Odbranu crnogorske ustavnosti moramo organizovati mi sami, kao što su naši preci bez bilo kakve pomoći sa strane podigli prvi antifašistički ustanak 13. jula 1941. godine u porobljenoj Evropi, poručili su predstavnici Matice crnogorske na 26. Lučidanskim susretima u Zagrebu. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i generalni sekretar Ivan Ivanović tradicionalno su bili gosti 26. Lučindanskih susreta u Zagrebu koji su ove godine organizovani u znaku obilježavanja dva velika istorijska datuma, 120 godina od donošenja prvog crnogorskog Ustava i 80 godina od pobjede nad fašizmom.&nbsp; Oba datuma treba sagledati u datom vremenskom kontekstu, s obzirom da njihovo značenje nosi obavezu kulture sjećanja odnosno trajnog pijeteta, rekao je u svom izlaganju predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović. - Obilježavanje jeste civilizacijska obaveza današnjih generacija jer takvi krupni istorijski događaji jesu markeri identiteta koji nam mogu biti putokaz u vremenu koje je danas puno izazova za crnogorski narod i opstanak Crne Gore kao, suverene države, gdje se uvijek u takvim prelomnim trenucima možemo pozvati i prepoznati u iskustvima naših predaka - rekao je on. &nbsp;&nbsp; Donošenje Ustava iz 1905. godine za Knjaževinu Crnu Goru predstavlja mnogo više od pravnog akta, s obzirom da je njegovim usvajanjem crnogorski narod i de iure zaokružio dug proces transformacije iz jednog arhaičnog u moderno društvo, što je stvorilo pretpostavke za nastanak parlamentarne demokratije i razvoj državnih institucija, rekao je predsjednik Matice crnogorske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101036_38c0e04d244ed6a7a059f859173f151d07688e61d0967312b1a3ececa122c8be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026101036_38c0e04d244ed6a7a059f859173f151d07688e61d0967312b1a3ececa122c8be" data-rendition-name="original" width="854" height="641" loading="lazy" alt="Lučindanski susreti"> </figure>  - Ustav iz 1905. godine podijelio je istorijsku sudbinu Kraljevine Crne Gore, čije odredbe su zgažene nasilnom aneksijom koja je formalno imala verifikaciju u odlukama nelegalne i nelegitimne Podgoričke skupštine iz 1918. godine. Iako je nezahvalno praviti neke istorijske paralele između prvog i važećeg Ustava Crne Gore iz 2007. godine, jasno se prepoznaju tendencije posljednjih godina koje su usmjerene prvenstveno na promjenu karaktera Crne Gore, kao građanske i sekularne države, gdje se političkim mešetarenjem derogira krovna institucija pravosudnog sistema – Ustavni sud, što sve ukupno dovodi u pitanje kredibilnost Crne Gore u evropskim integracijama. Kao što je pokojni akademik Mijat Šuković jasno utvrdio da je prvi Ustav Crne Gore bio izraz duha crnogorskog državnog, kulturnog i ukupnog integriteta i subjektiviteta u crnogorskoj istorijskoj vertikali, tako se i danas od političkih i intelektualnih krugova zahtijeva odbrana proklamovanih vrijednosti utemeljenih obnovom crnogorske nezavisnosti na referendumu 2006. godine, čiji je duh materijalizovan u Ustavu Crne Gore iz 2007. godine - rekao je Jovović.&nbsp; Odbranu crnogorske ustavnosti, istakao je, pored svih preporuka Venecijanske komisije i inih međunarodnih organizacija, moramo organizovati mi sami, kao što su naši preci bez bilo kakve pomoći sa strane podigli prvi antifašistički ustanak 13. jula 1941. godine u porobljenoj Evropi. - Crnogorske partizanske brigade bile su okosnica otpora okupatoru i domaćim kolaborantima, koje su zajedno sa ostalim partizanskim jedinicama sa prostora bivše Jugoslavije oslobodile zemlju od fašističkog terora, ali su i svojom pobjedom istovremeno stvorili uslove za ravnopravnost naroda i rušenje unitarnog koncepta Jugoslavije, što potvrđuju, između ostalog i odluke AVNOJ-a koje su bile osnov za međunarodno priznanje granica svih država nastalim na neuspješnoj jugoslovenskoj konstrukciji – podsjetio je Jovović. On je dodao da je uprkos navedenom, antifašizam civilizacijska tekovina koja je ugrađena u temelje savremene Evrope i čini neizostavnu odrednicu savremenog crnogorskog identiteta, te svaki pokušaji nenaučnog revizionizma ugrožavaju društvenu koheziju, bespotrebno bude atavizme iz prošlosti, što je u krajnjem usmjereno protiv progresa svake društvene zajednice, odnosno države.&nbsp; - Jubilej 80 – godišnjice pobjede nad fašizmom istovremeno trebamo posmatrati i kao opomenu, s obzirom da fašizam, odnosno njegova ideologija i pokreti bez obzira što su vojno poraženi 1945. godine u prethodnim godinama i decenijama pokazuju vitalnost u destruktivnim procesima, zbog čega smo okruženi raznim spomen obilježjima i nazivima ulica ratnih zločinaca - rekao je Jovović. Posljednjih godina je i Crna Gora i postala poprište takvog revizionizma, mada još uvijek postoje jaki nukleusi koji čuvaju tekovine antifašističkog nasljeđa Crne Gore, a jedna od takvih organizacija je Matica crnogorska, podsjetio je Jovović.&nbsp; - Prisjećajući se slavnih datuma crnogorske istorije s početka i sredine XX vijeka potvrđujemo i na ovom mjestu da poštujemo i njegujemo tradiciju i cijenimo žrtve koje su date za slobodu Crne Gore, jer krupni moralni kapital koji su nam ostavili u zaostavštinu naši preci, obavezuje nas da budemo vjerni sinovi i šćeri naše Crne Gore - zaključio je predsjednik Matice crnogorske.&nbsp; Lučindanske susrete organizuju Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Zagreba posljednje subote u oktobru. Ovogodišnjoj proslavi prisustvovali su brojni predstavnici javnog i kulturnog života, predstavnici dijaspore, predstavnici lokalne vlasti iz Zagreba koja je finansijski podržala okupljanje, kao i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Dejan Vuković. Grad-gost 26. Lučindanskih susreta je bio Bar čije je KUD „Jedinstvo“ uveličalo proslavu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Odbranu crnogorske ustavnosti moramo sami organizovati

Dan državnosti, svijetli datum crnogorske istorije, obavezuje društvo i sve pojedince da se odgovorno odnose prema pregalaštvu i žrtvama predaka, koji su svoje živote ugradili u temelje državnosti Crne Gore i omogućili crnogorskom narodu da slobodno odlučuje o svojoj budućnosti, kazao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore.

Jovović je rekao da je ovogodišnja proslava Dana državnosti ostala u sjeni kompromitujuće dodjele najvećeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade.

- Osobama koja svojim ukupnim javnim angažmanom ne zaslužuju da budu njeni laureati, pri čemu je i protivpravno djelovanje Žirija potvrdilo da se Crna Gora u zadnjih pet godina nalazi u permanentnoj društvenoj, odnosno institucionalnoj krizi - dodao je Jovović.

Prema njegovim riječima, vrijednosti koje se uoči 13. jula promovišu sa najviših državnih adresa, oličenih u riječima i djelima prvenstveno predsjednika Skupštine, unose u javni diskurs istorijski revizionizam, čije posljedice su opasne za mir i poredak u Crnoj Gori.

- Takva postupanja sa različitih nivoa vlasti prolaze u kontinuitetu bez bilo kakvih političkih ili pravnih sankcija, što sve utiče na proces razgradnje svih onih vrijednosti na kojima je utemeljena savremena Crna Gora - rekao je Jovović.

On je dodao da “dojučerašnji žestoki protivnici obnove crnogorske nezavisnosti i antifašističkog nasljeđa žele da na silu u slobodarsku Trinaestojulsku kolonu uguraju izdajnike sa takozvane Podgoričke skupštine i kolaborante iz Drugog svjetskog rata”.

- Nažalost, da su se proteklih decenija u ustanovama kulture i prosvjete Crne Gore na adekvatan način njegovale i obilježavale tekovine 13. jula 1878. i 13. jula 1941. godine, pomenute društvene pojave bile bi na marginama - kazao je Jovović.

On je rekao da zato 13. jul, istorijski datum, treba da bude putokaz u stvaranju organizovanog političkog otpora prema svim onim subjektima koji intenzivno rade na egzistencijalnom uništenju crnogorskog naroda, njegove tradicije i kulture.

- Bez Crnogoraca ne može postojati Crna Gora, što su naši preci pokazali i dokazali borbom 13. jula 1878. i 13. jula 1941. godine, kada su izborili međunarodnu verifikaciju državne nezavisnosti, a potom i povratili nacionalno dostojanstvo - naveo je Jovović.

On je rekao da su staze crnogorske slobode i državotvornosti, duže od milenijuma dobro poznate.

- Stoga ostaje crnogorskim građanima i njihovim predstavnicima da pruže jasan i odlučan odgovor na pokušaje degradacije crnogorskog državnog i nacionalnog integriteta - zaključio je Jovović.

500x500

Jovović: Žestoki protivnici obnove crnogorske nezavisnosti i antifašističkog nasljeđa na silu žele da uguraju izdajnike u slobodarsku Trinaestojulsku kolonu

Crnogorsko srednjovjekovno crnogorsko ćirilsko štamparstvo svojom autentičnošću, tj. strukturom i umjetničkim iskazom, s jedne strane, i prihvatanjem ideja humanizma i renesense, s druge strane, slijedilo je tadašnje glavne tokove evropske kulture, rekao je sinoć u Nikšiću na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Ovom izložbom Matica crnogorska obilježava 530 godina od štampanja prve inkunabule, „Oktoiha prvoglasnika“ koja je prva ćirilična knjiga kod Južnih Slovena, štampana u državnoj štampariji dinastije Crnojevića, istakla je predsjednica nikšićkog Ogranka Matice crnogorske Jasmina Nikčević.
– Riječ je o burnim i teškim vremenima i trenucima crnogorske istorije. To je vrijeme borbe za opstanak crnogorske države i naroda, u teškom istorijskom trenutku već izvjesnog balkanskog ropstva pod otomansku vlast, ali treba imati na umu da su to bili burni i prelomni momenti i evropskih istorijskih i kulturnih događanja. A koliko je Crna Gora bila bliska evropskom duhu najbolje svjedoči istina da među prvima u svijetu počinje sa štampanjem knjiga i to u državnoj Crnojevića štampariji, koju je posljednji srednjovjekovni gospodar Zete Đurad Crnojević prenio sa Oboda u Cetinjski manastir. Takvim buđenjem svijesti o sebi i svojoj zemlji, snaženjem otpora i prkosa osvajačima, a posebno pokazivanjem da smo dorasli razvijenom i većem evropskom svijetu, prva državna štamparija Crnojevića predstavlja najznačajniji korak Crne Gore u povjesnici svjetske kulture – rekla je Nikčević. &nbsp;
Jovović je podsjetio da se hrišćanski identitet na crnogorskom prostoru tokom medievalne faze širio, između ostalog, na narodnom, tj. staroslovenskom jeziku, „prvo putem manuskripta nastalim u brojnim manastirskim odnosno samostanskim skriptorijumima, a kasnije štampanim izdanjima, čije autorstvo direktno ili indirektno vezujemo sa ličnostima sa crnogorskog prostora.“&nbsp;
– Izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ trebamo sagladati i u jednom širem kontekstu, kroz djelovanje slovenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, koji su omogućili da uprkos protivljenju Rima i Carigrada slovenski jezik bude jedan od službenih jezika tada jedinstvene Hrišćanske crkve, a nakon raskola 1054. godine jedinstveni staroslovenski jezik, koji je vremenom dobijao varijacije, odnosno zasebne redakcije, opstao je u bogosluženju u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi, čije su knjige u skriptorijumima, a potom u štamparijama nastajale na glagoljici i ćirilici. Upravo, ova izložba je bila povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine Crne Gore, gdje publika ima priliku da se direktno upozna sa crnogorskim ćirilskim inkunabulama nastalim do kraja XV vijeka, koje predstavljaju osobenu vrijednost evropske kulture. U tom kontekstu želimo apostrofirati činjenicu da među slovesnkim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih dometa naših predaka – rekao je Jovović.
Obnovljena fototipska izdanja „Psaltira s posljedovanjem“ iz 1494. godine štamparije dinastije Crnojevića i „Prazničnog mineja“ iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričanina, u saradnji s institucijama nauke i kulture Republike Bugarske, pokazuju da čitava djelatnost štampe nije izolovani incident kulture koji se pojavio na tlu srednjovjekovne Crne Gore, već njen nastanak isključivo treba povezati s bogatom prepisivačkom tradicijom koja je naslijeđena iz prethodnih istorijskih epoha, istakao je on. &nbsp;
- Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da navedeni civilizacijski iskorak je napravljen u krajnje nepovoljim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru. Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima – rekao je Jovović.
Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ biće u holu Nikšićkog pozorišta do kraja novembra.

1250x600

1084x550

Bogata zaostavština koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu

Veći dio podgoričkog naselja Zagorič ostao je bez struje, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
&nbsp;U objavi CEDIS-a na mreži Facebook navodi se da je do nestanka struje došlo zbog ispada KB 10 kV "Stambena Zagorič 2" iz TS 35/10 kV "Gorica A".
&nbsp;Bez struje su objekti između Piperske ulice, željezničke pruge, Ulice Nikole Tesle, Ludvika Kube, brda Gorice, škole i vrtića Mali Princ.

Veći dio Zagoriča bez struje

Jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana, Kilauea na Havajima, ponovo je snažno eruptirao. Najnovija aktivnost, koja je započela juče, stvara velike kupolaste fontane lave visoke i do 12 metara, prenosi HRT.
 
 Američki geološki zavod (USGS) objavio je dramatične snimke erupcije, koje prikazuju rijetko viđene kupolaste fontane užarene lave. Uz spektakularan prizor, stručnjaci su izdali upozorenje zbog visokih emisija gasova, koje mogu izazvati zagađenje vazduha u okolnim područjima.
&nbsp;Prema potvrdi USGS-a, Kilauea je ušla u novu fazu intenzivne aktivnosti. Pojačana seizmička aktivnost upućuje na to da bi ovo mogao biti početak dugotrajnije erupcije.
Vulkan Kilauea, smješten u unutrašnjem dijelu Nacionalnog parka „Havajski vulkani“, smatra se jednim od najaktivnijih na svijetu. Erupcije s povremenim prekidima traju još od 23. decembra 2024. godine.

Vulkan Kilauea na Havajima ponovo snažno eruptirao

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
&nbsp;U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Sjutra na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Slovenac Anže Lanišek pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima, koje je za Svjetski kup večeras održano u poljsom zimskom centru Zakopane.
Lanišek je bio drugoplasirani nakon prve serije, a do pobjede, 11. u Svjetskom kupu, došao je skokovima od 138 i 137 metara, sa ukupno 278,1 poen.
Vodeći nakon prve serije, Austrijanac Jan Herl, završio je kao drugoplasirani sa 144,5 i 135,5 bodova i zbirom od 264,8 bodova.
Pobedničko postolje kompletirao je njegov sunarodnik Manuel Fetner, koji je imao skokove od 135,5 i 135 metara, za koje je dobio 262,7 bodova..
Pobjednik novogodišnje turneje Četiri skakaonice završio je Slovenac Domen Prevc, nastup je završio na 27. mjestu.
Prevc je vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1214 bodova.
Japanac Rjoju Kobajaši je drugi sa 822, dok je treći Lanišek sa 717 bodova.

Tag: ivan-jovovic