Predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković saopštio je da je imao sadržajan i koristan razgovor sa premijerom Milojkom Spajićem.
Kako je naveo na mreži Iks, saglasili su se da proces evropske integracije mora biti prioritetna obaveza svih političkih aktera u zemlji. 
- Crna Gora ima istorijsku priliku da postane 28. članica EU - dodao je Vuković. 
Kako zaključuje, naredna godina je ključna za uspjeh procesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković i Spajić: Proces evropske integracije mora biti prioritetna obaveza svih političkih aktera u zemlji

Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Važna poruka jedinstva iz Skupštine Crne Gore, napisao je na Iks mreži ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler povodom današnjeg predstavljanja Rezolucije o evropskim integracijama u Parlamentu.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković je danas ranije <a href="https://x.com/pg_citizen/status/2001275690046431600?s=20">istakao </a>da je ponosan na činjenicu da je svaki član/ica ovog Odbora potpisom podržao/la prijedlog, te da domaćoj i međunarodnoj javnosti šalju poruku evropskog jedinstva Crne Gore.
- Proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa i ohrabrujuće je vidjeti da su predstavnici sa svih strana političkog spektra to prepoznali podrškom Rezoluciji o EU integraciji Crne Gore - dodao je Satler.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F2001338628421959995%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković i poslanik PES-a Jovan Subotić predstavili su Rezoluciju o evropskim integracijama danas u Skupštini, a kako su istakli, potpisnici su svi članovi skupštinskog odbora.
- Abraham Linkoln je kazao kako kuća podijeljena protiv sebe ne može postojati. Istorijski cilj Crne Gore je ulazak u EU, a to se ne može postići bez jedinstva. Mi članovi Obora za evropske integracije predstavili smo prijedlog rezolucije koji je plod zajedničkog rada- naveo je Vuković.
Kako je dodao, rezolucija napominje da je ulazak Crne Gore u EU najvažniji strateški cilj.
- Ulazak će pretpostaviti prosperitet Crne Gore. Skupština odražava spremnost da se završe pregovori do kraja 2026. godine i da se koriste svi institucionalni kapaciteti i koordinacija sa drugim insititucijama- poručio &nbsp;je Vuković na pres konferenciji.
Dodao je da se nada predanom radu Skupštine.
- Ono što nas spaja, nekada je više nego što izgleda- zaključio je.
Jovan Subotić je izrazio zahvalnost Odboru na ovoj Rezoluciji.
- Ovo treba da nas okuplja i ubuduće. Da bude bolje svima - poričio je on.
<h2>Vuković: Mađarska podržava Crnu Goru, očekujemo da to pokažu&nbsp;</h2>
 
Odgovarajući na pitanja novinara, Vuković je kazao da rezolucija dolazi dva dana nakon potvrde da ćemo zatvoriti pet poglavlja.
- To je potvrda da se krećemo u dobrom pravcu. Želim da čestitam svima koji su odblokirali proces u kontaktu sa Francuskom, uključujuci i predsjednika Crne Gore- naveo je Vuković.
Komentarišući odluku Mađarske da blokira zaključke Savjeta EU za spoljne poslove, on je kazao da ta zemlja podržava proširenje i naš put ka EU.
- Ipak, ne podržavaju stavove EU oko Ukrajine, to je poznato od ranije. Ipak, očekujemo njihovu podršku kada to bude najpotrebnije- zaključio je Vuković.

Vuković i Subotić predstavili Rezoluciju o evropskim integracijama

Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.
Cijelu Drugačiju radio vezu pogledajte na našem YouTube kanalu i na portalu Antene M.Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.

Vuković u DRV: Ni da nam plate, ne bismo u ušli u ovu Vladu

Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.
To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Poslanik DPS-a Ivan Vuković demantovao je Nebojšu Vuksanovića, savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića, koji je ranije danas saopštio da je Milatović jedini crnogorski zvaničnik koji je komunicirao s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom povodom zatvaranja poglavlja 11 i 13. Kako je kazao, to je urađeno na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
- Prema pouzdanim informacijama iz Pariza i Brisela (kakva je bila i ona o inicijalnom protivljenju Francuske da zatvorimo 2 od 5 poglavlja), ovo nije tačno. Još manje je bitno- napisao je Vuković na mreži X.
On je istakao kako je važno da, kao država, završavamo posao.&nbsp;
- Lako ćemo za medalje- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000210471673028929&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Milatović nije jedini razgovarao sa Makronom, lako ćemo za medalje, bitno je završiti posao

Poznat kao čovjek od riječi (Sveti Vasilije mu je svjedok), Milan Knežević (DNP) nastavlja prljavu kampanju protiv mene po nalogu službi kojima, priznaje, ponosno služi - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković komentarišućiu to što je Knežević zatražio od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da iskontroliše ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1999512497905168615%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danima je lagao o ‘13 miliona erua plaćenih konsultantu’ - gradonačelnik i direktor ‘Vodovoda’ potvrdili su da se radi o otprilike 3 miliona. Lagao je i o tome da ‘niko nikada nije vidio ugovor’ - koji je, već 2,5 godine, u Vladi, Glavnom gradu i ‘Vodovodu’ - navodi Vuković u objavi.
Lagao je, dodaje on, o ‘polovnoj opremi’.
- Ista je proizvedena 2023. Lagao je o ‘kancerogenoj spalionici’ - desetine sličnih funkcionišu u najbogatijim evropskim državama. Umjesto što, dok brutalno manipuliše najintimnijim ljudskim osjećanjima, neiskreno ‘doziva’ Tužilaštvo da reaguje, pozivam g. Kneževića da podnese krivičnu prijavu protiv mene, kako bih ga mogao tužiti za lažno prijavljivanje - zaključuje Vuković.

Vuković: Pozivam Kneževića da podnese krivičnu protiv mene - da bih ga mogao tužiti za lažno prijavljivanje

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao završni dio sistema za tretman otpadnih voda na teritoriji Podgorice, već dugo je jedna od vrućih ekološko-političkih tema. Kako se bliži planirani početak radova na izgradnji postrojenja koje je planirano i projektovano u Botunu, strasti se iz dana u dan uzburkavaju, a mnoga pitanja i dalje su bez jasnog odgovora. Jedan od najkompetentnijih sagovornika na ovu temu, čovjek koji je jedan od potpisnika ugovora o izgradnji postrojenja i bivši gradonačelnik Ivan Vuković za Pobjedu je govorio o realizaciji jednog od najznačajnijih projekata u istoriji Podgorice.
- U junu 2022. godine, kao tadašnji gradonačelnik Podgorice, imao sam čast da budem jedan od potpisnika ugovora o izvođenju radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vrijednog 47,3 miliona eura. Taj momenat predstavljao je krunu dvodecenijskih napora usmjerenih na rješavanje najvećeg ekološkog problema u ovom dijelu Crne Gore. Podsjećam da se, svakodnevno, usljed ograničenih kapaciteta za obradu otpadnih voda u okviru postojećeg postrojenja, hiljade kubika neprerađenih fekalija izliva u Moraču i, dalje, u Skadarsko jezero.
Kao odgovor na taj izazov, u partnerstvu sa tadašnjom vladom, stvorili smo planske, projektne i finansijske pretpostavke za početak izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo finansijsku podršku za realizaciju projekta, u vidu povoljnog kredita od 35 miliona eura, dobili od renomirane KfW banke, u čijem vlasništvu Savezna Republika Njemačka učestvuje sa 80 odsto. Izuzetno sam ponosan i na to što smo uspjeli da zavrijedimo podršku Evropske unije koja je za ovaj projekat opredijelila čak 33 miliona eura bespovratne finansijske pomoći. Dodatni razlog za zadovoljstvo našeg tima predstavljao je izbor stručnog konsultanta za sprovođenje projekta, renomirane njemačke kompanije ,,Fichtner Water and Transport GmbH“, sa tradicijom dugom 103 godine i stotinama sličnih projekata realizovanih širom svijeta.
Uz njihovu podršku, tokom mandata gradske uprave na čijem čelu sam bio, realizovali smo dvije od četiri faze projekta – izgradnju više od 20 kilometara kanalizacione mreže u podgoričkim naseljima u kojima je prethodno nije bilo i izgradnju novog mosta u blizini postojećeg postrojenja, u čijem trupu se nalazi kolektorska cijev za prenos otpadnih voda s jedne na drugu obalu Morače. Završili smo i 90 odsto treće faze projekta, koja se odnosila na izgradnju glavnog kolektora od novog mosta do lokacije budućeg postrojenja.
Izgradnja samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom kanalizacionog mulja predstavlja četvrtu, tehnički i finansijski najzahtjevniju fazu projekta. Na međunarodnom tenderu organizovanom u skladu sa procedurama koje je definisala KfW banka, najpovoljniju ponudu za izradu glavnog projekta i izgradnju postrojenja dostavio je konzorcijum turskih kompanija Kuzu Grup i Alkatas. Kompanije posjeduju ogromno iskustvo u oblasti izgradnje i upravljanja sličnim sistemima, među kojima je i onaj u Istanbulu, koji opslužuje 16 miliona ljudi. Prije nekoliko mjeseci, Kuzu Grup je pobijedila na tenderu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (Mutlaa Wastewater Project) u Kuvajtu, vrijednom 488 miliona dolara.
Možete li da prokomentarišete neke aspekte tehničkih karakteristika opreme za PPOV (da li je riječ o opremi posljednje generacije, da li je tačno da ona može biti instalirana samo na predviđenoj lokaciji, kakav je uticaj spalionice koji mještani Zete najviše problematizuju…)?
VUKOVIĆ: Oprema za buduće postrojenje proizvedena je nakon okončanja tendera, u skladu sa karakteristikama predmetne lokacije i u skladu sa najvišim ekološkim standardima. Ovo je važno istaći, budući da su, u prethodnom periodu, u javnost plasirane dezinformacije o navodno polovnoj i tehnološki prevaziđenoj opremi koja će servisirati postrojenje.
Još jedna manipulacija s tim u vezi ticala se spalionice mulja, koja predstavlja sastavni dio projekta. Krajnje zlonamjerno, sa ciljem izazivanja panike među stanovnicima Botuna, pojedini politički akteri govorili su o tome da se spalionice nigdje više ne grade, da su čestice koje ispuštaju kancerogene i sl. Građana radi, kroz izgradnju spalionice rješava se problem odlaganja kanalizacionog mulja kakav, primjera radi, imamo na Primorju. Mulj sa tamošnjih postrojenja, nakon završetka tehnološkog procesa prečišćavanja vode, po pravilu se izvozi u Albaniju, što predstavlja finansijski i ekološki izazov. Spalionica koja će, u skladu sa najstrožim standardima zaštite životne sredine, funkcionisati u okviru budućeg podgoričkog postrojenja, omogućiće eliminaciju tog rizika i proizvodnju znatnih količina električne energije potrebne za rad cjelokupnog sistema.
Na kraju, lako dostupne statistike pokazuju da najveći broj spalionica kanalizacionog mulja i komunalnog otpada funkcioniše u najbogatijim evropskim državama – Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj... Štaviše, tokom nedavne posjete Kopenhagenu, koji godinama unazad, uz Beč, važi za grad sa najboljim kvalitetom života na svijetu, napravio sam i sa crnogorskim građanima podijelio fotografiju na kojoj se, u istom kadru, na manje od kilometra udaljenosti, vide čuvena zgrada kopenhaške opere i najveća spalionica smeća u tom dijelu Evrope, ,,Amager Bakke“.
Da zaključim, zaokruživanje izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, kakvih u Evropi trenutno ima gotovo 30.000, svrstava nas u red država koje, na ekološki održiv i društveno odgovoran način, štite životnu sredinu. Iako je, u ovom trenutku, ova tema predmet brojnih manipulacija motivisanih isključivo političkim razlozima, nemam nikakvu dilemu da ćemo, u godinama pred nama, u potpunosti razumjeti značaj ovog projekta i biti ponosni na to kako smo, kroz njegovu realizaciju, odgovorili jednom ozbiljnom izazovu.
Nedavno ste izjavili da bi u slučaju kašnjenja realizacije ovog projekta mogla nastupiti šteta po Glavni grad u iznosu od oko 70 miliona eura, dok aktuelni gradonačelnik Saša Mujović navodi da bi taj iznos mogao biti 177 miliona eura. Kako objašnjavate ovoliku razliku u procjenama štete po Glavni grad?
VUKOVIĆ: Moja ocjena se odnosila na zbirnu vrijednost pomenutog ugovora sa konzorcijumom turskih kompanija i granta Evropske unije. Kazao sam da se plašim da bi probijanje rokova za početak gradnje postrojenja moglo rezultirati odštetnim zahtjevom u vrijednosti ugovora (47,3 miliona eura) i gubitkom evropskog novca (33 miliona). O kom god iznosu da je riječ, nema nikakve dileme da bi to značilo finansijsku i reputacionu katastrofu za Podgoricu i Crnu Goru. Zapravo, teško je uopšte zamisliti da bi se moglo dogoditi nešto gore u državi koja ima ambiciju da, kroz koju godinu, postane dio Evropske unije. Vladavina prava, ozbiljnost državne administracije, investiciona klima i, ukupno gledano, pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU… sve to je trenutno na ispitu nakon kojeg, ukoliko ne položimo, plašim se da neće biti popravnog.
Sa današnje tačke gledišta, smatrate li da je kampanja povodom izgradnje sistema mogla biti vođena na neki drugi način, s obzirom na to da građani Botuna i Zete tvrde da se sve radilo mimo njih? Možete li podsjetiti što je bilo urađeno na tom planu, kakva je bila komunikaciona strategija...
VUKOVIĆ: Prvu studiju koja je prepoznala predmetnu lokaciju kao optimalnu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) uradila je još 2004. godine svjetski poznata francuska kompanija ,,Sogreah“. Studiju je finansirala Vlada Republike Francuske. Četiri godine kasnije, usvojen je DUP ,,Industrijska zona – KAP“ kojim je potvrđeno da će se postrojenje graditi na toj lokaciji. Poznato je da se planska dokumenta usvajaju uz prethodnu obavezu organizacije javne rasprave, što pobija tezu o tome da je nešto moglo biti urađeno bez znanja mještana Botuna. U aprilu 2011. godine, uz finansijsku podršku Evropske investicione banke, renomirana holandska kompanija ,,White Young Green Consultants“ izradila je novu studiju u cilju pripreme za realizaciju projekta upravljanja otpadnim vodama. U februaru 2014. godine, uz prethodnu javnu raspravu, usvojen je Prostorno-urbanistički plan (PUP) glavnog grada, kojim je potvrđena lokacija budućeg postrojenja. Sastavni dio plana predstavlja i Strateška studija uticaja na životnu sredinu.
Tokom 2017. godine, kao rezultat rada njemačkih i domaćih eksperata, usvojene su i javnosti predstavljene sljedeće studije koje tretiraju ovo pitanje: Ažurirana studija izvodljivosti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže, Podgorica, Predstudija izvodljivosti: postrojenje za spaljivanje kanalizacionog mulja, Podgorica, Izvještaj o analizi tla sa lokacije budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Podgorica i Analiza uticaja postrojenja za spaljivanje kanalizacionog mulja iz PPOV-a.
U decembru 2019. godine, nakon još jedne javne rasprave, usvojene su Izmjene i dopune DUP-a ,,Industrijska zona – KAP“. Lokacija za izgradnju postrojenja ostala je nepromijenjena.
Nakon političkih promjena 2020. godine, predstavnici mještana Botuna izvršili su pritisak na Vladu Zdravka Krivokapića kako bi se promijenila lokacija budućeg prečišćivača. Vladi su, tom prilikom, predložili dvije alternativne lokacije. Na njihovo insistiranje, tadašnji resorni ministar Ratko Mitrović formirao je stručnu komisiju od devet članova (od čega sedam inženjera) koja je imala zadatak da utvrdi opravdanost takvog zahtjeva. Na bazi detaljne studije naslovljene Analiza dokumenata u kojima je tretirana lokacija za prečišćavanje otpadnih voda iz Podgorice za period od 2004. do 2021, na osnovu 19 relevantnih kriterijuma, komisija je došla do zaključka da ,,lokacija za novo PPOV-a u Podgorici koja je predložena u DUP-u 'Industrijska zona – KAP' ima najviše bodova i da nijesu evidentirani ograničavajući faktori, dok lokacije predložene od strane mještana Botuna imaju manje bodova i ograničavajuće faktore koji mogu biti prepreka u realizaciji projekta“. U studiji se dalje navodi da „neki od ograničavajućih faktora mogu imati i eliminatorni karakter izgradnje PPOV-a na lokacijama predloženim od strane mještana Botuna u smislu izvodljivosti (tehničke, ekološke, ekonomske, kao i realizacije projekta sa aspekta zrelosti i vremenske dinamike)“. Ministarstvo je o rezultatima studije zvanično obavijestilo Vladu koja ih je, 11. juna 2001. godine, usvojila u formi Informacije o izgradnji sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda u Podgorici.
U septembru 2025. godine, Vlada Crne Gore usvojila je Izmjene i dopune PUP-a Podgorica. Tim krovnim dokumentom za buduće planiranje prostora u glavnom gradu potvrđena je lokacija budućeg postrojenja. Za njegovo usvajanje glasao je i jedan ministar iz redova Demokratske narodne partije (DNP).
Konačno, važno je istaći i to da su, u navedenom periodu, gradske vlasti imale stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana Botuna. Zahvaljujući tome, izlazilo se u susret njihovim zahtjevima, dominantno vezanim za unapređenje stanja infrastrukture u tom dijelu Podgorice (danas, Zete), uključujući i izgradnju 800.000 eura vrijednog podvožnjaka kojim je, kroz izmjene projekta Jugozapadne obilaznice, Botun dobio direktnu saobraćajnu vezu sa gradom. Osim toga, predstavnicima lokalne zajednice u više navrata je – bez uspjeha – nuđeno da, u društvu funkcionera Glavnog grada, obiđu neka od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u gradovima zapadne Evrope. U namjeri da im dodatno približim detalje pomenutog projekta i potencijalne benefite za Botun i ostatak Crne Gore, i sam sam bio u prilici da sa njima razgovaram, ili barem pokušam razgovarati, u zgradi Opštine.
Na osnovu navedenog, Vašim čitaocima ostavljam da sami prosude o tome šta su pravi motivi kampanje kojoj svjedočimo i koliko su utemeljene kritike onih koji tvrde da realizacija projekta izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici nije dovoljno ozbiljno pripremljena i iskomunicirana sa zainteresovanom javnošću.
Kako komentarišete posljednje prijedloge Vlade koji bi trebalo da doprinesu rješavanju ove situacije?
VUKOVIĆ: Najprije treba konstatovati da je, od trenutka potpisivanja ugovora o izgradnji postrojenja, izgubljeno ozbiljno vrijeme. Siguran sam da se to moglo izbjeći da su se ova i prethodna gradska uprava konsultovale sa ljudima koji su, u ranijem periodu, omogućili realizaciju tog projekta. Nažalost, prevladala je druga politička logika, karakteristična za ove prostore, koja podrazumijeva potrebu da se, kako bi se gradilo nešto novo, ono prethodno obavezno poruši ili, barem, pokuša diskreditovati. U svakom slučaju, dvije i po godine kasnije, priča o tzv. kolektoru konačno je vraćena u realne okvire. I to je, po mom sudu, najvažnije.
U tom smislu, osim u dijelu koji se tiče ,,prava prvenstva“ kada je zapošljavanje u pitanju (nijesam siguran da li zakon dozvoljava nešto slično), incijative Vlade i, prethodno, gradonačelnika Mujovića prema mještanima Botuna djeluju mi veoma korektno. Posebno bih istakao važnost rješavanja, potencijalno, najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori – bazena crvenog mulja. Eventualna kontaminacija podzemnih voda, rijeke Morače i vodoizvorišta Bolje sestre proizvela bi ne samo prirodnu katastrofu, već i ekonomske posljedice teže i dugotrajnije od onih koje smo doživjeli kao posljedicu pandemije korona virusa. Pošto vremena za gubljenje više nemamo, iskreno se nadam da će razum prevladati i da će ljudi u Botunu razumjeti da će upravo oni imati najveću korist od realizacije planiranih projekata.&nbsp;
<h2>Tajnost ugovora</h2>
Koliko je za transparentnu realizaciju ovog procesa opterećujuća činjenica da jedan dio ugovornih strana odbija da obezbijedi uvid u kompletan ugovor? Da li ova činjenica podgrijava sumnje u javnosti gdje se tvrdi da je u procesu sklapanja ugovora isplaćena višemilionska suma za konsultantske usluge / provizije?
VUKOVIĆ: Najprije želim da istaknem da me raduje juče objavljena informacija da je postignuta saglasnost ugovornih strana o tome da se sadržina ugovora u cjelini učini javno dostupnom. Inače, kada je u pitanju forma navedenog ugovora, radi se o opštepoznatom međunarodnom standardu za razvojne finansijske institucije. Jedna od takvih institucija (pored Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke itd.) jeste i njemačka KfW, koja je definisala uslove pomenutog tendera. Taj standard podrazumijeva da se, nakon zaključivanja ovakvih ugovora, javnim učine njegove ključne odredbe, među kojima i iznos kredita, uslovi otplate (kamate i rokovi) i sl. Istovremeno, standard omogućava da se, u cilju zaštite intelektualne svojine i ostalih prava izvođača, kao povjerljive mogu označiti odredbe ugovora koje se tiču tehničkih karakteristika projekta, komercijalnih pregovaračkih elemenata i strateških informacija vezanih za projekat.
U tom smislu, dakle, ne postoji apsolutno ništa što odudara od uobičajene prakse kada se radi o projektima ove vrste. Štaviše, kopije ugovora o kojem je riječ sve vrijeme se nalaze u Glavnom gradu, Vladi Crne Gore (Ministarstvu finansija), Poreskoj upravi… Imajući u vidu tu okolnost, postaviću jedno, čini mi se, logično pitanje – ukoliko bi postojala sumnja da nešto s ugovorom nije kako treba, da li zaista neko misli da bi nadležni u pomenutim institucijama to krili od javnosti i od odgovornosti štitili mene, njihovog političkog suparnika?
Konačno, o kredibilitetu ljudi koji, neđeljama unazad, vode prljavu i, potencijalno, opasnu kampanju protiv mene, govore i tvrdnje o navodnih 13 miliona eura isplaćenih stručnom konsultantu, kompaniji „Fichtner“. Na jučerašnjoj konferenciji za medije, aktuelni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija, inače kadar Demokratske Crne Gore, kazao je da se ukupno radi o ,,nešto više od tri miliona eura“. Uostalom, sve ovo je lako provjerljivo, budući da se nijedan euro izvođaču i konsultantu ne može isplatiti bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija.
<h2>Ekologija ili politika</h2>
Koliko je, zapravo, briga za životnu sredinu ekološko, a koliko političko pitanje?
VUKOVIĆ: Plašim se da u Crnoj Gori postaje praksa da se pitanja iz domena zaštite prirode, koja bi morala biti stvar zajedničkog interesa cjelokupne društvene zajednice, brutalno i krajnje neodgovorno politizuju. O tome svjedoči i način na koji pojedini politički subjekti djeluju u odnosu na projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, odnosno na namjeru da se prošire kapaciteti deponije ,,Livade“. Umjesto da budemo zadovoljni zbog činjenice da smo stvorili pretpostavke da neke od najkrupnijih ekoloških problema rješavamo u maniru modernih evropskih država, mi gledamo i slušamo sitne političke profitere kako šire dezinformacije, manipulišu osjećanjima ljudi i svjesno podižu tenzije. Uostalom, samo pokušajte da, u racionalnim kategorijama, nekome ,,sa strane“ objasnite kako je, od modernog prečišćivača otpadnih voda sličnog onima koji postoje širom Evrope, za mještane nekog sela bolje da, u neposrednoj blizini kuća i imanja, imaju rijeku do te mjere kontaminiranu fekalijama da predstavlja septičku jamu na otvorenom. Jednako tako, zamislite reakciju sagovornika kog ubjeđujete da, umjesto na za to predviđenoj savremenoj deponiji, otpad treba odlagati u prirodi (jer alternative nema).&nbsp;

Vuković: Ozbiljnost državne administracije i pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU sada je na ispitu

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala i bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da su na sistemskom nivou zadovoljni dostignutim rezultatima.
„Možemo na sistemskom nivou biti vrlo zadovoljni dostignutim rezultatima, zahvaljujući sinergetskom naporu bankarskog sektora sa Centralnom bankom (CBCG). Tu imamo u vidu nemogućnost uticaja na prekogranične uticaje geopolitičkih kretanja, što se odražava i na našu privredu“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.
Kada je riječ o unutrašnjim izazovima, on je podsjetio na strukturiranost privrede, broj i vrijednost sredstava nelikvidnih i blokiranih preduzeća, vremensko trajanje sudskih procesa u vezi naplate potraživanja i brzinu harmonizacije bankarskih propisa sa EU direktivama.
„Sve se to odražava na tehničke, vremenske, investicione i organizacione pritiske u poslovanju banaka i ima odraz na dobit i profitabilnost“, kazao je Pejaković.
On je saopštio da bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala, gdje se bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, što daje specifičnu težinu za podršku privredi, stanovništvu, ali i državi.
„Likvidna aktiva se već duži period kreće oko 1,5 milijardi eura, kao garant pravovremene reakcije na tražnju i pokriće svih obaveza banaka. Ukupna aktiva banaka je na nivou bruto domaćeg proizvoda (BDP) države, odnosno na oko 7,5 milijardi“, naveo je Pejaković.
Bilježi se konstantan rast depozita i kreditne podrške, a koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,39 odsto, dok je zakonski minimum osam odsto.
„Sve to ukazuje da klijenti mogu da imaju apsolutno povjerenje u banke kako u odgovorima na tražnju kredita, tako i za depozitne poslove“, rekao je Pejaković.
On je dodao da sve to utiče na poslovanje banaka, te da uz monetarno kreditnu politiku, fiskalna ima izuzetnu važnost kroz uticaj na efikasno sprovođenje makroekonomske politike.
„Zadatak fiskalnog menadžmenta je da preduzimanjem niza pozitivno podsticajnih mjera obezbjedi povećanje akumulacije i produktivnog investiranja, proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti, što se odražava na performanse kompletne privrede, a time i banaka“, kazao je Pejaković.
Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora na dobrom putu pristupa EU, što pretpodstavlja jačanje institucija i vladavinu prava. To su rezultati koji ukazuju na uslove za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka, kroz smanjenje rizika poslovanja.
„Generalno, krediti su u odnosu na uporedni period 2024. godine porasli 15 odsto, što je gotovo četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene privredi bilježi pad u posljednje tri godine i iznosi 5,21 odsto, gdje najboljim privrednim subjektima imate plasmane ispod tri odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.
On je kazao da je zadovoljstvo vidjeti da, uprkos izazovima, nekvalitetni krediti na nivou sistema čine 2,78 odsto ukupnih, što je značajan trend stalnog pada i odraz kvalitetnog rada banaka, ali i prisustva regulatora, gdje se uvažavaju i makroprudencijalne mjere u dijelu plasmana građanima.
Depoziti stanovništva porasli su preko 265 miliona eura i nominalno su na kraju novembra iznosili 2,34 milijarde eura, pri čemu su ukupni kod banaka iznosili skoro 6,03 miilijardi eura. Efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene stanovništvu iznosila je 6,93 odsto, što je njen najniži nivo u posljednjih deset godina.
„Bitno je da imamo rast kod kreditiranja preduzeća, kako sa aspekta investicionih zamaha, zaposlenosti, tako i kvalitetnog punjenja budžeta. Banke su na kraju novembra firmama rezidentnima odobrile ukupno oko 1,84 milijarde eura, što je skoro 300 miliona više nego u istom periodu 2024. godine“, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je najveći dio tih sredstava usmjeren na tekuće poslovanje i investicije.
„Pravna lica generalno najviše koriste kredite za likvidnost, za realizaciju investicionog programa, refinansiranje obaveza i nabavku osnovnih sredstava. Krediti su se najviše odobravali društvima koja se bave trgovinom na veliko i malo, zatim građevinarstvom, te uslugama smještaja i ishrane. Željeli bi u narednom periodu da imamo što više kvalitetnih projekata koji apliciraju kod banaka za proširenje proizvodnje, ili green field u proizvodnji i podršku IT, tehnološkim projektima“, poručio je Pejaković.
On smatra da članstvom u Jedinstvenom područje plaćanja u eurima (SEPA), crnogorski platni sistem postaje efikasniji, brži, pouzdaniji i jeftiniji, nego u prethodnom periodu.
„Primjetno je i da je sve više oslonjen na savremene tehnologije sa ciljem pune digitalizacije, gdje očekujemo sistemsku infrastrukturu i rješenja, jer banke su spremne. Kvalitetan iskorak je napravila Poreska uprava sa kojom UBCG ima kvalitetnu saradnju“, naveo je Pejaković.
On je dodao da se očekuje puna implementacija elektronskog potpisa.
Pejaković je podsjetio da SEPA omogućava plaćanja u eurima bez ograničenja u iznosu i unutar eurozone, gde se zahtjeva da broj računa primaoca bude u IBAN formatu.
SEPA plaćanja se sprovode među 28 zemalja EU, uz Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, koje su članice Šengenskog prostora. Dio tog društa od oktobra su Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
„Danas SEPA, a od jula 2026. godine TIPS Clone, čine da se ubrzava integracija Crne Gore u EU i jača konkurentnost. Sve prethodno čini da su banke u konstantnom naponu usvajanja novih usluga, ojačavanja sistema i kapitala da bi optimizovale servise i potrebe klijenata. Očekivani rezultati i posvećenost bankara intenzivno doprinose prevazilaženju ključnih ekonomskih izazova i ubrzanju reformskog procesa, sa ciljem dodatnog osnaživanja evropske perspektive Crne Gore“, saopštio je Pejaković.
On smatra da digitalizacija i napredna tehnološka rješenja predstavljaju budućnost poslovanja, kao i da su banke u Crnoj Gori pravovremeno prepoznale potrebu za promjenom tradicionalnog načina poslovanja i uvele brojne tehnološke inovacije.
„Na taj način su klijentima pružile savremenu uslugu i usvojile nove standarde u sferi poslovnog bankarstva, gdje je i upotreba vještačke inteligencije. Banke su morale djelovati još ranije po ovom pitanju, gdje je UBCG davalo pravovremene inpute, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koji ih čekaju“, naveo je Pejović.
On je dodao da primjena nove tehnologije za bolje i efikasnije usklađivanje sa regulatornim zahtjevima – regtech, postaje norma u bankarskoj industriji.
„Digitalizacija je proces koji nije ograničen samo na kreiranje, modifikovanje i prodaju novih i unaprijeđenih servisa i usluga klijentima, već se usmjerava i na internu modernizaciju, unaprijeđenje procesa i povećanje efikasnosti unutar banke.
Kod digitalizacije treba da nas vodi to da budemo prepoznati kao banka od povjerenja, gdje treba da se trudimo ne da budemo prodavci, već savjetodavci“, kazai je Pejović.
Digitalizacija je, prema njegovim riječima, način da se bolje radi i klijentu omogući da obavlja životne potrebe kroz servise koji mu se nude.
Kada je riječ o izazovima, Pejaković je rekao da su prepoznati u preregulisanosti bankarskog poslovanja, što uvažava i Evropska centralna banka (ECB) kroz inicijativu EBF-a, a utiče na nivo kapitala i likvidnosti.
„Izazovi su ekološki, društveni i upravljački aspekti koji će uticati na plasiranje sredstava u budućnosti, a odnose se na ublažavanje klimatskih promjena, zelenu energiju, prepoznavanje odgovornog poslovanja klijenata, potom DORA ili zahtjevnost standarda u digitalnoj operativnoj otpornosti, vještačka inteligencija i obim i struktura podataka potrebnih da bi ista adekvatno zaživjela“, naveo je Pejaković.
Nameće se, kako je dodao, dalje unapređenje finansijske pismenosti, podrška ranjivim kategorijama društva, mladim preduzetnicima i ženama u biznisu, implementacija digitalnog eura i priprema infrastrukture za njegovo prihvatanje.
„Iskusni bankari će znati da tumače, pripreme se i implementiraju ove procese. Nažalost generalno, nijesam siguran da ljudske resurse koji su ključni za razvoj adekvatno čuvamo, prepoznajemo i koristimo“, zaključio je Pejaković.

Krediti privredi veći 15 odsto, depoziti stanovništva porasli preko 265 miliona eura

Petog dana borbe sa poplavama u Danilovgradu situacija se polako stabilizuje, ali za petnaestak porodica iz naselja Pažići i Klikovače, koje su evakuisane jer su im domovi poplavljeni između 6. i 7. januara, neizvjesnost traje.
U Službi zaštite i i spašavanja juče je od 5. januara bio prvi dan bez hitnih intervencija.
– Svakodnevno smo imali više od 20 intervencija, a danas je prvi dan bez poziva. Situacija je stabilna, ali nas brinu najavljene nove padavine koje će usporiti povlačenje vode, naročito u Bandićima i Klikovačama – saopštili su Pobjedi iz te opštinske službe.
<h3>UZROCI POPLAVA</h3>
Vodostaj Zete u Danilovgradu u petak je iznosio 1.048 cm, što je pad od 96 cm u odnosu na srijedu. Iz lokalne uprave saopšteno je da su se zbog osjetnog pada vodostaja stekli uslovi za otvaranje putnog pravca ka Glavi Zete. Neprohodni ostaju: ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići - most na Kulendriji, Sekulići - Ždrebaonik, Donji Lug - Pješivci.
Dok je u Pažićima glavni uzrok poplava izlivanje nabujale Zete, u Klikovačama je problem dodatno usložio ljudski faktor – odvodni kanal bio je potpuno začepljen otpadom. Iako je uz podršku Opštine pročišćen postojeći i iskopan novi kanal dužine 500 metara, voda koja se zadržala između kuća i dalje nema gdje da otiče, pa povratak stanara zavisi od vremenskih prilika.
<h3>STATISTIKA VODOSTAJA</h3>
Iako su poplave nanijele veliku štetu, nivo Zete je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rekordan vodostaj od 1.295 cm zabilježen je 31. decembra 2000. godine, dok je tokom ovog talasa najviši nivo iznosio 1.189 cm (zabilježen 7. januara u pet ujutru).
I na mjernom mjestu Vranjske njive situacija bilja nego prethodnih dana. Juče je izmjereno 575 cm što je 99 cm manje nego u četvrtak u isto vrijeme. I na tom mjestu rekordan vodostaj je izmjeren 7. januara u pet sati – 774 cm.
Iz Opštine Danilovgrad najavljeno je da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
– U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija – poručili su iz lokalne uprave.
<h3>Prognoza: Danas kiša, sjutra suvo</h3>
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za subotu je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko-planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.
Drugog dana vikenda očekuje nas prestanak padavina.
– U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno, uglavnom suvo ili ponegdje uz provijavanje slabog snijega. Duvaće umjeren do jak vjetar ponegdje na udare i veoma jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam, najviša dnevna od minus šest do 12 stepeni – saopšteno je iz Zavoda.
<h3>Prijava štete putem interneta</h3>
U saradnji Opštine Danilovgrad i lokalnog portala Volim Danilovgrad otvoren je sajt www.poplavedanilovgrad.me putem kojeg građani mogu prijaviti štetu pretprljenu usljed poplava, kao i dostaviti fotografije sa terena.
Pozvali su građane da iskoriste tu mogućnost i svojim prijavama doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i dugoročnijoj zaštiti ljudi, imovine i životne sredine.
–Prikupljeni podaci biće korišćeni za procjenu štete, ali i kao važna osnova za planiranje i izvođenje radova na otčepljavanju i sanaciji zatrpanih odvodnih kanala, kako bi se preduprijedilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti – navedeno je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fzeta-opala-metar-za-24-sata-otvoren-put-ka-glavi-zete&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zeta opala metar za 24 sata, otvoren put ka Glavi Zete

Da budemo potpuno jasni – ova vlast će upravljati Žabljakom do kraja svog mandata, do juna 2027. godine, kazao je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić.
Građani vrlo dobro znaju ko je radio, ko je gradio i ko je u prethodne tri godine preuzimao odgovornost, donosio odluke i mijenjao stvari nabolje &nbsp;naveo je Žugić u objavi na Fejsbuku nakon pisanja medija da se "Ljulja vlast na Žabljaku".
- Pojedinci koji su jedva dočekali da prenesu ovu „vijest" i da joj daju na značaju, nadaju se da će kroz razne izborne kombinatorike uspjeti da vrate Žabljak na stanje prije 2023. godine. To se neće desiti - istakao je Žugić.
Kako se izbori budu približavali, sve veći broj onih koji danas najglasnije komentarišu biće u ozbiljnom grču da svojim imenom i prezimenom stanu iza bilo kakve odborničke liste – svjesni činjenice koliko im građani zapravo vjeruju, poručio je predsjednik Opštine Žabljak.

Tag: ivan-vukovic