Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Važna poruka jedinstva iz Skupštine Crne Gore, napisao je na Iks mreži ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler povodom današnjeg predstavljanja Rezolucije o evropskim integracijama u Parlamentu.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković je danas ranije <a href="https://x.com/pg_citizen/status/2001275690046431600?s=20">istakao </a>da je ponosan na činjenicu da je svaki član/ica ovog Odbora potpisom podržao/la prijedlog, te da domaćoj i međunarodnoj javnosti šalju poruku evropskog jedinstva Crne Gore.
- Proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa i ohrabrujuće je vidjeti da su predstavnici sa svih strana političkog spektra to prepoznali podrškom Rezoluciji o EU integraciji Crne Gore - dodao je Satler.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F2001338628421959995%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković i poslanik PES-a Jovan Subotić predstavili su Rezoluciju o evropskim integracijama danas u Skupštini, a kako su istakli, potpisnici su svi članovi skupštinskog odbora.
- Abraham Linkoln je kazao kako kuća podijeljena protiv sebe ne može postojati. Istorijski cilj Crne Gore je ulazak u EU, a to se ne može postići bez jedinstva. Mi članovi Obora za evropske integracije predstavili smo prijedlog rezolucije koji je plod zajedničkog rada- naveo je Vuković.
Kako je dodao, rezolucija napominje da je ulazak Crne Gore u EU najvažniji strateški cilj.
- Ulazak će pretpostaviti prosperitet Crne Gore. Skupština odražava spremnost da se završe pregovori do kraja 2026. godine i da se koriste svi institucionalni kapaciteti i koordinacija sa drugim insititucijama- poručio &nbsp;je Vuković na pres konferenciji.
Dodao je da se nada predanom radu Skupštine.
- Ono što nas spaja, nekada je više nego što izgleda- zaključio je.
Jovan Subotić je izrazio zahvalnost Odboru na ovoj Rezoluciji.
- Ovo treba da nas okuplja i ubuduće. Da bude bolje svima - poričio je on.
<h2>Vuković: Mađarska podržava Crnu Goru, očekujemo da to pokažu&nbsp;</h2>
 
Odgovarajući na pitanja novinara, Vuković je kazao da rezolucija dolazi dva dana nakon potvrde da ćemo zatvoriti pet poglavlja.
- To je potvrda da se krećemo u dobrom pravcu. Želim da čestitam svima koji su odblokirali proces u kontaktu sa Francuskom, uključujuci i predsjednika Crne Gore- naveo je Vuković.
Komentarišući odluku Mađarske da blokira zaključke Savjeta EU za spoljne poslove, on je kazao da ta zemlja podržava proširenje i naš put ka EU.
- Ipak, ne podržavaju stavove EU oko Ukrajine, to je poznato od ranije. Ipak, očekujemo njihovu podršku kada to bude najpotrebnije- zaključio je Vuković.

Vuković i Subotić predstavili Rezoluciju o evropskim integracijama

Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.
Cijelu Drugačiju radio vezu pogledajte na našem YouTube kanalu i na portalu Antene M.Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.

1250x600

Vuković u DRV: Ni da nam plate, ne bismo u ušli u ovu Vladu

Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.
To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Poslanik DPS-a Ivan Vuković demantovao je Nebojšu Vuksanovića, savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića, koji je ranije danas saopštio da je Milatović jedini crnogorski zvaničnik koji je komunicirao s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom povodom zatvaranja poglavlja 11 i 13. Kako je kazao, to je urađeno na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
- Prema pouzdanim informacijama iz Pariza i Brisela (kakva je bila i ona o inicijalnom protivljenju Francuske da zatvorimo 2 od 5 poglavlja), ovo nije tačno. Još manje je bitno- napisao je Vuković na mreži X.
On je istakao kako je važno da, kao država, završavamo posao.&nbsp;
- Lako ćemo za medalje- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000210471673028929&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Milatović nije jedini razgovarao sa Makronom, lako ćemo za medalje, bitno je završiti posao

Poznat kao čovjek od riječi (Sveti Vasilije mu je svjedok), Milan Knežević (DNP) nastavlja prljavu kampanju protiv mene po nalogu službi kojima, priznaje, ponosno služi - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković komentarišućiu to što je Knežević zatražio od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da iskontroliše ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1999512497905168615%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danima je lagao o ‘13 miliona erua plaćenih konsultantu’ - gradonačelnik i direktor ‘Vodovoda’ potvrdili su da se radi o otprilike 3 miliona. Lagao je i o tome da ‘niko nikada nije vidio ugovor’ - koji je, već 2,5 godine, u Vladi, Glavnom gradu i ‘Vodovodu’ - navodi Vuković u objavi.
Lagao je, dodaje on, o ‘polovnoj opremi’.
- Ista je proizvedena 2023. Lagao je o ‘kancerogenoj spalionici’ - desetine sličnih funkcionišu u najbogatijim evropskim državama. Umjesto što, dok brutalno manipuliše najintimnijim ljudskim osjećanjima, neiskreno ‘doziva’ Tužilaštvo da reaguje, pozivam g. Kneževića da podnese krivičnu prijavu protiv mene, kako bih ga mogao tužiti za lažno prijavljivanje - zaključuje Vuković.

Vuković: Pozivam Kneževića da podnese krivičnu protiv mene - da bih ga mogao tužiti za lažno prijavljivanje

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao završni dio sistema za tretman otpadnih voda na teritoriji Podgorice, već dugo je jedna od vrućih ekološko-političkih tema. Kako se bliži planirani početak radova na izgradnji postrojenja koje je planirano i projektovano u Botunu, strasti se iz dana u dan uzburkavaju, a mnoga pitanja i dalje su bez jasnog odgovora. Jedan od najkompetentnijih sagovornika na ovu temu, čovjek koji je jedan od potpisnika ugovora o izgradnji postrojenja i bivši gradonačelnik Ivan Vuković za Pobjedu je govorio o realizaciji jednog od najznačajnijih projekata u istoriji Podgorice.
- U junu 2022. godine, kao tadašnji gradonačelnik Podgorice, imao sam čast da budem jedan od potpisnika ugovora o izvođenju radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vrijednog 47,3 miliona eura. Taj momenat predstavljao je krunu dvodecenijskih napora usmjerenih na rješavanje najvećeg ekološkog problema u ovom dijelu Crne Gore. Podsjećam da se, svakodnevno, usljed ograničenih kapaciteta za obradu otpadnih voda u okviru postojećeg postrojenja, hiljade kubika neprerađenih fekalija izliva u Moraču i, dalje, u Skadarsko jezero.
Kao odgovor na taj izazov, u partnerstvu sa tadašnjom vladom, stvorili smo planske, projektne i finansijske pretpostavke za početak izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo finansijsku podršku za realizaciju projekta, u vidu povoljnog kredita od 35 miliona eura, dobili od renomirane KfW banke, u čijem vlasništvu Savezna Republika Njemačka učestvuje sa 80 odsto. Izuzetno sam ponosan i na to što smo uspjeli da zavrijedimo podršku Evropske unije koja je za ovaj projekat opredijelila čak 33 miliona eura bespovratne finansijske pomoći. Dodatni razlog za zadovoljstvo našeg tima predstavljao je izbor stručnog konsultanta za sprovođenje projekta, renomirane njemačke kompanije ,,Fichtner Water and Transport GmbH“, sa tradicijom dugom 103 godine i stotinama sličnih projekata realizovanih širom svijeta.
Uz njihovu podršku, tokom mandata gradske uprave na čijem čelu sam bio, realizovali smo dvije od četiri faze projekta – izgradnju više od 20 kilometara kanalizacione mreže u podgoričkim naseljima u kojima je prethodno nije bilo i izgradnju novog mosta u blizini postojećeg postrojenja, u čijem trupu se nalazi kolektorska cijev za prenos otpadnih voda s jedne na drugu obalu Morače. Završili smo i 90 odsto treće faze projekta, koja se odnosila na izgradnju glavnog kolektora od novog mosta do lokacije budućeg postrojenja.
Izgradnja samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom kanalizacionog mulja predstavlja četvrtu, tehnički i finansijski najzahtjevniju fazu projekta. Na međunarodnom tenderu organizovanom u skladu sa procedurama koje je definisala KfW banka, najpovoljniju ponudu za izradu glavnog projekta i izgradnju postrojenja dostavio je konzorcijum turskih kompanija Kuzu Grup i Alkatas. Kompanije posjeduju ogromno iskustvo u oblasti izgradnje i upravljanja sličnim sistemima, među kojima je i onaj u Istanbulu, koji opslužuje 16 miliona ljudi. Prije nekoliko mjeseci, Kuzu Grup je pobijedila na tenderu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (Mutlaa Wastewater Project) u Kuvajtu, vrijednom 488 miliona dolara.
Možete li da prokomentarišete neke aspekte tehničkih karakteristika opreme za PPOV (da li je riječ o opremi posljednje generacije, da li je tačno da ona može biti instalirana samo na predviđenoj lokaciji, kakav je uticaj spalionice koji mještani Zete najviše problematizuju…)?
VUKOVIĆ: Oprema za buduće postrojenje proizvedena je nakon okončanja tendera, u skladu sa karakteristikama predmetne lokacije i u skladu sa najvišim ekološkim standardima. Ovo je važno istaći, budući da su, u prethodnom periodu, u javnost plasirane dezinformacije o navodno polovnoj i tehnološki prevaziđenoj opremi koja će servisirati postrojenje.
Još jedna manipulacija s tim u vezi ticala se spalionice mulja, koja predstavlja sastavni dio projekta. Krajnje zlonamjerno, sa ciljem izazivanja panike među stanovnicima Botuna, pojedini politički akteri govorili su o tome da se spalionice nigdje više ne grade, da su čestice koje ispuštaju kancerogene i sl. Građana radi, kroz izgradnju spalionice rješava se problem odlaganja kanalizacionog mulja kakav, primjera radi, imamo na Primorju. Mulj sa tamošnjih postrojenja, nakon završetka tehnološkog procesa prečišćavanja vode, po pravilu se izvozi u Albaniju, što predstavlja finansijski i ekološki izazov. Spalionica koja će, u skladu sa najstrožim standardima zaštite životne sredine, funkcionisati u okviru budućeg podgoričkog postrojenja, omogućiće eliminaciju tog rizika i proizvodnju znatnih količina električne energije potrebne za rad cjelokupnog sistema.
Na kraju, lako dostupne statistike pokazuju da najveći broj spalionica kanalizacionog mulja i komunalnog otpada funkcioniše u najbogatijim evropskim državama – Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj... Štaviše, tokom nedavne posjete Kopenhagenu, koji godinama unazad, uz Beč, važi za grad sa najboljim kvalitetom života na svijetu, napravio sam i sa crnogorskim građanima podijelio fotografiju na kojoj se, u istom kadru, na manje od kilometra udaljenosti, vide čuvena zgrada kopenhaške opere i najveća spalionica smeća u tom dijelu Evrope, ,,Amager Bakke“.
Da zaključim, zaokruživanje izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, kakvih u Evropi trenutno ima gotovo 30.000, svrstava nas u red država koje, na ekološki održiv i društveno odgovoran način, štite životnu sredinu. Iako je, u ovom trenutku, ova tema predmet brojnih manipulacija motivisanih isključivo političkim razlozima, nemam nikakvu dilemu da ćemo, u godinama pred nama, u potpunosti razumjeti značaj ovog projekta i biti ponosni na to kako smo, kroz njegovu realizaciju, odgovorili jednom ozbiljnom izazovu.
Nedavno ste izjavili da bi u slučaju kašnjenja realizacije ovog projekta mogla nastupiti šteta po Glavni grad u iznosu od oko 70 miliona eura, dok aktuelni gradonačelnik Saša Mujović navodi da bi taj iznos mogao biti 177 miliona eura. Kako objašnjavate ovoliku razliku u procjenama štete po Glavni grad?
VUKOVIĆ: Moja ocjena se odnosila na zbirnu vrijednost pomenutog ugovora sa konzorcijumom turskih kompanija i granta Evropske unije. Kazao sam da se plašim da bi probijanje rokova za početak gradnje postrojenja moglo rezultirati odštetnim zahtjevom u vrijednosti ugovora (47,3 miliona eura) i gubitkom evropskog novca (33 miliona). O kom god iznosu da je riječ, nema nikakve dileme da bi to značilo finansijsku i reputacionu katastrofu za Podgoricu i Crnu Goru. Zapravo, teško je uopšte zamisliti da bi se moglo dogoditi nešto gore u državi koja ima ambiciju da, kroz koju godinu, postane dio Evropske unije. Vladavina prava, ozbiljnost državne administracije, investiciona klima i, ukupno gledano, pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU… sve to je trenutno na ispitu nakon kojeg, ukoliko ne položimo, plašim se da neće biti popravnog.
Sa današnje tačke gledišta, smatrate li da je kampanja povodom izgradnje sistema mogla biti vođena na neki drugi način, s obzirom na to da građani Botuna i Zete tvrde da se sve radilo mimo njih? Možete li podsjetiti što je bilo urađeno na tom planu, kakva je bila komunikaciona strategija...
VUKOVIĆ: Prvu studiju koja je prepoznala predmetnu lokaciju kao optimalnu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) uradila je još 2004. godine svjetski poznata francuska kompanija ,,Sogreah“. Studiju je finansirala Vlada Republike Francuske. Četiri godine kasnije, usvojen je DUP ,,Industrijska zona – KAP“ kojim je potvrđeno da će se postrojenje graditi na toj lokaciji. Poznato je da se planska dokumenta usvajaju uz prethodnu obavezu organizacije javne rasprave, što pobija tezu o tome da je nešto moglo biti urađeno bez znanja mještana Botuna. U aprilu 2011. godine, uz finansijsku podršku Evropske investicione banke, renomirana holandska kompanija ,,White Young Green Consultants“ izradila je novu studiju u cilju pripreme za realizaciju projekta upravljanja otpadnim vodama. U februaru 2014. godine, uz prethodnu javnu raspravu, usvojen je Prostorno-urbanistički plan (PUP) glavnog grada, kojim je potvrđena lokacija budućeg postrojenja. Sastavni dio plana predstavlja i Strateška studija uticaja na životnu sredinu.
Tokom 2017. godine, kao rezultat rada njemačkih i domaćih eksperata, usvojene su i javnosti predstavljene sljedeće studije koje tretiraju ovo pitanje: Ažurirana studija izvodljivosti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže, Podgorica, Predstudija izvodljivosti: postrojenje za spaljivanje kanalizacionog mulja, Podgorica, Izvještaj o analizi tla sa lokacije budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Podgorica i Analiza uticaja postrojenja za spaljivanje kanalizacionog mulja iz PPOV-a.
U decembru 2019. godine, nakon još jedne javne rasprave, usvojene su Izmjene i dopune DUP-a ,,Industrijska zona – KAP“. Lokacija za izgradnju postrojenja ostala je nepromijenjena.
Nakon političkih promjena 2020. godine, predstavnici mještana Botuna izvršili su pritisak na Vladu Zdravka Krivokapića kako bi se promijenila lokacija budućeg prečišćivača. Vladi su, tom prilikom, predložili dvije alternativne lokacije. Na njihovo insistiranje, tadašnji resorni ministar Ratko Mitrović formirao je stručnu komisiju od devet članova (od čega sedam inženjera) koja je imala zadatak da utvrdi opravdanost takvog zahtjeva. Na bazi detaljne studije naslovljene Analiza dokumenata u kojima je tretirana lokacija za prečišćavanje otpadnih voda iz Podgorice za period od 2004. do 2021, na osnovu 19 relevantnih kriterijuma, komisija je došla do zaključka da ,,lokacija za novo PPOV-a u Podgorici koja je predložena u DUP-u 'Industrijska zona – KAP' ima najviše bodova i da nijesu evidentirani ograničavajući faktori, dok lokacije predložene od strane mještana Botuna imaju manje bodova i ograničavajuće faktore koji mogu biti prepreka u realizaciji projekta“. U studiji se dalje navodi da „neki od ograničavajućih faktora mogu imati i eliminatorni karakter izgradnje PPOV-a na lokacijama predloženim od strane mještana Botuna u smislu izvodljivosti (tehničke, ekološke, ekonomske, kao i realizacije projekta sa aspekta zrelosti i vremenske dinamike)“. Ministarstvo je o rezultatima studije zvanično obavijestilo Vladu koja ih je, 11. juna 2001. godine, usvojila u formi Informacije o izgradnji sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda u Podgorici.
U septembru 2025. godine, Vlada Crne Gore usvojila je Izmjene i dopune PUP-a Podgorica. Tim krovnim dokumentom za buduće planiranje prostora u glavnom gradu potvrđena je lokacija budućeg postrojenja. Za njegovo usvajanje glasao je i jedan ministar iz redova Demokratske narodne partije (DNP).
Konačno, važno je istaći i to da su, u navedenom periodu, gradske vlasti imale stalnu komunikaciju sa predstavnicima mještana Botuna. Zahvaljujući tome, izlazilo se u susret njihovim zahtjevima, dominantno vezanim za unapređenje stanja infrastrukture u tom dijelu Podgorice (danas, Zete), uključujući i izgradnju 800.000 eura vrijednog podvožnjaka kojim je, kroz izmjene projekta Jugozapadne obilaznice, Botun dobio direktnu saobraćajnu vezu sa gradom. Osim toga, predstavnicima lokalne zajednice u više navrata je – bez uspjeha – nuđeno da, u društvu funkcionera Glavnog grada, obiđu neka od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u gradovima zapadne Evrope. U namjeri da im dodatno približim detalje pomenutog projekta i potencijalne benefite za Botun i ostatak Crne Gore, i sam sam bio u prilici da sa njima razgovaram, ili barem pokušam razgovarati, u zgradi Opštine.
Na osnovu navedenog, Vašim čitaocima ostavljam da sami prosude o tome šta su pravi motivi kampanje kojoj svjedočimo i koliko su utemeljene kritike onih koji tvrde da realizacija projekta izgradnje sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici nije dovoljno ozbiljno pripremljena i iskomunicirana sa zainteresovanom javnošću.
Kako komentarišete posljednje prijedloge Vlade koji bi trebalo da doprinesu rješavanju ove situacije?
VUKOVIĆ: Najprije treba konstatovati da je, od trenutka potpisivanja ugovora o izgradnji postrojenja, izgubljeno ozbiljno vrijeme. Siguran sam da se to moglo izbjeći da su se ova i prethodna gradska uprava konsultovale sa ljudima koji su, u ranijem periodu, omogućili realizaciju tog projekta. Nažalost, prevladala je druga politička logika, karakteristična za ove prostore, koja podrazumijeva potrebu da se, kako bi se gradilo nešto novo, ono prethodno obavezno poruši ili, barem, pokuša diskreditovati. U svakom slučaju, dvije i po godine kasnije, priča o tzv. kolektoru konačno je vraćena u realne okvire. I to je, po mom sudu, najvažnije.
U tom smislu, osim u dijelu koji se tiče ,,prava prvenstva“ kada je zapošljavanje u pitanju (nijesam siguran da li zakon dozvoljava nešto slično), incijative Vlade i, prethodno, gradonačelnika Mujovića prema mještanima Botuna djeluju mi veoma korektno. Posebno bih istakao važnost rješavanja, potencijalno, najvećeg ekološkog problema u Crnoj Gori – bazena crvenog mulja. Eventualna kontaminacija podzemnih voda, rijeke Morače i vodoizvorišta Bolje sestre proizvela bi ne samo prirodnu katastrofu, već i ekonomske posljedice teže i dugotrajnije od onih koje smo doživjeli kao posljedicu pandemije korona virusa. Pošto vremena za gubljenje više nemamo, iskreno se nadam da će razum prevladati i da će ljudi u Botunu razumjeti da će upravo oni imati najveću korist od realizacije planiranih projekata.&nbsp;
<h2>Tajnost ugovora</h2>
Koliko je za transparentnu realizaciju ovog procesa opterećujuća činjenica da jedan dio ugovornih strana odbija da obezbijedi uvid u kompletan ugovor? Da li ova činjenica podgrijava sumnje u javnosti gdje se tvrdi da je u procesu sklapanja ugovora isplaćena višemilionska suma za konsultantske usluge / provizije?
VUKOVIĆ: Najprije želim da istaknem da me raduje juče objavljena informacija da je postignuta saglasnost ugovornih strana o tome da se sadržina ugovora u cjelini učini javno dostupnom. Inače, kada je u pitanju forma navedenog ugovora, radi se o opštepoznatom međunarodnom standardu za razvojne finansijske institucije. Jedna od takvih institucija (pored Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke itd.) jeste i njemačka KfW, koja je definisala uslove pomenutog tendera. Taj standard podrazumijeva da se, nakon zaključivanja ovakvih ugovora, javnim učine njegove ključne odredbe, među kojima i iznos kredita, uslovi otplate (kamate i rokovi) i sl. Istovremeno, standard omogućava da se, u cilju zaštite intelektualne svojine i ostalih prava izvođača, kao povjerljive mogu označiti odredbe ugovora koje se tiču tehničkih karakteristika projekta, komercijalnih pregovaračkih elemenata i strateških informacija vezanih za projekat.
U tom smislu, dakle, ne postoji apsolutno ništa što odudara od uobičajene prakse kada se radi o projektima ove vrste. Štaviše, kopije ugovora o kojem je riječ sve vrijeme se nalaze u Glavnom gradu, Vladi Crne Gore (Ministarstvu finansija), Poreskoj upravi… Imajući u vidu tu okolnost, postaviću jedno, čini mi se, logično pitanje – ukoliko bi postojala sumnja da nešto s ugovorom nije kako treba, da li zaista neko misli da bi nadležni u pomenutim institucijama to krili od javnosti i od odgovornosti štitili mene, njihovog političkog suparnika?
Konačno, o kredibilitetu ljudi koji, neđeljama unazad, vode prljavu i, potencijalno, opasnu kampanju protiv mene, govore i tvrdnje o navodnih 13 miliona eura isplaćenih stručnom konsultantu, kompaniji „Fichtner“. Na jučerašnjoj konferenciji za medije, aktuelni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija, inače kadar Demokratske Crne Gore, kazao je da se ukupno radi o ,,nešto više od tri miliona eura“. Uostalom, sve ovo je lako provjerljivo, budući da se nijedan euro izvođaču i konsultantu ne može isplatiti bez prethodne saglasnosti Ministarstva finansija.
<h2>Ekologija ili politika</h2>
Koliko je, zapravo, briga za životnu sredinu ekološko, a koliko političko pitanje?
VUKOVIĆ: Plašim se da u Crnoj Gori postaje praksa da se pitanja iz domena zaštite prirode, koja bi morala biti stvar zajedničkog interesa cjelokupne društvene zajednice, brutalno i krajnje neodgovorno politizuju. O tome svjedoči i način na koji pojedini politički subjekti djeluju u odnosu na projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, odnosno na namjeru da se prošire kapaciteti deponije ,,Livade“. Umjesto da budemo zadovoljni zbog činjenice da smo stvorili pretpostavke da neke od najkrupnijih ekoloških problema rješavamo u maniru modernih evropskih država, mi gledamo i slušamo sitne političke profitere kako šire dezinformacije, manipulišu osjećanjima ljudi i svjesno podižu tenzije. Uostalom, samo pokušajte da, u racionalnim kategorijama, nekome ,,sa strane“ objasnite kako je, od modernog prečišćivača otpadnih voda sličnog onima koji postoje širom Evrope, za mještane nekog sela bolje da, u neposrednoj blizini kuća i imanja, imaju rijeku do te mjere kontaminiranu fekalijama da predstavlja septičku jamu na otvorenom. Jednako tako, zamislite reakciju sagovornika kog ubjeđujete da, umjesto na za to predviđenoj savremenoj deponiji, otpad treba odlagati u prirodi (jer alternative nema).&nbsp;

Vuković: Ozbiljnost državne administracije i pouzdanost Crne Gore kao potencijalne članice EU sada je na ispitu

Potpredsjednik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice, Ivan Vuković, saopštio je da je prethodna gradska administracija završila većinu aktivnosti na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naglašavajući da je posao od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i dalji razvoj Glavnog grada.
- Završili smo tri od četiri faze projekta. Izgrađeno je preko 20 kilometara kanalizacione mreže u dijelovima grada koji ranije nijesu bili pokriveni. Takođe, izgrađen je novi most u neposrednoj blizini postojećeg postrojenja i postavljena nova kolektorska cijev na lokaciji predviđenoj za izgradnju budućeg postrojenja - naveo je Vuković, ističući da je riječ o investicijama na koje je ponosan.
On precizira da je projekat imao snažnu finansijsku i tehničku podršku međunarodnih partnera.
- Obezbijedili smo kreditnu podršku njemačke razvojne KfW banke i 33 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije. Tehničku ekspertizu pružala je renomirana njemačka kompanija Fichtner, sa tradicijom dugom više od jednog vijeka. Izabran je i izvođač radova, čija je ponuda bila 45 miliona eura povoljnija od drugorangirane - poručio je Vuković.
Kako zaključuje, sve prethodno urađeno jasno potvrđuje da je projekat bio u punoj realizaciji i da je nova gradska uprava dobila, kako je rekao, „temeljno pripremljen i finansijski zatvoren posao od strateške važnosti za Podgoricu“.

Vuković: Mi smo završili tri faze projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i obezbijedili finansijsku konstrukciju

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra, 20. decembra, u zvaničnoj posjeti Republici Azerbejdžan, na poziv ministra vanjskih poslova te zemlje Džejhuna Bajramova.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, zvanična posjeta predstavlja konkretan izraz spremnosti Crne Gore za nastavak unapređenja bilateralne saradnje, jačanje institucionalnih veza i intenziviranje političkog dijaloga sa Azerbejdžanom.&nbsp;
Tokom boravka u Azerbejdžanu, ministar Ibrahimović će imati sastanke sa visokim zvaničnicima, što će biti prilika za dodatno osnaživanje odnosa u oblastima od obostranog interesa, sa posebnim fokusom na ekonomsku saradnju.

Ibrahimović u zvaničnoj posjeti Azerbejdžanu

Zaštita djece u vanrednim i kriznim situacijama mora biti sistemski integrisana u procjene rizika i planove reagovanja, poručeno je sa radionice održane u Podgorici, koju su organizovali Ministarstvo unutrašnjih poslova - Direktorat za zaštitu i spašavanje, Inicijativa za pripremljenost i prevenciju katastrofa u jugoistočnoj Evropi (DPPI SEE) i UNICEF, na temu „Analiza i procjena rizika za osjetljivu kategoriju – djecu i brza procjena potreba“. Na otvaranju radionice govorili su Miodrag Bešović, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, Mikele Mesina, regionalni savjetnik za vanredne situacije u kancelariji UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Rade Rajkovčevski, šef Sekretarijata DPPI SEE. Bešović je naglasio važnost i kompleksnost teme jer se radi o najranjivijoj grupi u svakoj krizi – o djeci.&nbsp; - Cilj nam je da pronađemo odgovore na brojna pitanja. Neka od njih su: da li smo dovoljno pažnje posvetili i na adekvatan način obradili ovu oblast u procjeni rizika od katastrofa; da li su naši planovi dovoljno jasni u procedurama zaštite ove najranjivije kategorije; da li smo dovoljno obučeni za operativne aktivnosti zaštite i spašavanja djece; da li su oni dovoljno edukovani za samopomoć i saradnju. Briga o djeci u zaštiti i spašavanju nije samo obaveza. To je moralni i profesionalni imperativ - istakao je Bešović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219121212_ece54aa70ad39b41b2601a3693cb8d51ae265f14862ea09d5b2a6142bc883658.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219121212_ece54aa70ad39b41b2601a3693cb8d51ae265f14862ea09d5b2a6142bc883658" data-rendition-name="original" width="1205" height="1600" loading="lazy" alt="Sa radionice"> <figcaption>Sa radionice(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Radionica je organizovana kao nastavak prve regionalne obuke u ovoj oblasti, sa ciljem daljeg jačanja kapaciteta država članica DPPI SEE za integrisanje pristupa prilagođenih djeci u analize i procjene rizika od katastrofa, kao i u brze procjene potreba. Događaj je okupio predstavnike institucija i službi nadležnih za zaštitu i spašavanje, kao i eksperte i praktičare UNICEF-a iz cijelog regiona. Kroz stručne prezentacije, moderirane diskusije i praktične grupne vježbe, učesnici su razmatrali ključne aspekte analize rizika sa pristupom prilagođenom djeci, uključujući specifične ranjivosti i kapacitete u kontekstu katastrofa, upotrebu indikatora prilagođenih za djecu, kao i primjenu ovih pristupa u planiranju pripravnosti, odgovora i oporavka. - Radionica je pružila vrijednu platformu za razmjenu iskustava i dobrih praksi na regionalnom nivou, doprinoseći unapređenju koordinacije između institucija i službi nadležnih za zaštitu i spašavanje i institucija koje se bave zaštitom djece. Takođe, potvrđena je kontinuirana saradnja između DPPI SEE i UNICEF-a u promociji inkluzivnih, na djecu usmjerenih i otpornih sistema upravljanja rizicima od katastrofa u jugoistočnoj Evropi, sa posebnim fokusom na zaštitu i dobrobit djece u slučaju katastrofa i kriznih situacija - saopšteno je iz MUP-a. Nakon održane radionice, upriličen je bilateralni susret generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodraga Bešovića i Mikelea Mesine regionalnog savjetnika za vanredne situacije u kancelariji UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju. Tokom sastanka, sagovornici su ocijenili da je dosadašnja saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i UNICEF-a bila kvalitetna, sadržajna i usmjerena ka unapređenju sistema zaštite i spašavanja, posebno u kontekstu zaštite djece u vanrednim situacijama. Poseban akcenat stavljen je na nastavak i dodatno unapređenje saradnje kroz konkretizovanje aktivnosti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, sa fokusom na potrebe i bezbjednost djece, kao jedne od najranjivijih kategorija stanovništva. Takođe, razmatrane su mogućnosti realizacije zajedničkih regionalnih projekata koji bi doprinijeli jačanju kapaciteta i razmjeni dobrih praksi u oblasti upravljanja rizicima od katastrofa. - Sagovornici su izrazili spremnost da i u narednom periodu nastave blisku saradnju, uz zajednički cilj jačanja otpornosti zajednica i unapređenja sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i regionu - poručeno je iz MUP-a.

Zaštita djece kao prioritet u krizama: Jačanje regionalnih kapaciteta za odgovor na katastrofe

Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Građani su počeli da se okupljaju na brdu Gorica u okviru skupa neformalne asocijacije slobodnih građana STEGA, na kom će obilježiti Dan oslobođenja Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111252_4c4378c27addb7c45c9862ce33c43e2f3e7c1448b9d8bbde1f5712ab88f5a61c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219111252_4c4378c27addb7c45c9862ce33c43e2f3e7c1448b9d8bbde1f5712ab88f5a61c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Početak je zakazan u 11 sati i 55 minuta na brdu Gorica kod spomenika Partizanu borcu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_e5bc21a15a4f2b57ef6dc494a396b218102dad61cc58cebd0229bc113df4e733.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121912128_e5bc21a15a4f2b57ef6dc494a396b218102dad61cc58cebd0229bc113df4e733" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111252_c0d20b922b4afc72f0ffa1ebfba9678094ad69069b4264ca086377090154a161.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251219111252_c0d20b922b4afc72f0ffa1ebfba9678094ad69069b4264ca086377090154a161" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEMIfHRBuMZY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Simbolično, kako je najavljeno, u 5 do 12 građanima će se obratiti novinar i publicista Danilo Daro Burzan, istoričarka Jadranka Selhanović, studentkinja političkih nauka Tamara Đurković i profesor istorije Igor Radulović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_ff7f47852efa37e78aa1a9e872cc13a935f3f3c0b448f61cc1fb403842d21c5c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251219111248_ff7f47852efa37e78aa1a9e872cc13a935f3f3c0b448f61cc1fb403842d21c5c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_ae5624c0181e934661595bcf76a60f14c17bf3ada64e5e7fae109bb4648371ef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121912128_ae5624c0181e934661595bcf76a60f14c17bf3ada64e5e7fae109bb4648371ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Vijenac na spomenik Partizanu borcu u ime asocijacije položiće akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111252_574ffcb94e445c3dfc778249242bafd9992d1d336c46bd710209a22a17d73c1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251219111252_574ffcb94e445c3dfc778249242bafd9992d1d336c46bd710209a22a17d73c1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_7bb1cfa49bd19e7195bcedbb55ab7db655d2b981c8e1701508f50154a7fd77b7.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251219111248_7bb1cfa49bd19e7195bcedbb55ab7db655d2b981c8e1701508f50154a7fd77b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_7c465be620d95b56f6f3ec47bc1347be8b8a90eb3f6e2a7cff98273ef6d8f701.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121912128_7c465be620d95b56f6f3ec47bc1347be8b8a90eb3f6e2a7cff98273ef6d8f701" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Nakon prigodnog programa, kako je najavljeno, govoriće reditelj Danilo Marunović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_7be0cc2d3a8836874d59251a55b6b6743c1c0af998e35a341019b399298518e9.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251219111248_7be0cc2d3a8836874d59251a55b6b6743c1c0af998e35a341019b399298518e9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - STEGA poziva sve građanke i građane da sa Gorice zajedno u 5 do 12 pošaljemo poruku da Crna Gora ni danas ne pristaje na represiju bilo koje vrste i da uzdignute glave ponosno stoji na crvenoj liniji odbrane slobodne riječi i slobodnih građana, antifašizma i temeljnih ljudskih prava, braneći time i uspomenu na crnogorske antifašiste i borce koji su nam prije 80 godina obezbijedili život, slobodu i državu. Pridružite se grupi od 35 procesuiranih građana i budite dio istorije, slobode i časti. Vidimo se u 5 do 12 na Gorici, na crvenoj liniji - istaknuto je u najavi protesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121912128_ba3a1a20df8282d9bb6307cbb71b4a246822584901f124459b14c447b05f7cd5.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025121912128_ba3a1a20df8282d9bb6307cbb71b4a246822584901f124459b14c447b05f7cd5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni na Gorici"> <figcaption>Okupljeni na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FxLQOqGerlR0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_4f003cf27c7d007e6a027e9435f41042a145948cc0a6ef6247e097fc341df645.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20251219111248_4f003cf27c7d007e6a027e9435f41042a145948cc0a6ef6247e097fc341df645" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_3896a59bf9e0d95cbf5a2d12d38cb268c78774b89635ed5ab83c2c6568ef4150.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20251219111248_3896a59bf9e0d95cbf5a2d12d38cb268c78774b89635ed5ab83c2c6568ef4150" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_db90fbb999df2c93d51dcee05984d279bb661d7e61e7484bffc62b0d51325b14.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20251219111248_db90fbb999df2c93d51dcee05984d279bb661d7e61e7484bffc62b0d51325b14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_ae4d599950c3ee6ee8132bee2ab82bb1eeea368c426e3b0bd8c299ba821ecf69.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="20251219111248_ae4d599950c3ee6ee8132bee2ab82bb1eeea368c426e3b0bd8c299ba821ecf69" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219111248_16591b52cd5844e729cf8cbb36e42d5c5a49bb6c7da8063cf8aad2e01848a532.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20251219111248_16591b52cd5844e729cf8cbb36e42d5c5a49bb6c7da8063cf8aad2e01848a532" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup na Gorici"> <figcaption>Skup na Gorici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWmloSXDl0Ew&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO, VIDEO) Počelo okupljanje na Gorici: Crna Gora ne pristaje na represiju

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: ivan-vukovic