Slovenija i Hrvatska potpisale su sporazum o vojnoj saradnji tokom jučerašnje zvanične posjete slovenačkog ministra odbrane Boruta Sajovića Zagrebu.
Dokument su potpisali Sajović i njegov kolega Ivan Anušić, koji je ocijenio da ovaj sporazum predstavlja novo poglavlje u bilateralnim odnosima dvije susjedne zemlje, prenosi STA.
- Sporazum obuhvata vojnu saradnju u oblasti odbrane, vojne industrije, poslovanja i ekonomije. Odnosi se na sve što dvije zemlje mogu zajedno da razvijaju kako bi naše odbrambene industrije, i slovenačka i hrvatska, mogle da rade bolje i efikasnije - izjavio je Anušić nakon sastanka.
Sajović je podržao ovu izjavu, naglasivši da promjenjeni svijet zahtjeva jaču saradnju, uključujući i u domenu odbrane.
On je takođe pohvalio bilateralne odnose dvije zemlje, istakavši da su Slovenija i Hrvatska na istoj strani i kada je riječ o Zapadnom Balkanu, prenose mediji.
- Danas smo ovdje da nadograđujemo naše odnose i učinimo ih još jačim - rekao je Anušić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o vojnoj saradnji

Dinamika izgradnje vjetroelektrane Gvozd je izuzetno dobra i ukoliko visoravan Krnovo u narednom periodu ne pokaže svoje ćudi, probni rad bi mogao da se desi krajem februara. Najveći dio posla je završen, predstoji postavljanje pet vjetroturbina i priključenje na mrežu, kaže za RTNK menadžer projekta Gvozd Nikola Vukotić.
- Već na proljeće može se očekivati početak izgradnje vjetroelektrane Gvozd 2, pa će Crna Gora u ovoj godini &nbsp;dobiti 210 gigavat sati električne energije, što je dovoljno da se pokriju potrebe oko 35.000 domaćinstava - kaže Vukotić.
Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh.
- Postavljanjem kamena temeljca u novembru 2024. rečeno je da se nadaju da će se planirani završetak radova od 18 mjeseci desiti i ranije. I zaista, s obzirom na izuzetno dobru dinamiku, najveći dio posla je završen u rekordnom roku - stakao je Vukotić.
Izvjesno je da će vjetroviti plato Krnovske visoravni uskoro upotpuniti i vjetroelektrana Gvozd 2. što je novih 25,6 miliona eura ulaganja u obnovljive izvore energije. Kako kaže Vukotić, to je prirodan &nbsp;nastavak projekta &nbsp;Gvozd 1., &nbsp;a potpisivanjem ugovora &nbsp;sa Evropskom bankom za obnovu I razvoj je i formalizovan.

U februaru moguće puštanje u probni rad Vjetroelektrane Gvozd

Rezultati današnjih fizičko-hemijskih analiza vode iz distributivne mreže za potrošače koji se snabdijevaju sa C.S. Vučiji studenac pokazuju da su vrijednosti mutnoće smanjene i ispod propisanih graničnih vrijednosti. Svi ostali parametri su u okviru zakonom dozvoljenih granica, te je voda iz vodovodne mreže ispravna za piće, saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije Podgorica.
Prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi Vodovod i kanalizacija d.o.o., bilježi se, navode, trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.
- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - ističe se u saopštenju.

Voda sa izvorišta Vučji studenac ispravna za piće, vodu sa Mareze prokuvati

Vodostaji rijeka i jezera u Crnoj Gori su u opadanju na većini mjernih stanica, izuzev Skadarskog jezera, rijeke Bojane i Rijeke Crnojevića, gdje je zabilježen porast, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova, na osnovu podataka Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako je navedeno, mjerenja izvršena danas u 11 časova, u poređenju sa jučerašnjim u 6 časova, pokazuju porast nivoa vode na Skadarskom jezeru za 24 centimetra, na rijeci Bojani za 26 centimetara i na Rijeci Crnojevića za 28 centimetara.
Za današnje ispuštanje vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji još se očekuju zvanične informacije nadležnih institucija.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova upozoravaju da Vranjina predstavlja kritičnu tačku pri svakom porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine.
Građani će, kako je saopšteno, biti blagovremeno obavještavani o svim značajnim promjenama.

MUP: Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, situacija se prati

Izgradnja dionice Lubnice-Jezerina, sa probijenim tunelom Klisura, koja je bila ugovorena za 34,6 miliona EUR, do jeseni prošle godine je plaćena 62,3 miliona ili 28 miliona više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te nevladine organizacije su katali da je taj magistralni pravac od Kolašina ka Beranama od petka ponovo prohodan, nakon što je prije nekoliko dana na povezanoj dionici, dijelu istog regionalnog pravca, kod Lubnica došlo do pucanja cijevi privatnih malih hidroelektrana.&nbsp;
„Cijevi je svojevremeno u trup regionalnog puta od Berana do Lubnica ugradila kompanija Bemax. Ta firma je radila i rekonstruciju, koja je ugovorena za 4,9 miliona EUR, ali su radovi na kraju koštali 6,5 miliona ili 1,6 miliona više“, naveli su iz ASP.
Oni su podsjetili da je ta dionica od oko 10,3 kilometara rekonstruisana od aprila 2013. i završena sa godinu i tri mjeseca kašnjenja, odnosno zvanično oktobra 2015. godine. &nbsp;&nbsp;
„Do danas je ostalo nepoznato ko je dozvolio da se državni posao izgradnje saobraćajnice paralelno koristi za privatni biznis malih hidroelektrana i koliko je ugradnja cijevi uticala na stabilnost saobraćajnice, u koju su ugrađene i telekomunikacione i elektro instalacije, kao i lokalni vodovod“, rekli su iz ASP-a.
Drugu dionicu od Lubnica do Jezerina, sa probijanjem Bjelasice, gradio je sarajevski Euroasfalt, a podizvođač mu je bio takođe Bemax. Ugovor o izgradnji za 34,6 miliona EUR zaključen je krajem 2016. godine, dok su radovi zvanično počeli maja 2017. godine.
„Međutim, iako je trebalo da radovi budu okončani do maja 2020, trogodišnji rok je ozbiljno probijen i put je predat na korišćenje tek u martu 2024. Izgradnja oko 14,4 kilometara puta trajala je sedam godina, otprilike koliko je građena dionica auto-puta Smokovac-Mateševo, na kojoj je probijeno 16 tunela i izgrađeno 20 mostova“, saopštili su iz ASP-a. &nbsp;
Prema podacima te nevladine organizacije, Euroasfaltu je krajem 2016. godine isplaćen avans za početak posla od nepunih 3,5 miliona EUR, a radovi su zvanično počeli tek pet mjeseci kasnije.&nbsp;
Za radove obavljene 2017. godine isplaćeno je oko 1,7 miliona, 2018. oko 2,9 miliona, 2019. oko 8,6 miliona, 2020. oko 9,5 miliona, 2021. oko 5,1 miliona, 2022. oko 7,6 miliona, 2023. oko 12 miliona, 2024. oko &nbsp;9,9 miliona, a prošle oko 1,5 miliona.
„Potvrda o preuzimanju radova za ovaj posao, obilježen brojnim kontroverzama, izdata je u martu 2024. godine. Period za prijavu nedostataka radova je 730 dana, što znači da taj rok ističe u martu, ako ne bude produžen“, rekli su iz ASP.
Ta NVO nema saznanja da li je izdata končana situacija za projekat Lubnice-Berane, što je dokument koji predstavlja konačni obračun svih izvedenih radova na projektu i prikazuje ukupnu vrijednost radova.&nbsp;

Tag: ivan-anusic

Slovenija i Hrvatska potpisale sporazum o vojnoj saradnji

U februaru moguće puštanje u probni rad Vjetroelektrane Gvozd

Voda sa izvorišta Vučji studenac ispravna za piće, vodu sa Mareze prokuvati

MUP: Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, situacija se prati

Za dionicu Lubnice-Jezerine 28 miliona EUR više

PRATITE TVe UŽIVO