Iz dana u dan Donald Tramp nastavlja da pravi tektonske poremećaje na međunarodnoj sceni. Poslije plana da od Gaze napravi rivijeru, ponovo je obradovao Izrael odlukom da Međunarodnom krivičnom sudu uvede sankcije.
Tramp smatra da se sud, koji je izdao potjernicu za Benjaminom Netanjahuom nepravdeno odnosi prema Izraelu, ali i SAD.
Obje ove zemlje nijesu potpisnice Rimskog statuta, ne izručuju svoje državljane i ne priznaju njegovu jurisdikciju.
Ali Tramp sad odlazi još dalje. Dozvolio je moguću blokadu imovine i računa zapošljenih u sudu, kao i zapošljeni i njihove porodice budu spriječeni da uđu u SAD.
- MKS osuđuje potpisivanje izvršnog ukaza SAD kojim se uvode sankcije zvaničnicima suda i nanosi šteta nezavisnom i nepristrasnom pravosuđu. Sud odlučno podržava svoje zapošljene i zaklinje se da će nastaviti da donosi pravdu i nadu milionima nevinih žrtava širom sveta, u svim situacijama u kojima se nađe“, navedeno je iz suda.
Osim Netanjahua na potjernici ovog suda nalazi se i bivši izraelski ministar Itamar Ben Gvir, obojica zbog sumnje da su izvršili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Izraelu. Prije toga na listi optuženih našao se i Vladimir Putin zbog rata u Ukrajini.
Rimski statut potpisalo je 125 zemalja, ali ne SAD, Kina, Izrael i Iran, 2016. je potpis povukla Rusija.
- Kakav hipoktički stav SAD. Isti ti republikanci su pozdravili nalog za hapšenje Putina, predsjednika zemlje koja nije članica suda, a sad kažu, sud nema ovlašćenja jer Izrael nije član. Pa dalje kažu da će sankcionisati sve koji istražuju zločine bilo koje zemlje koja je saveznik Amerike. Kakvi su to dupli standardi! - rekao je Rid Broudi, tužilac za ratne zločine.
Neke zemlje poput Mađarske već su rekle da neće uhapsiti Netanjahua prilikom posjete, i to i ponavljaju. Drugi, pak, osuđuju.
- Odluka Donalda Trampa da sankcioniše sud je savršeno razumljiva. Sud se pretvorio u pristrasno političko oružje i disreditovao je čitavo međunarodno pravo - navodi Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske.
- Razumijem da neko može da se naljuti, da se zalaže za svoj stav, ali sankcije su pogrešne. Ugrožavaju instituciju koja treba da obezbijedi da diktatori ne gone ljude i započinju ratove - kaže Šolc.
A u Ratu zbog kog sud traži Netanjahua ubijeno je 50 hiljada ljudi od oktobra 2023. Gaza je razorena i skoro cjelokupno stanovništvo je raseljeno.
I za to niko nije odgovarao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp uvodi sankcije Međunarodnom sudu: Netanjahu, Ben Gvir i Putin na listi optuženih

Izraelski ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir (ekstremna desnica) izjavio je danas da će podneti ostavku ako vlada usvoji, kako je rekao "neodgovorni" sporazum o primirju sa Hamasom.
- Ako se taj neodgovorni sporazum odobri i sprovede stranka Jevrejska snaga neće više biti dio vlade - rekao je Ben Gvir na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
Međutim, dodao je da ta stranka pod njegovim vođstvom neće oboriti premijera Benjamina Netanjahua i neće djelovati sa ljevicom protiv vlade.
- Za oslobađanje talaca treba potpuno prekinuti humanitarnu pomoć poslatu u Gazi. Samo pod tim uslovom će Hamas osloboditi naše taoce, a da ne ugrozi bezbjednost Izraela - rekao je on.
Poslije više od 15 mjeseci rata koji je razorio pojas Gaze izraelska vlada treba sjutra da se sastane da glasa o sporazumu o primirju sa palestinskim islamističkim Hamasom postignutom preko medijacije Katara uz pomoć SAD i Egipta.
Sporazum u tri faze predviđa u prvoj fazi oslobađanje 33 talaca otetih tokom napada Hamasa koji je pokrenuo rat 7. otobra 2023. u zamjenu za više stotina Palestinaca držanih u Izraelu.
- Ako se rat protiv Hamasa nastavi snažno sa ciljem postizanja ciljeva rata koji nisu ostvareni, vratićemo se u vladu - rekao je Ben Gvir. 
On je pozvao ministra finansija Bezalela Smotriča, takođe iz ekstremne desnice i protivnika sporazuma da kao i on napusti vladu.
Smotričeva stranka objavila je danas da računa da ostane u vladi tokom prve faze sporazuma ali da će izaći iz nje ako se rat ne nastavi poslije tih 42 dana.
Ipak Netanjahu je siguran da će imati većinu glasova unutar svog kabineta za sporazum o primirju.

Izraelski ministar odbrane: Idem iz vlade ako se usvoji sporazum sa Hamasom

Ministar nacionalne bezbednosti Izraela Itamar Ben Gvir potvrdio je izvještaje medija da je dao instrukcije izraelskoj policiji da zabrani pozive preko zvučnika u džamije na molitvu muslimana.
Na osnovu nove politike, policajcima će biti dozvoljeno da uđu u džamije i konfiskuju takvu opremu ako utvrde da se koristi, sudeći po izvještaju izraelskog TV Kanala 12.
Kažnjavaće se i emitovanje poziva na molitvu, dodaje se u izvještaju.
Ultranacionalista Ben Gvir je na platformi Iks objavio da ponosno uvodi takvu mjeru, koja će okončati, kako je naveo, „nerazumnu buku iz džamija koja je postala opasna za građane Izraela“.
Članovi izraelske opozicije osudili su odluku, uključujući poslanika iz Laburističke stranke Gilada Kariva, koji je rekao da Ben Gvir dovodi u opasnost Izrael i upozorio da neće stati dok na kraju šibica ne bude stavljena na bure baruta.
Poslanik iz partije Hadaš-Tal izraelski Arapin Ahmed Tibi takođe je osudio novu politiku, a Ben Gvira da „gradi svoju bazu na mržnji i progonu Arapa“, a da premijer Izraela Benjamin Netanjahu snosi odgovornost za „divljanje ministra piromana“.

Izraelski ministar zabranio zvučnike za pozive na molitvu muslimana

Bivši izraelski ministar odbrane Moše Jalon ocijenio je da izraelska vojska sprovodi etničko čišćenje u Pojasu Gaze, a njegova izjava je izazvala negodovanje među lokalnim političarima.
- Put kojim nas vode je osvajanje, aneksija i etničko čišćenje - rekao je Jalon u intervjuu na privatnom kanalu DemokratTV.
Jalon je na pitanje novinara da li misli da Izrael ide ka etničkom čišćenju odgovorio da izraelska vojska „čisti zemlju od Arapa“.
Izraelske vlasti su odmah reagovale.
Ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir opisao je kao sramotu „to što je Izrael imao takvu ličnost za šefa vojske i ministra odbrane“.
Moše Jalon (74) bio je na čelu izraelske vojske između 2002. i 2005. godine, neposredno prije jednostranog povlačenja Izraela iz Pojasa Gaze.
Pridruživši se Likudu, partiji premijera Benjamina Netanjahua, Jalon je bio ministar odbrane i zamjenik premijera, prije nego što je podnio ostavku 2016. godine, poslije nesuglasica sa Netanjahuom.
Smatran jastrebom tokom svoje političke karijere u Likudu, Jalon se udružio 2019. sa aktuelnim opozicionim liderom Jairom Lapidom prije nego što se povukao iz političkog života 2021. godine.
Jalon je nedavno podržao vojnike koji su prijetili da se neće javiti u vojsku kao rezervisti.

Bivši izraelski ministar smatra da Izrael sprovodi etničko čišćenje u Gazi

V. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović sa saradnicima sastao se sa predstavnicima Odsjeka za međunarodne operacije britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Povod sastanka bio je unapređenje kapaciteta Uprave policije na planu borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, kao i o nastavku uspješne saradnje u široj oblasti granične bezbjednosti, saopšteno je iz Uprave policije.
U saopštenju dostavljenom medijima ističe se da je na sastanku istaknuto pitanje saradnje sa novoformiranom Pomorskom informativnom jedinicom koja se nalazi u okviru Sektora granične policije. 
Primarni cilj saradnje se, kako navode, ogleda u otkrivanju izvršilaca krivičnih djela krijumčarenja i korupcije, te povezanih krivičnih djela koja imaju prekogranični i/ili međunarodni karakter.
- V. d. direktora Lazar Šćepanović zahvalio je britanskim partnerima za podršku koju pružaju Sektoru granične policije i uspostavljanju Pomorske informativne jedinice, što će biti od značaja za još efikasniji rad crnogorske granične policije u borbi protiv svih oblika krivičnih djela i nezakonitosti karakterističnih za prekogranični kriminal. Na sastanku je ponovljena obostrana opredijeljenost za unapređenje saradnje po svim pitanjima od zajedničkog interesa - zaključuje se u saopštenju UP.

Nastavak saradnje u široj oblasti granične bezbjednosti

Koncert Ansambla violončela Balkan 8, tokom kojeg će kotorska publika imati priliku da se prepusti zvucima osam violončela koje ovaj ansambl spaja u snažan i emotivan muzički izraz, u jedinstvenom ambijentu koji savršeno pristaje toplini i duhu njihove muzike, održaće se u Kotoru , u Kulturnom centru Nikola Ðurković u ponedjeljak 28. aprila 2025. godine, sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz ove kulturne ustanove.
- Na programu je muzičko putovanje kroz bogatstvo balkanskih melodija, obogaćeno tradicijama iz različitih krajeva svijeta – od istočnjačkih motiva do mediteranskih, orijentalnih i slavenskih tonova- poručuju iz kotorskog Kulturnog centra.
Ovaj koncert, kao ističu organizatori, biće više od muzičkog događaja – to je poziv na dijalog kultura, na emociju koja ne poznaje granice i na susret sa tradicijom iz nove, savremene perspektive.
Umjetnički rukovodilac ansambla je Dmitrij Prokofjev, laureat Međunarodnog takmičenja Čajkovski, nekadašnji vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra, i umjetnik prepoznat i cijenjen kako u Crnoj Gori, tako i na svjetskoj sceni.
Ostali članovi ansambla Balkan 8 su: Olesja Anakovskaja, Lazar Bubanja, Aleksandar Latković, Milan Ninković, Vladimir Drobnjak, Sergej Suvorov, Vladimir Virok Stoletov i perkusionista Nikola Ševaljević.
&nbsp;- Ansambl Balkan 8 čini osam izuzetnih violončelista i jedan perkusionista, okupljenih oko ideje da kroz originalne aranžmane i savremen pristup interpretaciji, predstave muziku sa Balkana u novom, inovativnom obliku- navodi se u saopštenju.
Organizatori podsjećaju da je projekat nastao u okviru IMSA – Internacionalne muzičko-scenske asocijacije, nevladinog udruženja koje se bavi međunarodnom kulturnom saradnjom i podrškom umjetničkim inicijativama. Inicijalno je započet u Gruziji, u Tbilisiju, pod nazivom Amplitudes, da bi se kasnije preselio u Crnu Goru i razvio pod novim imenom – Balkan 8.&nbsp;
- Nevladino udruženje IMSA spaja umjetnike i zanimljive ideje širom svijeta, a ovaj projekat je pravo osvježenje na muzičkoj sceni- kazali su iz KC-a.
Naziv Balkan 8, pojašnjavaju, nosi dvostruko značenje – s jedne strane, ‘’Balkan" simbolizuje muzičku inspiraciju koja dolazi iz različitih kultura i tradicija ovog prostora, dok broj 8 upućuje na broj članova violončelista ovog ansambla, ali i ima takođe i dodatno simboličko značenje. U mnogim kulturama broj osam označava harmoniju, vječnost i beskonačnost, što odražava i umjetničku filozofiju ovog sastava – stalnu težnju ka novim izražajnim oblicima i muzičkom jedinstvu.
Crnogorska publika je imala priliku da se upozna sa ansamblom Balkan 8 &nbsp;tokom avgusta prošle godine, kada su održani koncerti na tri lokacije – u Luštici, na Cetinju i u Podgorici. Tada je projekat realizovan u saradnji sa violončelistima iz Gruzije koji su gostovali kao dio međunarodne razmjene.
- Ansambl nastavlja svoje djelovanje kroz koncerte, radionice i saradnje sa umjetnicima iz regiona i svijeta, sa misijom da balkanska muzička baština dobije savremeni izraz i univerzalni umjetnički glas- zaključuju u saopštenju.
Ulaz je slobodan.

Kotor: Koncert Ansambla violončela Balkan 8 u ponedjeljak

Bojan Popović odlučio je da se ne pridruži krivičnom gonjenju Miloša Medenica zbog prijetnji izrečenih tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, nakon što je dobio javno izvinjenje - kazao je njegov advokat Damir Lekić.
Popović je, kako je rekao njegov pravni zastupnik, saslušan danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u svojstvu svjedoka - oštećenog u postupku protiv Medenice.
Krivična prijava je podnijeta zbog postojanja osnovane sumnje da je Medenica tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, u predmetu u kojem su obojica u svojstvu optuženih, izrekao prijeteće riječi oštećenom Bojanu Popoviću: „... plakao si … plakaćeš opet …“.
Ovim riječima je, prema navodima iz prijave, na štetu Popovića izvršeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- U današnjem iskazu Popović je potvrdio da mu je osumnjičeni zaista uputio ove riječi, te da je zbog toga, kao i zbog dodatnih informacija do kojih su on i njegov brat Marko Popović došli, osjetio strah i ugroženost za svoj život i bezbjednost. Iz tog razloga je zatražio zaštitu od državnog tužilaštva, uz molbu da se pažljivo procijeni sadržaj izgovorenih riječi i da li one ispunjavaju biće prijavljenog ili nekog drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - rekao je Lekić.
Popović je posebno naglasio da je značajan kontekst i okolnosti u kojima su mu prijeteće riječi izrečene - javno, bez ikakve zadrške, tokom suđenja pred Višim sudom u Podgorici i to pred sudskim vijećem koje im sudi za druga ozbiljna krivična djela. Ovakav nastup osumnjičenog Popović je, kako navodi Lekić. okarakterisao kao otvorenu demonstraciju sile.
- Nakon iskaza Popovića, riječ je zatražio Medenica, kojem je državni tužilac omogućio obraćanje. Osumnjičeni je iznio razloge zbog kojih je izrekao sporne riječi, navodeći da one nijesu bile upućene u prijetećem tonu, već su bile dio specifičnog emotivnog konteksta. Naglasio je da ni Bojanu, ni Marku Popoviću, niti bilo kojem članu njihove porodice ne prijeti nikakva opasnost s njegove strane i više puta uputio javno izvinjenje Popoviću, uz pružanje ruke pomirenja - ističe Lekić.
Uvažavajući izvinjenje, Popović je izjavio da mu je sadržaj i način obraćanja osumnjičenog, uključujući više puta izrečeno izvinjenje, bio prihvatljiv. 
- Iako je istakao da je ponašanje Medenice pred sudom bilo neprihvatljivo, nekulturno i ponižavajuće, izjavio je da izvinjenje prihvata i da ne želi da dalje učestvuje u krivičnom gonjenju, posebno imajući u vidu sve probleme koje obje strane imaju i van ovog postupka. Naglasio je i da dolazi iz poslovnog svijeta i da ne želi da produbljuje konflikt - naglasio je Lekić.
Na kraju je eksplicitno naveo da se zbog izrečenih riječi nije osjećao životno ugroženim, već emocionalno povrijeđenim i poniženim. 
- Stoga je odlučio da se ne pridruži krivičnom gonjenju protiv Medenice, kao i da protiv njega ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev - kazao je Lekić.

Popović odustao od krivičnog gonjenja Medenice: Dobio javno izvinjenje i pružanje ruke pomirenja u sudnici

Antibiotici su neophodni za liječenje ljudi, prije svega onih nakon operativnih zahvata, transplantacija ili pacijenata koji boluju od malignih bolesti, &nbsp;ali treba biti obazriv jer se neracionalnom primjenom antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija, poručila je dr Milena Lopičić, spec. mikrobiologije sa parazitologijom u Institutu za javno zdravlje u u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
- SZO prepoznaje antimikrobnu rezistenciju kao kritičnu globalnu prijetnju javnom zdravlju koju uzrokuje procijenjenih 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje u cijelom svijetu, od čega više od pola miliona u evropskoj regiji. Jedan od pet smrtnih slučajeva su djeca. Antibiotici su neophodni u zdravstvu, bakterijske infekcije ubijaju milione ljudi svake godine, više nego HIV, tuberkuloza i gripa zajedno, međutim, prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do širenja bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike, što znači da ti ljekovi više nijesu djelotvorni- objasnila je dr Lopičić.
&nbsp;Antibiotici su ljekovi koji predstavljaju jedno od najmoćnijih oruđa u medicini, kaže Lopičić, ne samo u humanom sektoru, već u liječenju biljaka i životinja.
- Antibiotici su namijenjeni za liječenje onih infekcija &nbsp;koje su izazvane bakterijama. Međutim, bakterije kao i ostali živi organizmi u borbi za opstanak prilagođavaju se okolini i pokušavaju da nađu mehanizme kojima će da obezbjede svoje preživljavanje. Mnoge bakterije imaju već razvijenu otpornost, ili rezistenciju na, možda, antibiotike koji još uvojek nijesu u upotrebi. Ono što ubrzava taj proces nastanka rezistencije ili otpornosti bakterija na antibiotike jeste njihova primjena, posebno prekomjerna i neracionalna - rekla je Lopičić.
Lopičić podsjeća da u Crnoj Gori postoje bakterije, prisutne u bolničkom okruženju koje su pronašle način da pruže otpornost na mnoge antibiotike.
Komentarišući sve češća upozorenja stručnjaka na super bakteriju, gošća Budilnika kaže da takvih bakterija ima u svim onim područjima gdje se antibiotici prekomjerno primjenjuju.
&nbsp;- Mi takvih bakterija već imamo, predstavljaju veliki izazov za terapiju kod naših kliničara, veliki problem i zato je tema antimikrobne rezistencije tema koja treba da bude svakodnevna, kako bismo informisali ne samo stručnu javnost, već i građane, i kako bismo stalno o tome pričali i razmišljali. Uvijek kada ljekar treba da prepiše antibiotik mora da razmišlja o toj antimikrobnoj rezistenciji, odnosno da li je on neophodan, ukoliko jeste da li je to pravi izbor antibiotika, koliko dugo treba da se primjenjuje, na koji način da se primjenjuje. Sa druge strane, pacijenti treba da slušaju ljekare, nikako da na svoju ruku uzimaju antibiotike, zato što antibiotici imaju svoje ciljno djelovanje, koriste se za liječenje prehlade, kojavice, glavobolje i sličnih stvari, čak i neke bakterijske infekcije bezazlene kod zdravih ljudi mogu da se izliječe i bez upotrebe antibiotika. Antibiotike trebamo da čuvamo za ona stanja i za one pacijente kojima su oni stvarno neophodni, prije svega mislim na pacijente posle hirurških zahvata, na transplantirane pacijente, na pacijente koji boluju od malignih bolesti - istakla je Lopičić.
&nbsp;Doktorka Lopičić napomenula je da bi potrošnja antibiotika trebalo da zabrine kako stručnu javnost tako i opštu populaciju, tiče se svih i svi mogu da &nbsp;daju doprinos.&nbsp;
&nbsp;- Svi zajedno treba da damo doprinos, jer jedino tako možemo da napravimo neke male, i značajne pomake. Postoje bakterije koje su sastavni dio našeg organizma; one su takozvane dobre bakterije, mi imamo dobru relaciju sa njima, međutim, kada i takve bakterije nađu put do nekih dijelova u organizmu za koje nijesu predviđene onda one dovode do infekcije. Primjena antibiotika svakako utiče na sve bakterije u našem organizmu, tako da te dobre bakterije izlažući se antibioticima pronalaze način da stvore mehanizme otpornosti i brzinom interneta takve gene šire između sebe, tako da postoji rezervoar onih gena koji su odgovorni za sticanje osobina otpornosti bakterija na antibiotike - naglasila je Lopičić.
&nbsp;Ne treba praviti kućne apoteke, savjetuje Lopičić, nego ispiti onoliko antibiotika koliko je potrebno i samo onda kada je stručno lice reklo da ih treba koristiti.&nbsp;
&nbsp;&nbsp;Mikrobiološka laboratorija u Institutu za javno zdravlje je prilično dobro opremljena. Tu se nalazi i nacionalna referentna laboratorija koja prati osjetljivost bakterija na antibiotike, i na nacionalnom nivou vrši izvještavanja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kada su u pitanju oni izolati koji izazivaju najopasnije infekcije, odnosno kada prodiru u krv i u mozak, tako da taj nivo pratimo. Sa razvojem tehnologije svakako da se razvijaju te metode u dijagnostici, međutim nikada ne treba da zaboravimo ni one osnovne, jer one su ekonomičnije i dovoljno dobre, tako da koristimo i jedne i druge- zaključila je Lopičić.

Lopičić: Neracionalna primjena antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: itamar-ben-gvir