Smjena Ivana Bulatovića sa mjesta izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) politički je motivisana onda kada je prestao da sluša direktiva predsjednika Odbora direktora kompanije Milutina Đukanovića o masovnom zapošljavanju, ocjenjuju sagovornici Televizije E.
Oni upozoravaju da će brojne odluke koje su se donosile u toj kompaniji doći na skupu naplatu već naredne godine.
<h2>Nejasni potezi</h2>
Nakon što je Bord direktora EPCG smijenio Bulatovića, za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovan je dosadašnji rukovodilac za obnovljive izvore energije Bojan Đordan.
Bulatović je, nakon što je smijenjen, kazao da je odluka Odbora direktora EPCG nezakonita i da nije bilo niti jednog osnova da bude razriješen.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbulatovic-nezakonito-sam-smijenjen-to-je-potvrdio-i-neven-gosovic-jedini-pravnik-u-uo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnik manjinskih akcionara EPCG Golub Bojanović smatra da je smjena Bulatovića politička.
- Izrazio je neposlušnost Odboru direktora i direktno Milutinu Đukanoviću i stekli su se uslovi da se smijeni. Posljednja tri-četiri mjeseca u EPCG-u je na djelu masovno partijsko zapošljavanje PES-ovaca. U svemu tome je dosad učestvovao gospodin Bulatović. Čim je otkazao neposlušnost, dobio je otkaz - rekao je Bojanović za TV E.
On tvrdi da su manjinski akcionari upozoravali Bulatovića šta će se desiti.
- Ja sam ga lično upozorio da će biti iskorišćen. Nije ništa slušao, ovo je neki logičan redosljed dešavanja - kazao je Bojanović.
<h2>PES tražio povlačenje</h2>
Ni Milutin Đukanović, ni Ivan Bulatović nijesu željeli da govore o razlozima smjene, uz obrazloženje da su o tome već sve rekli. 
Informacije Televizije E kažu da je Pokret Evropa sad tražio da se Bulatović povuče, upravo zbog činjenice da odluke nije mogao da donosi samostalno, već je na sve uticao Đukanović.
Te odluke, kaže izvor Televizije E, skupo će koštati Elektroprivredu već 2026. godine.
Nekadašnjem čelniku Borda Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti Branku Kotriju nije jasno zbog čega je izvršni direktor smijenjen.
On kaže da je u trenutku stupanja na dužnost Bulatović imao 20 godina staža u elektro-energetskom sektoru i da je postigao velike rezultate.
- Deset godina mu je trebalo da postane izvršni direktor elektroprenosa. Dvadeset godina mu je trebalo inženjerskog i rukovodnog staža da postane izvršni direktor EPCG-a. Ako to uporedim sa tim što se dešavalo u okviru ove strukture EPCG-a 2021. godine, izvršni direktor je postao čovjek koji jednog jedinog dana staža nije imao u energetsdkom sektoru. Nedavno, prošle godine, predsjednica Odbora direktora Solar gradnje postala je gospođa koja nije imala jednog jedinog dana radnog staža u okviru energetskog sektora. Što se dešava u Elektroprivredi, šta to oni rade - dužni da to objasne - ocijenio je Kotri.
<h2>Dugovi stižu na naplatu</h2>
EPCG već duguje više od 90 miliona eura. Kod erste banke kompanija se zadužila 50 miliona eura za kupovinu struje, a kod Evropske banke za obnovu i razvoj 25 miliona za vjetroelektranu Gvozd.
Još jedan izvor Televizije E kaže da se to državno preduzeće već bori sa likvidnošću.
EPCG je raspisala tender za postrojenje za baterije i skladištenje električne energije u vrijednosti od 48 miliona eura. Javni poziv raspisan je krajem avgusta, a novac nije obezbijeđen. Menadžment se tek nakon objavljenog tendera obratio Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom za zaduženje.
Međutim, iz resornog Ministarstva odobrenje nijesu dobili zbog rizika od narušavanja likvidnosti kompanije, a sugerisano im je i poništenje tendera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Politička smjena: Bulatović izgubio funkciju zbog neposlušnosti Đukanoviću?

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na čijem je čelu Milutin Đukanović razriješio je juče izvršnog direktora Ivana Bulatovića i za vršioca dužnosti imenovao dosadašnjeg rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije Bojana Đordana.
U odboru direktora EPCG su osim Đukanovića i Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović, Jelena Anđelić, Dragan Ločar, Irfan Husović i Simo Jokić.
Za razrješenje Bulatovića glasali su Anđelić, Đukanović, Jokić, Lončar i Husović. Neven Gošović izašao je prije ove tačke, a Tahir Đonbaljaj bio je protiv. Suštinski, za smjenu Bulatovića glasali su članovi odbora direktora koje je predložio PES, BS i NSD.
Izvori Pobjede iz vrha EPCG i Vlade navode da je Bulatović bio veliki profesionalac, ali da se njegova vizija vođenja kompanije nije poklopila sa vizijom Odbora direktora.
Bulatović je izjavio da je njegova smjena nezakonita, navodeći da za nju ne postoji nijedan osnov.
- Smjena je potpuno nezakonita, što je potvrdio Neven Gošović, jedini pravnik u Upravnom odboru, ne postoji nijedan razlog za smjenu - rekao je Bulatović za TVCG.
Iz EPCG je saopšteno da je ta odluka donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti. Najavljuju da će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, dodajući da će i dalje ostati fokusirani na sprovođenje strateških projekata u oblasti energetske tranzicije, modernizacije i razvoja novih kapaciteta, uz dosljedno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti i profesionalnog upravljanja.
Bulatović je za direktora izabran krajem januara prošle godine na osnovu javnog konkursa nakon što je prethodni direktor Nikola Rovčanin dao ostavku na tu poziciju. Bulatović je od 2004. do 2009. radio u EPCG kao inženjer za relejnu zaštitu, dok je nakon toga bio zaposlen u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu kao glavni inženjer za relejnu zaštitu, a onda i direktor, pa pomoćnik direktora.
Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je za čak 21,09 miliona eura ili 614,55 odsto veći gubitak nego u istom periodu lani kada je ova kompanija bila u minusu od 3,43 miliona eura.
U polugodišnjem izvještaju o upravljanju EPCG se navodi da znatan uticaj na rezultat u poslovanju EPCG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji i redovnog godišnjeg remonta.
U izvještaju je navedeno da je cijena EPCG ka distributivnim potrošačima znatno niža od cijene po kojoj se energija kupuje na međunarodnim berzama ,,što ima znatan negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG“.
EPCG je završila prošlu godinu sa neto dobiti od 10,2 miliona eura, što predstavlja značajam pad u odnosu na 2023. godinu, kada je dobit iznosila 52,5 miliona eura.&nbsp;
<h2>Mugoša: PES i BS ne smiju da taknu Milutina Đukanovića</h2>
 
Predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša istakao je da PES i Bošnjačka stranka ne smiju da taknu predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića jer je on DF.
- Umjesto da ukoliko nijesu zadovoljni sa upravljanjem EPCG, Vlada smijeni Odbor direktora koji je ona preko Skupštine akcionara imenovala jer Odbor upravlja kompanijom i daje smjernice izvršnom direktoru u pogledu vođenja politike društva, PES i BS smjenjuju izvršnog direktora koji shodno zakonu izvršava odluke Odbora direktora - kazao je Mugoša.
Mugoša navodi kako razrješavaju izvršnog direktora koji je profesionalac u energetskom sektoru više od 20 godina. -Koja je razlika izmedu PES-a, BS-a i DF-a? Ideološka - napisao je na mreži Iks.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Bulatović: Moja smjena je potpuno nezakonita

Smijenjeni direktor Elektroprivrede Crne Gore Ivan Bulatović kazao je da je nezakonito sklonjen sa te pozicije.
On je, nakon današnje odluke Odbora direktora te kompanije, poručio da nema niti jednog osnova za njegovu smjenu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fodbor-direktora-odlucio-bulatovic-vise-nije-direktor-epcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smjena je potpuno nezakonita, što je potvrdio i Neven Gošović, jedini pravnik u Upravnom odboru. Ne postoji nijedan razlog za moje razrješenje - poručio je on, a prenosi TVCG.
Gošović je napustio sjednicu Odbora direktora EPCG prije glasanja.
Protiv Bulatovićeve smjene bio je Tahir Đonbaljaj, a za su bili Milutin Đukanović, Jelena Anđelić, Simo Jokić, Dragan Lončar i Irfan Husović.

Bulatović: Nezakonito sam smijenjen, to je potvrdio i Neven Gošović - jedini pravnik u UO

Na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razriješen je Ivan Bulatović &nbsp;a za v. d. izvršnog direktora imenovan Bojan Đordan, doskorašnji izvršni rukovodilac Direkcije za OIE.
Bulatović je za izvršnog direktora na mandat od četiri godine imenovan krajem januara 2024. godine, javlja portal RTCG.
Bulatović je na toj funkciji zamijenio Nikolu Rovčanina koji je ranije podnio ostavku.

Odbor direktora odlučio: Bulatović više nije direktor EPCG

Čelni ljudi Elektroprivrede, predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Ivan Bulatović su Ministarstvu energetike dostavili podatke o broju zapošljenih, finansijama i planovima, &nbsp;koje je od njih tražio ministar Admir Šahmanović, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Prema našim informacijama, svi podaci biće analizirani u službama ovog resora, nakon čega će analiza biti dostavljena Vladi na verifikovanje.&nbsp;
Kako je već pisao Portal ETV, Šahmanović je ranije uputio listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj tražio da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Portal ETV podsjeća da je 1. januara 2021. godine u EPCG bilo zapošljeno ukupno 938 radnika, a 24. marta 2025. godine, broj je bio 1.187. Ovo su podaci koje je u Skupštini Crne Gore, u aprilu iznio ministar Šahmanović, odgovarajući na poslaničko pitanje.
Šahmanović je u nedavnom dopisu od EPCG tražio i Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Tražio je i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar je &nbsp;tražio i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsahmanovic-poslao-listu-zahtjeva-epcg-trazi-da-ne-zaposljavaju-bez-njegovog-znanja-i-da-vazne-odluke-ne-donose-bez-konsultacija-sa-ministarstvom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Đukanović i Bulatović poslali Šahmanoviću tražene podatke iz EPCG, on naložio analizu koja će ići Vladi

U energetici fokus mora biti na OIE, naročito na solare, jer u ovom regionu postoji ogromni solarni potencijal i to je nešto što se mora iskoristirati, a istovremeno predstavlja razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas, kazao je Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG na panelu Akt o balansiranju: Navigacija tranzicije sa uglja na OIE,naspram strategije na zapadnom Balkanu koji se juče održao u okviru dvodnevne konferencije Energy Week Western Balkans. Bulatović je kazao da je otvoreno pitanje kako da energiju proizvedenu u termoelektrani zamijenimo nekim drugim izvorom. - To nije lak posao, jer to nije samo energetsko, već i socijalno pitanje. Tranzicija ka zelenoj energiji je nezaustavljiv proces, koji se nastavlja i to treba da bude osnovni zadatak svih nas, zaključio je Bulatović. Bulatović je istakao da EPCG akcenat stavlja na vjetro i solarne mogućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010111028_f987fc2c25f85ba121645acae1da51f195ad894eb735001acd94b1d95e4b1dac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010111028_f987fc2c25f85ba121645acae1da51f195ad894eb735001acd94b1d95e4b1dac" data-rendition-name="original" width="2500" height="1842" loading="lazy" alt="Ivan Bulatović"> <figcaption>Ivan Bulatović(Photo: EPCG)</figcaption> </figure>  - Gas se može ispitivati od strane privatnih investitiora i ukoliko postoji dobar projekat mi ćemo biti svakako podrška, istako je prvi čovjek izvršnog menadžmenta, smatra Bulatović. Osvrnuo se i na vodonik, kao energent. Istakao je da za sada za to ne postoji strategija te da je to tekući proces, ali da postoji zainteresovanost privatnih kompanija za istraživanje mogućnosti korišćenja vodonika u Crnoj Gori. Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, smatra da je energetska sigurnost tema koja će privlačiti veliku pažnju i u narednom periodu. Smatra da će svaka kompanija u skladu sa svojim resursima tražiti najbolja rješenja i ići putem tranzicije koji je dugotrajan, ali ispravan korak. Na sesiji su govorili i Dražen Jakšić, sa Instituta Hrvoje, Ivan Koprivica, tehnički direktor ERS-a i Petar Šainović, generalni direktor Siemensa. Energy Week važan događaj za Crnu Goru služi kao ključna platforma za privlačenje investitora za obnovljive izvore energije, ali i podsticanje regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Na konferenciji su otvorena brojna pitanja važna za energetski sektor država regiona, među kojima je važno pitanje ono koje se odnosi na isključivanje uglja iz energetskog miksa.

Bulatović: Postoji ogromni solarni potencijal koji se mora iskoristirati, to je razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas

22.10.
21:26h
Pročitana knjiga Viktora Frankla "Čovjekova potraga za smislom" pomogla mi je da konačno razumijem Borisa B. inače milenijumsku elementarnu nepogodu crnogorske političke scene.
Knjiga mi je danas bila vodilja za sve psihoterapeutske i psihohigijenske napore kada sam saznao da je Aco Mijajlović izdao komandu crnogorskoj policiji "hapsi marvu", poslije čega je došlo do privođenja onomadne opozicije iz plenarne sale do CB Podgorica.
To je izgovorio gore pomenuti čovjek.
Odmah sam saznao da smo primorani svi da duševno patimo i da nam je to sudbina.
I mi tu patnju moramo da primimo kao zadatak.
Zbog toga što nam je Boris B. dat od boga.
Kad je tako, znam da niko ne može da pati za drugoga.
I ja, kao malo normalan i isto toliko vaspitan, prihvatam sve patnje na sebe.
Patiću zbog Milojka i njegovih.
Patiću za sve poslanike.
Za cetinjske porodice.
Za sve članove rodbine ubijene po crnogorskim ulicama.
Patiću za sve pravosudne radnike. Posebno za jednog sudiju.
Patiću za Bečića.
I njegove partijske uhljebe.
Odpatiću svu tupost, svu drskost, svu verbalnu dijareju ovog lika.
Hapsi marvu... Čuo je B.B. kako Aco izgovara.
A to je čuo upravo one noći. Kada su ga čauši Demokrata spazili na protestu zbog cetinjskog masakra.
Kada fotelja i strast za njom prevaziđe tugu za ubijenom djecom, onda dobijate ovo izdanje u Skupštini Crne Gore.
P.S: Slobodan sam ovo da napišem.
Jer - sloboda je sudbina.

Milenijumska elementarna nepogoda crnogorske političke scene

Na pitanju Morinja najjasnije se vidi razlika između dvije političke filozofije u Crnoj Gori, ocijenio je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ploča u Morinju postavljena je u vrijeme tehničke Vlade u kojoj je Raško Konjević bio ministar odbrane, a Ranko Krivokapić ministar vanjskih poslova. Đenero podsjeća da je ta inicijativa tada u Hrvatskoj primljena sa velikim simpatijama i poštovanjem, pa ta dva aktera i danas uživaju veliko povjerenje administracije u Zagrebu.
On je istakao da je dobar potez napravio i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kada je za savjetnika predložio Ranka Krivokapića, jer je upravo on u Zagrebu razgovarao o deblokadi zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom.
- Koliko ja znam, bilo se došlo do ivice uspjeha, i onda – uvijek kad smo na ivici da se o nečemu dogovorimo – pojave se Demokrate iz ovih njihovih represivnih i vojnih resora i počnu praviti probleme. Naravno, opet je iskočio gospodin Dragan Krapović sa onom potpuno nepotrebnom, van konteksta, značkom o Jadranu i tu su počeli problemi. Gospodin Krapović je odlučio praviti probleme i u trenutku kad je crnogorski ministar vanjskih poslova primao hrvatskog ministra u Morinju. To su sve potezi koji štete rješavanju problema i otežavaju uklanjanje rezervi koje Hrvatska ima prema zatvaranju poglavlja 31 - naveo je Đenero.
Kao najrazumnije rješenje, Đenero vidi prijedlog da se školski brod Jadran koristi za obuku i crnogorskih i hrvatskih mladih pomoraca, što je svojevremeno predložio admiral u penziji Dragan Samardžić.
- To je najbolje rješenje, a gospodin Samardžić je bio važan čovjek u prethodnim administracijama. Sjećate se da se pitanje vlasništva nad Jadranom nikada nije postavljalo kao ozbiljan problem u vrijeme DPS-ovih vlada, jer je uvijek postojala spremnost da se inovativnim i pametnim rješenjem dođe do rezultata. Ovo je jedno evropsko, inovativno rješenje – takva rješenja omogućuju prelazak iz igre sa nultim rezultatom u igru u kojoj i jedna i druga strana dobijaju, a nijedna ne mora da se odrekne onoga što zastupa - zaključio je Đenero.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrtmEsyXMidI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đenero: Kad god se približimo dogovoru, pojave se Demokrate i počnu praviti probleme

Politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučuća „sjedjenja na dvije stolice“ dolazi na naplatu. Sankcije NIS-u ogolile su sve slabosti režima koji je godinama opstajao na lažnom osjećaju stabilnosti i retorici „neutralne i od svih tokova nezaviane Srbije“. Dok Zapad gubi strpljenje, a Moskva traži lojalnost, Vučić se našao tačno tamo gdje nije htio biti — bez saveznika i bez izlaza. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, u intervjuu za portal ETV ukazuje na više ključnih pitanja koja se otvaraju usljed ove krize. Sankcije testiraju Vučićevu sposobnost da balansira između Rusije i Evropske unije, da kontroliše ekonomsku situaciju i očuva narativ stabilnosti koji je do sada bio osnovni stub njegove vlasti. Portal ETV: Da li je Srbija i koliko u delikatnoj situaciji nakon što su uvedene sankcije NIS-u? Kako se, koliko, to za sada odražava na političko stanje u državi? BISERKO: Sankcije NIS-u su više od energetskog pitanja — one testiraju cjelokupnu strukturu Vučićevog režima: sposobnost da balansira između Rusije i EU, da kontroliše ekonomsku situaciju i da održava narativ stabilnosti. Ova kriza dodatno razotkriva slabosti politike „sjedjenja na dvije stolice“: Srbija nastoji da održi bliske odnose s Rusijom iz energetskih i političkih razloga, dok istovremeno teži evropskim integracijama. Zapadne zemlje, posebno SAD i EU, sve manje tolerišu ovu poziciju i očekuju od Beograda jasnije svrstavanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250807200820_b69f386c7c09e97950de150fdb891172b38bae90aaab452f746a02eb55523bef" data-rendition-name="original" width="6241" height="4161" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinovic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  To stvara političku tenziju: vlast mora balansirati između očuvanja kredibiliteta kod Zapada i EU (ako želi članstvo) i održavanja podrške Rusije i energetske stabilnosti. Ako se Srbija udalji od proevropskog kursa, može doći do gubitka povjerenja investitora, slabljenja dinara, rasta cijena uvoza i pada životnog standarda. Takva situacija bi mogla ugroziti i Expo 27, što je jedan od predsjednikovih prioriteta. Sankcije NIS-u time postaju politički signal — pokazatelj da Srbija više ne može ostati po strani u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih energetskih sankcija protiv Moskve. Za sada su efekti ograničeni — nema nestašica ni ozbiljnog rasta cijena — ali politička neizvjesnost raste, a vlast je pod pritiskom da pronađe dugoročno rješenje i redefiniše spoljno-politički kurs. Ukoliko, međutim, dođe do ekonomskog šoka ili pritiska sa Zapada, SNS može izgubiti dio podrške, dok bi ujedinjena opozicija mogla dobiti prostor za rast. <h2>ZAPAD IZGUBIO STRPLJENJE</h2> Portal ETV: Da li dešavanja mogu ubrzati eventualne političke promjene u Srbiji? BISERKO: Sankcije NIS-u i pritisak koje one stvaraju mogu ubrzati političke promjene u Srbiji, i to ne samo kroz ekonomske efekte, već prije svega kroz promjenu ravnoteže moći i narativa na kojima se vlast do sada održavala. Kada građani počnu da osjećaju posljedice — čak i simbolične, poput skupljeg goriva ili straha od nestašica — „narativ stabilnosti“ puca. A to je najopasniji trenutak za autoritarne režime koji se oslanjaju na percepciju kontrole. Dosadašnji protesti u Srbiji (studentski, građanski, ekološki) bili su politički i vrijednosno motivisani, ali nijesu imali jak ekonomski temelj. Ekonomski šok može latentno nezadovoljstvo pretvoriti u širu političku mobilizaciju. Najnovija Rezolucija Evropskog parlamenta ukazuje da Zapad više nema strpljenja za Vučićev balans između Rusije i EU. Ako Beograd ne pokaže spremnost da se jasno pozicionira, moguća su: ograničenja pristupa fondovima EU, manja tolerancija na autoritarne prakse i jačanje diplomatske izolacije. Pad međunarodne podrške režimu može podstaći unutrašnje promjene, jer vlast u Srbiji tradicionalno zavisi i od spoljnog legitimiteta. Sve to ne znači nužno trenutnu smjenu vlasti, ali označava početak političke erozije koja može voditi ka promjeni režima. <h2>REAKCIJA MOSKVE</h2> Portal ETV: Postoji li manevar kojim Vučić politički može da preživi ovu krizu? BISERKO: Vučić ima nekoliko potencijalnih političkih manevara da se izbori sa krizom. Jedan od njih su simbolični proevropski potezi — na primjer, djelimično usklađivanje sa EU politikom, jačanje regulatornih veza ili retoričko distanciranje od Rusije. Ove poteze bi, naravno, predstavio kao „mudru diplomatiju“ predsjednika, a ne kao okretanje leđa Moskvi. U praksi, Vučić nije spreman da prekine veze sa Rusijom, posebno u sferi energetike i bezbjednosti, i te veze će nastaviti da održava. Međutim, Moskva vjerovatno neće pristati na ovu vrstu manipulacije i mogla bi reagovati kroz ekonomski ili medijski pritisak, s obzirom na svoj značajan uticaj u gotovo cjelokupnom srpskom medijskom prostoru. Istovremeno, Vučić bi mogao aktivirati narativ „ugrožene Srbije“ — kroz teme kao što su Kosovo, Republika Srpska ili pritisci iz Brisela i Vašingtona. Već je reagovao vrlo oštro na Rezoluciju Evropskog parlamenta, nazivajući poslanike EP „patološkim lažovima“ i „teško oboljelim“. Paralelno, može nastaviti sa kontrolisanim „patriotskim mobilizacijama“ — skupovima, vanrednim konferencijama i kampanjama o jedinstvu i otporu, što je inače svakodnevna praksa njegovog režima. Međutim, to sve manje uspijeva. Vučić ima taktičke opcije da preživi ovu krizu, ali više nema strateškog prostora da je trajno riješi. Svaka sljedeća slična kriza biće za njega sve opasnija, jer iscrpljuje i sistem i društvo.

Biserko: Puca Vučićev sistem straha, propagande i sjedjenja na dvije stolice

Borba za nijansu i ukus&nbsp;
Za naslov teksta poslužila mi je misao Hulija Kortasara, uz Borhesa i Sabata jednog iz izuzetne trojke argentinske književnosti, autora kultnog romana „Školice“. Koliko savremeni medijski univerzum briše nijanse u stavovima, izborima, vrijednostima? Da li su mladi sve više izloženi teroru zauzimanja jedne od samo dvije moguće strane? Gubimo li sposobnost nijansiranja mišljenja i stavova? Jesmo li svi podlegli opštoj krizi ukusa? Koliko smo se ubrzali u imperativu protočnog modela naše stvarnosti?&nbsp;
Liberalna ekonomija stvorila je svijet u kojem ono što nije potrošački aktivno, to i ne postoji, a do slojevitosti i nijanse dolazi se ozbiljnim promišljanjem, za koje je potrebno vrijeme. Stvaranje, baš kao i tumačenje i vrednovanje, računa na ozbiljno utrošeno vrijeme. No, iskustvo nas uči da takva „sporovozna“ aktivnost nije konzumerski atraktivna. Ko to onda uporno stvara površnog čitaoca, bezukusnog, jeftinog, navodno brzomislećeg, zapravo automatizovanog do lajka i klika? Prebacujemo li krivicu uvijek na neke neimenovane, zagonetne sisteme ili treba da dublje kopamo po sebi? Dopaminski smo pod uticajem brzih informacija, mozak je sve češće baždaren na 30-45 sekundi zaustavljanja na određenoj stranici, sadržaju. Šta je onda sa razvojem apstraktnog mišljenja kod mladih? Da li je realnost ekrana prava i jedino važna realnost? Jesu li odsustvo truda, površnost i instant estetika zakonomjernost našeg doba?&nbsp;
Nije nikakvo čudo što većina tekstova u vezi sa medijskom pismenošću počinje nizom pitanja. Da budem iskrena, ekrane danas svi volimo - uz njih smo svakodnevno, kroz njih se hvalimo i stvaramo (lažnu) identitetsku sliku, njima vjerujemo, kroz njih pamtimo. Na koji način onda da od toga „plitko“ (N. Kar), koristeći prednosti digitalnog svijeta, dođemo do gospodarenja sopstvenom složenošću? Jedan od trajnijih zadataka jeste razvijanje medijske pismenosti, naročito kod mladih.&nbsp;
Šta pojam pismenost zapravo obuhvata?&nbsp;
Ako se ne otvorimo kada ulazimo u čitanje teksta (pa i medijskog, prim. N. D.), onda ne dozvoljavamo ni da se tekst otvori prema nama... Naša predrasuda je preduslov za predrasude teksta (ma kog teksta, prim. N. D.) koji ćemo čitati. (D. Albahari) Poznato je da pismenost, u najširem smislu, odavno nije samo ona vještina koja se stiče u djetinjstvu i razvija u školi. Danas taj termin obuhvata skup znanja, vještina i strategija koje pojedinci stiču i unapređuju tokom života u raznorodnim situacijama, kroz interakciju sa različitim tipovima tekstova, sa sebi ravnima i širom zajednicom. Pismenost je nešto što treba osvojiti. (N. Milić) S promjenama u društvu, ekonomiji i kulturi mijenja se i definicija čitanja i čitalačke pismenosti. Danas bi bio poželjan/poželjna čitalac/čitateljka koji/koja otkriva značenje teksta koristeći prethodno znanje i čitav spektar tekstualnih i situacionih smjernica koje su često društveno i kulturno uslovljene. Kognitivno zasnovane teorije čitalačke pismenosti ističu interaktivnu prirodu čitanja i konstruktivističku prirodu razumijevanja štampanog medija. Preciznu definiciju pismenosti daje OECD u okviru PISA projekta i ona glasi: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korišćenje napisanih tekstova i promišljanje o njima, kao i angažovanje na napisanim tekstovima, kako bi se ostvarili cijevi i razvili potencijali za aktivno učešće u društvu.&nbsp;
Čitalačka pismenost se može smatrati jednom od najvažnijih sposobnosti jer je ključna za intelektualni razvoj svakog pojedinca, a predstavlja i pretpostavku za doživotno obrazovanje i socijalnu interakciju. Čitanje svakog teksta, pa i medijskog, složen je proces koji sintetiše različite operacije, pristupe i vještine koje variraju u zavisnosti od čitaoca (njegovog iskustva, obrazovanja...), tipa teksta, kao i cilja čitanja ili situacije u kojoj se čita. U definiciji OECD-a zanimljiva je ova kategorija angažovanosti koja se odnosi na vještine i znanja pismene osobe da vrednuje i koristi čitanje u različite svrhe. To podrazumijeva motivaciju da se čita uz zainteresovanost i uživanje u čitanju, osjećaj kontrole nad onim što se čita, uključenost u društvenu dimenziju čitanja, kao i raznovrsno i stalno čitanje.&nbsp;
Medijska pismenost, „kćerka“ čitalačke pismenosti – razvoj čitalačkih strategija&nbsp;
Medijska pismenost se može posmatrati kao višedimenzionalni proces koji podrazumijeva sve što je pomenuto u vezi sa čitalačkom pismenošću, ali u nju spada i analiziranje izvora, svrhe i efekata teksta. UNESCO definiše medijsku i informatičku pismenost kao sposobnost pristupa, analize, evaluacije i stvaranja medijskih poruka u različitim formatima. Tradicionalna čitalačka pismenost, iako ostaje nezaobilazna osnova za ove procese, djeluje ipak u linearnijem okviru, fokusirana na analizu pisanog jezika i razvijanje interpretativnih veština. Ono što je sigurno – u savremenom svijetu jedna bez druge ne mogu. Za obje pismenosti potrebne su razvijene strategije čitanja (strategija čitanja – kontinuirano nadgledanje stepena razumijevanja). Koriste se svjesno i namjerno i razvijaju se tokom čitavog života.
Iako ove dvije pismenosti dijele funkcije dekodiranja i kritičkog mišljenja, njihova razlika leži u modalitetima recepcije: čitalačka pismenost dominantno je verbalnosemiotička, dok medijska pismenost uključuje i kodove slike, zvuka i pokreta, zahtijevajući višeslojnu interpretaciju i dodatni oprez. Najvažniji izazov današnje digitalne kulture jeste fragmentacija pažnje i hiperlinkovana struktura informacija, koje mijenjanju način čitanja, sa sve kraćim vremenom zadržavanja na tekstu i sve većom dominacijom vizuelno-multimedijalnih sadržaja. Ovaj fenomen postavlja visoke zahtjeve na sinergiju čitalačke i medijske pismenosti kao neophodan odgovor na izazove zasićenosti informacijama i dezinformacijama. Zadatak obrazovanja jeste da jednako uporno kao što njeguje čitalačku pismenost, kod mladih razvija strategije recepcije medijskih tekstova, u najširem smislu. Za to je potreban dobar koncept, istrajnost i stalna procjena kvaliteta primjene.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Između da i ne koliko je možda?

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Protiv poznatog crnogorskog tviteraša Aleksandra Klimovića, na društvenim mrežama poznatog kao Radosav Vrbica, podnijeta je nova prijava, saopštio je on jutros.
- Nećete vjerovati ko mi je jutros bio na vratima. Ustvari sad već hoćete...Nova prijava- napisao je Vrbica na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradosav.vrbica%2Fposts%2F10234973418344112%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Vrbica je i ranije privođen, kada su mu oduzeti telefon i lap top radi pretresa, u sklopu akcije SDT-a protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, Draga Spičanovića i Vladana Lazovića, te tužiteljke Andrijanu Nastić.

Tag: ivan-bulatovic