Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

Novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić, autorke serijala “Masakr odgovornosti”, emitovanog na Televiziji E, dobitnice su prve nagrade za istraživačko novinarstvo 2024. koju dodjeljuje Evropska unija u Evropskoj kući u Podgorici.
Serijal je posvećen tragediji koja se desila na Cetinju 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović likvidirao deset nedužnih ljudi, a teško ranio pet građana i jednog saobraćajnog policajca.
Prva epizoda emitovana je na godišnjicu masakra, a kroz serijal su razotkriveni brojni propusti u postupanju crnogorske policije i države tokom, ali i prije i poslije, tragičnog događaja u prijestonici. Prikazane su i bolne ispovijesti preživjelih i porodica žrtava masakra, a javnost je prvi put imala uvid i u ono što piše u Izvještaju o postupanju policije.
Autorka serijala, urednica TV E, Svetlana Ðokić, kazala je da je ova nagrada podsjetnik da se dogodila velika tragedija na koju je društvo ćutalo.&nbsp;
- Masakr odgovornosti nije bio lov na vještice, kako su to vječni čuvari fotelja doživjeli, već profesionalno i odgovorno ukazivanje da su se desili propusti, da je sistem i prevencije i bezbjednosti nespreman za ovakve situacije i da je naše društvo palo na ispitu - kazala je Ðokić.
Otkrivanje propusta u bezbjednosnom sektoru, koji su prikazani u serijalu, pokazalo je, ocijenila je jedna od autorki Babić, da naš sistem nije spreman za ovakve situacije, da se na prevenciji ne radi dovoljno i kada je u pitanju bezbjednost i kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ali i da su fotelje i funkcije pojedincima važnije od bilo čega. Pozivam nadležne državne organe da ponovo preispitaju postupanje pojedinaca unutar sistema i da odgovorni snose posljedice - kazala je Babić.&nbsp;
Podsjetila je i nadležne organe na, kako kaže, oobećanje da će donijeti Mašanov i Markov zakon.&nbsp;
- Mašanov i Markov zakon bi unaprijedio sistem zaštite i kontrole oružja koje imaju graðani Crne Gore. Svi zajedno moramo da damo svoj doprinos da se ništa slično ne bi dogodilo - dodala je.&nbsp;
Nagradu posvećuju, kazale su autorke, stradalima u masakru i njihovim porodicama.&nbsp;
- Ovu nagradu posvećujemo Nataši, Mašanu, Marku, Danici, Dimitriju, Rajku, Goranu, Milanu, Aleksandri i Mili. Istini i nezaboravu koji zaslužuju - poručuju autorke serijala “Masakr odgovornosti”.&nbsp;
Đokić i Babić prvu nagradu dijele sa novinarima televizije “Vijesti” Tatjanom Ašanin i Nikolom Milosavićem Aleksićem za priču “U mutnim vodama”.
Drugu nagradu osvojila je Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) za priču “Niko ne provjerava kupovinu zabranjenih pesticida”.
Treće je pripalo je Andrei Perišić, takođe iz CIN-a, za tekst "Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore".
O nagradama je odlučio žiri u sastavu Olivera Nikolić, Mileva Malešić, i Branko Čečen.

1250x600

Đokić i Babić dobitnice prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za serijal "Masakr odgovornosti"

Košarkaška reprezentacija Crne Gore novi ciklus kvaifikacija za Svjetsko prvenstvo počeće sjutra duelom sa Portugalom.
Utakmica u M:tel dvorani Morača počeće u 18 sati.
Crnogorsku selekciju tri dana kasnije očekuje gostovanje u Ploeštiju selekciji Rumuniji.
U toj grupi je i selekcija Grčke.
Najbolje tri selekcije iz B grupe plasiraće se u drugu fazu i ukrstiti sa selekcijama iz grupe A u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i Gruzija.&nbsp;
Iz druge faze tri selekcije iz grupe idu na Mundobasket, 2027. godine u Kataru.
Crnogorska selekcija novi ciklus počeće u podmlađenom sastavu, bez dosta igrača koji su prethodnih godina bili okosnica.
Neće biti Bojana Dubljevića, Nikole Ivanovića, Nemanje Radovića, Dina Radončića, kao i onim mlađih koji su otišli u NCAA ligu Davida Mirkovića, Luke Bogavca, Andrije Grbovića i Fedora Žugića.
Priliku da debituju imaće Maksim Brnović (17, Žalgiris), Vuk Ivelja (17, SC Derbi) i Đorđe Gulić (17, Milano).

Crnogorski košarkaši sjutra sa Portugalom

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je danas da je odbio dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banjaluka, kojim je u BiH trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto.
Helez je u objavi na društvenim mrežama naveo da je odluka donesena i zbog "izostanka jasnog obrazloženja zašto bi šef mađarske diplomatije u BiH dolazio vojnim, a ne civilnim avionom".
Ministar odbrane BiH, prema ovlaštenjima, odobrava prelete i dolete vojnih aviona preko i unutar teritorije BiH.
Naglasio je i da je Mađarska u kontinuitetu pružala otvorenu političku podršku Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republike Srpske i njegovim potezima koje je Helez ocijenio štetnim po suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
- Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orbán i ministarSijarto pružaju otvorenu podršku Miloradu Dodiku u njegovim djelima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine- naveo je Helez.
Istakao je da je njegova obaveza kao ministra odbrane da štiti ustavni poredak i zakonske države.
- Moja dužnost je da štitim ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam donio odluku da ne odobrim ovaj let, sve dok se ne osigura potpuna transparentnost i poštovanje naše države- poručio je Helez.
Mađarska je ranije izjavljivala da ne priznaje presudu Suda BiH kojom je u avgustu Milorad Dodik osuđen na kaznu zatvora od godinu dana koju je novčano otkupio i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.
U danu kada je Helez odbio dati saglasnost mađarskom šefu diplomatije za dolazak u BiH vojnim avionom, Dodik se u Budimpešti sastao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Sijartov dolazak je prije nekoliko dana najavio Dodik.
Mađarske vlasti od ranije gaje dobre odnose sa Dodikom, a zvanična Budimpešta blokirala je pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Prema podacima Ministarstva finansija BiH, Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura, a krajem aprila 2025. dug entiteta prema toj banci iznosio je oko 112 miliona eura.
Dodik je u više navrata, nakon razgovora sa Orbanom, najavio kako će Mađarska preuzeti i projekte od čijeg finansiranja je odustala Njemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u RS, no do toga nikada nije došlo.

Ministar odbrane BiH odbio slijetanje vojnog aviona kojim je šef mađarske diplomatije trebalo da stigne u Banjaluku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će sjutra posjetiti Pljevlja gdje će u Domu kutlure sa početkom u 14 sati održati sastanak sa građanima.
Kako se navodi u saopštenju, predsjednik države će iskreno i otvoreno razgovarati o onome što je najvažnije za svakog u Pljevljima: kako da živimo bolje, sigurnije i dostojanstvenije u svom gradu.
- Na sastanku sa Predsjednikom u Pljevljima želimo da razgovaramo o važnim pitanjima za građane: kako do novih i boljih poslova, ostanku mladih na sjeveru, privlačenju investicija i izgradnji nove infrastrukture, unapređenju obrazovanja i zdravstva, te ubrzanje evropskog puta Crne Gore - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju građanke i građane na radni sastanak sa Milatovićem kako bi dogovorili šta možemo da uradimo za bolji život svakog čovjeka u Pljevljima.

Milatović za sjutra zakazao sastanak sa gradjanima Pljevalja

Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković i glavna državna tužiteljka Republike Slovenije Katarina Bergant potpisali su Memorandum o saradnji, dokument koji postavlja temelje savremenijeg, efikasnijeg i otvorenijeg djelovanja tužilaštava obje države, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Pored Markovića, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i državna tužiteljka Jelena Đaletić imali su priliku da sa slovenačkim tužiocima razmijene iskustva i dobre prakse na predmetima organizovanog kriminala i korupcije i razgovaraju o unapređenju saradnje.
Kako se ističe, potpisivanjem Memoranduma, Crna Gora i Slovenija potvrđuju zajedničku posvećenost jačanju profesionalnih standarda, unapređenju borbe protiv kriminala i razvoju modernih, digitalno transformisanih tužilačkih sistema, uključujući razvoj i isprovođenje savremenih informacionih rješenja.
- Memorandum obuhvata intenzivniju razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi u borbi protiv kriminala, posebno organizovanog kriminala, pranja novca, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata. Takođe predviđa organizovanje redovnih godišnjih i tematskih sastanaka, uspostavljanje kontakt tačaka u obje institucije - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da potpisivanje Memoranduma predstavlja značajan korak ka stvaranju sigurnijeg, pravednijeg i transparentnijeg tužilaštva, u kojem institucije obje države mogu brže i efikasnije odgovarati na savremene bezbjednosne izazove.
- Ova saradnja nije samo formalna, već izraz naše namjere da gradimo snažne, moderne institucije koje mogu odgovoriti na potrebe građana i suštinski doprinositi jačanju vladavine prava. Digitalizacija i efikasnost u radu biće oblasti koje ćemo zajedno sa kolegama iz Republike Slovenije dalje razvijati - poručio je Marković.
Ove aktivosti realizovane su, kako se dodaje, uz podršku EU4FAST regionalnog projekta Evropske unije.

Tužilaštva Crne Gore i Slovenije potpisale Memorandum o jačanju saradnje

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.