Akcija veting, koju su osmislile Demokrate, pošla je u - neželjenom pravcu. Da su se ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović debelo zaigrali u čišćenju policije od politički nepodobnih i postavljaju sebi lojalnih policijskih službenika koje ucjenama držve poslušnim, pokazala je akcija hapšenja šefa danilovgradske policije Marka Drobnjaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1135" loading="lazy" alt="(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka"> <figcaption>(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NEPRIJATNE VIJESTI ZA ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;Vijest da je hapšenje izvelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, bila je vrlo neprijatno iznenađenje za Šćepanovića i Šaranovića. &nbsp; Pogotovu za čelnika Uprave policije, koji je imao specijalno zaduženje za doskorašnjeg čelnika policije Danilovgrad. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Drobnjak je ranije, pod uticajem Lazara Šćepanovića, pokrenuo proces bezbjednosnih provjera protiv Milorada Žižića nekadašnjeg načelnika OB Nikšić i profesionalca koji je obavljao značajne funkcije u crnogorskom bezbjednosnom sistemu. I za Žižića su, po ustaljenom šablonu stigle negativne provjere. Potom je Drobnjak, po naređenju Šćepanovića i načelnika regionalnog centra “Centar” Gorana Jokića, protiv Žižića pokrenuo disciplinski postupak – kazao je za Portal ETV izvor iz vrha Uprave policije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović"> <figcaption>KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;OSMIŠLJENO TARGETIRANJE ŽIŽIĆA Da je protiv Žižića vođena instruirana akcija govori i podatak da je sve pokrenuto nakon što je Žižić, kao svjedok u procesu koji se vodi protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, potvrdio navode iz odbrane Lazovića koje su bile potkrijepljene činjenicama navedenim čak i u samoj optužnici i dokumentima razmijenjenim sa srpskom policijom. &nbsp; &nbsp;Zato je, između ostalog Žižić postao meta, pa su Šaranović i Šćepanović ostali prilično iznenađeni akcijom hapšenja Drobnjaka. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Žižić"> <figcaption>NA METI: Milorad Žižić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption> </figure>  (NE)INFORMISANJE &nbsp;Posebno je bio zatečen čelnik Uprave policije kada je dobio informaciju da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković o akciji hapšenja šefa danilovgradske policije prethodno obavijestio - lidere Demokrata Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; Zašto o akciji SPO nije obaviješten, mučilo je načelnika Šćepanovića. Tim prije što je njegov pulen Drobnjak u akciji protiv Žižića, pod teškim optužbama. Marko Drobnjak osumnjičen je za zloupotrebu službenog položaja i tereti se da je skrivao spise predmeta vezanih za osobe bliske kavačkom klanu i tako sprečavao njihovo hapšenje. Spočitava mu se i bliskost sa visokopozicioniranim kavčaninom. Milanom Vujotićem &nbsp; Interesantne su podudarnosti i veze Drobnjaka i Šćepanovića, naročito tokom posljednjih pet godina. &nbsp;&nbsp; VEZE ŠĆEPANOVIĆA I DROBNJAKA Na mjesto načelnika &nbsp;OB Danilovgrad Marko Drobnjak je menovan istog dana kada je Lazar Šćepanović postavljen za njegovog nadređenog – načelnika regionalnog centra “Zapad”. &nbsp; Podrška Ščepanovića Drobnjaku nastavljena je i kad je ovaj postavljen krajem 2023. godine za VD pomoćnika direktora za sektor kriminalističke policije, a podržao je Drobnjaka i ostavio ga na mjestu načelnika danilovgradske policije i nakon što je imenovan za VD direktora Uprave policije. &nbsp; Iako informacije o navodnoj vezi Drobnjaka i kavčana datiraju od ranije, njegovi direktni pretpostavljeni – načelnik regionalnog centra “Centar” Goran Jokić i VD direktora Uprave policije Lazar Šćepanović nikada nijesu pokrenuli bezbjednosne provjere i za Drobnjaka. &nbsp; UPOTREBA UCIJENJENIH Prema informacijama izvora Televizije E, ključni motiv štićenja načelnika polocije Danilovgrada je u tome što je Drobnjak od početka Šćepanovićevo i Jokićevo kadrovsko rješenje. Istovremeno i ucijenjeni “spavač” koji će po potrebi izvršiti bilo koje naređenje, kako sam ne bi bio procesuiran. &nbsp; Jedan od zadataka Drobnjaka bio je da pokrene bezbjednosne provjere i disciplinski postupak protiv Milorada Žižića, bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i jednog od visokih policijskih starješina koje Šćepanović progoni na ličnoj osnovi. &nbsp; Zanimljivo, Žižića je sa mjesta načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala smijenio upravo Predrag Šuković, sadašnji šef SPO. &nbsp; Žižić je, pored svih referenci i rezultata, raspoređen u Odjeljenje za analitiku. Načelnik tog odjeljenja Igor Glavatović nezakonito ga potom premješta u Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad u kojem kao najškolovaniji policijski starješina – diplomirani oficir policije, sa zvanjem glavnog policijskog inspektora i dvadesetpetogodišnjim iskustvom – obavlja poslove analitičara. A neposredni rukovodilac mu je miljenik i kadar Demokrata Drobnjak, čovjek koji je danas iza rešetaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae" data-rendition-name="original" width="1200" height="890" loading="lazy" alt="UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović"> <figcaption>UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PROMJENA PLANA I POTRESI Onda se deseila iznuđena promjena plana: Lazar Šćepanović smjenjuje već uhapšenog Marka Drobnjaka?! &nbsp; I, da bi se sve izgledalo manje dramatično - posebno &nbsp;nakon više priloga ETV i tekstova Portala ETV - kolaterlana šteta postaje i načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović protiv koga je u toku istraga o ozbiljnoj zloupotrebi položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078" data-rendition-name="original" width="2369" height="1440" loading="lazy" alt="ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović"> <figcaption>ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim hapšenja Drobnjaka i prinudnog smjenjivanja Braunovića, još jedan snažan potres u partijskoj igri Demokrata izazvao je i potez starješine policije iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Ivana Jovića koji je pristao na poligraf, prošao ga, a onda časno odbio da bude instrument u rukama Lazara Šćepanovića kao novi načelnik žabljačke policije, umjesto smijenjenog Momčila Vojinovića. Svi ovi podaci i informacije jasno potvrđuju tezu da akcija ,,Značka” - čišćenja politički nepodobnih - koju su osmislile Demokrate ne ide po planu. &nbsp; Počelo je urušavanje njihovog sistema i danas čak ni najkorumpiraniji policajci nijesu spremni da postanu žrtvena jagnjad ambicija &nbsp;Šćepanovića, Šaranovića, Bogdanovića i Bečića. &nbsp; To najbolje zna sad već bivši šef policije Danilovgrada, a moguće da će se sa istinom suočiti još neki načelnici, poput Zorana Braunovića. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate gube kontrolu nad akcijom čišćenja politički nepodobnih u policiji?!

Ono što Demokrate zovu vetingom i sprovode u bezbjednosnom sistemu Crne Gore svakodnevno nailazi na snažan otpor službenika policije. Suočeni sa bezakonjem, sve više policijskih starješina odbija da bude dio partijskog sistema. Posljedni drastičan primjer desio se 3. jula u Nikšiću gdje je starješina policije pristao na poligrafsko ispitivanje, pa - nakon što ga je prošao – odbio unapređenje koje mu je bilo namijenjeno Najnovije smjene, ali i hapšenja načelnika odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marka Drobnjaka, međutim, nijesu plod rada unutrašnje kontrole nego posljedica informacija koje su sa Zapada proslijeđene crnogorskom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju.&nbsp; Zato se ovog puta nijesu slavodobitno oglasile Demokrate Alekse Bečića - oni su zaokupljeni &nbsp;nastavkom politički motivisanog čišćenja crnogorske policije. Prema informacijama Televizije E i Portala ETV , kršenje zakona koje sprovodi policijski vrh - sve pod maskom operacije ,;Značka“ - dostiže razmjere skandala. <h2>ZLOUPOTREBA RESURSA</h2> &nbsp;Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i dalje zloupotrijebljava kadrovske i tehničke resurse institucije na čijem je čelu kako bi izigrao zakone Crne Gore i nastavio progon nelojalnih svojim političkim šefovima. Radi to pokušavajući da ucijeni pojedine starješine poligrafskim ispitivanjem ali i da na taj način dođe do detalja koje bi mogao da upotrijebi u kompromitaciji ostalih. Tako je, nakon što je sa mjesta načelnika Odjeljenja bezbjednosti Žabljak smijenio Momčila Vojinovića u potragu za novim kadrovskim rješenjem Šćepanović opet krenuo poligrafom. &nbsp;U prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, 3. jula poligrafski je testiran policijski starješina Ivan Jović koji je bio planiran za budućeg šefa žabljačke policije, iako u Zakonu o unutrašnjim poslovima nije propisano poligrafsko testiranje za potrebe kadrovskih postavljenja direktora, pomoćnika direktora, načelnika i drugih starješina u policiji. Jović je aktuelni pomoćnik načelnika regionalnog Centra bezbjednosti „Zapad“ za logistiku i dugogodišnji starješina i službenik UP sa iskustvom na poslovima inspektora za borbu protiv droga. Legitiman put za kadrovsku promjenu bilo je raspisivanje internog oglasa kako bi se kroz rangiranje prijavljenih obezbjedilo najbolje kadrovsko rješenje za mjesto načelnika žabljačke policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090720_9ab36c27be397bfccf8fe072ebd88c75a405f4b24c78831c1ca2c0e30206b4dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711090720_9ab36c27be397bfccf8fe072ebd88c75a405f4b24c78831c1ca2c0e30206b4dc" data-rendition-name="original" width="1323" height="804" loading="lazy" alt="Ivan Jović"> <figcaption>Ivan Jović(Photo: RTNK)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA O ODNOSU SA KOLEGAMA</h2> &nbsp;Naši izvori tvrde da je po naređenju vršioca dužnosti direktora policije Lazara Šćepanovića, 3. jula u Odjeljenje bezbjednosti Nikšić iz Podgorice stigao poligrafista Dražen Aničić i pozvao Ivana Jovića na razgovor. Aničić mu je saopštio da treba poligrafski da ga ispita, po direktnom naređenju Šćepanovića i direktora policije za sektor kriminalističke policije Velimira Mića Furtule. Rezultati poligrafskog ispitivanja su za Šćepanovića bili preduslov za donošenje odluke o postavljenju Jovića za prvog čovjeka policija Žabljaka. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala saopštio nam da je Aničić je Joviću postavio unaprijed pripremljena pitanja, koje mu je izdiktirao Furtula a po prethodnom dogovoru sa Šćepanovićem: Da li ima ličnu i telefonsku komunikaciju i da li ostvaruje kontakte sa kolegama: Dejanom Kneževićem, Miloradom Žižićem, Tihomirom Goranovićem i Darkom Mađarićem, te da li ovim kolegama prenosi službene informacije do kojih dolazi u svom radu ? &nbsp;Očito, poligrafsko ispitivanje je trebalo da posluži čelniku Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću da provjere odakle cure podaci o politički motivisanim čistkama u policiji. Zato je pominjanje policijskih starješina u kontekstu pitanja bilo neka vrsta dvostrukog testa.&nbsp; &nbsp;Ivan Jović je, prema našim informacija, u prvom trenutku odbio poligrafsko ispitivanje, međutim, shvativši da bi na taj način bio targetiran, diskriminisan i moguće zloupotrijebljen u daljem angažmanu, naknadno je prihvatio da bude ispitan. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala potvrdio nam je da je Ivan Jović prošao bez ikakvih problema poligrafsko ispitivanje ali i da je nakon testiranja odbio da preuzme dužnost načelnika policije na Žabljaku. &nbsp;Skandal nezapamćenih razmjera objedinio je sve do sada korišćene metode &nbsp;- prije svega u nezakonitom postupanju, kršenju bazičnih zakona koji uređuju rad Uprave policije i nezakonito korišćenju resursa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090720_fb71bda63905f8459acb7e523d1beafa3eb3f57cd6aee513ce35d275839f58f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711090720_fb71bda63905f8459acb7e523d1beafa3eb3f57cd6aee513ce35d275839f58f0" data-rendition-name="original" width="1422" height="801" loading="lazy" alt="Poligraf (ilustracija)"> <figcaption>Poligraf (ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MOTIV</h2> &nbsp;I sve to, opet, u cilju sprovođenja kadrovske politike koja treba da eliminiše školovane, iskusne starješine na koje Demokrate ne mogu da politički utiču, kao i sve one policijske službenike koji imaju komunikaciju sa njima. A poligrafska ispitivanja, sudeći prema posljednjem slučaju, nemaju samo za cilj ispitivanje podobnosti policijskih službenika za određena radna mjesta već i pokušaj da se i drugi iskusni i pošteni policajci indirektno targetiraju i da se prema njima pokrenu nezakoniti postupci. Zato su predmet pitanja Ivanu Joviću bili i odnosi sa njegovim bliskim saradnicima i kumovima.&nbsp; Dejan Knežević dugo bio šef Joviću, dok je bio inspektor za borbu protiv droga. Žižić i Goranović kao bivši načelnici nikšićke policije bili su mu pretpostavljeni, a Mađarić takođe bivši komandir OB Nikšić mu je prijatelj i kum. &nbsp;Eventualno odbijanje Jovića da pristane na poligrafsko ispitivanje, vjerovatno bi bilo ključni motiv da se i on i njegove kolege obuhvaćene pitanjima dodatno stigmatizuju. A targetirane starješine su i dalje aktivni policajci ali su raspoređeni u - vjerovali ili ne - Odjeljenju za analitiku. Svi imaju završene visoke škole i fakultete specijalizovane za obavljanje oficirskih poslova u policiji i vojsci, sa zavidnim iskustvom i biografijama, sa završenim obukama u saradnji sa inostranim partnerima i aktivna su meta Lazara Šćepanovića iz ličnih animoziteta. &nbsp;Razlog može biti činjenica da su većina njih bili nadređeni Lazaru Šćepanoviću u vrijeme kad je napredovao u službi. To ga, međutim, nije spriječilo da nedavno, pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu obmane javnost da je bio neraspoređen i suspendovan kao žrtva progona a što njegova zvanična biografija kao vršioca dužnosti direktora Uprave policije, kao i brojne nagrade koje je u tom periodu dobijao, demantuju. Čini se da namjeru Demokrata da preuzmu apsolutnu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom Lazar Šćepanović koristi i za namirivanje nekih fiktivnih, ličnih računa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090724_3be4c311b333fc126a4674ece3aaf81d5936a6d14c19606b78da11d569c9107d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711090724_3be4c311b333fc126a4674ece3aaf81d5936a6d14c19606b78da11d569c9107d" data-rendition-name="original" width="1920" height="759" loading="lazy" alt="Nagrade Šćepanovića do 2020."> <figcaption>Nagrade Šćepanovića do 2020.(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;No, kako podaci od partnerskih službi sa Zapada sve više otkrivaju policijske starješine koje su zloupotrijebile položaj, vrh policije, Šćepanović i ministar Šaranović, kao Aleksa Bečić i Boris Bogdanović i Demokrate koje kontrolišu sektor bezbjednosti - našli su se u problemu. Umjesto obračuna sa starim kadrom koji je, navodno, bio naklonjen DPS-u, informacije o saradnji policijskih starješina sa organizovanim kriminalom ukazuju na drugačiju realnost.&nbsp; &nbsp;O tome govore posljednji podaci: u srijedu je uhapšen načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak i smijenjen je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović sve kadrovi ,,posavgustovske većine“, od Nikole Terzića do Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića.&nbsp; &nbsp;Zašto se onda ne traži odgovornost za one koji su tako kadrovali policijom i koji i danas pokušavaju da kroz akciju ,,Značka“ stvore partijski lojalne starješine u policiji? Odgovor se nameće: tada bi Šćepanović i Šaranović morali da istražuju - sebe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090724_a51588ff4fb46393317f00cab9176731b2fd00b0a535c57217319cf909b86073.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711090724_a51588ff4fb46393317f00cab9176731b2fd00b0a535c57217319cf909b86073" data-rendition-name="original" width="1896" height="807" loading="lazy" alt="Karijera Šćepanovića"> <figcaption>Karijera Šćepanovića(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Poligrafom u lov na „nepodobne“

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, ocijenio je da 30. avgust 2020. nije označio početak oslobođenja, već organizovani i sa strane pomognuti projekat urušavanja temelja crnogorske države i društva.
- Od tada se Crna Gora suočava sa najdubljom političkom, institucionalnom i društvenom regresijom od obnove nezavisnosti. Događaj koji je mnogima bio predstavljen kao nova šansa pokazao se kao početak najopasnijeg perioda sistemske erozije državotvornih vrijednosti u njenoj savremenoj istoriji - naveo je Šehović u saopštenju.
On je ocijenio da umjesto obećane demokratizacije Crna Gora ima vlast „koja je brutalno urušila demokratske standarde i obesmislila institucije države“.
- Državne institucije, koje su morale biti čuvari suvereniteta, stavljene su u funkciju zvaničnog Beograda i pretvorene u mehanizme kojima se Crna Gora sistematski razgrađuje i potčinjava tuđoj politici i interesima. Bezbjednosni sistem je potpuno razoren, lišen funkcije zaštite države i građana koju bi morao da ima - istakao je on.
Šehović smatra da je multietnički karakter Crne Gore izložen stalnim i organizovanim udarima, te da svjedočimo „najprimitivnijem istorijskom revizionizmu čiji je cilj da se izbrišu nesporne činjenice naše prošlosti, da se afirmiše ideologija četništva kao ‘državni narativ’ i da se Crna Gora odrekne antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva njena savremena državnost“.
- Na javnoj sceni dominira klerošovinizam, anticivilizacijska retorika i prostakluk koji je postao model ponašanja. Umjesto kulture dijaloga i odgovornosti, promovisana je kultura podjela, uvreda i ponižavanja. Umjesto politike ideja, dobili smo politiku jeftinih parola. Umjesto dostojanstva, dobili smo normalizaciju vulgarnosti i primitivizma - naglasio je lider SD-a.
Govoreći o ekonomiji, ocijenio je da je dovedena u stanje potpune improvizacije.
- Umjesto jasne strategije razvoja i koordinisane politike vodi se politika na parče, svedena na bilbord ekonomiju i marketinške trikove. To je zapravo kockarska ekonomija u kojoj se umjesto reformi nude jednokratne potrošačke mjere, a umjesto vizije puko preživljavanje. Ishod takvog modela je uvijek isti: zaduženija država, slabija privreda i neizvjesna budućnost - rekao je on.
Šehović je naglasio da 30. avgust nije bio korak ka demokratiji, već organizovana operacija urušavanja temelja crnogorske države i društva, ali i dodao da građanska Crna Gora, uprkos svemu, nije nestala.
- Naprotiv, ona postaje sve svjesnija svoje snage i značaja, ne samo kroz opozicione snage koje nose emancipatorsku misiju, već još snažnije kroz slobodne pojedince, predstavnike civilnog društva i mlade ljude koji odbijaju da pristanu da im budućnost i identitet budu moneta za političku trgovinu - rekao je Šehović.
On vjeruje da će Crna Gora ponovo pronaći snagu da se odupre.
- Naša istorija nas uči da Crna Gora nikada nije posrtala kada je vjerovala u sebe. Opstajala je jer je znala šta brani. Vjerujem da će i ovog puta građanska, evropska i antifašistička Crna Gora povratiti snagu i izgraditi društvo dostojno svojih vrijednosti i svojih ljudi. To nije samo politički zadatak. To je istorijska obaveza prema prošlim i budućim generacijama - zaključio je Šehović.
&nbsp;

Šehović: 30. avgust bio organizovani projekat urušavanja države, a ne njeno oslobođenje

Za Evropsku uniju civilno društvo je ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude priznato i tretirano od strane državnih institucija, poručili su iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u odgovoru na pismo kojiim je Centar za građansko obrazovanje (CGO). avgusta, u ime 38 NVO i 13 građanskih aktivista i aktivistkinja, informisao o prljavoj kampanji protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića.
- Vi imate suštinsku ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i građanskog učešća, unoseći različite glasove u javnu debatu. Vaše praćenje rada javnih institucija pomaže da se obezbijedi da proces donošenja politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva. Isto tako, u skladu sa Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o ulozi advokata (1990), advokatima mora biti omogućeno da obavljaju svoje profesionalne funkcije bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja – navodi se u pismu koje potpisuje otpravnik poslova Rikardo Seri.
On je poručio da shodno navedenom, umjesto da se upušta u javne kritike i optužbe oštrim tonom, u EU očekuju od vlasti da zaštite prostor za rad civilnog društva i omoguće konstruktivno uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika.&nbsp;
- Takođe očekujemo da se predstavnici Vlade i svi javni akteri uzdrže od davanja izjava koje advokate povezuju sa njihovim klijentima, te da podstiču okruženje u kojem advokati mogu da obavljaju svoj rad u potpunoj saglasnosti sa principima profesionalizma i integriteta – navodi se u obraćanju.
- Kao što znate, Evropska unija pomno prati sve događaje koji su relevantni za poglavlja pregovora vezana za vladavinu prava – poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), kao i povezana završna mjerila. Pogodan pravni, regulatorni i institucionalni okvir, kao i sveukupno podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva u skladu sa EU standardima, svakako je glavni fokus našeg praćenja u ovom kontekstu. Želim vam mnogo uspjeha u sprovođenju vaših aktivnosti. Radujem se da primim vaš odgovor i obavještenja o razvoju situacije, ako bude potrebno – zaključuje Seri u pismu.

EU očekuje od vlasti da zaštiti prostor za rad civilnog društva i advokata

Šefica Evropske unije (EU) za vanjsku politiku Kaja Kalas rekla je danas da nije moguće zamisliti da se bez plaćanja reparacije Rusiji vrati imovina, koju su joj zamrzle države evropskog bloka, nakon invazije na Ukrajinu.
Kalas je to kazala u Kopenhagenu uoči sastanka šefova diplomatije zemalja EU.
„Ne možemo ni zamisliti da ako postoji prekid vatre ili mirovni sporazum, da se ta imovina vrati Rusiji ako nijesu platili reparacije“, rekla je Kalas, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dva dana ranije je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će EU uskoro usvojiti novi (12.) paket sankcija Rusiji od kako je počela invaziju na Ukrajinu, u februaru 2022.
„Paralelno s tim, radimo na upotrebi zamrznute ruske imovine za pomoć u odbrani i obnovi Ukrajine. Naravno, pružamo snažnu i neupitnu podršku Ukrajini – našem susjedu, partneru, prijatelju i budućoj članici“, kazala je Fon der Lajen u četvrtak.
Ona je to rekla nakon što je Rusija 28. avgusta izvela u raketne i dron napade na Kijev, najveće po obimu u tom gradu u posljednjih nekoliko sedmica.
U tim napadima poginulo je najmanje 19 ljudi, a desetine su ranjene.
Te napade su osudili evropski lideri, a Velika Britanija i EU su pozvale ruske diplomate na razgovor kako bi izrazile protest.

Kalas: Bez plaćanja reparacije Rusija neće dobiti imovinu zamrznutu u EU

Grupa od 27 osoba sa urođenim invaliditetom, obratila se javnosti i medijima sa, kako navode iz NVO „Bijeli štap“, iskrenom i dubokom zabrinutošću povodom Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji je usvojila Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 24. jula. 
 
 - Svi smo rođeni sa invaliditetom. Tokom života smo se suočavali sa brojnim izazovima i preprekama - od obrazovanja, preko zapošljavanja, do pristupa zdravstvenoj zaštiti, javnom prevozu i drugim osnovnim uslugama. U gotovo svim segmentima društva nailazimo na barijere koje nas ograničavaju i isključuju. Uprkos svemu tome, uprkos trajnosti naših stanja i brojnim medicinskim i stručnim procjenama koje smo već prošli, sada se pred nas ponovo stavlja obaveza da do 01. 07. 2029. godine podnesemo zahtjev za novo vještačenje. Ukoliko to ne učinimo u predviđenom roku, izgubićemo status osobe sa invaliditetom, procenat invaliditeta i sva prava koja iz tog statusa proizilaze – bez obzira na to što se naša medicinska slika nije promijenila, jer je od rođenja trajna i potvrđena – navodi se u saopštenju.
Istiću da, kao osobe sa urođenim invaliditetom, da je za njih potpuno nedopustivo da budu izloženi ponovnom vještačenju.&nbsp;
- Naš invaliditet je trajno utvrđen i potvrđen od samog rođenja. Ponovno vještačenje nam donosi nepotreban stres, narušava naše dostojanstvo i predstavlja dodatno opterećenje, koje ne možemo i ne smijemo trpjeti. Zato tražimo da se u zakonu jasno izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom od obaveze ponovnog vještačenja. To nije samo pitanje pravde i poštovanja, već i osnovno ljudsko pravo da živimo dostojanstveno, bez dodatnih i suvišnih prepreka. Nacrt zakona ne pravi razliku između osoba koje su invaliditet stekle u toku života i nas koji smo sa njim rođeni. Za osobe sa urođenim, trajnim invaliditetom, ponovno vještačenje je administrativno nepotrebno, suštinski besmisleno i psihološki veoma teško – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ono, kako kažu, dodatno produbljuje osjećaj nepovjerenja, birokratske nesigurnosti i lične degradacije.&nbsp;
- Takođe, postoji ozbiljna bojazan da mnogi – zbog lošeg zdravstvenog stanja, nedovoljne informisanosti ili drugih sistemskih prepreka neće moći da podnesu zahtjev u predviđenom roku. Time bi, ne svojom krivicom, izgubili doživotno stečena prava i zaštitu koja im pripada. Ovakav pristup ne samo da je pravno i etički problematičan, već je i u suprotnosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala, kao i sa temeljnim evropskim vrijednostima i standardima ljudskih prava, ka kojima kao država težimo. Pozivamo donosioce odluka da ozbiljno razmotre naše stavove i prilagode zakon na način koji neće ugroziti prava i dostojanstvo onih koji s invaliditetom žive cijeli život. Naša prava nisu privilegija – ona su temelj našeg dostojanstva i jednakosti – isitče se u saopštenju. 
 
Stoga, kako navode, traže od države Crne Gore da jasno prepozna i zaštiti specifičan položaj osoba sa urođenim invaliditetom, te da zakonom obezbijedi trajnost i nepovredivost njihovih prava – kao što to nalažu međunarodne obaveze, savremeni standardi i temeljna načela ljudskog dostojanstva.&nbsp;
- Vjerujemo da Crna Gora može i mora donijeti zakone koji unapređuju sistem, a ne dovode u pitanje sigurnost i osnovna prava onih koji su cijeli život suočeni sa brojnim preprekama, ali uprkos svemu – dostojanstveno žive i doprinose ovom društvu – zaključuje se u saopštenju.

„Bijeli štap“: Ponovna vještačenja osoba sa urođenim invaliditetom su protivna dostojanstvu i Konvenciji UN-A

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Šta to krije ministar Krapović?

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;