Kolektivna monografija Istorija crnogorske kulture biće predstavljena u Nikšiću 6. oktobra u 19 sati u Hotelu „Onogošt“. O knjizi govore: František Šistek, Radovan Damjanović, Ivan Radojičić, Sead Šabotić i Sanja Orlandić, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik.
- Istorija crnogorske kulture kao sinteza znanja o mnogim aspektima crnogorske kulture sadrži poglavlja: „Likovna umjetnost i arhitektura“, „Jezik“, „Književnost“, „Tradicijska vjerovanja“, „Štamparstvo“, „Prosvjeta i školstvo“, „Bibliotečka djelatnost“, „Arhivska djelatnost“, „Muzejska djelatnost“, „Muzička djelatnost“, „Pop i rok muzika“ i „Pozorište i film“- navodi se u saopštenju.
František Šistek, univerzitetski profesor iz Praga i jedan od urednika knjige, u predgovoru istakao je značaj monografije.
- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan, cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire- kazao je Šistek.
Ova knjiga, dodaje, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet 'provincijska' ili 'periferna'.
- Ova knjiga pokazuje Crnu Goru kao jednu kulturnu zemlju, koja je uprkos malom broju stanovnika i teškim istorijskim izazovima uspjela da stvori vlastitu, prepoznatljivu kulturu, kao integralni dio šire evropske kulture i koja je dala svijetu prilično veliki broj izuzetnih kulturnih stvaralaca i kulturnih dostignuća- poručio je Šistek.
Organizatori promocije u Nikšiću su Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić: Promocija monografije ''Istorija crnogorske kulture''

Monografija „Istorija crnogorske kulture”, prvo izdanje koje obuhvata cjelokupan razvoj crnogorske kulture od najstarijih vremena do savremenog doba, predstavljena je danas u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. 
Djelo, koje je rezultat predanog rada grupe uglednih autora, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića, svjedoči o kontinuitetu duha koji se nije dao izbrisati i koji se, uprkos svim pokušajima negacije i potiranja, razvijao, opstajao i koji se danas iznova potvrđuje kroz ovo kapitalno izdanje.
- U svijetlu savremenih geopolitičkih previranja i izazova pred kojima se nalazi Evropa, u vremenu kada se magle revizionizma i relativizacije ponovo nadvijaju nad našim regionom, i u trenutku kada se ideje negacije crnogorskog identiteta ponovno pojavljuju možda i snažnije nego ikada, naša obaveza da branimo i čuvamo sopstvenu kulturu postaje moralna dužnost i pitanje našeg dostojanstva i opstanka – poručio je Đurašković.
Voluminozno i temeljito izdanje, prema riječima direktorice Centra za kulturu Jelene Milošević, vodi nas kroz sve ključne etape kulturnog razvoja Crne Gore – od praistorijske Crvene Stijene pa sve do obnove nezavisnosti 2006. godine.
- U ovom djelu objedinjene su najvažnije teme, artefakti, procesi, epohe, pojave i ličnosti koje su oblikovale kulturni identitet naše države, predstavĪjajući tako ne samo zbir znanja, već i trajni spomenik crnogorskoj kulturnoj samosvojnosti - kazala je Milošević.
Prva knjiga ovoga tipa u kulturnoj montenegristici prema riječima doc. dr Jelene Šušanj, iako ne obuhvata sve sto se pod crnogorskom kulturom podrazumijeva, ne samo da nadomješćuje praznine u našoj nauci nego pruža lakši uvid i stranim kulturolozima koji dosad opisane pojave nijesu mogli naći na jednome mjestu.
- Ona je od posebna značaja u aktuelnome trenutku kad se crnogorska kultura nastoji po starome receptu prikazati kao regionalni dio navodnoga šireg korpusa, srvi znamo kojega, te asimilovati utopiti u taj korpus. Ova je knjiga tu kao bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crogorske istorije – naglasila je Šušanj.
Istorija kulture je mnogo više od naslova, istakao je istoričar Boban Batrićević, bio je to jedan, kako ga je nazvao, ambiciozan projekat.
- Pošli smo iz perspektive da država Crna Gora i njena teritorija, u današnjim granicama, kroz istoriju tvore nešto što se zove crnogorska kultura. Mi smo zaista napravili jedan ambiciozan plan da pokušamo sve segmente ljudskoga duha, koji su na ovoj teritoriji bitisali od Crvene stijene pa neđe do obnove državnosti 2006. pomenemo – objasnio je Batrićević. 
Predstavivši strukturu knjige, urednik Monografije Petar Glendža posebno se zahvalio izdavačima Prijestonici Cetinje, Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i Centru za kulturu.
- Oni ovako udruženi šalju jednu snažnu i važnu poruku: Ima ko i na dostojan način da obilježi Dan državnosti Crne Gore – poručio je Glendža.
Monografija, predstavljena povodom Dana državnosti Crne Gore, namijenjena je ne samo naučnoj zajednici, već i široj javnosti, kao trajno svjedočanstvo o bogatstvu i kontinuitetu crnogorskog kulturnog identiteta.

Monografija „Istorija crnogorske kulture”: Bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crnogorske istorije

Promocija monografije grupe autora “Istorija crnogorske &nbsp;kulture” biće održana u petak, 11. jula, u 12 sati, u Zetskom domu, kao &nbsp;dio programa obilježavanja ovogodišnjega Dana državnosti, u &nbsp;organizaciji Prijestonice Cetinje.
Monografija obuhvata tekstove “Istorija Crne Gore od najstarijih &nbsp;vremena do 1918. godine” autora Vukote Vukotića, “Crna Gora od gubitka &nbsp;do obnove državne nezavisnosti 1918–2006. godine” Bobana Batrićevića, &nbsp;“Likovna umjetnost i arhitektura” Aleksandra Čilikova i Jakova &nbsp;Markovića, “Jezik” Adnana Čirgića, “Književnost” Aleksandra Radomana, &nbsp;“Tradicijska vjerovanja” Adnana Čirgića, “Štamparstvo” Petra Glendže, &nbsp;“Prosvjeta i školstvo” Radovana Damjanovića, “Bibliotečka djelatnost” &nbsp;Milenije Vračar, “Arhivska djelatnost” Srđana Pejovića, “Muzejska &nbsp;djelatnost” Petra Lekića, “Muzička umjetnost” Ivana Vukčevića, “Pop i &nbsp;rok muzika” Željka Milovića i “Pozorište i film” Vaska Raičevića.
Zadatak koji je okupio autorski tim je bio napraviti pregled &nbsp;crnogorske kulture koji bi pokušao obuhvatiti cjelokupan razvoj kulture &nbsp;na teritoriji sadašnje Crne Gore od najstarijih vremena do danas, &nbsp;zapisao je u Predgovoru monografije František Šistek.
- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan, &nbsp;cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija &nbsp;nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i &nbsp;znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire. Valja &nbsp;napomenuti da knjiga nije nastala kao rezultat novog kolektivnog &nbsp;istraživačkog projekta, koji bi nužno trajao nekoliko godina, nego prije &nbsp;svega kao svojevrsna katalogizacija i sumarizacija postojećegznanja, na &nbsp;osnovu dostupne naučne literature i drugih izvora, uz djelimično &nbsp;oslanjanje na prethodni istraživački rad individualnih autora pojedinih &nbsp;poglavlja- navodi Šistek.
Monografija, ističe Šistek, nema namjeru da prikaže isključivo kulturu &nbsp;crnogorskog naroda (iako je crnogorska kultura u užem etničkom odnosno &nbsp;nacionalnom smislu, kao kultura crnogorskog naroda, u njoj takođe &nbsp;temeljno obrađena) nego tretira cjelokupan razvoj kulture u Crnoj Gori, &nbsp;od najstarijih vremena kada moderni narodi u kasnijem smislu još nijesu &nbsp;ni postojali, sve do sadašnjeg doba kada Crna Gora postoji i funkcioniše &nbsp;kao multikulturna i multietnička država, i pojedini stvaraoci se &nbsp;izjašnjavaju kao pripadnici raznih modernih naroda –&nbsp;
Crnogorska kultura je kultura jedne male zemlje s vrlo malim brojem &nbsp;stanovnika, koja nije ni danas, kako ističe u Predgovoru, dovoljno &nbsp;poznata u globalnom ili užem evropskom kontekstu.
- Ipak, ova knjiga, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se &nbsp;radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim &nbsp;korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim &nbsp;uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet „provincijska“ ili &nbsp;„periferna“. U stvari, kulture nekih velikih, mnogoljudnih i moćnih &nbsp;država nerijetko pate od svojevrsne i naizgled paradoksalne forme &nbsp;provincijalizma, zato što su previše samozadovoljne i okrenute sebi, što &nbsp;nije niti može biti slučaj kad su u pitanju kulture malih zemalja poput &nbsp;Crne Gore. Crna Gora je država koja je, doduše, nastala na periferiji &nbsp;raznih kulturnih, konfesionalnih, imperijalnih, političkih i &nbsp;civilizacijskih uticaja, ali upravo zato je njena kultura u dugom &nbsp;istorijskom trajanju od antike sve do modernog doba prilično bogata i &nbsp;šarolika – zapisao je, između ostalog, Šistek.
Izdavači monografije “Istorija crnogorske kulture” su Prijestonica &nbsp;Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Centar za kulturu &nbsp;Prijestonice Cetinje.

Monografija ''Istorija crnogorske kulture'' donosi priče o likovnoj umjetnosti, bibliotekarstvu i štamparstvu, do pop muzike i filma

Ujedinjeni svjetski koledži su za Crnu Goru opredijelili pet stipendija za školsku 2026/2027. i 2027/2028. godinu za treći i četvrti razred gimnazije/srednje škole gimnazijskog tipa, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Crnogorskim učenicima su na raspolaganju stipendije u nekoliko obrazovnih ustanova:
<ul>
 <li>UWC - UWC Adriatic (Duino, Italija) - osnovan 1982. godine, prvi je UWC koji je osnovan u zemlji u kojoj se ne govori engleski jezik. Nalazi se u slikovitom primorskom selu Duino, na raskrsnici germanske, latinske i slovenske kulture. Koledž okuplja učenike iz više od 80 zemalja i promoviše kulturnu raznovrsnost. Pored UWC obrazovanja, učenici imaju priliku da nauče više o italijanskom kulturnom nasljeđu, dok muzička akademija u sklopu koledža omogućava izučavanje različitih žanrova i saradnju s profesionalnim muzičarima.</li>
 <li>UWC - UWC Mostar (Mostar, Bosna i Hercegovina) - osnovan je 2006. godine sa jasnim ciljem da doprinese rekonstrukciji postkonfliktnog društva. Koledž obrazuje učenike na način da uče o međusobnim kulturnim razlikama, istovremeno promovišući jednakost, toleranciju i kritičko razmišljanje. Interakcija učenika sa lokalnom zajednicom je suština UWC Mostara. Učenici i osoblje godišnje organizuju projekte i događaje otvorene za mostarsku zajednicu i šire.</li>
 <li>UWC - UWC Changshu China (Changshu, NR Kina) - osnovan je 2015. godine kao prvi UWC na kopnu Kine, na inicijativu bivšeg učenika UWC-a, Marka Jiapenga Vanga. Učenici koji pohađaju ovaj koledž imaju priliku da se upoznaju sa kineskim kulturnim nasljeđem, jer izučavaju barem jedan kurs kineskog jezika, književnosti i kulture. Značajna pažnja se posvećuje i očuvanju životne sredine, pa su učenici uključeni u aktivnosti poput reciklaže, organskog uzgoja i zaštite močvara.</li>
 <li>UWC Robert Bosch (Freiburg, Njemačka) - osnovan je 2014. godine sa posebnim fokusom na održivost. Škola se nalazi u „zelenom gradu“ Freiburgu, koji ima dugu istoriju ekološkog aktivizma i održivog upravljanja gradom, nove zgrade na kampusu su izgrađene po visokim standardima energetske efikasnosti, a škola je od samog početka imala važnu ulogu koordinatora održivosti. Učenici mogu imati koristi od njegovog kulturnog života jer kampus odlikuje raznolikost sa oko 90 nacionalnosti koje govore više od 60 jezika.</li>
</ul>
Detalji konkursa <a href="https://www.gov.me/clanak/stipendije-ujedinjenih-svjetskih-koledza-za-skolsku-2026-2027-i-2027-2028-godinu">nalaze se ovdje.</a>

Ujedinjeni svjetski koledži za Crnu Goru opredijelili pet stipendija

Igrač iz Belgije osvojio je džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri Euromillions, saopštila je danas belgijska Nacionalna lutrija.
Izvučena je dobitna kombinacija brojeva 2, 8, 13, 29 i 49, sa dopunskim brojevima 2 i 11, prenosi dnevnik "Brasels tajms", navodeći da identitet pobjednika koji je osvojio 142.433.804 eura nije otkriven.
Ovo nije prvi veliki dobitak u Belgiji u posljednjih nekoliko mjeseci, jer je prošlog septembra jedan belgijski igrač takođe osvojio džekpot, koji je tada iznosio oko 130 miliona eura.

Belgijanac osvojio džekpot od 142 miliona eura u nagradnoj igri "Euromillions"

Kandidatkinja Demokratske stranke za gradonačelnicu Majamija Ejlin Higins pobijedila je na gradskim izborima, čime je ta stranka prvi put poslije skoro tri decenije preuzela kontrolu u tom gradu, prenijeli su danas američki mediji.
Higins, bivša komesarka okruga Majami-Dejd, osvojila je 59 odsto glasova, naspram 41 odsto koliko je dobio kandidat republikanaca Emilio Gonzales, biznismen i bivši gradski menadžer koga je podržao predsednik SAD Donald Tramp, prenosi NBC.
Gonzales je u utorak uveče priznao poraz, saopšteno je iz njegovog izbornog štaba.
"Večeras su građani Majamija ispisali istoriju. Zajedno smo okrenuli novu stranicu posle više godina haosa i korupcije i otvorili vrata novoj eri za naš grad – eri u kojoj će vladati etičko, odgovorno rukovodstvo koje donosi stvarne rezultate za građane", izjavila je sinoć Higins.
Demokrate su pobedile na izborima za gradonačelnika Majamija prvi put posle skoro 30 godina - poslednji put je jedan demokrata bio izabran za gradonačelnika 1997. godine.
Oba kandidata su svoju kampanju bazirala na raskidu sa prethodnim gradskim administracijama u Majamiju i na rešavanju ekonomskih briga, nudeći različita rešenja, ali je trka u poslednjim nedeljama poprimila i nacionalni karakter. Ishod je zavisio od dobro poznatih tema koje će igrati veliku ulogu na izborima 2026. godine, kao što su pristupačnost stambenih prostora, oslabljeni politički položaj predsednika Donalda Trampa i njegova kontroverzna agenda masovnih deportacija u gradu sa značajnom hispano populacijom.

Pobjeda demokrata na izborima za gradonačelnika Majamija

Dvanaestoro ljudi poginulo je u požaru u stambenoj zgradi u južnom kineskom gradu Šantou, javila je državna novinska agencija Sinhua.
Požar je izbio u utorak u 21.20 sati po lokalnom vremenu u četvorosprtatnici i ugašen je oko 40 minuta kasnije, navodi Sinhua.
Istraga o uzroku požara je u toku.
Incident se dogodio nakon što se broj poginulih u najsmrtonosnijem požaru u Hongkongu u popeo na 160. Požar je podstakao pozive kineskih zvaničnika da se uklone bezbjednosni rizici u stambenoj industriji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcatchupbites%2Fstatus%2F1998646812052435132%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1998646812052435132%7Ctwgr%5E9e958489dafaeac5a2f2736649cc3adecb9af9b6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kina je prošlog mjeseca takođe najavila sveobuhvatnu inspekciju standarda zaštite od požara u visokim zgradama širom zemlje nakon smrtonosnog požara u Hongkongu.
Požar u Šantouu posljednji je u nizu sličnih smrtonosnih incidenata širom zemlje posljednjih godina.
U aprilu je 20 ljudi poginulo u požaru koji je izbio u domu za starije osobe u sjevernoj pokrajini Hebej. Nekoliko nedjelja kasnije, u požaru u restoranu na sjeveroistoku Kine poginule su 22 osobe.

U požaru u stambenoj zgradi na jugu Kine poginulo 20 ljudi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: istorija-crnogorske-kulture