Gotovo polovina medijskih članaka o LGBTIQ+ temama objavljuje se u rubrikama „Politika“ i „Društvo“, dvije trećine članaka ima najmanje jedan komentar, od kojih oko 80 odsto ima negativan ton, ali primjetan određeni pomak u javnom diskursu.
To je saopšteno na okruglom stolu Predstavljanje LGBTIQ+ OSOBA u crnogorskim medijima, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a na kojem je predstavljena Analiza reprezentacije LGBTIQ+ zajednice u online medijima.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja prof. dr Zlatko Vujović, istakao je da ova studija, ima poseban značaj iz najmanje tri razloga.
- Prije svega, riječ je o prvoj sveobuhvatnoj longitudinalnoj analizi medijskog sadržaja i online komentara o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, koja obuhvata period duži od jedne decenije, što je naročito značajno kada je riječ o elektronskim medijima i online komentarima - naveo je Vujović.
Ukazao je da je istraživanjem obuhvaćeno više od 3.000 medijskih članaka i gotovo 35.000 komentara sa tri relevantna crnogorska portala.
Vujović je posebno naglasio metodologiju monitoringa primijenjenu u istraživanju.
- Gotovo polovina medijskih članaka o LGBTIQ+ temama objavljuje se u rubrikama „Politika“ i „Društvo“, dvije trećine članaka ima najmanje jedan komentar, od kojih oko 80 odsto ima negativan ton, ali primjetan određeni pomak u javnom diskursu.Tim autora razvio je poseban softver za automatsko prikupljanje podataka sa medijskih portala, nakon čega je primijenjen kombinovani pristup, ručno kodiranje od strane obučenih istraživača i upotreba metoda mašinskog učenja, odnosno treniranje modela za klasifikaciju komentara prema sentimentu i tematskim okvirima. Ovakav pristup, omogućava obradu velikog broja podataka uz visok nivo pouzdanosti i naučne rigoroznosti rezultata - pojasnio je Vujović.
Prema njegovim riječima, studija ne govori samo o medijima, već i o društvu u cjelini.
- Analiza pokazuje na koji se način u digitalnom prostoru reflektuju predrasude, strah, ideološke podjele i političke instrumentalizacije, ali i da, uprkos dominantno negativnom tonu, postoji određeni pomak u javnom diskursu - kazao je Vujović.
Istakao &nbsp;je da nalazi ukazuju da su komentari na tekstove o LGBTIQ+ temama i dalje pretežno negativni, ali da se tokom godina mijenja njihov oblik, od otvorenih i eksplicitnih uvreda ka suptilnijim, politički i ideološki uokvirenim narativima.
- Zbog toga analiza predstavlja dragocjen nalaz za medije, regulatore, ali i organizacije koje se bave ljudskim pravima, medijskom pismenošću i javnim politikama - naveo je Vujović.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje CGO Petar Đukanović, kazao je da projekat koji je sproveo CeMI, a koji se bavi analizom položaja LGBTIQ+ osoba u medijima, otvara važnu temu jer način na koji su ove teme predstavljene u medijima reflektuje i širi društveni kontekst.
- Iako je normativni okvir danas nesumnjivo bolji, LGBTIQ+ osobe i dalje ne uživaju u potpunosti prava koja im pripadaju. Zakonodavni proces je u značajnoj mjeri zastao, a istopolna partnerstva, iako postoje u pravnom okviru, suočavaju se sa nedostatkom pratećih zakona i mehanizama koji bi omogućili njihovu punu primjenu u svakodnevnom životu - naveo je Đukanović.
Posebno je ukazao na položaj transrodnih osoba, ističući da Zakon o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoidentiteta godinama nije usvojen, što, kako je rekao, znači da dio zajednice nema osnovnu pravnu sigurnost u pogledu sopstvenog identiteta.
Đukanović je istakao da diskriminacija, govor mržnje i socijalna distanca nijesu rijetkost, već dio svakodnevice mnogih LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori.
U tom kontekstu, Đukanović je naglasio da je uloga medija izuzetno važna. Mediji, kako je kazao, treba da budu akteri u oblikovanju i unapređenju prava LGBTIQ+ osoba kroz način izbora tema, jezika koji koriste, sagovornika koje uključuju i konteksta koji pružaju u svojim izvještajima.
- Mediji mogu doprinijeti promociji i afirmaciji LGBTIQ+ prava kroz tačno i kontekstualizovano informisanje o zakonima i pravima, kroz analitičke i istraživačke tekstove koji objašnjavaju širi društveni okvir, kao i davanjem prostora pripadnicima zajednice da govore o sopstvenim iskustvima - rekao je Đukanović.
Dodao je da je takav pristup u crnogorskim medijima i dalje rijedak, navodeći da dominira površno i senzacionalističko izvještavanje, uz nepotrebno naglašavanje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, kao i nekritičko prenošenje govora mržnje, što dodatno doprinosi marginalizaciji zajednice.
Đukanović je naglasio da monitoring načina na koji se LGBTIQ+ teme i osobe prikazuju u medijima nije napad na medije niti pokušaj ograničavanja slobode izražavanja, već alat za jačanje profesionalnih standarda i kvaliteta javne debate.
- Ovakva analiza omogućava identifikovanje obrazaca stereotipizacije i diskriminacije, ali i prepoznavanje i afirmisanje primjera dobre prakse - kazao je Đukanović.
Tokom I panela, izvršni direktor DeFacto Consultancy dr Slaven Živković predstavio je rezultate prve longitudinalne analize medijskog izvještavanja i komentara čitalaca o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, obuhvatajući period od 2012. do 2024. godine, a čiji su koautori i dr Nemanja Batrićević i dr Marko Savić.
Istraživanje je analiziralo 3.250 članaka i gotovo 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S, uz više od 360.000 zabilježenih lajkova i dislajkova.
- Cilj istraživanja bio je da se kroz vremenski period identifikuju obrasci u načinu na koji se o LGBTIQ+ temama izvještava i diskutuje, ne samo u medijskim tekstovima već i u komentarima čitalaca. Ova analiza je otišla korak dalje u odnosu na ranija istraživanja, jer nije obuhvatila samo sadržaj članaka, već i cjelokupnu diskusiju ispod njih - pojasnio je Živković.
On je kazao da su istraživači formirali bazu članaka koristeći ključne riječi poput LGBT, LGBTIQ+, Pride, Montenegro Pride, gay, lezbejka, zakon o rodnom identitetu na osnovu samoopredjeljenje, kao i nazive organizacija poput Spektra, Queer Montenegro i LGBT Forum Progress.
- Prikupljeni su naslovi, podnaslovi, kompletni tekstovi, rubrike, datumi objave, broj komentara i, gdje je dostupno, broj pregleda.Komentari su analizirani na dva nivoa: po sentimentu (pozitivni, neutralni i negativni) i po tematskim kategorijama. Dio materijala &nbsp;prvo su ručno kodirali obučeni koderi, nakon čega je razvijen model nadziranog mašinskog učenja koji je omogućio obradu kompletnog korpusa - kazao je Živković.
Ukazao je da su tematski, komentari prvobitno podijeljeni u 18 kategorija, a potom objedinjeni u sedam širih cjelina: ljudska prava i diskriminacija; priroda, biologija i „normalnost“; tradicionalizam i religija; politika, lobiranje i pažnja; ismijavanje; uvrede i pozivi na nasilje; te opšti i ostali komentari.
- Više od dvije trećine analiziranih članaka objavljeno je na portalu Vijesti (oko 68 odsto), 17 odsto na Analitici i oko 15 odsto na IN4S-u. Gotovo polovina tekstova nalazila se u rubrici politika i društvo, gdje su ujedno zabilježeni i najveći prosječni pregledi - oko 3.371 po članku - rekao je Živković.
Rekao je da je u prosjeku svaki tekst imao 11 komentara, a da je dvije trećine članaka imalo najmanje jedan komentar, što, kako je kazao, potvrđuje da je riječ o intenzivnoj javnoj raspravi.
- Uočena su tri perioda pojačanog interesovanja: 2013. godine, u vrijeme prve Parade ponosa u Budvi; 2018. godine, tokom rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i 2021. godine, kada je zabilježeno više slučajeva nasilja nad LGBTIQ+ osobama - naveo je Živković.
Kazao je da analiza pokazuje da je oko 80 odsto komentara imalo negativan ton.
- Ipak, negativan sentiment ne znači nužno neprijateljski stav prema LGBTIQ+ zajednici, jer dio negativnih komentara kritikuje institucije ili druge aktere, a ne same LGBTIQ+ osobe. Udio pro-LGBTIQ+ komentara razlikuje se po portalima: na Analitici iznosi 32 odsto, na Vijestima 17 odsto, dok je na IN4S-u svega dva odsto - rekao je Živković.
Kazao je da je gotovo petina komentara svrstana u kategoriju uvreda, ismijavanja ili poziva na nasilje.
- Najveći procenat takvih komentara zabilježen je na portalu IN4S (26 odsto), zatim na Vijestima (23 odsto) i Analitici (oko 20 odsto). Analizirani su samo javno dostupni komentari, dok su najeksplicitniji sadržaji vjerovatno uklonjeni moderacijom i nijesu bili dostupni za analizu - naveo je Živković.
Kazao je da, iako je tokom godina zabilježen pad eksplicitnih uvreda i poziva na nasilje, najniži nivo zabilježen je 2024. godine, dok je istovremeno je primjetan rast komentara iz kategorija politike, lobiranja, tradicionalizma i religije.
- Prema nalazima, kritika usmjerena ka LGBTIQ+ zajednici vremenom se pomjerila od otvorenih napada ka narativima koji se pozivaju na moral, tradiciju, religiju, ideologiju i navodnu cenzuru u medijima. Upravo komentari koji se pozivaju na tradicionalne vrijednosti, moral i religiju dobijaju najviše reakcija, i lajkova i dislajkova, što ukazuje na visoku polarizaciju publike kada je ta tema u pitanju - rekao je Živković.
Kako je dodao, komentari uvredljive ili nasilne prirode u prosjeku dobijaju najmanje lajkova.
- Na osnovu nalaza, preporuke su da je potrebno jasnije definisanje i nadzor odgovornosti medija u moderiranju komentara, uspostavljanje detaljnih pravila komentarisanja, kao i organizovanje ciljanih obuka za novinare i medijske ombudsmane u oblasti prepoznavanja manipulacija i govora mržnje - naveo je Živković.
Ukazao je i na potrebu šire profesionalne rasprave o etičkim standardima, cenzuri i autocenzuri u medijima, kao i o ulozi medija u kontekstu ubrzanog razvoja vještačke inteligencije.
Predstavljajući Priručnik za medije, projektna kordinatorka u CEDEM-u Katica Maksan kazala je da se, na radionicama sa novinarima, često pokazalo da dio redakcija nema dovoljno znanja ili sigurnosti da samostalno obrađuje ove teme, pa se češće prenose sadržaji stranih medija.
Maksan je naglasila da se medijska priča danas ne završava objavljivanjem teksta.
- Sadržaj se dalje širi putem društvenih mreža, gdje dobija nove slojeve kroz komentare, dijeljenja i objave na portalima nepoznatog porijekla. Komentari na portalima su jedno, ali kada se tekst nađe na društvenim mrežama, posljedice su mnogo ozbiljnije - kazala je Maksan, ističući da su upravo komentari postali centralno mjesto štete.
Prema njenim riječima, iako je broj otvorenih poziva na nasilje u komentarima na portalima smanjen, takvi sadržaji su se u velikoj mjeri preselili na društvene mreže, gdje je kontrola otežana, a identitet autora često nepoznat.
Maksan je ukazala da je poseban segment priručnika posvećen rizicima koje nosi vještačka inteligencija, Maksan je upozorila da se AI alati treniraju na postojećim sadržajima i narativima, i da mogu reprodukovati i umnožavati stereotipe, predrasude i govor mržnje.
- AI nije nešto što postoji nezavisno, on je zavisan od ljudskog unosa i kontrole. Moguće je generisati tekstove i slike koji dodatno šire stereotipe, a posljedice takvog sadržaja snose stvarni ljudi - kazala je Maksan.
Kazala je da je priručnik namijenjen novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama, studentima novinarstva, organizacijama civilnog društva, donatorima i institucijama, kao i timovima koji upravljaju društvenim mrežama.
- Jedan od važnih segmenata odnosi se na upotrebu jezika, posebno imajući u vidu specifičnosti crnogorskog jezika i ograničene mogućnosti rodno neutralnog izražavanja. Priručnik daje smjernice kako sa poštovanjem izvještavati o osobama različitih rodnih identiteta, uključujući one za koje u jeziku ne postoje ustaljeni termini - rekla je Maksan.
Posebna pažnja, kako je dodala, posvećena je naslovima i „framingu“, jer oni direktno utiču na ton i sadržaj komentara.
Maksan je istakla da senzacionalistički pristup, kao i korišćenje generičkih ili stereotipnih fotografija, posebno kada je riječ o temama koje se tiču trans osoba ili drag zajednice, može dodatno pojačati negativne stavove u javnosti.
- Priručnik sadrži i model moderacije komentara, nastao u razgovoru sa osobama koje upravljaju društvenim mrežama i komentarima na portalima. Obrađuje i pitanje kome se mogu prijaviti negativni sadržaji i kako postupati u kriznim situacijama, uključujući i slučajeve objave problematičnih tekstova - navela je Maksan.
Ukazala je da struktura dokumenta obuhvata medijski narativ i njegov uticaj, terminologiju, etičko izvještavanje, online komentare i govor mržnje, kao i praktične alate, kao i da je ponuđena kontrolna lista koju novinari i urednici mogu koristiti prije objave teksta.
Maksan je naglasila da je cilj priručnika smanjenje štete u javnom diskursu, jačanje profesionalnih standarda i podrška inkluzivnom društvu. Istakla je da dokument ne predstavlja konačno rješenje, već osnovu za dalju diskusiju i saradnju između medija i civilnog sektora.
Okrugli sto se organizuje u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CeMI: Negativan ton prema LGBTIQ+ u komentarima u medijskim člancima, ali vidljiv pomak u javnom diskursu

Istraživanje agencije Spektrum Analitika pokazuje da u crnogorskom društvu i dalje postoje snažne predrasude prema LGBT osobama. Gotovo četvrtina građana smatra da homoseksualci zaslužuju isti tretman kao kriminalci, dok više od polovine ispitanih ne bi voljelo da im homoseksualna osoba bude komšija. Sagovornice Portala RTCG upozoravaju da ovi podaci ukazuju na dubok raskorak između zakonskih rješenja i svakodnevne društvene prakse.
Prema rezultatima istraživanja, 13,2 odsto građana u potpunosti se slaže sa tvrdnjom da homoseksualci „nisu ništa bolji od kriminalaca“ i da ih treba najstrože kažnjavati, dok se 12,6 odsto uglavnom slaže sa takvim stavom. Istovremeno, 33,5 odsto ispitanika uopšte se ne slaže sa ovom tvrdnjom, a 21,8 odsto se uglavnom ne slaže, dok je 18,8 odsto odgovorilo da ne zna.
Kada je riječ o svakodnevnom suživotu, 43,9 odsto ispitanika navelo je da nemaju problem da im homoseksualna osoba bude komšija, dok je 56,1 odsto kazalo da to ne bi željelo.
Programska direktorica LGBT Forum Progres Milica Špajak ocjenjuje da su ovi rezultati, nažalost, jasan pokazatelj duboko ukorijenjenih predrasuda u crnogorskom društvu.
- Posebno zabrinjava činjenica da četvrtina ispitanika izjednačava homoseksualnost sa kriminalom. To pokazuje koliko smo daleko od elementarnog razumijevanja ljudskih prava - kazala je Špajak.
Ona ističe da se u javnosti često mogu čuti tvrdnje da LGBT osobe „traže previše“, da „nijesu diskriminisane“ ili da „imaju više prava od drugih“, te da ovo istraživanje jasno demantuje takve narative.
- LGBTI osobe žele osnovno ljudsko dostojanstvo – pravo da ne budu percipirane kao kriminalci i da ne budu odbačene kao nepoželjni komšije samo zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta - poručuje Špajak.
Govoreći o posljedicama ovakvih stavova, ona navodi da se u radu organizacije svakodnevno susreću sa osobama koje su prinuđene da kriju svoj identitet pred komšijama i širom okolinom.
- Podatak da 56,1 odsto građana ne bi voljelo da ima homoseksualca za komšiju predstavlja stalnu prijetnju koja utiče na to da ljudi prilagođavaju svaki segment svog života, iako nikoga ne ugrožavaju. To ima ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje LGBT osoba - upozorava Špajak.
<h2>Spori pomaci uprkos zakonskim promjenama</h2>
Iako se, kako navodi, percepcija LGBT osoba u Crnoj Gori u protekloj deceniji donekle promijenila, napredak je i dalje spor. Zakonske promjene, poput Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, nijesu u potpunosti dovele do društvene inkluzije.
- Ono što piše u zakonu i ono što se dešava u školi, porodici, na radnom mjestu ili na ulici i dalje su dva različita svijeta - kaže Špajak.
Kao potvrdu navodi i istraživanje Centra za demokratsku tranziciju iz 2025. godine, prema kojem 64,6 odsto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest. Takvi podaci, ističe, ukazuju na dubinu problema sa kojim se crnogorsko društvo suočava.
Ipak, Špajak primjećuje da mlađe generacije pokazuju veću otvorenost i manje su opterećene stereotipima, što, kako kaže, daje nadu za dugoročne promjene.
<h2>Sigurnost i prihvatanje kao ključni izazovi</h2>
Najveći izazovi za LGBT osobe, prema riječima Špajak, i dalje su prihvatanje u porodici i osjećaj sigurnosti u svakodnevnom životu. Iako je fizičko nasilje na ulicama rjeđe, ono je i dalje prisutno u porodicama, školama i na radnim mjestima, a mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog straha i nepovjerenja u institucije.
LGBT Forum Progres, kako navodi, pruža psihosocijalnu i pravnu pomoć kroz tim stručnjaka, dok istovremeno prati i prijavljuje govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama.
<h2>Sukob tradicije i savremenih vrijednosti</h2>
Sociološkinja Milena Jelić Šuntić ocjenjuje da rezultati istraživanja pokazuju kako zakonske promjene same po sebi nijesu dovoljne da promijene društvene stavove.
- Netolerancija proizilazi iz sukoba savremenih vrijednosti i duboko ukorijenjenih tradicionalnih i kulturnih uvjerenja - kazala je Jelić Šuntić za Portal RTCG.
Ona pojašnjava da crnogorsko društvo i dalje snažno počiva na patrijarhalnim obrascima, jasno definisanim rodnim ulogama i normativnom shvatanju porodice, zbog čega se svako odstupanje često doživljava kao prijetnja društvenom poretku.
Iako su zakoni uglavnom usklađeni sa evropskim standardima, promjene u mentalitetu građana, kako kaže, dešavaju se znatno sporije.
- U tom raskoraku između pravnih okvira i društvene svijijesti postoji prostor za predrasude, netoleranciju i nasilje - upozorava Jelić Šuntić.
Kao ključne faktore koji oblikuju stavove prema homoseksualnosti, ona izdvaja porodicu, religiju i obrazovanje. Nedostatak sistemskog obrazovanja o ljudskim pravima, rodnim identitetima i seksualnoj orijentaciji, prema njenim riječima, ostavlja prostor za širenje mitova i straha.
Smanjenje homofobije, zaključuje Jelić Šuntić, zahtijeva dugotrajan i sistemski pristup.
- To je put od straha ka razumijevanju i od isključivanja ka inkluziji. Različitosti ne moramo voljeti, ali ih moramo poštovati – a poštovanje počinje razumijevanjem - poručuje ona, naglašavajući ulogu obrazovanja, medija, otvorenog dijaloga i dosljedne institucionalne podrške države.

Duboko ukorijenjene predrasude: Četvrtina građana LGBT osobe vidi kao kriminalce

Crnogorski građani traže više neposredne demokratije, veću odgovornost nosilaca vlasti i lokalnu samoupravu u kojoj oni odlučuju, rekao je ministar javne uprave Maraš Dukaj, navodeći da na to ukazuju rezultati istraživanja agencije Spektrum Analitika.
Istraživanje agencije Spektrum Analitika, realizovano od 6 do 27. decembra na uzorku od 1.005 ispitanika, pokazalo je da bi 52,5 odsto građana radije direktno glasalo za gradonačelnika, nego za partiju koja kasnije postavlja predsjednika opštine. Prema podacima istraživanja, 23,4 odsto građana bi radije glasalo za partiju, a 24,1 odsto nema stav po tom pitanju. 
Dukaj je kazao da istraživanje koje je predstavio profesor Miloš Bešić još jednom potvrđuje ispravnost institucionalnih reformi za koje se zalaže Ministarstvo javne uprave (MJU).
- Iz rezultata istraživanja vidimo da građani traže više neposredne demokratije, veću odgovornost nosilaca vlasti i lokalnu samoupravu u kojoj oni odlučuju - naveo je Dukaj na mreži X.
On je rekao da je upravo zato MJU izradilo Koncept zakona o lokalnim izborima i predložilo neposredan izbor predsjednika opština i njihovih zamjenika.
- Model u kojem kandidat za prvog čovjeka i njegov zamjenik moraju biti različitog pola predstavlja konkretan iskorak ka stvarnoj, a ne samo formalnoj rodnoj ravnopravnosti - dodao je Dukaj.
To su, kako je istakao, moderna, održiva i odgovorna rješenja koja uspostavljaju i jačaju demokratske provedure i vraćaju povjerenje građana u lokalnu samoupravu.
- Sada je na donosiocima odluka da podrže i kroz zakon sprovedu modernu, odgovornu i inkluzivnu lokalnu vlast zasnovanu na slobodnoj volji građana - naveo je Dukaj.

1250x600

Dukaj: Građani traže više neposredne demokratije i u odgovornost nosilaca vlasti

Građani i građanke Crne Gore medijski prostor dominantno doživljavaju kao snažno uslovljen političkim i ekonomskim interesima, uz izraženu percepciju senzacionalizma i pritisaka na istraživačko novinarstvo. Ipak, većina i dalje očekuje da mediji igraju ključnu demokratsku i društvenu ulogu. Ovo je <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/Mediji-za-demokratiju-2025-ppt.pdf" target="_blank">dio nalazi iz istraživanj</a>a Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Najveći dio ispitanih (74,1 odsto) smatra da politička orijentacija vlasnika značajno utiče na uređivačku politiku medija, dok oko 70 odsto prepoznaje tendenciju senzacionalizma i dramatizacije u izvještavanju. Takođe, 64,4 odsto ispitanih ističe da mediji često presuđuju prije suda, kršeći pretpostavku nevinosti i etičke standard.
- Brine podatak da gotovo 70 odsto ispitanih smatra da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo, naročito u društvu u kojem su mediji izloženi različitim vrstama pritisaka. Ovo uvjerenje da institucionalni okvir ne pruža adekvatnu zaštitu i podršku istraživačkim novinarima dodatno ističe ograničenja u oblasti slobode medija - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Uprkos ovim kritikama, Obradović navodi da 62,9 odsto i dalje vjeruje da mediji u određenoj mjeri štite demokratiju, dok približno 40 odsto ispitanika izražava sumnju ili nema stav, što ukazuje na podijeljen odnos prema demokratskom legitimitetu medija.
- Sličan obrazac prisutan je kod pridržavanja etičkog kodeksa i funkcije medija kao kontrolora političke i ekonomske moći, gdje građani prepoznaju pojedinačne primjere kritičkog izvještavanja, ali ne i kontinuiranu sistemsku i snažnu ulogu medija - istakao je on.
Prema njegovim riječima, dugoročno povjerenje u medije ostaje nisko - 30,2 odsto ispitanih navodi da im vjeruje koliko i prije pet godina, dok 27,1 odsto ističe da im nikada nije vjerovalo.&nbsp;
- Ovi podaci potvrđuju duboko ukorijenjen skepticizam, dok manji broj ispitanih ukazuje na postojanje ograničenih pozitivnih pomaka u povjerenju - ocijenio je Obradović.
On naglašava da nalazi opominju na strukturalnu krizu povjerenja u medije, obilježenu kritikom političkih i ekonomskih uticaja, ali i sa sviješću o nezamjenjivoj demokratskoj i društvenoj funkciji medija u Crnoj Gori.
CGO naglašava važnost stvaranja podsticajnog okruženja u kojem mediji mogu djelovati nezavisno, bez pritisaka, uz kontinuirane profesionalne obuke i podršku, kako bi mogli ispuniti svoju ulogu u demokratskom društvu.

CGO: Većina građana stava da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo

Crna Gora je i dalje većinski okrenuta Evropskoj uniji i antifašističkim vrijednostima, ali sve snažnije ekonomske teškoće, nepovjerenje u institucije, selektivna pravda i politička konfuzija ozbiljno narušavaju optimizam građana. Najnoviji rezultati CG Pulsa, istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, predstavljeni danas u Podgorici, ukazuju da bez vidljivih reformi i dosljedne vladavine prava – evropska perspektiva zemlje ubrzano gubi kredibilitet.
<h3>Polarizovana percepcija smjera zemlje</h3>
Relativna većina građana (44,7%) smatra da se Crna Gora kreće u dobrom ili veoma dobrom smjeru, dok gotovo 40% ocjenjuje da zemlja ide u pogrešnom pravcu, uz značajan procenat neodlučnih (16,9%).
Direktor Instituta Damar, Vuk Čađenović, podsjetio je da je percepcija blago povoljnija nego u martu, ali i da podaci ukazuju na duboku polarizaciju društva. 
 – Pozitivne ocjene su porasle, a negativne pale, ali to i dalje ne znači stabilan optimizam – već privremeni predah u atmosferi nesigurnosti – ocijenio je Čađenović.
Sam kvalitet života i ekonomska realnost ostaju glavni izvori nezadovoljstva – čak 47,1% građana ne uspijeva da pokrije osnovne troškove života, trećina živi lošije nego prošle godine, a samo četvrtina bilježi poboljšanje standarda.
<h3>Nisko povjerenje u institucije</h3>
Povjerenje u institucije ostaje slabo i fragmentisano. Najniže su ocijenjeni Skupština, sudstvo i političke partije, dok najviše povjerenja uživaju vjerske zajednice i obrazovni sistem.
Prosječna ocjena rada Vlade premijera Milojka Spajića iznosi 2,58, dok ni opozicione partije nijesu uspjele da pređu prosječnu ocjenu. 
 – Ovaj rezultat ukazuje na duboku krizu političke ponude u cjelini – dodao je Čađenović.
<h3>Zabjelo, bezvizni režim i povjerenje u SDT</h3>
Građani su podijeljeni oko postupanja policije u incidentu na Zabjelu, ali zbirno kritičke ocjene (41,4%) nadmašuju pozitivne.
Odluku Vlade o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske većina ispitanih ocijenila je kao preuranjenu i politički motivisanu.
Tek 22,4% građana vjeruje da će Crna Gora zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, dok više od petine smatra da zemlja nikada neće postati članica EU.
Povjerenje u Specijalno državno tužilaštvo je izuzetno nisko – samo četvrtina smatra da SDT djeluje bez političkih ograničenja, dok većina vidi selektivnu pravdu kao dominantan model postupanja.
<h3>Revizionizam i slučaj Pavla Đurišića</h3>
Prema rezultatima istraživanja, 55,5% ispitanih ima negativan stav o istorijskoj ulozi Pavla Đurišića, dok se gotovo 60% protivi podizanju spomenika. 
 Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević naglasila je da, iako revizionističke kampanje traju mjesecima, one nijesu uspjele postati dominantne. 
 – Ipak, visok procenat građana bez stava otvara prostor za relativizaciju zločinačkih ideologija i normalizaciju istorijskog revizionizma – upozorila je ona.
Neuklanjanje nezakonito podignutog spomenika već više od četiri mjeseca, prema ocjeni ispitanih, predstavlja jasan poraz institucija i dodatno urušava povjerenje u sposobnost države da djeluje u skladu sa zakonom.
<h3>Spoljna politika i fragmentacija oslonaca</h3>
Evropska unija ostaje glavni spoljnopolitički oslonac, ali podrška je u padu. Istovremeno raste oslanjanje na globalne sile poput Rusije, SAD, Kine i Njemačke.
– Ova fragmentacija spoljnopolitičkih preferencija slabi evropski konsenzus i šalje konfuzne signale partnerima – ocijenila je Uljarević.
<h3>Vučić kao destabilizujući faktor</h3>
Većina građana (54,4%) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vidi kao faktor destabilizacije, dok svega 15,4% ispitanih smatra da je riječ o državniku od formata.
<h3>Metodologija</h3>
Istraživanje je sprovedeno CAPI metodom od 8. do 18. decembra 2025. na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana Crne Gore. CG Puls, zajednička inicijativa CGO-a i DAMAR-a, ima za cilj da empirijskim pokazateljima unaprijedi javnu debatu i podstakne donošenje politika zasnovanih na podacima – u fokusu uvijek držeći građanke i građane Crne Gore.

CGO: Dominantno osjećanje građana zabrinutost, sve manje vjeruju institucijama i evropskoj perspektivi

Televizije imaju najveću publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjesečno prati skoro 95 odsto građana, pokazalo je <a href="https://amu.me/wp-content/uploads/2025/12/AMU-Istrazivanje-javnogmnjenja-o-povjerenju-u-programe-crnogorskih-emitera-decembar-2025.pdf%20">istraživanje koje je za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS</a>. Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da je istraživanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika. - Podaci ukazuju da najveću publiku u Crnoj Gori ima televizija koju mjesečno prati skoro 95 odsto, internet skoro 90 odsto i društvene mreže na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije - kazao je Raičević. On je rekao da te tri vrste medija imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija. - To je značajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izloženi svakom mediju, čak u isto vrijeme, pa često u kući imate uključen televizor, na internetu ste i društvenim mrežama - naveo je Raičević. Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspolaže najmasovnijom publikom i skoro tri četvrtine populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega šest odsto skoro nikada ne prati televiziju. - Dominantno ovi koji ne prate su mlađi, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji - preko 60 godina - rekao je Raičević i dodao da struktura gledalaca televizije nije ništa drugačija u odnosu na region i svijet. On je kazao da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij. - Radio danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju - dodao je Raičević. <h2>Štampa</h2> Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu. - Trenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet štampe je tek oko šest odsto. To je u poređenju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika - naveo je Raičević, dodajući da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima. On je rekao da štampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije. Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu. - Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora - istakao je Raičević. On je kazao da su pokušali da saznaju da li postoji razlika između internet stranica i aplikacija domaćih medija i drugih medija na našem jeziku. - Digitalna izdanja domaćih dnevnih novina i magazina su postali dominantan oblik konzumacije medija svuda u svijetu, pa i kod nas. Četiri od deset punoljetnih crnogorskih građana konzumira tu vrstu medija na dnevnom nivou i 30 odsto javnosti koristi tu vrstu medija nedjeljno - rekao je Raičević i dodao da to jasno ukazuje šta se desilo štampanim izdanjima. On je rekao da je kod internet stranica domaćih televizija i radija nešto manji domet u odnosu na slične platforme dnevnih novina i na dnevnom nivou njih prati skoro trećina crnogorske populacije. Raičević je rekao da inostrana digitalna izdanja na našem jeziku nešto manje od trećine javnosti prati na dnevnom nivou. On je kazao da je istraživanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih građana koristi digitalne medije kao izvor. Istaživanje je pokazalo da su podkasti već prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Raičević, nešto manje od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija. - To ukazuje na našu spremnost da se brzo adaptiramo, kao konzumenti i kao proizvođači tog medijskog sadržaja - kazao je Raičević. <h2>Društvene mreže</h2> On je naveo da su, prema rezultatima istraživanja, društvene mreže jedan od tri najpraćenija izvora medijskog sadržaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri četvrtine populacije. - Izloženost društvenim mrežama i informacijama sa društvenih mreža je ogromna - naglasio je Raičević. On je kazao da je istraživanje pokazalo visok nivo zainteresovanosti za informativne sadržaje, pa tri četvrtine punoljetnih građana ima neki nivo zainteresovanosti za te sadržaje. - Kao glavni izvor informisanja i dalje je televizija sa 83 odsto, slijede društvene mreže sa 45 odsto, internet pretraživači 41, internet stranice ili aplikacije domaćih dnevnih novina i magazina 30 odsto, a radio 23 odsto - naveo je Raičević. On je rekao da je to što su za skoro polovinu građana društvene mreže glavni izvor informisanja opasnost po društvo, ali i medije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa predstavljanja istraživanja"><figcaption>Sa predstavljanja istraživanja(Photo: AMU)</figcaption></figure>  Raičević je rekao da je prema istraživanju najviši stepen zainteresovanosti građana za vijesti i informacije iz lokalnog okruženja, a slijede vijesti iz svijeta, o zdravlju, politici, ekonomiji. Kako je naveo, na pitanje zašto prate informativni sadržaj, najviše građana kaže zato što žele da se osjećaju informisanim i da imaju o čemu da pričaju sa prijateljima. - Ono što prizvode mediji je dio svakodnevice. Proizvodite sadržaj o kom mi pričamo, ne samo da se time bavimo u slobodno vrijeme, nego da i to vrijeme potrošimo komentarišući šta smo danas saznali ili pročitali - rekao je Raičević. On je istakao da je fenomen izbjegavanja vijesti formiran i među crnogorskom publikom, pa prema istraživanju više od 20 odsto crnogorske publike vrlo često izbjegava informativne sadržaje. - Treba se zapitati zašto je to tako, iako je to globalni trend. To znači da smo preuzeli matricu koja se dešava i vani, pa smo možda postali dosadni, neatraktivni - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kao motive za izbjegavanje sadržaja ispitanici navode previše politike u vijestima, previše ratova i patnji, uglavnom negativne i pesimistične vijesti koje utiču na raspoloženje. - Prije 15-ak godina u sličnom istraživanju je zaključak bio da je sve crno-bijelo, a danas smo na ivici da bude sve crno, nemamo mnogo „bijelih“ vijesti, nijesam siguran da je to pravi put - naveo je Raičević. <h2>TV i portali</h2> On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, među crnogorskom publikom dominiraju Televizija Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokrivenošću. - Kao glavni izvor informativnih sadržaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju više od 40 odsto građana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV E, lokalni javni emiteri - naveo je Raičević. On je kazao da najveći dio javnosti ocjenjuje da se može vjerovati u informativne sadržaje koji se emituju u domaćim televizijskim programa. Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informiše preko digitalnih izdanja medijskih kuća, važni izvori informisanja su Vijesti, CDM, koje prati između 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika, Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali. - Kao glavni izvor informisanja među digitalnim izdanjima medija dominantan izvor su Vijesti, CDM, Dan, RTCG, portal Analitika - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kako je naveo Raičević, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja domaćih medija, preko 80 odsto kaže da im se može vjerovati. Raičević je rekao da je istraživanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najviše pristupa preko telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda računari. Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube. <h2>Povjerenje</h2> Govoreći o povjerenju, Raičević je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja. On je rekao da javnost najveće rezerve iskazuje prema društvenim mrežama, za koje isto tako kažu da su im glavni izvor informisanja. Raičević je, govoreći o dijelu istraživanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da značajan broj građana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od političkog i ekonomskog uticaja u izvještavanju. - Medijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u izvještavanju - rekao je Raičević. <h2>Fake news</h2> On je dodao da, prema rezultatima istraživanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvještavanje medija većinom nezavisno od političkog i državnog uticaja. Govoreći o lažnim vijestima, Raičević je rekao da se skoro polovina populacije često pita šta je istinito, a šta lažno. - Tek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadržaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je tačno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok nivo povjerenja i ne smije biti dileme da li je lažno ili nije, a konzumenti kažu nijesu sigurni da je tačno - kazao je Raičević. Kako je naveo, skoro dvije trećine ispitanika je skoro primijetilo neku lažnu vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, a većinu na društvenim mrežama. Raičević je istakao da je, prema istraživanju, skoro trećina populacije zabrinuta zbog pojave lažnih vijesti. - Lažne vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji način. Povjerenje je u direktnoj vezi sa lažnim vijestima. Sa jednom lažnom viješću može se gubiti povjerenje - naglasio je Raičević. On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po društvo daleko veće i mnogo opasnije. <h2>Razlika između gledanosti i povjerenja</h2> Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić rekla je da savremeni medijski ambijent zahtijeva praćenje ponašanja publike i da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu. Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, navodeći da gledanost govori koliko je neki medij ili neka vrsta sadržaja praćena, ali ne kako publika taj sadržaj vrednuje. - Povjerenje pokazuje koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane - dodala je Bakić. Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, istraživanje koje je predstavljeno danas je dio i šire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke. Bakić je istakla da je povjerenje u medije važno, ne samo sa aspekta pojedinačnih medijskih usluga, već i sa aspekta grupa medija i vrsta komunikacije. - Imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst Crne Gore, važno je pratiti koje vrste medijskog sadržaja i komunikacije građani doživljavaju kao najkredibilnije -rekla je Bakić. Ona je dodala da im je veoma važno da isprate koliko urednički kontekst ima uticaj na izgradnju tog povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost uređivačkih politika imaju uticaja na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadržaje. Bakić je dodala da su danas predstavljeni podaci značajni za donošenje odluka, kako u regulatornom, tako i u medijskom i tržišnom smislu. - Pouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem - zaključila je Bakić.

Televizije u Crnoj Gori imaju najveću publiku, radio postaje medij mlade generacije, štampa u problemu...

U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Mladi u Ulcinju svjesni su govora mržnje, seksizma i rodne diskriminacije. No, istraživanje koje je SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Ulcinju, radio u dvije osnovne škole, u okviru projekta Zajedno za jednakost- Protiv diskriminacije i za rodnu harmoniju u Ulcinju, ukazuje da je na tim temama sa mladima potrebno dodatno raditi.
Posebno zabrinjava i podatak da je skoro 70 odsto ispitanika potvrdilo prisustvo vršnjačkog nasilja u školama. Nešto preko 15 odsto anketiranih osnovaca svjedoči da su bili žrtve nasilja više puta, što zahtjeva, navode iz SOS telefona, hitne i sistemske mjere prevencije.
<h2>NASILJE I PREMA NASTAVNICIMA</h2>
Asistentkinja na projektu Ajdina Metanović Luković kaže da rezultati ukazuju na zabrinjavajuću pojavu nasilničkog ponašanja učenika prema nastavnicima i drugim zaposlenim u školama.
- Čak 33,33 odsto ispitanika je izjavilo da su primjetili takvo ponašanje, dok je najveći procenat 42,42 odsto naveo da su to uočili povremeno - dodala je ona.
Tako 30 odsto đaka tvrdi da su prisustvovali više puta takvom ponašanju. 42 odsto kaže da to nijesu vidjeli, dok zabrinjava što gotovo 28 odsto djece nije ni željelo da odgovori na to pitanje.
<h2>ŽRTVE MANJE ĆUTE</h2>
Iz Odjeljenja bezbijednosti Ulcinj navode da se nasilje sve više prijavljuje i da žrtve sve manje ćute. Poručuju da je edukacija ključna, te da mora biti čak i agresivna, kako niko ne bi trpio nasilje. Kao posebno problematičnu izdvajaju diskriminaciju preko društvenih mreža, jer se do počionica teško dolazi.
Načelnik OB Ulcinj Blažo Ćetković kaže da je „vrlo teško doći do onog nasilnika koji je neprimjerenim porukama, zvanjem, preko drušvenih mreža vrši konstatno nasilje“.&nbsp;
- Najčešće su to žene ili djevojke ili neke druge ranjive kategorije. Zato mislim da bi zakonodavac morao da propiše teže kazne upravo zbog toga što je vrlo teško otkriti ta djela da budu teže kazne, kako bi se nakon otkrivanja, oni koji su i potencijalno takvi nasilnici, da se odvrate od takvih radnji. Jer ako ostanu neotkriveni i nekažnjeni nastaviće sa tim radnjama - ocijenio je on.
<h2>DRUŠTVO NE REAGUJE NA GOVOR MRŽNJE KA ŽENAMA</h2>
Ajdina Metanović Luković istakla je da rezultati pokazuju da većina ispitanika, odnosno 42.42 odsto, smatra da su žene u javnom životu zaista više izložene govoru mržnje u odnosu na muškarce.
- Ovaj procenat ukazuje na visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji i nasilja u javnom diskursu. Zanimljivo je da 15,15 odsto ispitanika odgovara sa „možda“, što ukazuje na određenu neodlučnost ili potrebu za više informacija i dubljim razumijevanjem problema - navela je ona.
Sa druge strane, 90 odsto ispitanika smatra i da društvo nedovoljno ili uopšte ne reaguje kada je u pitanju govor mržnje usmjeren ka ženama koje djeluju u javnom prostoru. To ukazuje, poručuju iz SOS telefona, na slab institucionalni i društveni odgovor na rodno zasnovanu mržnju.
Direktorica SOS telefona Ulcinj Hatidža Nelaj kaže da su glavni ciljevi smanjenje govora mržnje i seksizma prema ženama i djevojkama u javnom i medijskom prostoru, dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga i osnaživanje mladih da preuzmu aktivnu ulogu u prevenciji diskriminacije i promociji jednakosti.
Iz SOS telefona stižu i preporuke koje se odnose na uvođenje obrazovnih programa u školama o rodnoj ravnopravnosti, nasilju i diskriminaciji, kao i obuke za nastavnike, ali i roditelje i učenike o prevenciji nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vršnjačko nasilje u školama potvrđuje 70 odsto ispitanika, postoji visok nivo svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji

Većina građana Izraela smatra da njihov premijer Benjamin Netanjahu ne bi trebalo da se kandiduje na sljedećim izborima, pokazuje anketa objavljena sinoć na Kanalu 12.
Prema rezultatima istraživanja, 52 odsto ispitanika smatra da se Netanjahu ne bi trebalo ponovo kandidovati, 41 odsto vjeruje da bi trebalo, dok je sedam odsto ispitanika reklo da nisu sigurni.
Na pitanje ko bi trebao voditi stranku Likud ako to ne bude Netanjahu, 48 odsto građana izjavilo je da nisu sigurni ili da nijedan od ponuđenih kandidata nije odgovarajući.
Najviše podrške dobio je bivši šef izraelske obavještajne agencije Mosad, Josi Kohen, s 10 odsto glasova. Iza njega slijede ministar za strateška pitanja Ron Dermer, ministar odbrane Izrael Kac, ministar pravde Jariv Levin, predsjednik Kneseta Amir Ohana, ministar privrede Nir Barkat, ministar vanjskih poslova Gideon Saar, ministar poljoprivrede Avi Diht­er, ministar energetike Eli Koen i ministarka saobraćaja Miri Regev.
Josi Kohen je izraelski političar, bivši obavještajac i diplomata, poznat po tome što je bio šef Mosada od 2016. do 2021. godine.
Na pitanje ko bi trebao predvoditi blok stranaka koji se protivi Netanjahuu, 44 odsto ispitanika odgovorilo je da bi to trebao biti bivši premijer Naftali Benet, dok je 16 odsto navelo predsjednika stranke "Iješ Atid", Jaira Lapida, prenosi Avaz.

Većina Izraelaca protiv kandidature Netanjahua na narednim izborima

Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Potres je registrovan u 13.44 sati 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.
Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong predložio je da otkupi stanove vlasnika u stambenom kompleksu koji je zahvatio ogroman požar u novembru, kada je je poginulo više od 160 ljudi, saopštile su vlasti u subotu.
Ponuđene cijene iznosiće 8.000 hongkonških dolara (oko 869 eura) po kvadratu, bez plaćanja naknade za zemljište, odnosno 10.500 hongkonških dolara (oko 1.140 eura) po kvadratu za one koji tu naknadu plaćaju, saopštili su zvaničnici Ministarstva finansija ove azijske finansijske prestonice, piše Rojters.
- Vjerujemo da je predložena cijena dovoljna da pogođenim stanovnicima omogući preseljenje i obezbijedi dugoročno stanovanje - izjavio je Vong Vaj-lun, zamjenik sekretara za finansije Hongkonga.
Vlada je takođe ponudila program zamjene stanova za 4.600 pogođenih stanara, koji su živjeli u skoro 2.000 stambenih jedinica u kompleksu Vang Fuk Kort.
Ukupni trošak, procijenjen na 6,8 milijardi hongkonških dolara, biće umanjen za 2,8 milijardi hongkonških dolara zahvaljujući doprinosu iz fonda za pomoć, a mogao bi biti dodatno smanjen nakon što se uračuna isplata osiguranja, naveli su zvaničnici.

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Bivši britanski premijer Boris Džonson izjavio je da bi Velika Britanija i njeni evropski saveznici trebalo odmah da rasporede neborbene snage u Ukrajini, kako bi pokazali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su zapadne zemlje zaista posvećene slobodi i nezavisnosti te nacije.
Govoreći uoči četvrte godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Džonson je za britansku televizijsku mrežu Bi Bi Si (BBC), čiji će cijeli intervju biti emitovan sjutra, rekao da bi snage trebalo da se upute u mirne regione, u neborbenim ulogama.
Kada bi bio usvojen, Džonsonov prijedlog bi označio veliku promjenu politike Velike Britanije i njenih saveznika, koji izbjegavaju javnu raspravu o takvom potezu iz straha da bi Rusija to shvatila kao zaoštravanje sukoba.
Koalicija voljnih, saveznika Ukrajine, radi na planovima za slanje trupa u Ukrajinu, a takvo raspoređivanje bi se dogodilo tek nakon sporazuma o okončanju borbi i bilo bi osmišljeno da nadgleda primirje.

Tag: istrazivanje