Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Različiti su oblici totalitarizma, ali zajednička im je težnja da se uspostavi potpuna kontrola nad društvom i uguši svaki glas razuma. Samim tim, i odgovori na takve režime, naročito one koji su kulminirali pojavom fašizma i nacizma u drugoj i trećoj deceniji prošlog vijeka, morali su biti višeslojni. Posebno mjesto u tom otporu zauzima pravnički odgovor, kako u međunarodnom, tako i u nacionalnom pravu.
U međunarodnom pravu, ti odgovori se ogledaju kroz usvajanje konvencija kojima se kriminalizuje propagiranje totalitarnih ideologija, a posljedično i podsticanje podjela u društvu. U unutrašnjem pravu, te norme su pretočene u mehanizme koji ne samo da preveniraju, već i sankcionišu promociju naci-fašističkih ideja, simbola i stavova.
Najznačajnije pravne lekcije izvučene su upravo u državama koje su istorijski doživjele užas totalitarnih režima. Primjer Njemačke, kroz koncept “odbrambene demokratije” i postojanje “vječnih normi”, svjedoči o odlučnosti da se pravnim putem zaštite osnovne vrijednosti kao brane svakom pokušaju restauracije nacizma.
Antifašizam je, stoga, postao vrijednosni stub - negacija svega što vodi poništavanju identiteta pojedinca i zajednice, ugrožava dostojanstvo, slobodu i jednakost. Čuvanjem tih vrijednosti, čuvamo i antifašizam. U savremenom društvu, on je, u suštini, zaštita ljudskih prava i težnja ka demokratskom, pluralnom društvu, oslobođenom istorijskog revizionizma na ideološkim osnovama i autoritarnih metoda vladanja. Ili, kako bi jednostavnije i rokerski rekao Mile Kekin: antifašizam je stvar pristojnosti.
Da bi građani mogli zrelo, kritički i slobodno da promišljaju ovu temu, neophodno je da politički akteri djeluju odgovorno i mudro. Osim obrazovanja zasnovanog na istorijskim činjenicama, država mora pokazati da veličanje fašističkih, nacističkih i ekstremističkih ideologija, organizacija i pojedinaca nije samo etički neprihvatljivo, već i zakonski kažnjivo.
Zato je usvajanje posebnog zakona kojim bi se zabranile fašističke, nacističke i ekstremističke organizacije i simboli ne samo opravdano, već i neophodno za zaštitu javnog interesa. Svakodnevna dešavanja u Evropi i regionu dodatno potvrđuju hitnost donošenja takvog propisa.
Evropski parlament je još 2018. godine prepoznao opasnost od širenja neofašističkih ideologija i usvojio Rezoluciju kojom se države članice pozivaju da zabrane neofašističke i neonacističke grupe. U tom dokumentu istaknuta je duboka zabrinutost zbog trenda „normalizacije” fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, kao i zbog „tajnih dogovora” određenih političkih lidera i stranaka sa neofašistima i neonacistima. Takođe, Evropski parlament je pozvao Evropsku komisiju, države članice i biznis sektor koji djeluje u oblasti društvenih mreža da se aktivno suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na internetu, u saradnji s organizacijama civilnog društva.
Na nacionalnom nivou, potreba za ovakvim zakonom u Crnoj Gori je očigledna. Od negiranja genocida, nagrađivanja „umjetnika” koji šire mržnju, aktuelnih pokušaja podizanja spomenika ratnim zločincima, do glorifikacije pokreta koji su bili saradnici nacista i fašista - svjedočimo zabrinjavajućem trendu politički motivisanog revizionizma. Promoteri tih narativa, često crkveni velikodostojnici ili visoki državni funkcioneri, koriste i javne resurse kako bi te ideje institucionalizovali. Time se stvara opasna matrica u kojoj se ratni zločinci i njihovi saradnici predstavljaju kao tragični junaci i legitimni uzori.
Takvi pokušaji ne mogu izmijeniti istorijske činjenice, ali mogu dugoročno oblikovati političku budućnost, s ciljem izjednačavanja antifašističkog i kolaboracionističkog pokreta. Još je opasnije kada se ovakvo tumačenje istorije pokušava nametnuti kao stav svih Srba u Crnoj Gori, poistovjećujući ih sa četništvom, a što je duboko pogrešno i društveno razorno.
Zato Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremističkih organizacija i simbola mora jasno definisati primjere fašističkih, nacističkih i ekstremističkih ideologija, organizacija, pojedinaca i praksi koje se glorifikuju u Crnoj Gori. U njemu je neophodno istaknuti da je svaka forma pohvale, relativizacije ili opravdavanja ovih ideologija i njihovih protagonista neprihvatljiva i protivzakonita. Glavni cilj treba biti sprječavanje diskriminacije, govora mržnje i širenja destruktivnih ideologija koje ugrožavaju društvenu koheziju i temeljne vrijednosti države Crne Gore.
Zakon bi morao obuhvatiti i digitalni prostor - društvene mreže i online platforme - kao i sve oblike vizuelnog i “mimetičkog” isticanja zabranjenih simbola, uz precizno određivanje mehanizama praćenja, odgovornosti i sankcija.
U njegovom oblikovanju moraju učestvovati stručnjaci različitih profila - pravnici, istoričari, sociolozi, medijski eksperti - kako bi propis bio savremen, jasan i primjenjiv.
Sveobuhvatno posmatrano, donošenje ovakvog zakona bio bi civilizacijski iskorak i dokaz da Crna Gora ima zrelosti i političke volje da se suprotstavi ekstremizmu i revizionizmu. Jer, antifašizam nije samo istorijska kategorija, već temelj na kojem počiva moderna i demokratska Crna Gora i štit njene stabilnosti i održivosti.

1250x600

1084x550

Pravni odgovor na ekstremizam, revizionizam i glorifikaciju zločinaca

Broj lažnih diploma je porazna činjenica za crnogorsko društvo koja može rezultirati pojavom koja se naziva "odliv mozgova", odnosno da najbolji odlaze, a da ostaju najgori - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, dr Ivan Vukčević iz Centra za građansko obrazovanje.
U Crnoj Gori se po procjenama nalazi između 20.000 i 25.000 lažnih diploma i to najviše iz oblasti obrazovanja i zdravstva, te je pitanje koliko taj fenomen utiče na kvalitet rada državne uprave i povjerenje građana u institucije.&nbsp;
Toliki broj lažnih diploma, kaže Vukčević, je svojevrsni fenomen koji bi trebalo sve da zabrine, a primjeri su bolnica u Pljevljima, ističe on, gdje se govori o pedesetak sumnjivih diploma ili Ministarstvo unutrašnjih poslova gdje se govori o nekih 150 sumnjivih diploma.
- Mi ne znamo koji su ishodi u tim slučajevima koji se pominju, ne znamo ko su ti ljudi, ne znamo u kojoj fazi je postupak protiv njih i ono što je zaista problem za ovakvo stanje jeste što se na taj način promovišu nerad i neznanje, povećava se nepovjerenje u institucije i u krajnjem cijene mogu da budu i ljudski životi u najgorem scenariju - rekao je Vukčević.
Smatra da je problem lažnih diploma duboko ukorijenjen u državnoj upravi, ali i u privatnom sektoru, iako je CGO apostrofirao problem državne uprave.
- Upravo ti ljudi bi trebalo da vode neke reformske procese, primjera radi pravnik sa sumnjivom diplomom da priprema prijedlog Zakona za oduzimanje imovinske koristi i ukoliko imate takve pravnike onda ne treba da čudi situacija koja se desila u jednom našem ministarstvu u kojoj se govori o javnoj nabavci za pisanje prijedloga zakona, jer je logično da takav pravnik ne može napisati prijedlog zakona - istakao je Vukčević.
Naglašava da je mnogo gore od lažnih diploma ekonomista i pravnika diplome iz zdravstva i prosvjete, jer tu može doći do mnogo gorih i ozbiljnijih posljedica.
Problem je, ističe on, nedostatak saradnje i političke volje za rješavanje tako velikog problema koji ima i tek će imati posljedice po društvo, jer može sve rezultirati pojavom ,,odliva mozgova”.
- Može biti da neko štiti svoje članove i simpatizere koji su svoje diplome sticali upravo kod sumnjivih fakulteta. U tom smislu je neophodna i bolja saradnja nadležnih organa i više političke volje da se ovaj ozbiljan problem riješi - zaključio je Vukčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkP5V4w-58P8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukčević: Neophodna bolja saradnja nadležnih i više političke volje da se problem lažnih diploma riješi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je prvostepena presuda u slučaju “Tunel” ponovo otvorila pitanje neophodnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posebno u dijelu koji se odnosi na obezbjeđenje dokaza uzorkovanjem, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa "Ljudska prava".
Prema njegovim riječima, dvije godine nakon ovog slučaja, nadležni organi nijesu usvojili izmjene koje bi spriječile ponavljanje sličnih propusta.&nbsp;
- Umjesto da država izvuče pouke i obezbijedi efikasniji sistem, Crna Gora i danas nema adekvatan zakonski okvir za čuvanje dokaznog materijala - ističe Vukčević.&nbsp;
Iz CGO-a podsjećaju i da je neovlašćeni dolazak tadašnjeg predsjednika Vlade i njegove pratnje na lice mjesta, fotografisanje i ometanje istrage bio školski primjer pogrešnog reagovanja izvršne vlasti.&nbsp;
- Taj medijski performans bez razumijevanja ozbiljnosti situacije i elementarnih pravnih principa je možda uticao i na ishod prvostepenog postupka (svi optuženi su oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza) - pojasnio je Vukčević.
Kako dodaje, ni aktuelna Vlada nije pokazala dovoljno agilnosti da riješi ovaj problem.&nbsp;
- Ipak, CGO pozdravlja što je Ministarstvo pravde u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a predložilo članove koji regulišu obezbjeđivanje dokaza uzorkovanjem. Tim izmjenama se predviđa da sud, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, može naložiti sprovođenje postupka uzorkovanja kada postoji opasnost po bezbjednost, zdravlje, higijenu, otežano čuvanje dokaza ili visoki troškovi skladištenja. Uređuje se i krug lica koja prisustvuju uzorkovanju, rješenje o uzorkovanju, kao i mogućnost žalbe. Iako su ove izmjene korak u dobrom pravcu, ostaje nejasno zašto se toliko odugovlači sa njihovim usvajanjem - naglasio je Vukčević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO cijeni da je hitno usvajanje ovih izmjena posebno važno ako se ima u vidu da se u zgradi Višeg suda u Podgorici i dalje osjeća prisustvo zaplijenjenih droga, koje se godinama neadekvatno čuvaju u podrumskim prostorijama.&nbsp;
- Takva slika ne samo da kompromituje autoritet suda, već i urušava povjerenje javnosti u institucije. CGO, stoga, poziva Ministarstvo pravde da bez daljeg odlaganja dostavi Skupštini prijedlog izmjena ZKP-a, kako bi se konačno obezbijedilo pravilno čuvanje dokaznog materijala i time spriječilo da se propusti iz crnogorskog pravosuđa pretvaraju u materijal za nove Netfliks scenarije - zaključuje Vukčević.&nbsp;

CGO: Boljim čuvanjem dokaznog materijala do manje materijala za Netfliks

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vukoviću: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Osamdeset devet osoba je povrijeđeno pri udaru groma tokom skupa podrške bivšem predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru u Braziliji.
Do udara groma došlo je u nedjelju, u blizini skupa na kojem su se, uprkos kiši, okupile hiljade ljudi kako bi tražile oslobađanje desničarskog lidera, koji u zatvoru služi kaznu od 27 godina zbog uloge u pokušaju poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Video-snimci zabilježili su trenutak kada su snažan bljesak i grmljavina izazvali paniku, pa su se okupljeni razbježali tražeći zaklon, prenosi Euronews.
Iz vatrogasne službe navode da je 47 osoba zatražilo bolničko liječenje, od kojih je 11 smješteno na intenzivnu njegu, dok su hitne službe desetine povrijeđenih zbrinule na licu mjesta.

Tag: ivan-vukcevic