Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni da je vrijeme da se rektor direktno odredi u odnosu na slučaj nezakonitog zapošljavanja Ivana Jeknića na mjestu demonstratora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, a o čemu su i mediji izvještavali - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.
- Pravna analiza CGO-a ukazuje da se nesporno radi o nezakonitom postupku. Podsjećamo, komisija u sastavu prof. dr Milan Marković (od skoro i akademik CANU), prof. dr Nataša Ružić i doc. dr Ena Grbović je kršeći propise izabrala Ivana Jeknića, sina svoje koleginice na poziciju studenta demonstratora iako on za to ne ispunjava uslove. Samovoljno tumačenje objavljenih kriterijuma Internog oglasa od strane ove komisije, kao i naknadna, nezakonita „pojašnjenja“ tog oglasa, ukazuju da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Time je, kako dodaje, institut demonstratora zloupotrijebljen i faktički izjednačen sa saradnikom u nastavi, što nije dozvoljeno važećim propisima.&nbsp;
- Izvještaj Komisije za razmatranje prijava kandidata je zasnovan na kriterijumima koji nijesu propisani Internim pozivom niti Odlukom rektora, čime je Komisija postupala van granica svojih ovlašćenja. Iako se Interni poziv odnosi na angažovanje demonstratora bez zasnivanja radnog odnosa, pri čemu demonstrator mora biti student, Komisija je odlučivala primjenjujući kriterijume karakteristične za postupak izbora saradnika u nastavi. Time je direktno povrijeđena izričita zabrana shodne primjene tih kriterijuma, propisana Odlukom rektora. Komisija nije mogla biti u neznanju u pogledu ove zabrane, budući da su joj kao sastavni dio spisa bili dostupni i Interni poziv i Odluka rektora kao njegov pravni osnov - rekla je Kaluđerovi.
Ovakva praksa nije dozvoljena Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, niti internim aktima UCG-a, koji jasno propisuju da saradnik u nastavi ne može biti angažovan kao demonstrator.&nbsp;
- To je potvrdio i dekan FPN-a Boris Vukićević u odgovoru dostavljenom CGO-u, navodeći da „radno mjesto demonstratora nije posebno regulisano ni starim ni novim Zakonom o visokom obrazovanju, niti drugim zakonskim odredbama, te se angažman ovih lica uspostavlja za potrebe nastavnog procesa za određeni period u skladu sa Zakonom o radu, obligacionim odnosima i internim aktima UCG-a“ - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Posljedično, dodaje, izbor konkretnog lica za demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo.&nbsp;
- Svako njegovo učešće u izvođenju nastave ili eventualnom ocjenjivanju studenata predstavlja pravno neosnovano postupanje, za koje odgovornost snose organi koji su omogućili ovakav izbor i praksu. Riječ je o pitanju u koje je neophodno da se uključi i prosvjetna inspekcija, ali i rektor UCG-a Vladimir Božović. Ključni problem, dakle, nije u navodnom ponašanju demonstratora, već u njegovom nezakonitom izboru. Lice koje nije moglo biti zakonito izabrano ne može zakonito obavljati bilo kakve poslove u nastavnom procesu - navela je Kaluđerović.
&nbsp;Imajući u vidu povrede materijalnog prava i bitne povrede postupka, Odluka FPN UCG br. 01-1575/4 od 31. 10. 2025. godine, kako je kazao, ne može proizvoditi pravno dejstvo.&nbsp;
- Njeno dalje izvršenje dovelo bi do dodatne povrede načela zakonitosti, pravne sigurnosti i jednakosti kandidata. Zbog svega navedenog, CGO smatra da je rektor dužan da obustavi izvršenje ove odluke, poništi sprovedeni postupak po Internom pozivu FPN br. 01-1575/1 od 22. 10. 2025. godine i pokrene novi postupak u skladu sa svojom odlukom i važećim internim aktima, uz striktno poštovanje načela zakonitosti i jednakog tretmana svih kandidata i kandidatkinja - poručila je Kaluđerović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nezakonit izbor demonstratora na FPN zahtijeva i hitnu reakciju rektora

Policajac Interventne jedinice Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Mladen Bošković kazao je da ga je Miloš Medenica pozvao i tražio da on i njegov kolega Predrag Rakočević promijene iskaze i tako pomognu Ivanu Jekniću protiv kojeg je podnijata krivična prijava zbog napada i vrijeđanja tih policajaca. Ivan Jeknić je prijatelj Miloša Medenice. To je Bošković izjavio pred sutkinjom Vesnom Kovačević na &nbsp;ročištu gdje je Miloš Medenica optužen da je organizator kriminalne grupe čije je član, prema stavu SDT- a, bila njegova majka Vesne Medenica i 13 osoba i jedna kompanija. Osim Boškovića svjedočio je i njegov kolega Predrag Rakočević koji je potvrdio ove optužbe a iskaz u svojstvu svjedoka dala je i sutkinja Natalija Filipović. Policajac Bošković ispričao je hronologiju događaja sa Ivanom Jeknićem koji je, prema njegovim riječima, imao sukob sa jednom osobom u kolašinskom lokalu da bi nakon njegovog dolaska i kolege Rakočevića krenuo da ih vrijeđa i da se obračuna i sa njim. Nakon nekoliko dana, prema riječima svjedoka, uslijedio je poziv Miloša Medenice. - Na početku je razgovor bio korektan. Nakon toga, tražio je da promijenimo iskaze za Jeknića da ne bi ležao u zatvoru. Rekao mi je da nema potrebe da leži "prav"u zatvoru. Opet će vas pljuvati. Glupo je da na pravdi boga ide u zatvor - ispričao je Bošković detalje razgovora sa Milošom Medenicom. Nakon tog razgovora, prema riječima svjedoka, obratili su se načelniku Miliji Vukaniću, kojem su saopštili za poziv na što im je on rekao da se " malo smire" i da će popričati o tome sa Vesnom Medenicom. - Vukanić je rekao da je sjedio sa Vesnom Medenicom i da je rekla da se " malo spusti lopta" i da se ne diže prašina. Vukanić je rekao da mu je Medenica saopštila i da oni nijesu cvjećke - ispričao je Bošković.&nbsp; On i kolega Rakočević naveli su da su u info strim (elektronsku bazu) unosili operativne podatke za Miloša Medenicu ali da po tim informacijama nikada nije postupljeno. Bošković smatra i da su te informacije koju su unosili u bazu " stizale" do Miloša Medenice. Prema riječima Boškovića, imali su i operativni podatak da neka od osoba iz društva Miloša Medenice priprema napad na njega ali do toga nije došlo. - Oštećeno mi je auto ali za to niko nije procesuiran - kazao je Bošković. Na pitanje suda, svjedok Bošković je odgovorio i da o slučaju Miloša Medenice obavijestio službenika ANB Ratka Vlahovića ali i starješinu Darka Kneževića. Prema riječima svjedoka, Knežević mu je saopštio da mu je sve jasno i da je on imao probleme kada je napisana prekršajna prijava Milošu Medenici za nepropisno parkiranje. - On mi je rekao da mu je Medenica saopštila da je to atak na njenu porodicu - prepričao je Bošković detalje razgovora sa Kneževićem. Nakon toga, prema riječima svjedoka, Knežević mu je saopštio da je nakon 15 dana smijenjen sa mjesta načelnika. I svjedok Predrag Rakočević kazao je da Medenica nije njega zvao ali jeste njegovog kolegu Boškovića da bi intervenisao za Jeknića da ne bi odgovarao. Rakočević je takođe naveo da je načelnik Vukanić od njih tražio da " blaže rade" na što su mu oni odgovorili nemamo "kud blaže jedino da ne radimo". On je rekao i je samo jednu službenu radnju preduzeo prema Milošu Medenici - da pomjeri vozilo koje je bilo nepropisno parkirano, što je on uradio bez riječi. - Meni se niko nije obraćao za Jeknića, ni Medenica, niti bilo ko drugi. Medenica mi se nije obraćao ni drugim povodom - kazao je Rakočević. Za poziv Medenice kazao mu je kolega Bošković koji mu je prepričao i detalje razgovora. Sutkinja Natalija Filipović kazala je da je imala vrlo korektne odnose sa tadašnjom predsednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, da na nju niko nije uticao niti tražio da promijeni mišljenje u u bilo kojem slučaju.&nbsp; - U sudstvu sam provela 35 godina, borila sam se za pravdu. Ova konstrukcija da sam ja i još jedna sutkinja iz petočlanog vijeća promijenile mišljenje u jednom predmetu smatram da se to desilo zbog greške jedne poštene korektne zapisničarke ali ona nije ima bilo kakvu lošu namjeru, radi se o propustu - kazala je sutkinja Filipović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025043015048_3d63f8aae71f0e7d653717cad9fc3d15fd63c1671e23c73fca26707b84fb5ff5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025043015048_3d63f8aae71f0e7d653717cad9fc3d15fd63c1671e23c73fca26707b84fb5ff5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medenica i Begović"> </figure>  Dodala je da se zbog toga loše osjeća jer njena karijera je bez mrlje. Sutkinja Filipović navela je da je ona koleteralna šteta. - Medenica se jedino interesovala za predmet protiv Bebe Popović a po tužbi Vanje Ćalović. Samo je izrazila interesovanje. Predmet je već bio otpremljen. Preinačene su presude nižestepenih sudova i odluka je bila u korist Ćalović - kazala je sutkinja. Ponovila je da je to interesovanje bilo nakon što je presuda otpremljena ona se u iskazuju osvrnula i na komunikaciju sa Medenicom i saopštilo da je nekada znala da im "priprijeti" zbog urgencija, pritužbi a sve zbog ažurnosti da bi se predmeti rješavali. - Znali smo dan i noć da radimo i onda sam znala ja da joj &nbsp;kažem: "Da nijesmo magarad da ne možemo dan i noć da radimo. Imali smo tada najbolje rezultate - kazala je Filipović. Medenica saopštila da je svedokinja rekla istinu i da je ona zaista insistirala na ažurnosti. Suđenje se nastavlja 14. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzQFF0wsnaNw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Policajac Bošković: Načelnik Vukanić nam je saopštio da mu je Vesna Medenica rekla da se " ne diže prašina" zbog poziva njenog sina

Ukoliko od neke od crnogorskih institucija zahtjevom za slobodan pristup tražite, na primjer, informacije kako troše novac građana, a ta institucija prekrši zakon i ne učini informacije dostupnim, vi ih, u određenom momentu, tužite Upravnom sudu. Ako Upravni sud presudi da je institucija kriva i da je prekršila zakon, sudske troškove više neće plaćati samo institucija koja je sakrila informacije i prekršila propise, već ćete troškove platiti i vi kao građanin/ka, naveli su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema njihovim riječima, do ovoga je doveo amandman poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića na Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji je usvojen krajem prošle godine uprkos jasnim porukama međunarodnih organizacija da građani ne treba da snose troškove kada institucija ćuti.
U Čarapićevom amandmanu, ističu, koji je usvojen na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu navodi se da „svaka stranka u upravnom sporu iz stava 1 ovog clana koji se pokreće zbog ćutanja uprave, snosi svoje troškove".
- Ovo je čak i manje rigidan predlog od onog za koji se Čarapić ranije zalagao, a kojim je tražio da sve troškove spora snosi građanin, organizacija ili medij koji su tužili instituciju jer krše zakon. Ipak, poslanik PES-a je „ublažio“ svoj predlog pa je na kraju izglasano da sudske troškove plaćaju institucije i građanin, po principu – svako svoje. Čarapić je svoj predlog opravadavao navodima da se ovim amandmanom sprečavaju zloupotrebe, odnosno naplaćivanje od države za trivijalne zahtjeve kojima se traže platne liste škola od prije ko zna koliko godina, ocjene đaka iz perioda od prije 30 godina i slično - naglasili su iz CDT-a.
Kako dodaju, ovakvo rješenje, čak, i nije novo, a prije Čarapića predlagao ga je DPS, 2019. godine.
- U upravnom postupku i upravnom sporu, u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovne upotrebe informacija, svaka stranka snosi svoje troškove, bez obzira na uspjeh u postupku -glasio je predlog DPS-ove Vlade iz 2019. godine.
Ovo, poručuju, ukazuje na kontinuitet obeshrabrivanja građana i nevladinih organizacija da koriste institut slobodnog pristupa informacijama, te ohrabrivanje institucija da kriju informacije i za to prolaze nekažnjeno.
- Protiv ovakvih rješenja, u kontinuitetu, su međunarodne organizacije i EU institucije, a što potvrđuje činjenica da je međunarodna organizacija SIGMA (OECD &amp; Evropska komisija) 2019. u mišljenju o nacrtu zakona DPS-a ukazala da je potrebno pronaći drugačije rješenje koje bi omogućilo sudu da odluku o tome ko snosi troškove donosi zavisno od slučaja do slučaja - naveli su saopštenju.&nbsp;
U preporukama SIGMA-e se, pojašnjavaju, navodi da bi ova odredba dala Upravnom sudu diskreciono pravo da ne dosudi plaćanje sudskih troškova tužiocu iako se presudi u njegovu korist, ukoliko je jasno da je svrha tužbe da se naplate troškovi, a ne stvari interes za informaciju.
- Predložena odredba može ukloniti trenutni podsticaj za podnošenje brojnih zahtjeva za pristup informacijama samo radi ostvarivanja naknade sudskih troškova u slučaju administrativnog ćutanja (koji iznose približno 500 EUR po dobijenom sudskom sporu). Međutim, ona to čini neproporcionalno, kaznivši i strane u postupku koje moraju ići na sud da bi zaštitile svoje pravo na dobijanje javnih informacija i koje možda moraju angažovati profesionalnog advokata. Ako se predloženi stav 2 implementira u trenutnoj formi, troškovi advokata neće biti nadoknađeni čak i ako strana dobije sudski spor, što može odvratiti stranu od podnošenja bilo kakvog sudskog postupka nakon što dobije negativan odgovor od administrativnog organa na svoj zahtjev za informacijama - naveli su tada iz SIGMA-e na predlog DPS-a, što se može jasno odnositi i na sadašnji predlog PES-a jer su – gotovo identični.
Sami Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama dobio je pozitivno mišljenje od Evropske komisije – ali se u njemu tada nije nalazio Čarapićev amandman.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je da je Zakon o SPI bitno unazađen amandmanima koji su se pojavili u samoj završnici procedure njegovog usvajanja.
- Vi podneste zahtjev i tražite informaciju nekom ministarstvu, tražite informaciju koja bi već trebalo da bude javna, pitate kako se troši naš novac ili šta je sadržaj nekih odluka ili politika koje je neko donio u naše ime. Ministarstvo odabere da ćuti, administracija je zaključaka vrata i bacila ključeve. Onda se žalite Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) i tu morate sačekati nekoliko mjeseci umjesto previđenih 15 dana jer je AZLP usko grlo, jer je zatrpana ogromnim brojem ovakvih slučajeva. AZLP u nekom trenutku odluči u vašu korist, naloži ministarstvu da vam tu informaciju da, ali ministarstvo ćuti, ne obazire se na zakon jer zakon za njih ne važi - kaže Kovačević.
Prema njenim riječima, onda se ide u novu proceduru AZLP koja opet može potrajati ponovo nekoliko mjeseci.
- Vi znate da ste u pravu. Ministarstvo zna da ste u pravu, AZLP zna da ste u pravu, ali vi nemate informaciju. Prema njenim riječima Konačno ste se kvalifikovali da tražite zaštitu svog prava pred Upravnim sudom. To je momenat kada svim građanima i većini pravnih entiteta treba advokat. Vi predate tužbu, tražite informaciju, ali pred Upravnim sudom su hiljade i hiljade ovakvih predmeta koji zatrpavaju i otežavaju rad ove sudske instance jer državna administracija na svim nivoima ćuti. Onda vi treba da sačekate godinu, dvije, tri, dobijete sudsku presudu kojim se nalaže da ministarstvo treba da vam da informaciju. Ministarstvo koje vi plaćate, agencija koju vi plaćate, Upravni sud kojeg vi plaćate, u cijeloj proceduri dolazite do informacije i još samo treba da platite advokata i takse. Potrošili ste nekoliko godina života i stotina eura da biste dobili informaciju koja je trebalo da bude na sajtu prvog dana kada je vama bila potrebna - ukazala je ona.
Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je je od izuzetnog značaja za građane, NVO, ali i novinare i medije koje na osnovu njega mogu doći do važnih informacija, čekale su se od 2017. godine.
- Trebalo je da donesu napredan zakon o SPI, imajući u vidu da on proširuje obaveze proaktivne transparentnosti i briše poslovnu tajnu kao osnov za ograničavanje pristupa informaciji, ali istovremeno zakonskim rješenjem koje je ugurao klub PES-a, se institucije ohrabruju da ćute na zahtjeve građana, NVO i medija, naravno računajući da će se rijetki odlučiti da iz svog džepa plaćaju da dobiju informaciju - na koju imaju pravo - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT: PES kao nekad DPS: Kontinuitet sabotiranja slobodnog pristupa informacijama

Predsjednik Opštine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije Mihailo Asanović poručio je sa današnje blokade Botunjana u Donjoj Gorici da ta stranka više neće biti dio vlasti u Podgorici.
- Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da kako će Saša Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova šefica Kabineta koja sa svime rukovodi Vesna Brajović, koja je bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će ih naći u prethodnoj partiji DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti - poručio je Asanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dlhjnh9ncpyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Asanović je rekao da su mještani Botuna nastavili mirne blokade zbog radova na postorjenju za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.
- Prije Nove godine kada je mnogo ljudi izašlo na ulice i kada je moglo da dođe do krvoprolića, Uprava policije i neki konstituenti vlasti su pozvali nas i građane Botuna da se obustave protesti, a da će oni povući policiju i staviit moratorijum na gradnju. Njima je to u tom momentu odgovaralo - rekao je Asanović.
On odbacuje kao neistinite navode da su protesti politizovani i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima uticaja na njih.
- Kad su mještani Botuna počeli proteste prije 21 godinu Vučić nije ni bio na vlasti u Podgorici, a DNP nije ni postojao u tom trenutku već je formirana 2014. godine. Tako da im te priče odmah padaju u vodu - naglasio je Asanović.
<h2>Zabranjeno odlaganje otpada u Tuzima</h2>
Prema njegovim riječima, Glavni grad i Vlada Crne Gore još vrše pritisak na Opštinu Zeta. Tvrdi da im je Glavni grad danas zabranio odlaganje otpada u Tuzima.
- Malo im je što tri godine nema razgraničenja, što su iz kapitalnog budžeta potpuno izbacili Zetu... Mujović i direktor Deponije su nas danas obavijestili da Opština Zeta, koja redovno izmiruje svaki mjesec 20.000 eura za odlaganje otpada, to više ne može raditi u Tuzima. Ja sam odmah nazvao predsjednika Opštine Bar i bićemo prinuđeni da od sjutra otpad vozimo u Bar, i da ga plaćamo kao i Podgorici - naglasio je Asanović.

Asanović: Nećemo biti dio vlasti u Podgorici, Mujović možda obezbijedi većinu u DPS-u

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Španijom na startu glavne runde Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije prvu fazu takmičenja završili su sa po dva trijumfa i porazom.
Crnogorski vaterpolisti slavili su u A grupi protiv &nbsp;&nbsp;Malte i Francuske, a jedini poraz doživjeli su od Mađarske.
Španija je, u uzbudljivoj zavrđnici, izgubila od Srbije, a slavila je protiv Izraela i Holadije.
Duel novoformirane E grupe počeće u 15 sati i 30 minuta.
U ostalim mečevima rivali će biti Mađarska i Holandija (18), kao i Srbija i Francuska (20.30).

Crnogorski vaterpolisti sjutra sa Španijom

Kolumne

Zona sumraka međunarodne kaznene pravde

Društvo

Incident na blokadi u Podgorici: Građaninu nije dozvoljen prolaz, onemogućeno i snimanje novinarki Portala ETV

Tag: ivan-jeknic

Nezakonit izbor demonstratora na FPN zahtijeva i hitnu reakciju rektora

Policajac Bošković: Načelnik Vukanić nam je saopštio da mu je Vesna Medenica rekla da se " ne diže prašina" zbog poziva njenog sina

CDT: PES kao nekad DPS: Kontinuitet sabotiranja slobodnog pristupa informacijama

Asanović: Nećemo biti dio vlasti u Podgorici, Mujović možda obezbijedi većinu u DPS-u

Nezakonit izbor demonstratora na FPN zahtijeva i hitnu reakciju rektora

Crnogorski vaterpolisti sjutra sa Španijom

PRATITE TVe UŽIVO