim dogradnjama dobila je elemente raške arhitekture. Plan crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Morači iz 1251–2. godine, čiji je ktitor Vukanov sin Stefan, ima odlike raške arhitekture, po uzoru na crkvu manastira Žiča, dok su prozori sa elementima kamene plastike, urađeni u duhu romanike. Skulptura zapadnog portala crkve urađena je u duhu italijanske romanike, dok je granitni episkopski prijesto, po formi i figuralnim ukrasima, sličan episkopskim sjedištima u južnoj Italiji i jedini je takav primjer u Crnoj Gori. Uz to, u moračkoj skulpturi su zastupljeni elementi narodne umjetnosti.
Uprkos tome što je dukljanska država krajem XII vijeka pripojena državi Nemanjića, njene kulturne, etničke i vjerske posebnosti su nastavile poseban razvoj. I što je važnije, dukljanska kultura je bila bitno razvijenija od srpske, toliko da je osvojila srpske vladare koji su kopirali obrazce dukljanske pismenosti, književnosti, slikarstva i arhitekture.

1250x600

1084x550

Papović: Dukljanska kultura krajem XII i početkom XIII vijeka

Potpredsednica SAD Kamala Haris pobijediće bivšeg predsjednika Donalda Trampa ovog novembra, kaže istoričar koji je uspješno predvidio devet od 10 predsjedničkih izbora od 1984. godine.
- Kamala Haris će biti sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država, barem je to moje predviđanje za ishod ovih predsjedničkih izbora - rekao je Alan Lihtman, istoričar na Američkom univerzitetu, za Njujork tajms u video intervjuu koji je emitovan u četvrtak, piše Biznis Insajder.
Lihtman, čiji se model predviđanja „Ključevi od Bijele kuće“ sastoji od 13 tačnih ili netačnih pitanja, rekao je u intervjuu da je osam ključeva bilo u korist Harisove.
Tramp je, rekao je Lihtman, imao tri ključa na svojoj strani – jedan, Haris nije na mjestu predsjednice; drugo, Haris nije, po njegovom mišljenju, „inspirativan, jedinstven kandidat“; i tri, Demokratska stranka je izgubila kontrolu nad Predstavničkim domom tokom izbora 2022. godine.
Ali Harisova je imala osam prednosti.
Osim što je imala koristi od pozitivnih kratkoročnih i dugoročnih ekonomskih uslova, kao i zakonodavnih dostignuća pod administracijom predsjednika Džoa Bajdena, kandidaturu Harisove nisu pratili nikakvi skandali ili tekući društveni nemiri, rekao je Lihtman.
Pored toga, Harisova nije morala da prođe kroz predizbore da bi naslijedila Bajdena kao kandidata, dodao je on.
Lihtman je rekao da joj je pomoglo to što joj je protivkandidat Tramp, koji „apeluje samo na usku bazu glasača“.
Haris, kako je rekao, takođe nije imala izazivače sa treće strane otkako je Robert F. Kenedi Mlađi suspendovao svoju kampanju prošlog mjeseca.
- Posljednja dva ključa — o spoljnopolitičkim neuspjesima i uspjesima — ne bi bila toliko važna jer bi Tramp i dalje imao samo pet ključeva čak i da oni ne idu na ruku Harisovoj - rekao je Lihtman.
Lihtmanova procjena označava blagi pomak u odnosu na njegovo posljednje predviđanje u julu kada je rekao za Volstrit džornal da bi Demokratska stranka trebalo da ostane uz Bajdena ako želi da zadrži Bijelu kuću.
Iako je Bajden na kraju odustao, Harisova je uspjela da izbjegne unutarstranačke izbore. Osim što je obezbijedila Bajdenovu podršku, Harisova je uspjela da u kratkom roku natjera svoju stranku da se ujedini oko nje.
Lihtmanova predviđanja nisu uvijek bila tačna. Pogrešio je na izborima 2000. kada je predvidio pobjedu Ala Gora umjesto konačnog kandidata, Džordža V. Buša.
To je bio jedini izborni ishod koji je Lihtman pogriješio otkako je počeo da daje predviđanja na izborima 1984. godine.

Istoričar koji je pogodio rezultate devet od 10 izbora: Kamala je pobjednik!

Pošto je preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad iako nas niko ne čuje, jer je na snazi nasilje nad pravom na koje sve institucije ćute i pordžavaju kako bi sačuvali svoje funkcije, a žrtvovali nas i naše porodice - poručili su pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spuž.&nbsp;
U saopštenju za javnost, koje su dostavili medijima posredstvom advokata Nikole Tomkovića, upozorili su i ukazali na ponižavajući odnos institucija koje se oglušuju na njihove apele i zahtjeve, ne sprečavajući kršenje osnovnih ljudskih prava, pošto je veliki broj pritvorenika mnogo duže u UIKS-u nego što je realna kazna koju mogu dobiti u slučaju osude.&nbsp;
Kako je istaknuto, štrajk glađu više od 100 pritvorenika u istražnom zatvoru u Spužu, opozivanje punomoćja njihovim braniocima, te protest nihovih porodica ispred Višeg suda u Podgorici nijesu dali rezultate, jer je izostala reakcija nadležnih.
Štrajk je, kako se podsjeća, dvije sedmice organizovan zbog prenatrpanosti i izuzetno loših higijenskih uslova, kao i dugih sudskih procesa što je za posljedicu imalo značajan broj odloženih suđenja. Zbog izostanka reakcije i nepoštovanja dogovora koji je ranije bio postignut sa predsjednikom Višeg suda i predstavnicima Ministarstva pravde obratili su se javnosti.
- Prinuđeni smo da otkazujemo punomoćje svojim advokatima, jer je iz dosadašnjeg iskustva u postupcima pred crnogorskim sudovima jasno da nam nisu potrebni branioci, jer nemaju nikakvu svrhu u sudnici. Ne aludiramo na njihovo znanje, volju i pravne vještine, već na stanje u crnogorskom pravosuđu. Smatramo da su nam uskraćena sva elementarna prava na život, kao i pravo na pravično i fer suđenje zakonom zagarantovano - ističu pritvorenici.&nbsp;
Pozivaju sve advokate da javno kažu šta je na snazi u Crnoj Gori i kakva je njihova uloga u sudnicama.&nbsp;
- Da li su sudovi postali servis tužilaštva nečijom samovoljom ili ucjenama Specijalnog državnog tužilaštva sa Skaj i vajber porukama, mi to ne znamo, ali nećemo pristati nezakonjem da se igraju sa našim životima, isti oni koji su unazad nekoliko godina kršili zakon. Jedino šta je uspjelo crnogorsko pravosuđe jeste da rasturi mnoge porodice, napravi im pakao od života, mnoge ostavi bez posla, razboli članove porodica, da ne pričamo kroz šta sve prolaze porodice u crnogorskom društvu - naveli su u saopštenju.
Pravosuđe se, kako dodaju, ponaša kao da oni nemaju pravo na život.
- A sve uz političku podršku subjekata koje sad ne zanimaju ni mi ni naše porodice, jer se sjete samo oko izbora kad su im potrebni glasovi, a sada znajući naše problema, glasno ćute i pod izgovorom vetinga vrše pritisak na sudove - kazali su pritvorenici u Istražnom zatvoru.&nbsp;
Traže poštovanje zakona i Ustava Crne Gore.
- A ne samo poštovanje "Malteške deklaracije", da nas puste da dostojanstveno umremo. Ministar pravde da obezbijedi uslove dostojne čovjeka, što mu je posao, a ne da vrši pritisak i daje smjernice sudovima kako bi ispunili njegove želje. To nisu javno radili njegovi prethodnici, koje sada krivite za sve. Zbog nepravde smo prinuđeni da otkazujemo usluge advokata iz razloga što su u crnogorskim sudovima nepotrebni jer ih ne poštuju. A zakon važi samo za one koje su na vlasti, kako prije tako i sad - selektivna pravda je gora od nepravde - zaključili su pritvorenici Istražnog zatvora u Spužu u otvorenom pismu.

Pritvorenici u Spužu upozoravaju: Preostalo još da nas strijeljaju, nećemo dozvoliti da budemo žrtvena jagnjad

Protiv poznatog crnogorskog tviteraša Aleksandra Klimovića, na društvenim mrežama poznatog kao Radosav Vrbica, podnijeta je nova prijava, saopštio je on jutros.
- Nećete vjerovati ko mi je jutros bio na vratima. Ustvari sad već hoćete...Nova prijava- napisao je Vrbica na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradosav.vrbica%2Fposts%2F10234973418344112%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Vrbica je i ranije privođen, kada su mu oduzeti telefon i lap top radi pretresa, u sklopu akcije SDT-a protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, Draga Spičanovića i Vladana Lazovića, te tužiteljke Andrijanu Nastić.

Nova prijava protiv Radosava Vrbice

Tokom Ministarskog sastanka Platforme za istraživanje i inovacije za Zapadni Balkan, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, Anđela Jakšić-Stojanović, održala je niz bilateralnih sastanaka sa ministrima iz zemalja regiona, sa kojih je poručila da je jačanje zajedničkih aktivnosti u oblasti inovacija, nauke i istraživanja, zajedničko djelovanje zemalja Zapadnog Balkana u Horizon programima i mobilnost studenata i istraživača ključno za unaprijeđenje pozicioniranja u Evropskom istraživačkom i inovacionom prostoru.
- Razmijenjena su iskustva u izradi S3 strategija, koje su ključni preduslov za pristup Evropskim strukturnim fondovima. Crna Gora je istakla uspješnu primjenu prve S3 strategije i upoznala sagovornike sa aktivnostima u procesu pripreme nove (2026-2031), ukazavši da je Crna Gora otvorena da dijeli svoje iskustvo sa svim susjednim zemljama- navodi se u saopštenju MPNI.
Sastanci su održani sa: ministrom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije Belom Balintom, ministarkom obrazovanja i nauke Sjeverne Makedonije Vesnom Janevskom, ministrom digitalne transformacije Sjeverne Makedonije Stefanom Andronovskim, ministarkom obrazovanja i sporta Albanije Mirelom Kumbaro i ministarkom obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacija Kosova Arberi Nagavci.
Na sastancima je posebna pažnja bila posvećena i intenziviranju saradnje u oblasti obrazovanja, posebno u dijelu koji se odnosi na proces digitalizacije i međunarodna testiranja, kao i posebnim programima saradnje u oblasti nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.
- Sagovornici su potvrdili da je saradnja svih zemalja Zapadnog Balkana jedan od ključnih uslova za dugoročnu integraciju regiona u Evropski obrazovni i istraživački prostor- zaključuje se u saopštenju MPNI.

Jakšić-Stojanović sa ministrima iz regiona: Zajedničko djelovanje u Horizon programima i mobilnost studenata i istraživača ključni za pozicioniranje u Evropskom istraživačkom prostoru

Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji pravilnosti poslovanja &nbsp;diplomatskih predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj &nbsp;Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu, na koji je dala uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva.
- Državna revizorska institucija je izvršila reviziju pravilnosti poslovanja diplomatskih &nbsp;predstavništava Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji za 2024.godinu. Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata, Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma i član Senata, &nbsp;Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na pravilnost poslovanja &nbsp;revidiranih predstavništava i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva &nbsp;vanjskih poslova, u dijelu koji se odnosi na revidirana diplomatsko-konzularna predstavništva- navodi se u Izvještaju DRI.
Iz Državne revizorske institucije pojasnili su da je revizijom pravilnosti poslovanja diplomatskih predstavništava utvrđeno da određena predstavništva nijesu u poslovnim knjigama evidentirala svu pokretnu i nepokretnu imovinu i nijesu u potpunosti ispoštovala važeće propise prilikom vršenja popisa imovine, a utvrđen je i neadekvatan način vođenja konzularnih knjiga od strane pojedinih predstavništava.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;kod određenih predstavništava, nalozi za isplatu izdataka nijesu popunjavani i potpisivani od &nbsp;strane šefa Predstavništva prije isplate sredstava, već naknadno. Revizijom je utvrđeno i da su &nbsp;predstavništva vršila nabavke određenih roba i usluga bez pribavljanja ponuda od tri ponuđača i nijesu u Statističkom izvještaju o sprovedenim nabavkama iskazala sve sprovedene nabavke.- navodi se u Izvještaju DRI.
U dijelu usklađenosti poslovanja Ministarstva vanjskih poslova, DRI je utvrdila da Ministarstvo nije Internim pravilom o finansijsko-materijalnom poslovanju DKP-a, precizno definisalo &nbsp;finansijsko-materijalno poslovanje, naročito u dijelu planiranja i izvršenja budžeta, izrade i dostavljanja izvještaja, vođenja pomoćnih evidencija. Ministarstvo ne obezbjeđuje evidenciju obaveza na računima klase 2, a utvrđeno je i da nije ukazivalo predstavništvima na eventualne &nbsp;nedostatke u dostavljenim izvještajima o sprovedenim nabavkama.
- Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatska predstavništva Crne Gore u Bosni i Hercegovini, Republici Sjevernoj Makedoniji, Republici Albaniji i Republici Sloveniji su dužni do 16. novembra 2025. godine dostave DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka- zaključuje se u Izvještaju DRI.

DRI: Uslovno mišljenje na pravilnost i usklađenost poslovanja MVP u diplomatsko-konzularnim predstavništvima

&nbsp;,,Brate ima ovog Kosanovica u bia... Uglavnom se sve vezuje za kriminal &nbsp;vezan za naoruzanje i vojnu opremu, zajedno sa Dakom Davidovicem, nista droga. Veze su im Miskovic i tesic i neki Misa Stutgart, ali sve vezano za oruzje... Sa Petrom CRP impex je u kontaktu... Kosanovic ima firme u Niksicu i Pancevu...” Ove Skaj prepiske u kojima se pominju kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović i njegov dugogodišnji biznis ortak Zdravko Kosanović djelić su razgovora srpskog policijskog oficira Daniela Jovanovića i njegovog crnogorskog kolege, tada aktivnog policijskog službenika Ljuba Milovića. &nbsp; I dio su Skaj poruka za koje odbrana bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića tvrdi da ih je specijlni tužilac Miloš Šoškić svjesno skrivao u milion i dvjesta hiljada komunikacija. Ova skrivana strana ,,Skaj istorije”, tvrdi Katnićeva odbrana pokazuje – ne samo selektivnost Specijalnog tužilaštva – već i namjeru da se neki ljudi iz Crne Gore, povezani sa aktuelnom vlašću, izuzmu od bilo kakve istrage. &nbsp; Zbog toga je Katnić 7. oktobra podnio krivičnu prijavu, tereteći specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; POZNATO IME NA CRNOJ LISTI SAD... Skaj poruke koje su Televizija E i Portal ETV imale uvid, zaista otkrivaju da su neka imena, vrlo poznata crnogorskoj javnosti, zaobiđena od istrage i nijesu čak ni saslušana iako se direktno u prepiskama dovode u vezu sa ilegalnim poslovima, ali i sa vrhom vlasti u Beogradu, kao i Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e" data-rendition-name="original" width="862" height="469" loading="lazy" alt="POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića "> <figcaption>POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U prepiskama Jovanovića i Milovića, posebno poglavlje je posvećeno vezama Davidovića i Kosanovića sa, kako kažu u porukama, ,,kriminalom vezanim za naoružanje i vojnu opremu”. &nbsp; U prepisci tada aktivni policajac Jovanović objašnjava kolegi Miloviću pozadinu veza u Kosanovića, Davidovića i srpskog velikog trgovca oružjem Slobodanom Tešićem, koji se tada nalazio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. ,,Tesic Slobodan, Vucicev covek, glavni za izvoz oruzja.... Milijarder covek...”, pojašnjava Jovanović svom ortaku Miloviću lik i djelo Tešića, trgovca oružjem, napominjući da je ovaj ,,na crnoj listi što se tiče prometa oružja”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić"> <figcaption>ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prepiska, koja iz nekog nepoznatog razloga uopšte nije interesovala Specijalno državno tužilaštvo, odvijala maja 2020. godine, kada su i Jovanović i Milović bili aktivni u službi. &nbsp; HAPŠENJE JOVANOVIĆA I BJEKSTVO MILOVIĆA Daniel Jovanović, koji provjerava i povjerava Miloviću priču o pozadini biznisa Kosanovića i Davidovića u kojem se pominju oružje, kasnije i šverc cigareta, bio je tada službenik u Upravi kriminalističke policije Srbije. Njegova supruga Dušica Jovanović radila je u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d" data-rendition-name="original" width="1273" height="622" loading="lazy" alt="ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas "> <figcaption>ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Upravo zbog takvih pozicija oboje su mogli da pružaju povjerljive informacije o brojnim ljudima iz Srbije i Crne Gore koji su bili pod nekom vrstom prismotre jer se vjerovalo da se bave međunrodnim švercom. &nbsp; No, sredinom 2023. godine uhapšeni su i Daniel i Dušica Jovanović, policijski službenik je optužen da je bio dio mafijaškog klana i da je umiješan u šverc kokaina iz Srbije za države Evropske unije. Policajac Ljubo Milović je od kraja 2022. godine u bjekstvu, a sumnjiče ga da je jedan od vođa kavačkog klana na čijem je čelu Radoje Zvicer - takođe u bjekstvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici "> <figcaption>NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kada je riječ o tako opasnim ljudima, a posebno ako je francuski Europol još 2022. godine dostavio više od milion Skaj prepiski, ostaje misterija - bog čega crnogorska istraga nikada nije obuhvatila dio prepiski u kojima se pominju biznismeni Miodrag Davidović i Zdravko Kosanović. &nbsp; Ali i političar, jedno vrijeme potpredsjendnik Vlade, kasnije i crnogorski premijer - Dritan Abazović! &nbsp; Upravo je septembra 2022. godine Zdravko Kosanović bio u centru brojnih medijskih priča, kada je u Luci Bar zapiljenjeno 5.124 paketa cigareta kompanije KOZD iz Rume. Kosanović je negirao da ima vezu sa tom kompanijom, ali se brzo pokazalo da je imao veze i da je bio čak i njen vlasnik. &nbsp; - Dokumentacija koju Pobjeda posjeduje pokazuje da je Zdravko Kosanović itekako vezan za kompaniju KOZD iz Rume i da je Rješenjem carinske ispostave Bar (broj: U/I-520/11-22) upravo srpska firma iz Rume označena kao vlasnik 5.124 paketa cigareta ,,raznih brendova“ koji su 19. jula pristigli u Slobodnu zonu Luke Bar brodom ,,Wec Majorelle“ u sedam kontejnera – objavila je Pobjeda 9. septembra te godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović "> <figcaption>PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I ne samo Pobjeda. Brojni srpski i crnogorski mediji opširno su krajem 2022. godine izvještavali o Zdravku Kosanoviću, bliskom poslovnom saradniku Miodraga Dake Davidovića, kao i njihovim razgranatim poslovima u Srbiji i Crnoj Gori.&nbsp; Njih dvojica su bili pod posebnom policijskom obradom u vrijeme kada je Davidović prvi put upravljao Željezarom u Nikšiću, kada se sumnjalo da je Kosanović, kroz sekundarni otpad željeza, u fabriku unosio šut, granje, iskidane gume i drugi otpad, kako bi dobio na tonaži i kako bi tako izvlačili ,,ekstra profit“ iz tog posla. &nbsp;ZAŠTO ,,VAMPIR” I ,,KUDRAVI” NE INTERESUJU SDT? Davidović je juna prošle godine ponovo došao u fokus javnosti, ne oko oružja ili sekundarnog otpada, već je njegovo ime pominjano u porukama oko šverca cigareza. Portal Libertas je objavio Skaj prepiske bivšeg šefa barske kriminalističke policije Ilije Vasovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas "> <figcaption>OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tim se prepiskama vidi kako je Vasovića odbjegli biznismen Aleksandar Aco Mrkić, osumnjičen za šverc cigareta, instruisao da sa lažnim diplomatom Stevanom-Stivom Simijanovićem, u stanu biznismena Miodraga-Dake Davidovića u Podgorici, ugovara preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Davidović je trebalo da obezbijedi kanale uticaja na protok robe preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Samo dan poslije objave prepiski, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića SPO uhapšen je Ilija Vasović, u času kada je namjeravao da sa podgoričkog aerodroma putuje za Beograd. PITANJA BEZ ODGOVORA Ali je dalja akcija tu stala. Za sada nijesu saslušani ni Miodrag Davidović, ni Dritan Abazović, kao i Zdravko Kosanović. Na pitanje Televizije E prije 5. septembra - da li su Skaj prepiske koje je objavio Portal Libertas uopšte predmet interesovanja istrage - &nbsp;iz Specijalnog državnog tužilaštva je stigao dogovor, kojim se ne odgovara na pitanje. &nbsp; - Događaji i prepiske na koje se odnose vaša pitanja predmet su postupka izviđaja u više ranije formiranih krivičnih predmeta SDT-a, u kojima je rad još u toku. Zbog zaštite interesa postupka i ostvarivanja svrhe radnji koje se preduzimaju, ne može se dati više podataka - saopšteno je iz SDT-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569" data-rendition-name="original" width="255" height="197" loading="lazy" alt="MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto, nakon 14 mjeseci navodnog izviđaja, nema nikakvih pomaka u istrazi? Za sada nije poznato. &nbsp; Kao što iz vrha Specijalnog državnog tužilaštva, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, nema i naznake odgovora na mnogo teže pitanje: da li je specijalni tužilac Miloš Šoškić pukom greškom izostavio Skaj prepiske u kojima se pominju Miodrag Daka Davidović i Zdravko Kosanović u kontekstu šverca oružja i vojne opreme ili je svjesno sakrio dio dokumentacije? &nbsp; Ili su neki ljudi, poput Miodraga Davidovića kojeg zovu u prepiskama ,,Vampir” ili Dritana Abazovića, poznatijeg pod nadimkom ,,Kudravi”, odnosno ,,Maradona” ili ,,naš brat Abaz” &nbsp;- od Specijalnog državnog tužilaštva zaštićene ličnosti? &nbsp; Ako je tako, bilo bi poželjno da se makar javnosti daju naznake zbog čega se pojedinci tužilački gone ili saslušavaju, dok su njihovi sagovornici u Skaj prepiskama postali nedodorljivi za ruku pravde? <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWNJmP4easdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skrivana ,,Skaj istorija” specijalnog tužioca Miloša Šoškića

Ambulanta za biološku terapiju Doma zdravlja Glavnog grada u objektu „Zlatica“ već četvrtu nedjelju zaredom ne obezbjeđuje obaveznu dozu lijeka Metotreksat, koji se koristi u liječenju djece i odraslih sa autoimunim bolestima.
Zbog, kako je prvo navedeno, nedostatka lijeka u odgovarajućim jedinicama, a kasnije administrativnih propusta i neorganizovanosti osoblja, četrnaestogodišnja djevojčica iz Podgorice nije primila nijednu terapiju u proteklih mjesec dana, iako se ona mora davati jednom sedmično, u tačno određenom ritmu.
Danas je, kako je potvrđeno Porrtalu ETV iz ove zdravstvene jedinice, djevojčica ponovo vraćena iz ambulante, uz obrazloženje da je sestra koja daje terapiju „na terenu“, a da zamjenu nemaju.
– Mi smo se dogovoriii sa majkom djevojčice da dođe ujutro. Rečeno joj je da su danas kućne posjete, te da nijesmo u mogućnosti da damo terapiju jer je druga koleginica dobila slobodan dan iz opravdanih razloga – kazali su iz Biološke ambulante.
Majka djevojčice, međutim, ističe da je ovo četvrti put da je vraćaju bez ikakvog prethodnog obavještenja.
– Niko nas nijednom nije obavijestio da ne dolazimo, iako dolazimo sa drugog kraja grada. Prvi put su rekli da nema terapije, drugi da nam je poništen nalog, treći da je napravljena greška, a danas da nema ko da da terapiju jer su kućne posjete! Moje dijete već mjesec dana nije primilo lijek, i već se osjećaju posljedice. Ovo je nedopustivo i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je vidno potrešena majka.
<h2>Sistem bez empatije i odgovornosti</h2>
Ovo nije izolovan slučaj – kako navode i drugi roditelji, problemi sa dostupnošću Metotreksata i neažurnim administriranjem terapije ponavljaju se već mjesecima.
Roditelji upozoravaju da je riječ o terapiji koja mora biti redovna, jer svako odlaganje može ozbiljno poremetiti tok liječenja i izazvati trajne posljedice.
– Pored brige za zdravlje djece, moramo da se borimo i sa neodgovornošću sistema. Svaki put kada nema lijeka, traže nam nove naloge, papire i pečate, umjesto da riješe uzrok problema – navodi jedna od majki.
I dok roditelji upozoravaju na nebrigu i haos u sistemu, iz kompanije Hemofarm, koja distribuira Metotreksat, za portal ETV je potvrđeno da lijeka ima u dovoljnim količinama i na zalihama, što dodatno otvara pitanja o odgovornosti uprave Doma zdravlja.
<h2>Hitna reakcija neophodna: Dijete bez terapije već mjesec dana</h2>
Činjenica da četrnaestogodišnje dijete nije primilo obaveznu terapiju četiri sedmice zaredom, dok se odgovorni u sistemu prebacuju između „nedostatka lijeka“, „dokumentacije“ i „slobodnih dana“, predstavlja ozbiljan propust i kršenje prava pacijenta.
Jer, dok ljekovi postoje a dijete mjesec dana ne dobija terapiju, više se ne može govoriti o grešci već o svjesnom zanemarivanju i nebrizi.

Djevojčica iz Podgorice već četvrtu nedjelju bez obavezne biološke terapije: Ko je odgovoran za posljedice?

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Lazović: Ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac

Vještak balističa Milovan Mihailović danas je u Višem sudu kazao da je prvi put u svojoj dugogodišnjoj karijeri od 30 godina identifikovao oružje na osnovu fotografija. On nije mogao da se izjasni da li je na fotografijama koje je SDT skinulo sa skaj aplikacija replika vatrenog oružja.&nbsp;
On je to saopštio u predmetu protiv Radoja Zvicera a &nbsp;u kojem se, između ostalog, sudi i odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću, suspendovanom službeniku ANB Petru Lazoviću a optužnicom je obuhvaćen iSlobodan Kašćelan, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, braća Radovan i Petar Mujović. Takođe, optuženi su i Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Vještak Mihailović objasnio je da su mu sa naredbom SDT proslijeđene fotografije na CD-u.
- Stekao sam utisak da se radi o revolveru. U veštačenju fotografija na kojima je oružje ne mogu da budem decidan. Ukoliko bi mi neko donio revolver smit da pogledam ja ne bih mogao utvrditi da li se radi o istom revolveru koji je na fotografijama. U slučaju da mi donesu i revolver sa obrušenim brojem ne bih mogao da kaže da je to oružje sa slike. Prava identifikacije je na osnovu fabričkog broja - kazao je vještak odgovarajući na pitanje odbrane.
Branioci Lazovića, advokati Nikola Martinović i Borivoje Borović kazali su da vještak na osnovu fotografija ne može da se izjasni ni da li se radi o funkcionalnom oružju.
- Ja se nijesam konkretno izjašnjavao da li se radi o vatrenom oružju. Naveo sam da gabaritno odgovara nekom vatrenom oružju. Na osnovu fotografija me može da se utvrdi starost, da li je pucano - odgovorio je balističar na pitanje Borovića.
Advokati su tražili izdvajanje fotografija oružja ali i nalaza vještaka. Tome se protivio tužilac Zoran Vučinić ističući da se radi o pravno valjanom dokazu.
Advokat Borović je ukazao da je ovakvim postupanjem SDT uvedena nova praksa vještačenja fotokopija i da su pribavljene nezakonito.
Borović je ukazao da iako veštačenje ide u korist optuženih treba da bude izdvojeno iz spisa predmeta.
Advokat Martinović je slikovito objasnio da u Biljardi na Cetinju postoje tri topa i da se mogu vještačiti fotografije tih topova i da "Kašćelan kaže da je pucao iz njih i da se to sprovede kao dokaz".&nbsp;
- To je otprilike ovo o čemu danas govorimo - kazao je Martinović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Tag: istoricar