Bivši engleski princ Endrju Mauntbaten-Vindzor pušten je iz pritvora, nakon što je ranije danas uhapšen zbog sumnje da se nedolično ponašao na javnoj funkciji. On je i dalje pod istragom za nedolično ponašanje zbog otkrića u dosijeima Džefrija Epstina, a pretrage u njegovom domu Norfolku su završene.
To su saopštili iz policije. Ispitivanje bivšeg princa trajalo je skoro dvanaest sati, a Endrju Mauntbaten-Vindzor od početka je negirao sve optužbe.
On je optužen da je imao seksualni odnos s jednom od Epstinovih žrtava dok je bila maloljetna. Iako je to negirao, on je 2019. povučen sa javnih dužnosti, a 2022. van suda postigao nagodbu sa ženom koja ga je tužila.
Engleski kralj Čarls Treći izjavio je danas da je sa najdubljom zabrinutošću primio vijest o hapšenju svog brata navodeći i da sada slijedi proces kojim će cijeli slučaj biti istražen na odgovarajući način.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bivši princ Endrju pušten iz pritvora, ali je pod istragom

Istraga o tramvajskoj nesreći u Sarajevu, u kojoj je 12. februara poginuo 23-godišnji student Erdoan Morankić, a četvoro putnika je povrijeđeno, među kojima i 17-godišnja djevojka Ela Jovanović kojoj je amputirana noga, proširuje se na javno preduzeće GRAS i Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, pišu danas sarajevski mediji.
&nbsp;Na osnovu naredbe Opštinskog suda u Sarajevu, istražitelji Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, pod nadzorom nadležnih tužilaca, zaplijenjuju dokumentaciju iz GRAS-a vezanu za upotrebu tramvaja broj 516, tehničku dokumentaciju za sve tramvaje češke proizvodnje i određene lične dosijee zaposlenih.
Nesreća se dogodila kada je tramvaj modela Tatra K2YU, na liniji 1 od Željezničke stanice do Baščaršije, iskočio iz šina kod stanice „Muzeji“ u blizini Zemaljskog muzeja, vjerovatno zbog kvara na kočnicama. Vozač tramvaja je uhapšen sljedećeg dana i suočen sa optužbama za ugrožavanje javne bezbjednosti, grub nemar i nemarno izazivanje smrti, ali je kasnije pušten.
Incident je izazvao višednevne proteste u Sarajevu, koji traju već šest dana, sa zahtjevima za transparentnošću istrage, povlačenjem nesigurnih vozila i odgovornošću zvaničnika. Zbog demonstracija, ostavku je podnio premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk 15. februara, što je dovelo do pada vlade kantona, dok je direktor GRAS-a Senad Mujagić podnio ostavku dan kasnije.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo saopštilo je da se istraga vodi u više pravaca, sa naglaskom na tehničku ispravnost tramvaja, dok građani nastavljaju okupljanja tražeći sistemske reforme javnog prevoza.

Istraga o nesreći tramvaja u Sarajevu širi se na javno preduzeće i ministarstvo

Protiv bivšeg francuskog ministra kulture Žaka Langa i njegova ćerke Karolin otvorena je istraga zbog sumnje da su odgovorni za poresku prevaru i pranje novca, što je povezano sa američkim pedofilom Džefrijem Epstinom.
Lang je izložen pritisku da podnese ostavku na funkciju predsjednika Svjetskog arapskog instituta, sa sjedištem u Parizu, pošto nedavno objavljeni dokumenti ukazuju da se intenzivno dopisivao sa Epstinom od 2012. do njegove smrti 2019. godine.
Rad Svjetskog arapskog instituta nadgleda francusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Francuski mediji tvrde da je preliminarna istraga otvorena jer su dokumenti američkog Ministarstva pravde otkrili dugogodišnje finansijske veze Langa i Epstina.
Langovo ime se u Epstinovim dokumentima pojavljuje više od 600 puta, navodi Rojters.

Istraga protiv bivšeg francuskog ministra kulture i njegove ćerke zbog veza sa Epstinom

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sprovešće u ovoj godini dubinsku provjeru imovine i prihoda oko 30 javnih funkcionera, među kojima su i tri ministra sa najvećim budžetima, pet starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, nosioci dvije visoke tužilačke i tri visoke sudske funkcije, pet poslanika, po tri lica koja imenuju Skupština i Vlada... .
U slučaju potpune provjere imovine, Agencija mora imati pristup detaljnijim informacijama, a to, kako su objasnili, obuhvata traženje informacija o bankovnom računu od svih banaka u Crnoj Gori, hronologije transakcija za nekretnine koje su u vlasništvu javnih funkcionera, hronologije transakcija za hartije od vrijednosti iz Centralnog klirinškog depozitarnog društva i strukturu vlasništva privrednih društava u kojima javni funkcioneri imaju udio.
– Agencija će, takođe, tražiti informacije od bilo kog drugog subjekta koji obavlja finansijske transakcije, u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća za konkretnog javnog funkcionera i provjeru – piše u godišnjem planu ASK.
Prema planu provjera za 2026. godinu, kontrolori ASK provjeriće oko 400 imovinskih kartona, među kojima su i izvještaji o prihodima i imovini predsjednika države, Skupštine i Vlade, 26 ministara, 20 poslanika, pet potpredsjednika Vlade...
Kontrolisaće se imovinski kartoni oko 17 javnih funkcionera koje imenuje predsjednik Crne Gore (ambasadori, generalni sekretar, savjetnici predsjednika, šefovi misija pri međunarodnim organizacijama i dr.), 28 lica koja imenuje Skupština (sudije Ustavnog suda, direktori, predsjednici/članovi organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća, guverner CBCG, članovi DRI, Ombudsman...). ASK će kontrolisati i 90 državnih funkcionera koja bira, imenuje, postavlja, odnosno daje saglasnost Vlada, među kojima su generalni sekretar, šef kabineta predsjednika Vlade, zamjenik šefa kabineta, posebni savjetnici predsjednika i potpredsjednika Vlade, državni sekretari, sekretari ministarstava... Kontrolu će proći i oko 20 direktora ustanova, predsjednika i članova nadzornih organa, fondova, uprava, zavoda, te jedan broj nosilaca pravosudnih funkcija, opštinskih funkcionera i državnih službenika.
– Plan utvrđuje tri vrste kontrole, i to: administrativnu provjeru svih pristiglih izvještaja koja se obavlja kontinuirano u toku cijele godine, provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i nasloženiju dubinsku provjeru. U skladu sa preporukama međunarodnih eksperata, provjera se sprovodi na određenom uzorku, metodom slučajnog uzorka, kojom bi se odabrali funkcioneri za provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i dubinsku provjeru – obrazloženo je u Godišnjem planu provjera, koji je juče objavila ASK.

ASK sprovodi istragu o imovini 30 funkcionera

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Miraš Dušević

1250x600

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

Više od dvije godine nakon masakra 7. oktobra 2023. godine, koji su u Izraelu počinile islamistička teroristička organizacija Hamas i druge ekstremističke grupe, premijer Benjamin Netanjahu i dalje odbija nezavisnu istragu tih događaja. Umjesto osnivanja državne istražne komisije, on podržava imenovanje vladine komisije.
Ministarski odbor odobrio je odgovarajući nacrt zakona desno-konzervativne vladajuće stranke Likud, prenio je informativni portal ynet. Preliminarno glasanje o tom prijedlogu u parlamentu planirano je za srijedu.
<h2>„Ozbiljni nedostaci“</h2>
Stručnjaci, opozicija, kao i članovi porodica bivših talaca i poginulih 7. oktobra, oštro su kritikovali ovaj potez. Oni optužuju Netanjahua i njegovu koaliciju da odbijaju da prihvate svoj dio odgovornosti koji je doprinio političkom i vojnom neuspjehu toga dana.
Glavna državna tužiteljka Gali Baharav-Miara izjavila je da nacrt zakona sadrži „ozbiljne nedostatke“. Na taj način istražiteljima bi bilo onemogućeno da do kraja rasvijetle događaje od 7. oktobra 2023. godine i da iz njih izvuku pouzdane zaključke. Po njenoj ocjeni, prijedlog vlade stavlja političke interese ispred principa nezavisne i profesionalne istrage.
Džonatan Polin, otac Herša Goldberga-Polina, koji je ubijen u zatočeništvu Hamasa, zatražio je, prema navodima yneta, nezavisnu istragu. U demokratiji, objasnio je on, državni i politički donosioci odluka ne mogu sami sebe da istražuju.
<h2>Omiljeni vojni radio pred gašenjem</h2>
Pored toga, izraelska vlada odlučila je da ugasi popularnu vojnu radio-stanicu. Kabinet je, prema izvještajima medija, podržao prijedlog ministra odbrane Izraela Kaca da se stanica Galei Cahal zatvori do 1. marta 2026. godine.
Kac je to obrazložio tvrdnjom da taj, kako se smatra, kritički nastrojen medij prenosi „političke i razdorne sadržaje koji nijesu u skladu s vrijednostima izraelske vojske“.
Televizija i24news prenijela je da je komandant odgovoran za stanicu, Tal Lev-Ram, nagovijestio da će tu odluku osporiti pred Vrhovnim sudom. Vojni radio ima dugu tradiciju i emituje program već 75 godina.
Opozicija ovu odluku kritikuje kao kršenje slobode mišljenja i pokušaj kontrole medija. Vlada se, takođe, zalaže i za gašenje uglednog javnog servisa Kan.

Netanjahu blokira nezavisnu istragu o masakru 7. oktobra

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Od hapšenja bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića prošlo je oko tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.
Milošević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila zaplijenjene cigaretkoje su odlukom države trebalo da budu uništene. Hapšenjem Miloševića i pokretanjem istrage nadležni su se u to vrijeme hvalili da su krenuli u obračun sa grupama koje su krijumčarile cigarete, a naročito s onima koji su to radili iz državnih fotelja. Ubrzo su hvalospjevi utihnuli, a sudbina slučaja i dalje nije poznata. Spekulisalo se da istražitelji nastoje da utvrde imena ostalih saučesnika, te da će doći do "krupnih riba". I te najave su zaboravljene.
Milošević je uhapšen u decembru 2022. godine. Narednih pola godine proveo je u Istražnom zatvoru u Spužu. Za to vrijeme Ustavni sud je donosio odluke kojim su utvrdili da su rješenjima o produžavanju pritvora okrivljenom povrijeđena prava. Uprkos tome, Milošević se našao na slobodi tek nakon isteka šest mjeseci, budući da optužni akt nije podignut u zakonskom roku. Tada mu je Viši sud u Podgorici na predlog SDT-a određivao alternativne mjere – javljanje policiji jednom mjesečno i zabranu napuštanja mjesta boravišta. Kako je vrijeme prolazilo, razlozi za određivanje mjera nadzora su blijedjeli i izblijedjeli, te su ukinuti. Milošević je trenutno na slobodi, bez ikakvih ograničenja, a, kako nezvanično saznajemo od sagovornika iz istrage, zaboravili su datum kada je poslednji put preduzeta neka radnja u ovom slučaju. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nisu nam odgovorili da li su donijeli odluku u ovom slučaju, ukoliko nijesu zašto nijesu i koje radnje trenutno preduzimaju.
Nekadašnji šef Uprave carina na slobodi se našao po predlogu SDT-a, odakle je tada saopšteno da su 5. oktobra 2022. godine odredili sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Istragu su proširili 23. decembra protiv Miloševića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Među osumnjičenima su još neki tada zaposleni u Upravi carina koji se sumnjiče da su dio grupe odgovorne što se dio nelegalnih cigareta koje je trebalo da budu uništene našao u prodaji.
<h3>Tužiće državu zbog hapšenja</h3>
Po izlasku iz pritvora Milošević je rekao da je slučaj protiv njega podmetnut, a da će pravdu zbog neosnovanog hapšenja potražiti na sudu. Rekao je i da će, ukoliko dođe do suđenja, tražiti da proces bude prenošen javno.
- Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi... Za mene je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda, rekao je Milošević tada.
Dodao je da se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo "članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete"...
– Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana, pojasnili su tada iz SDT-a, dodajući i da su u tom trenutnu sprovodili istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.

Milošević na slobodi, istraga pala u zaborav

Vlasti Hong Konga danas nastavljaju sa pretragom preostalih nebodera uništenih u katastrofalnom požarz u kojem je poginulo najmanje 146 ljudi, a stotine je raseljeno.
Hiljade ljude okuplja se da oda počast žrtvama. Oko 40 ljudi još uvijek se vodi kao nestalo, saopštile su vlasti.
Uzrok požara koji je izbio prošle srijede i brzo se proširio po vanjskom dijelu stanova koji su se renovirali još se istražuje. No, u jeku bijesa javnosti zbog propuštenih upozorenja o riziku od požara i dokaza o nesigurnim građevinskim praksama, Peking je upozorio da će se obračunati sa svim "antikineskim" protestima.
Najmanje jedna osoba uključena u peticiju kojom se, između ostalih zahtjeva, poziva na nezavisnu istragu pritvorena je, rekli su izvori upoznati sa slučajem.
Preostale zgrade koje treba pretražiti u potrazi za ostacima su "one najteže", rekla je novinarima juče Amy Lam, visoka policijska zvaničnica, dodajući da bi posljednji dio potrage mogao trajati nedjeljama.
Gomile policajaca stigle su na mjesto događaja rano ujutro kako bi nastavili pretragu izgorjelih zgrada u kojima je živjelo više od 4000 ljudi.
Više od 1100 ljudi iseljeno je iz evakuacijskih centara u privremeni smještaj, a dodatnih 680 smješteno je u omladinskim hostelima i hotelima, saopštile &nbsp;su vlasti. Budući da su mnogi stanovnici ostavili stvari za sobom dok su bježali, vlasti su ponudile hitnu pomoć u iznosu od 1.284 dolara svakom domaćinstvu i pružile posebnu pomoć za izdavanje novih ličnih dokumenara pasoša i vjenčanih listova.
<h3>U sklopu istrage uhapšeno 11 ljudi</h3>
Najsmrtonosniji požar u Hong Kongu od 1948. godine, kada je 176 ljudi poginulo u požaru u skladištu, šokirao je grad, gdje bi se ovog vikenda trebali održati parlamentarni izbori. Vlasti su uhapsile 11 osoba u sklopu istrage o mogućoj korupciji i korištenju nesigurnih materijala tokom obnove.
Zgrada je u to vrijeme bila omotana zelenom mrežom i bambusovim skelama te prekrivena pjenastom izolacijom. Protivpožarni alarmi u kompleksu takođe nisu ispravno radili, kazale su vlasti.&nbsp;

Hong Kong: Policija otvorila istragu, dosad 146 poginulih, 11 uhapšeno

Sramotne su uvrede i nedopustiv govor mržnje koji je na društvenim mrežama upućen bivšoj odbornici Demokratske partije socijalista u cetinjskom parlamentu Ani Leković - kazale su poslanice Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
- Za prezir je i za duboku osudu, ali i za hitnu reakciju nadležnih organa, ono što svakodnevno preživljavaju žene, koje su se odvažile, da u vremenu potpuno izopačenog sistema vrijednosti, u dobu koje obilježava moralno posrnuće, uđu u političku arenu i zastupaju najbolje interese Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ana Leković je, kako dodaju, jedna od tih žena - hrabrih i nepokolebljivih, neumornih u borbi za neku bolju, a nadavse pristojniju Crnu Goru.
- U čemu je neće spriječiti ogavnosti koje pišu beskičmenjaci koji se skrivaju iza lažnih imena na društvenim mrežama. Pozivamo nadležne organe da hitno počnu da rade svoj posao, da otkriju identitet i kazne svakog pojedinca koji udari na ličnost i dostojanstvo žene samo zato što javno iznosi svoj politički stav - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS: Nedopustiv govor mržnje na društvenim mrežama upućen Ani Leković, nadležni da utvrde ko stoji iza ogavnih uvreda

Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila istorijsku prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četvorogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
Sukob, koji je u početku uključivao brza kretanja velikog broja vojnika i tenkova tokom ruskog početnog udara i ukrajinske protuofanzive u jesen 2022. godine, prerastao je u krvavi pozicioni rat duž linije fronta dugoj 1.200 kilometara.
Prvi put u vojnoj istoriji, dronovi igraju presudnu ulogu, čineći faktički nemogućim da bilo koja strana neprimijećeno koncentrira veći broj vojnika.
Od samog početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila rusku prednost u vatrenoj moći i zaustavila njena napredovanja, ali je Rusija drastično proširila upotrebu dronova i uvela dronove dugog dometa povezane optičkim kablom kako bi izbjegla elektronsko ometanje.
Time je zona smrtonosnog djelovanja proširena na 50 kilometara od prve linije.
Ukrajinski zvaničnici ovu zimu opisuju kao najtežu od početka rata. Rusija je višestruko povećala napade na energetski sistem zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu, gdje je isporuka električne energije mnogima bila svedena na nekoliko sati dnevno usred oštre zime.
Rusija sve češće gađa i dalekovode s ciljem da zaustavi prenos energije i razbije ukrajinsku elektroenergetsku mrežu na izolirana ostrva, čime dodatno povećava pritisak na sistem.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druge energetske objekte duboko u Rusiji, nastojeći da iscrpi prihode Moskve od izvoza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži prekid vatre duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje i zahtijeva sveobuhvatan mirovni sporazum.
S obzirom na to da Putin insistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to kategorički odbija, brz dogovor izgleda malo vjerovatan.

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. H. iz tog grada zbog sumnje da je protivpravno zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su precizirali, da je S. H. bez saglasnosti vlasnika protivpravno zauzeo dio katastarske parcele koja se nalazi u suvlasništvu države Crne Gore i drugih subjekata, te izveo građevinske radove.
On je, kako su dodali, nasipao šljunkovito-zemljani materijal na površini od 959 metara kvadratnih, privodeći ga namjeni radi lagerisanja poljoprivrednih mašina za potrebe preduzeća čiji je vlasnik.
- Protiv njega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivična prijava podnijeta u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.

Bjelopoljac osumnjičen da je zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivične prijave protiv D. P, D. M. i dva maloljetnika zbog sumnje da su počinili krađe na teritoriji Glavnog grada - jedno prije nekoliko dana, a drugo izvršeno prije nekoliko mjeseci, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, krivična prijava protiv D. P. podnijeta je zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
- Sumnja se da je 26. novembra 2025. godine pozvao oštećenu telefonom i na prevaru je namamio da napusti svoju kuću zajedno sa suprugom i ode u naselje Spuž. On je nakon toga, sumnja se, provalio u njihovu kuću u jednom podgoričkom naselju na način što se popeo do kupatilskog prozora, koji se nalazi na visini od oko dva metra, sa kojeg je odvalio zaštitu i kroz koji je potom ušao u kuću. U kući je zatim izvršio premetačinu i ukrao 1.000 eura koje je pronašao u novčaniku - naveli su iz Uprave policije.&nbsp;
Osumnjičeni D. P. se sada nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, izrečene zbog drugog krivičnog djela, te je krivična prijava protiv njega podnijeta u redovnom postupku.
Policijski službenici su podnijeli i krivičnu prijavu protiv tri osobe - D. M. (20) iz Podgorice i dva maloljetnika (koja imaju 16 i 17 godina) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa.&nbsp;
- Oni su, kako se sumnja, 16. febuara sa auto otpada u vlasništvu oštećenog u Podgorici ukrali 11 akumulatora i mjenjač od jednog vozila - precizirali su iz Uprave policije.&nbsp;
Policijski službenici su pronašli i vlasniku vratili ukradene predmete, koji su pronađeni na otpadu sekundardnih sirovina u vlasništvu jedne osobe koja je od osumnjičenih kupila ove predmete.

Tag: istraga