Crna Gora mora ubrzati zakonodavne reforme, sprovoditi novo zakondavstvo, usklađivati propise i jačati institucionalne kapacitete, da bi zatvorila sva poglavlja do kraja naredne godine, poručio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler.
Satler je, na otvaranju sastanka članova Odbora za evropske integracije sa ambasadorima država članica EU, rekao je da Unija želi da partneri sa Zapadnog Balkana iskoriste prozor prilika, što je potvrđeno regionalnom posjetom predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
- On je pocrtao značaj proširenja, ponovio je posvećenost ujedinjenoj Evropi, kao i njegovu i našu želju da pomognemo Crnoj Gori da postane nova članica EU - kazao je Satler.
On je istakao da je od prošle godine oživljavanje politike proširenja postalo vidljivije.
- Crna Gora je u snažnoj poziciji i lider je ovog procesa, veoma je pozitivno da održavate punu usklađenost za Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom poltiikom EU, što je pocrtano juče od predstavnika Crne Gore na sastanku sa Koštom - naveo je Satler.
On je istakao da je Crna Gora obavila veliki posao, usvajanjem IBAR zakona i ispunjavanjem mjerila, što je dovelo do zatvaranja poglavlja nakon sedam godina.
Satler je naglasio da je na početku godine izgubljeno dragocjeno vrijeme zbog političkog zastoja u Crnoj Gori.
- To je sada prevaziđeno i, iako ne treba plakati za prosutim mlijekom, to je podsjetnik koliko je ključno da se ostane fokusirano na evropske integracije i reforme - rekao je Satler.
On je upozorio da gubitak fokusa može značiti gubitak zamaha, navodeći da je Crna Gora sada ponovo ubrzala tempo.
Satler je podsjetio da ambiciozna evropska agenda Crne Gore predviđa zatvaranje šest poglavlja do kraja ove i 20 poglavlja naredne godine.
- Jasno je da je u narednih godinu i po potrebno obaviti veliki posao. Da bi zatvorila poglavlja 2026. godine, Crna Gora mora ubrzati zakonodavne reforme, sprovoditi novo zakondavstvo, usklađivati propise i jačati institucionalne kapacitete - rekao je Satler.
On je istakao da mnoge zakonodavne mjere koje treba da budu usvojene ove godine moraju da se završe narednih mjeseci.
- Morate završiti sve da zatvorite poglavlje 11, imamo još djelove koji nedostaju, isto važi za poglavlje 14. Veoma je važno ubrzati tempo i isporučiti rezultate prije ljetnjeg odmora - kazao je Satler i dodao da će Skupština i njena uloga biti ključne.
Prema njegovim riječima, Skupština Crne Gore i parlamentarna većina i opozicija pokazali su šta mogu da postignu kada postoji politički konsenzus oko nacionalnih prioriteta.
- Uvjeren da ćete narednih mjeseci nastaviti ovaj posao, održavajući kvalitet. Optimističan sam da Skupština neće propustiti ovu jedinstvenu priliku koja se pruža jednom u generaciji - poručio je Satler.
On je naglasio da nema posebnog tajnog recepta ili formule kako postati članica EU, već se to radi tako što se ostaje na kursu, tako što se drži fokus, izbjegavaju podjele i ispunjavaju očekivanja građana.
Satler je poručio da će EU, kao i do sada, biti pouzdan partner na evropskom putu.
- Veoma konkretno ćemo pomagati, tako da na kraju dana možemo zajedno preći cilj do kraja 2026 godine - dodao je Satler.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković kazao je da su građani obnovili nezavisnost sa željom da, na temeljima antifašističke borbe, multietničkog sklada i građanskog entiteta, Crna Gora što prije postane dio zapadnog sistema vrijednosti, liberalne demokratije i slobodnog tržišta, kao punopravna članica NATO-a i EU.
- U junu 2017. godine Crna Gora je postala dio NATO-a, na taj način na vječito turbulentnom prostoru Zapadnom Balkanu obezbijedili smo dugoročnu stabilnost i sigurnost građanima, a ostalo je da Crnu Goru učinimo, nadamo se, prvom narednom članicom EU - dodao je Vuković.
On je istakao da svako ko misli dobro Crnoj Gori, građanima i narednim generacijama, mora biti maksimalno posvećen realizaciji tog cilja – članstva u EU.
- Ne postoji ništa što je približno tako važno za našu budućnost. Ne postoji dovoljno dobar politički razlog da bilo koga od nas oslobodi obaveze da pruži puni doprinos u tom smislu - rekao je Vuković.
On je naglasio da ne postoji nijedna razlika koja je značajnija od tog zajedničkog cilja, kao i nijedan izgovor za eventualni neupsjeh na evropskom putu.
- Crna Gora ima istorijsku priliku da do kraja ove decenije postane dio EU, na tom putu Vlada ima nikada snažniju podršku evropskih partnera, što je tokom posjete Podgorici potvrdio i Košta - rekao je Vuković.
On je poručio da na tom putu Vlada ima i bezrezervnu podršku opozicije, koja je uprkos kritikama na račun vladajuće većine, do sada podržala i nastaviće da podržava svaku odluku Vlade i svaki zakonski predlog koji Crnu Goru približava EU.
- Svjesni smo da na tom putu i dalje stoje ozbiljne prepreke, i ne mislim na privremena i završna mjerila, poglavlja, administrativni kapacitet Crne Gore i posvećenost naših pregovaračkih timova, već na političke prepreke, koje pred Crnu Goru postavljaju oni koji ne žele da naša država u dogledno vrijeme postane dio EU - naveo je Vuković.
Kako je rekao, misli na one koji šire maligni politički uticaj u regionu, koji Crnu Goru svađaju sa komšijama, koji slave Dan pobjede sa rušiteljima ukrajinskih gradova.
- Mislim na one koji, dok govore o tome da žele u EU, zapravo se nadaju da EU uskoro neće biti - dodao je Vuković.
On je rekao da se, nažalost, uticaj takvih retrogradnih i antievropskih politika snažno osjeća u Crnoj Gori, o čemu, prema riječima Vukovića, svjedoči i posljedni izvještaj Evropskog parlamenta, koji je prije dva dana dobio ubjedljivu podršku na Odboru za vanjske poslove.
- Evropska budućnost države dominanto zavisi od toga da li ćemo zajedno mi u Crnoj Gori, koji nastojimo da se pridružimo EU i vi koji nam u tome pomažete, uspjeti da neutrališemo negativne efekte tih politika - zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Ubrzati zakonodavne reforme da bi se zatvorila sva poglavlja do kraja naredne godine

Na inicijativu tadašnje gradske uprave, Skupština Glavnog grada donijela je odluku da Vladi ustupi parcele za potrebe izgradnje vrtića na Starom aerodromu i u Murtovini, podsjetio je bivši gradonačelnik Podgorice i poslanik DPS-a, Ivan Vuković, reagujući na današnju objavu gradonačelnika Saše Mujovića. Naime, Vuković je na mreži X pojasnio da je odluka koju je Mujović danas predstavio kao ispunjenje predizbornog obećanja zapravo usvojena 15. maja 2020. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050620050_48c85b8fe54491e5d5c425723af4f6f8a324ddd6fb9b81e0b20c82b16489b5b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050620050_48c85b8fe54491e5d5c425723af4f6f8a324ddd6fb9b81e0b20c82b16489b5b0" data-rendition-name="original" width="655" height="954" loading="lazy" alt="odluka iz 2020"></figure>  -'Ispunjavamo predizborna obećanja’, kaže gradonačelnik - danas- komentarisao je Vuković. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1919793402561859951&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Odluka koju je Mujović danas predstavio kao ispunjenje predizbornog obećanja, usvojena još 2020.

Na primjeru sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) Vlada - podržana parlamentarnom većinom - je demonstrirala bahatost do sada neviđenu u crnogorskom političkom životu - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što su ovi dokumenti usvojeni sat i po poslije ponoći.
On je ocijenio da je to učinjeno uz vrijeđanje inteligencije građana, ali i targetiranje predstavnika civilnog sektora, medijske i jedne čitave lokalne zajednice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1914954187076489676%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1914954187076489676%7Ctwgr%5Eacef896f2980fe0c3c26a57f328b2e0a4c062d2a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Vlada demonstrirala neviđenu bahatost u sporazumu sa UAE, vrijeđaju inteligenciju građana

Posljednjim dogovorom sa premijerom Milojkom Spajićem opizicija je pokazala posvećenost evropskoj ideji Crne Gore, ocijenio je u svojoj objavi na mreži X poslanik DPS-a Ivan Vuković.
On je, reagujući na izjavu komesarke Evropske unije za proširenje Marte Kos da bi Crna Gora mogla završiti pregovore do 2026. godine, napisao da je u pitanju prilika koja se ne smije propustiti.
- Svako ko želi dobro Crnoj Gori, morao bi doprinijeti ispunjenju ovog cilja. I posljednjim dogovorom sa premijerom, parlamentarna opozicija pokazala je posvećenost evropskoj ideji. Uprkos opstrukcijama dijela vladajuće većine, siguran sam da ćemo uspjeti - poručio je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1905924958406005229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1905924958406005229%7Ctwgr%5E61b50924f883568e4435005f32a9f1b82a0146e6%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Dogovorom sa Spajićem opozicija pokazala posvećenost evropskoj ideji

Potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da je, iako vjeruje da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović nije mislio loše, sinoćnja poruka kojom zahvaljuje pripadnicima islamske vjeroispovijesti što Crnu Goru doživljavaju kao svoju, povodom Ramazana, vrlo problematična i potencijalno opasna. &nbsp;
Vuković je pitao i zašto bi je doživljavali drugačije.&nbsp;
- Zahvaljivati ljudima što grad u kom njihove familije žive vjekovima doživljavaju kao svoj? I što su ‘naše’ dobre komšije - ko smo ‘mi’, a ko su ‘oni’? I, na kraju, poruka s osvrtom na ‘pravoslavnu braću’, a ne u ime svih građana Podgorice koje, svjestan toga ili ne, gradonačelnik predstavlja? - pitao je Vuković.
Podsjećamo, Mujović se sinoć tokom svečanog iftara, između ostaloga, zahvalio vjernicima islamske zajednice što su našu Crnu Goru uvijek doživljavali kao svoju zemlju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1904162174961918361&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.458%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-muslimani-ukras-multietnicke-podgorice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković Mujoviću: Što su "naše" dobre komšije - ko smo "mi", a ko su "oni"?

Reunifikacije Evrope sa zemljama Zapadnog Balkana jedan je od spoljno-političkih prioriteta Evropske unije - kazala je predsjednica Odbora za spoljne poslove i odbranu Senata Republike Italije Stefanija Kraksi na sastanku sa predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore Ivanom Vukovićem.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, pohvalila dobre odnose Crne Gore i Italije.
- Senatorka je potvrdila opredijeljenost Italije politici proširenja i istakla da Crna Gora, kao zemlja koja je okrenuta EU, predstavlja faktor stabilnosti u regionu - navodi se u saopštenju.
Vuković je izrazio zadovoljstvo sveukupnom saradnjom na bilateralnom planu i zahvalio na kontinuiranoj podršci Italije u pogledu integracije Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp;
- Upoznao je sagovornike sa ulogom i aktivnostima Odbora u pregovaračkom procesu i konstatovao da za Crnu Goru nema važnijeg političkog prioriteta od ulaska u EU - istaknuto je u saopštenju.
Vuković je, komentarišući aktuelne političke prilike u Crnoj Gori, kazao da je parlamentarna opozicija postigla dogovor sa Vladom kako bi naša zemlja izašla iz političke krize, te na taj način uspješno dovršila pregovarački proces.&nbsp;
- Osvrnuo se na kompleksan društveno-politički ambijent u regionu i naglasio da bi uspjeh Crne Gore poslao snažnu poruku zemljama Zapadnog Balkana - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Kraksi sa Vukovićem: Reunifikacija EU sa zemljama ZB jedan od spoljno-političkih prioriteta

U današnjoj emisiji Drugačija radio veza, gost je bio potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
Poslanik u Skupštini Crne Gore i profesor UCG-a govorio je o privođenju u Beogradu, u subotu, kada je sproveden u prostorije BIA-e na informativni razgovor.
Vuković je dan ranije na mreži X objavio video sa dočeka studenata u Beogradu u kojem je napisao kratku poruku „Uvijek uz studente”.
Vuković navodi da je u Beogradu boravio iz privatnih razloga, konkretno zbog hirurške intervencije njemu bliske osobe, zakazano prije više od mjesec, kada se nije znao datum protesta. Njegov boravak u Beogradu slučajno se poklopio sa danom velikog studentskog protesta.
- Boravili smo u hotelu i u blizini je bio doček studenata. Nijesam mogao da ostanem imun na te scene jer su oni većinom ista generacija kao i moji studenti u Podgorici. Dan nakon objavljenog snimka dobio sam poruke kako me u srpskim režimskih medijima i tablodima pominju ljudi poput Vojislava Šešelja, Jovane Jeremić i njima slični - priča poslanik DPS-a.
Vuković kaže da se u subotu osjećala napetost u vazduhu i da su zato odlučili da se istu noć vrate za Podgoricu.
- Kada smo se spustili liftom iz sobe, a tri su lifta i, zanimljivo, tačno ispred onoga u kojem smo mi sačekali su nas pripadnici BIA-e i policije i tražili su da im kažem povod boravka u Beogradu. Priveden sam u prostorije srpske policije u centru grada, u prostoriju koja je odvojena za potrebe BIA-e. Tamo smo razgovarali oko dva sata i odmah im je bilo jasno da su ozbiljno pogriješili, da neko nije odradio posao kako treba. Razgovor na temu svrhe boravka u Beogradu nije trajao ni pet minuta jer sam pokazao otpusnu listu i sve dokaze - priča Vuković.
<h2>Reakcije Filipa Ivanovića i premijera Spajića na moje privođenje su kompromitantne po njih, Čarapić je naš "Ćaci"</h2>
Svjesni greške ali da ne bi došli u situaciju da se izvinjavaju, pripadnici BIA-e pokušali su na razne načine da opravdaju privođenje, nastavlja Vuković i ističe da je odnos pripadnika BIA-e bio profesionalan i da su ga oni, kasnije, sproveli do aerodroma “Nikola Tesla”.
Na pitanje da li je bilo promišljeno objaviti taj video na mreži X, s obzirom na to da je poslanik Skupštine i da je morao pretpostaviti da bi se to moglo staviti u istu ravan kao kontinuirano, brutalno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, Vuković odgovara da je pažljivo vodio računa o sadržaju objave.&nbsp;
- Oni treba da štite interese Srbije, a ne Vućića. Pitao sam ih da li su postupili isto kada su moji politički neistomišljenici boravili u Srbiju i direktno se miješali u unutrašnje poslove Srbije, govorima na mitiznima i u tv. emisijama. Odgovora nije bilo. Kada sam napisao tvit vodio sam računa da ne isprovociram tu vrstu reakcije. Prije će biti da je to posljedica opšte paranoje koja vlada u tom društvu i medijskog mraka koja se tamo godinama servira - objašnjava on.&nbsp;
Komentarišući reakaciju crnogorskih organa, Vuković kaže da je napustio prostorije nešto prije 16sati i da je objava potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića bila kompromitacija s obzirom na to da je Ivanović obavijestio javnost da je na slobodi barem sat prije nego što je zaista bio.
- Ja sam u vrijeme kada je Ivanović objavio da sam na slobodi, bio uveliko u prostorijama BIA-e - poručio je poslanik DPS-a.
Vuković je kratko odgovorio da uzimajući u obzir način na koji se oglasio premijer Milojko Spajić bolje da uopšte nije ni reagovao.
- To je na njegovu sramotu. Pokušaji relativizacije i stavljanja mene u isti koš sa onim što radi Milan Knežević, što bi rekli Podgoričani - hvala na priganice - kazao je Vuković.
Vuković kaže da ljudi sa kojima je razgovarao u bezbjednosno informativnoj agenciji poznaju društveno političke prilike u Crnoj Gori do detalja.
- Na momente sam imao utisak da sam u ANB-u a ne u BIA. Pomislio sam da bi možda bilo dobro da ANB vlada situacijom u mjeri u kojoj &nbsp;to čine njihove srpske kolege. Kažem to na osnovu nekih detalja koje sam tamo čuo. A zašto sam ih čuo to je pravo pitanje. Vjerovatno da me impresioniraju ili uplaše. Ali to nije urodilo plodom.
On je dodao i da su to ljudi koji se vrlo ozbiljno bave poslom u tom dijelu.&nbsp;
- Tu su pominjani lokalani izbori, nosioci lista, istraživanje javnog mnjenja... imaju sve podatke. Jedan on njih je porijeklom iz Crne Gore i poručio mi je da oni vode računa o interesima svih Srba u regionu. Rekao sam im da što manje budu vodili brige o Srbima u regionu, to će tim Srbima biti bolje. Tamo gdje ih je Srbija štitila tamo njih više nema - kazao je Vuković.
Komentarišući objavu šefa poslaničkog kluba PES-a Vasilija Čarapića koji je poručio da je hapšenje poslanika Skupštine i univerzitetskog profesora, providna partija “ping – ponga” između Đukanovića i Zvaničnog Beograda, potpredsjednik DPS-a kaže da je Čarapić “naš Ćaci”.
- Znamo u šta se izrodila politička karijera tog mladog čovjeka. Takve ću u narednom periodu označiti kao crnogorske Ćacije - kazao je gost DRV.
<h2>Dio vladajuće koalicije u narednom periodu vršiće pritisak na Spajića ili će pokušati da sruši politički sporazum vlasti i opozicije</h2>
Sa Vukovićem su u DRV govorili i o dogovoru vlasti i opozicije o zajedničkom obraćanju Venecijanskoj komisiji povodom spornog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.&nbsp;
Podsjećamo na sastanku je postignuta i saglasnost da se, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, ne otvaraju pitanja koja dijele javnost, poput dvojnog državljanstva i službenog jezika, na kojima insistira NSD i DNP.
Govoreći o tome da dio parlamentarne većine nameće interpretira sporazum kao dogovor PES-a sa DPS-om kao i da to nije sporazum vlasti i opozicije, Vuković kaže će taj dio vladajuće koalicije u narednom periodu vršiti pritisak na Spajića ili će pokušavati da sruši taj politički sporazum.
- Pobjeda ideje evropske Crne Gore je poraz Mandića, Kneževića i Vučića. Oni su svjesni da je najvažniji politički prilog upravo naš EU put. Očekujte razne destruktivne manevre - poručuje Vuković.
I iz URE su reagovali stavom da ih sporazum postignut u subotu veče, uz posredovanje ambasadora EU Satlera ne obavezuje. Lider URE Dritan Abazović je ranije kazao da se "nešto iza brda valja" u pregovorima PES i DPS.
Na pitanje kakvu igru igra Dritan Abazović, s obizorm na to da URA nije učestvovala u razgovorima Vuković odgovara:
- On se u ovom dijelu samo isključio. Pouzdano znam da je Danijel Živković pokušavao da stupi u kontakt sa njim. Vjerovatno je Abazović procijenio da mu je to način da se predstavi kao jedina prava opozicija u Crnoj Gori. Sklon sam da mislim da tu postoje i drugi politički motivi. Znam ljude iz URE koji misle identično kao i mi ali je očigledno da Abazović ima neke druge motive koji dolaze do izražaja kada dođu situacije stani-pani - poručio je Vuković, aludirajući na ranije pominjane kontakte lidera GP URA sa Markom Parezanovićem, visokopozicioniranim službenikom BIA-e, zaduženim za djelovanje u Crnoj Gori.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman kazao je u intervjuu Vijestima da bi bi Skupština Crna Gore trebalo rezolucijom o Dubrovniku da osudi taj zločin i da bi to bio dobar gest prema Hrvatskoj.&nbsp;
Vuković navodi da razumije zašto to Grlić Radman sugeriše ali misli da je takvih i sličnih rezolucija, sa izuzetkom rezolucije o Srebrenici, bilo previše kao i da se koriste za dnevno političe svrhe.
- Uskopartijski posmatrano, nama bi to išlo u korist budući da mi nemamo problem sa tim a da bi se vjerovatno otvorile nove pukotine u vladajućoj koaliciji odmah bih vam kazao da je to sjajna ideja. Ne znam da li kolege iz PES-a imaju toliko političke snage a koliko imaju vidjećemo na postupanju premijera Spajića u odnosu na političke pritiske kojima će biti izložen u narednom periodu - kazao je Vuković.

Vuković: Na momente sam imao utisak da sam u ANB-u a ne u BIA, Abazović nije učestvovao u razgovorima vlasti i opozicije jer ima druge motive

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine - Vojvođani Bojan Kostreš najoštrije je osudio privođenje potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković u Srbiji poručujući da je takvim postupkom režim Aleksandra Vučića dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana.
- Vuković je kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri riječi: uvijek uz studente! Protivzakonitim privođenjem prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim je pokazao ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere u cilju očuvanja vlasti - ocijenio je Kostreš.
On je pozvao Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Bjelorusiju.
- Jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko - podvukao je on.
Demokratska Srbija ima, kaže, on prijatelje u susjedstvu.
- Njihova podrška nam puno znači i uvijek ćemo ih dočekivati raširenih ruku - naveo je Kostreš.
Vuković je, inače, u Beogradu boravio sa partnerkom koja je obavila zakazanu ljekarsku intervenciju - a oko 13 sati, u subotu, kada su izlazili iz hotela „Hilton“ prišao im je čovjek koji se predstavio kao agent BIA-e i obavijestio potpredsjednika DPS-a da mora biti privreden na informatovni razgovor. Vuković je noć prije na društvenim mrežama objavio kratak video snimak sa dočeka studenata u kojem je napisao kratku poruku „Uvijek uz studente (live from BG) #pumpaj“.
To su mediji pod kontrolom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića iskoristili za plasiranje narativa kako je u proteste u Srbiji umiješana crnogorska obavještajna služba, ali i kriminalni klanovi.&nbsp;
Presuđeni ratni zločinac i nekadašanji lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj &nbsp;na televiziji Pink kazao kako se u Beogradu okupljaju najveći srpski neprijatelji, te fabrikovao informaciju kako je Vuković viđen u napadu "na progresivne i savjesne studente".
- Možete sad zamisliti koliko je još crnogorskih kriminalaca došlo iz Crne Gore sa njim - kazao je Šešelj.i dodao da "banda iz Crne Gore, iz Republike Srpske, iz Federacije i banda iz Hrvatske..." treba da budu unutrašnja snaga protesta koja će izazvati ubistvo ili neko teško ranjavanje, kako niko nasilje više ne bi mogao da zaustavi.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović je na dan privođenja Vukovića, u 14.22 sati, obmanuo crnogorsku javnost kada je saopštio da je on na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori.
- U razgovoru s uvaženim kolegom Markom Đurićem informisan sam da je poslanik Skupštine Crne Gore, g-din Ivan Vuković, na slobodi i da je na putu ka Crnoj Gori - &nbsp;napisao je Ivanović kratko na X-u.
No, ispostavilo se da ta informacija bila tačna, te da je Vuković, prema pouzdanim informacijama Portala ETV proveo još nekoliko sati u stanici BIA-e na Savskom vencu.

Kostreš: Privođenjem Vukovića režim Vučića se još jednom potvrdio kao ključni faktor destabilizacije na Zapadnom Balkanu

Advokat Aleksandar Olenik kaže da je privođenje poslanika demokratske partije socijalista Ivana Vukovića politički hir i osveta odlazećeg režima Aleksandra Vučića. To što je Vuković objavio na društvenim mrežama prikazuje, kako kaže, razvlašćivanje Aleksandra Vučića.
- Mislim da je to nešto što je na jedan nepametan način iziritiralo sadašnji režim u Beogradu - kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Advokata Olenika su angažovali prijatelji i rodbina poslanika u crnogorskoj Skupštini i potpredsjednika DPS-a Ivana Vukovića malo prije početka protesta u Beogradu. Tada je i otišao u policijsku stanicu u opštini Savski venac.&nbsp;
- Tamo mi nijesu dozvolili da se vidim sa gospodinom Vukovićem, niti su mi dali informaciju da je tamo. Nezvanično, preko svojih kanala, uspio sam da saznam da on jeste u zgradi, odnosno u jednoj od kancelarija BIA-e u policijskoj stanici Savski venac, ali oni su prosto odbijali da mi daju bilo kakvu informaciju i bilo kakav kontakt sa njim, tako da se može reći da ga je BIA prosto kidnapovala u Beogradu, držala jedno 4, 5 sati u svojim prostorijama, u stanici Savski venac, i nakon toga su ga sproveli do aerodroma i deportovali - ispričao je on Televiziji E.&nbsp;
Jedino što je Vuković uradio, kaže Olenik, je da je juče, kada su studenti došli i kada su dočekani pred više desetina hiljada Beograđana, kao i milion drugih građana ne samo Srbije već iz cijelog regiona, objavio na društvenim mrežama snimak dočeka. Sve što se desilo Vukoviću je, kako kaže, demonstriranje primitivne i ulične sile.
- Hotel gospodina Vukovića je blizu Slavije. Tu su sinoć dočekani studenti. On je, kao svi ljudi koji su se našli na Slaviji, snimio to svojim mobilnim telefonom i objavio na društvenim mrežama. Apsolutno nije postojao ni jedan jedini razlog za bilo kakvu reakciju bilo kog državnog organa Republike Srbije, jer da je postojao morali su milione nas iz Srbije, Crne Gore, Bosne, sve su morali da nas privedu, jer smo svi mi kačili te iste slike sa dočeka studenata, tako da ne postoji razlog i u pitanju je osveta - istakao je Olenik.
Osvrćući se na izjave osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja koji je javno osuđivao to što je Vuković u Beogradu, Olenik podsjeća da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najbolji Šešeljev učenik. Kaže i da dok god nacionalistička politika bude dominantna u Srbiji neće se promijeniti sistem.
- Danas imamo više stotina hiljada ljudi u Beogradu koji su se pobunili protiv takvog nacionalističkog sistema, i to su ti isti ljudi koje je gospodin Vuković slikao i koje je okačio na društvenim mrežama, tako da možemo reći da je ovo jedna terminalna krajnja faza ovog dubokog nacionalističkog šešeljevskog sistema vlasti u Srbiji - naglasio je Olenik.
Vjeruje da studenti mogu mnogo toga, ali ne sami. Ali, oni to i nijesu, dodaje on, &nbsp;jer su danas na ulicama Beograda bili građani iz cijele Srbije.
- Ovo je najveći miting ikada, ne u novijoj istoriji, nikada ovoliko ljudi nije bilo na jednom mjestu, pogotovu u Beogradu. Po brojnosti 5.oktobar 2000.godine ne može da se poredi s ovim, ovo je višestruko veći broj ljudi, na većoj teritoriji, kroz cijeli Beograd, a ne samo u jednoj tački. Sada imamo tu jednu situaciji da su građani u ogromnoj mjeri podržali studente, i prosto je jasno da sadašnja vlast nema više legitimitet da predstavlja ni Republiku Srbiju, ni građane Srbije, i pitanje je samo dana kada će morati da prihvate tu životnu činjenicu kao realnost - zaključio je Olenik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F82vXrif-WvU%3Fsi%3DRYh_uYhWF2-w8WXc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Olenik: Hapšenje Ivana Vukovića su posljednji trzaji jedne nakaradne ideologije

Imam prijatelje u Srbiji. Prijatelj sam sa Vučićem i Vučevićem ali imam i prijatelje iz opozicije. Valjda imam više prava da komentarišem situaciju u Srbiji od Ivana Vukovića. Mislim da podrška koju je dao Vuković nije bila prava i umjesna. Što bi rekao Rajko Rajković, naš intelektualac, on kada je bio na specijalizaciji, taj univerzitet je pravio proteste protiv Vlade. On je želio da pomogne ali mu je dekan skrenuo pažnju da on ne može da učestvuje jer nije dio tog društva, kazao je Andrija Mandić za TV Prva odgovarajući na pitanje kako komentariše privođenje u Beogradu poslanika DPS-a Ivana Vukovića .
On je kazao da bi ovo bilo slično kao da je on podržao Plenkovića ili Milanovića – a niko se toj podršci ne bi radovao!
- Postoje neke stvari koje su prikladne i umjesne a neke koje su neumjesne. To je bilo neodgovorno. Znate da sam proglašen za nepoželjnu osobu u Hrvatskoj a nisam kročio u Hrvatsku niti sam se miješao u njihove unutrašnje stvari. Određivali smo se prema nečemu gdje su stradali mnogi ljudi. Zamislite da sam uradio ovo kao što žele da urade ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda poput Ivana Vukovića… - kazao je Mandić.

Mandić o privođenju Vukovića: Podrška koju je dao Vuković nije bila prava i umjesna

Dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, privedeni su u Sud za prekršaje u Podgorici. Nakon saslušanja dvojice privedenih, izjave će pred sudijom dati i &nbsp;Ivana Pajović ispred NVO Centar za građanska prava koji je sinoć podnio prijavu i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285" data-rendition-name="original" width="778" height="1599" loading="lazy" alt="Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela"> <figcaption>Provokatori sa Kruševog ždrijela stižu u Sud za prekršaje(Photo: Portal ETV/DM)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, protiv dvojice muškaraca su sinoć predstavnici &nbsp;NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama đrtava masakara na Cetinju, podnijeli krivičnu prijavu cetinjskoj policiji. Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu. - Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi. Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili. - Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

Sjednica u Skupštini Glavnog grada, prema riječima odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Stefana Ćulafića, bila je ništa drugo do kakofonija duvačkog orkestra. On smatra da je, iako je prošle godine došlo do promjene dirigenta, ansambl ostao isti, a svi članovi orkestra su amateri.
- Simfonija u Skupštini bila je jedna kakofonija duvačkog orkestra, koji je u odnosu na prošlu godinu samo promijenio dirigenta. Ansambl je ostao isti, i strah me da će, pošto su u tom ansamblu svi amateri, dirigent na kraju ostati sam na pozornici- izjavio je Ćulafić u gostovanju u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, kada se pročita samo prvi dio Izvještaja o radu prethodne gradonačelnice Podgorice, Olivere Injac, za prošlu godinu, stiče se dojam da je sve, kako je navedeno, „bajno i sjajno”. Međutim, Ćulafić tvrdi da se u suštini otkriva potpuno suprotan scenario.
- Ja sam danas i u Skupštini Glavnog grada kazao da mi se čini da je ta simfonija bila jedna kakofonija duvačkog orkestra, koji je u odnosu na prošlu godinu samo promijenio dirigenta, da je ansambl ostao isti i da me strah da će, pošto su u tom ansamblu svi amateri, dirigent na kraju sam ostati na pozornici. Naravno, govorim metaforički, ali kada uđete u suštinu samog dokumenta i kada uđete u te rezultate i bilanse preduzeća, onda shvatite koliko je stanje ozbiljno u Glavnom gradu- rekao je Ćulafić.
On je dodao da su opozicioni odbornici tokom desetočasovne rasprave pokušali da ukažu na ozbiljne nelogičnosti koje bi građani Podgorice trebali da znaju.
- Mi smo i juče, u jednoj desetočasovnoj raspravi gotovo, a i danas u raspravi, koja možda još uvijek traje, pokušavali da ukažemo na neke osnovne stvari i osnovne nelogičnosti koje građani Podgorice trebaju da znaju- istakao je Ćulafić.
Govoreći o aktuelnom gradonačelniku Podgorice, Saši Mujoviću, Ćulafić smatra da će on ostati upamćen po predlogu za povećanje cijena usluga skupljanja i deponovanja otpada za 40 odsto, ali i po tome što je početkom godine povećana cijena vode za isto toliko.
- Sadašnji gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, ostaće upamćen po tome što je predložio povećanje cijena skupljanja i deponovanja otpada za 40 posto, a na početku godine je povećana i cijena vode za 40 odsto- rekao je Ćulafić.
On je takođe napomenuo da su direktori preduzeća u Glavnom gradu tek predstavili programe za ovu godinu, iako je već prošla polovina godine.
- To je sa jednog aspekta veoma problematično zato što se planirana uvećanja prihoda pojedinih preduzeća za ovih pola godine nijesu ostvarila. Mi tek treba da donesemo odluke u Skupštini da bi se ti prihodi realizovali. Imate jednu polovinu godine koja je izgubljena i ti se prihodi, koji su planirani, sasvim sigurno neće realizovati- &nbsp;objasnio je Ćulafić.
On je takođe istakao zabrinjavajući trend zapošljavanja u Glavnom gradu. Tokom prošle godine, prema njegovim podacima, broj novih zaposlenih u službama Glavnog grada bio je gotovo 300, a iznos koji je potrošen na njihove plate premašio je 3 miliona eura.
- Ono što je takođe bilo upečatljivo jeste da smo u prošloj godini evidentirali gotovo 300 novih zaposlenih u službama Glavnog grada i da preko 3 miliona eura više ide na zarade tih zaposlenih. To su isključivo ugovori o djelu, to su isključivo partijska zapošljavanja, isključivo nepotizam rođački i partijski u brojnim preduzećima u Glavnom gradu- zaključio je Ćulafić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLlKJJcK6Hz0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćulafić: Simfonija u Skupštini Glavnog grada- Kakofonija duvačkog orkestra

U Poljskoj su jutros počeli izbori za predsjednika države, prvi krug, u kome 28,9 miliona registrovanih birača glasa da li će dati podršku Vladi premijera Donalda Tuska da obnovi nezavisnost pravosudja i medija, kazni korupciju prethodne vlasti i učvrsti evropska savezništva umjesto slijepog oslanjanja na SAD, ili će to zaustaviti novi predsjednik, ako izaberu konzervativnog predsjednika.
Na 32.143 birališta, od toga 511 u inostranstvu i pet na brodovima, Poljaci do 21 sat biraju danas između 13 kandidata, a ukoliko niko od njih ne osvoji preko 50 odsto glasova dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug za 14 dana.
Posljednje ankete raspoloženja birača predviđaju sigurni drugi krug jer se prednost favorita, omiljenog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog istopila sa početnih 10 do 12 procenata pred glavnim rivalom, direktorom Instituta pamćenja naroda Karolom Navrockim, kandidatom poljskih konzervativaca, iz aprila na sadašnjih svega pet do šest odsto.
U izbornu trku bi eventualno mogao da se umiješa i kandidat radikalnih nacionalista Slavomir Mencen koji igra otvoreno na kartu ksenofobije i antiukrajinskih raspoloženja, obećava potpunu zabranu abortusa a predstavlja se kao mlada dinamična snaga protiv establišmenta iz obije glavne stranke Građanske platforme premijera Donalda Tuska i konzervativnih nacionalista, Prava i Pravde bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog.
Pitanje bezbjednosti i odbrane od eventualnog napada ili hibridnog rata Rusije ovog puta nije tema kampanje, a poljski premijer Tusk učinio je mnogo da preotme konzervativcima i ekstremističkoj desnici narativ koji za političku dobit zloupotrebljava strahove Poljaka, kao što je odnos prema izbjeglicama i imigrantima, antiukrajinska raspoloženja i strah da će ukrajinske namirnice ugroziti poljsko selo.
Apelima na Poljake da glasaju u što većem broju obratili su se u završnici kampanje i premijer Donald Tusk i predsjednik Andžej Duda sa istim argumentom, da se ovog puta ne bira samo šef države, već sa ruskom agresijom u Ukrajini i vrhovni komandat oružanih snaga, ali prije svega pravac kojim će ići dalje Poljska.
Premijer apeluje da Poljaci kao i na parlamentarnim izborima 2023. godine podrže obnavljanje pravne države, što trenutno ide mučno, sve dok je na čelu Poljske predsjednik iz opozicije i stavlja veto na sve zakone, ili ih šalje Ustavnom sudu koji kontroliše prethodna vlast.
Predsjednik apeluje da Poljaci izaberu predsjednika koji će očuvati sve one reforme osam godina vlasti konzervativnih nacionalista Jaroslava Kačinjskog, zbog čijih je autoritarnih elemenata, institucija i medija stavljenih pod kontrolu vlasti i ugrožene nezavisnosti pravosuđa, Poljska godinama bila u sporu sa Evropskom unijom i bila su joj zamrznuta sredstva iz dijela fondova.
Navrocki obećava da će ako ga Poljaci izaberu zajedno sa istomišljenicima, poput madjarskog premijera Viktora Orbana ili rumunskih nacionalista po ugledu na Trampov pokret MAGA u SAD i metodama ove američke administracije, promijeniti Evropsku uniju pod parolom MEGA (Make Europe Great Again), učinimo Evropu ponovo velikom.
Stranka Pravo i Pravda uspjela je početkom maja da obezbijedi makar sliku svog kandidata sa Trampom u Bijeloj kući i širi priču da mu je Tramp rekao "pobijedićeš" a takodje i kurtoazno pozdravljanje od desetak sekundi sa američkim zvaničnicima na nekom prijemu, recimo sa šefom Stejt departmenta Markom Rubiom, prikazuje kao važne razgovore.
Prvu prognozu ishoda poljske televizije objaviće odmah nakon zatvaranja birališta a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak.

Poljska: Danas prvi krug predsjedničkih izbora

Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan danas će doći zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp;
Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodiće premijer Milojko Spajić.
 
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
 
Američku delegaciju predvodiće potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Evharistijska proslava počeće danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Danas inauguracija pape Lava XIV

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: ivan-vukovic