EU želi Crnu Goru više nego što to želi njena vlast, dok maligni rusko-srpski uticaj intenzivira pritisak kako se približavamo završnici pregovora sa Unijom, poručio je u intervjuu portalu Standard, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković i upozorio da zemlja ulazi u najopasniju fazu političke i institucionalne destabilizacije od obnove nezavisnosti, a da je evropska perspektiva najugroženija upravo zbog djelovanja onih koji je formalno zagovaraju.
U analitičkom osvrtu na stanje u državi, Vuković je ocijenio da se Crna Gora danas brani više spolja nego iznutra, dok se domaća vlast, kako tvrdi, sve otvorenije udaljava od evropskih vrijednosti i standarda.
Potpredsjednik DPS-a se osvrnuo i na bezbjednosni sektor, za koji kaže da je doveden do tačke pucanja i konstatovao da se opozicija pokazala odgovornijom od vlasti u zaštiti evropskog kursa, građanskog identiteta i državnog dostojanstva.
Standard: Evropska komisija je objavila izvještaj o napretku Crne Gore u pregovorima sa EU, kako vi ocjenjujete izvještaj i da li vam se čini da nas Unija vuče i da uprkos pozitivnim ocjenama u najvažnijim segmentima Crna Gora i dalje kaska?
Vuković: Nedavno predstavljeni izvještaj Evropske komisije svjedoči o makar dvije stvari od značaja za političke procese u Crnoj Gori. Prvo, potpuno je jasno da, iz razloga koji dominantno imaju veze s aktuelnim geopolitičkim prilikama u Evropi, EK više želi da vidi Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU nego mnogi ljudi koji trenutno učestvuju u vršenju vlasti u našoj zemlji. O tome govori veoma pozitivan ton dokumenta i izrazito optimistične poruke koje su se, u povodu njegovog objavljivanja, mogle čuti iz Brisela. Siguran sam da entuzijazam i energija sa kojom naši evropski prijatelji prate Crnu Goru na integracionom putu ohrabruju svakoga ko vjeruje u evropske vrijednosti i bori se za evropsku budućnost naše države. I drugo, sve kritike Demokratske partije socijalista i ostatka parlamentarne opozicije u vezi sa lošim političkim praksama koje promoviše vladajuća koalicija, dobile su snažnu potvrdu u ocjenama EK. Neustavno penzionisanje sutkinje Ustavnog suda, pokušaji uspostavljanja političke kontrole nad bezbjednosnim sektorom, Centralnom bankom, regulatornim agencijama i Javnim servisom, neadekvatan odnos Vlade prema Parlamentu, verbalni napadi visokih državnih funkcionera na predstavnike medija i civilnog sektora – samo su neke od kritika Komisije na račun crnogorskih vlasti. Prevedeno na svima razumljiv jezik, iako kandidatura Crne Gore za članstvo u EU i dalje uživa snažnu podršku naših međunarodnih partnera, s ovakvim odnosom najvećeg dijela parlamentarne većine teško da se možemo nadati ostvarenju našeg evropskog sna.
Standard: Kako ocjenjujete aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori- imamo ozbiljna politička dešavanja za koja premijer tvrdi da su seoske priče i da je fokus na EU temama, dok Andrija Mandić i njegovi politički saborci sprovode agendu srpskog svijeta?
Vuković: Dvije godine od formiranja 44. vlade, političke prilike u Crnoj Gori djeluju baš onako kako smo i najavljivali u trenutku kada je pokret „Evropa sad“ za partnere odabrao političku poslugu Aleksandra Vučića, osvjedočene negatore crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta i zaklete neprijatelje građanskog identiteta Crne Gore i njene multietničke demokratije. Nekada na margini društveno-političkih procesa, ekstremno desni „Demokratski front“ pod drugim imenom danas predstavlja dominantnu političku snagu u okviru vladajuće koalicije. Kao rezultat toga, gotovo svakodnevno svjedočimo napadima na fundamentalne vrijednosti na kojima počiva moderna Crna Gora, zbog čega, kazao sam nedavno, ona gotovo ni po čemu ne djeluje kao država koja bi uskoro trebalo da uđe u Evropsku uniju. Umjesto da, u skladu sa proklamovanim političkim ciljevima njegovog pokreta i Vlade na čijem je čelu, pokuša stati na kraj političkoj destrukciji, premijer i lider PES-a relativizuje posljedice djelovanja svojih političkih saveznika. Da li tako pokušava da ih pacifikuje ili, pak, „čuva mir u kući“, svjestan da značajan broj funkcionera PES-a misli isto što i lideri nekadašnjeg DF-a, manje je važno.
Standard: Kako se DPS iz opozicionih klupa suprotstavlja pokušajima prekrajanja istorije i ataku na crnogorsku nezavisnost?
Vuković: Demokratska partija socijalista djeluje u skladu sa državnim i nacionalnim interesima Crne Gore, štiteći njen građanski karakter i doprineseći njenoj evropskoj budućnosti. Tokom posljednje dvije godine, od popisa stanovništva, preko IBAR zakona, do izborne reforme, DPS je dala izuzetno važan doprinos ostvarivanju najvažnijih političkih ciljeva naše države. Istovremeno, u Parlamentu i van njega, oštro smo se suprotstavljali pokušajima revizije slavne crnogorske istorije, gaženja našeg državnog dostojanstva i ugrožavanja našeg puta ka članstvu u EU. U tom pogledu, djelujući iz opozicije, DPS je demonstrirala značajno viši stepen državne odgovornosti od bilo koje od vladajućih partija u Crnoj Gori. Drago mi je da to prepoznaju i crnogorski građani, o čemu svjedoče istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da je, u odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine, podrška našoj partiji porasla sa 20% na 26% i da je, u ovom trenutku, DPS najjača politička snaga u našoj zemlji.
Standard: Ocjene stručnjaka su da se crnogorski bezbjednosni sistem nalazi u rasulu, kako vi gledate na aktuelni bezbjednosni sistem i da li je on postao alat za obračun sa političkim neistomišljenicima?
Vuković: Najprije treba konstatovati da ljudi koji su profesionalno vezani za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori u ogromnom broju rade izuzetno složene i, nerijetko, veoma rizične poslove. To zaslužuje poštovanje svakog odgovornog građanina Crne Gore koji vjeruje u principe vladavine prava i podržava borbu protiv negativnih društvenih fenomena, poput organizovanog kriminala i korupcije. Istovremeno, evidentno je da u ovom resoru puno toga ne funkcioniše kako treba. Nakon tragedije na Cetinju u kom je, u tom trenutku, bio prisutan izuzetno mali broj pripadnika Uprave policije, potom i brutalih egzekucija u centru Podgorice i na frekventnim saobraćajnicama širom Crne Gore, pa i u svjetlu načina na koji su zvanično komunicirani detalji nedavnog incidenta koji se dogodio na Zabjelu i onoga što je uslijedilo, ne čudi što mnogi naši građani osjećaju zabrinutost za sopstvenu bezbjednost. Ono što, pak, veoma čudi i što bi moralo da zabrine ukupnu javnost jeste način na koji, na javne upite i legitimne kritike, reaguju pojedini članovi Vlade i predstavnici bezbjednosnog sektora. Negirati pravo poslanika, javnih djelatnika, novinara i civilnih aktivista da ukazuju na eventualne propuste u radu bezbjednosnih organa, kriminalizovati kritički nastrojene pojedince i prijetiti svakome ko se usudi da javno progovori na ove teme, djeluje opasno i potpuno nespojivo s osnovnim principima na kojima počiva svako demokratsko društvo. Ako nemamo namjeru da od Crne Gore pravimo El Salvador, krajnje je vrijeme da se sa takvim autoritarnim praksama prekine i da, u duhu konstruktivne rasprave imanentne demokratskim društvima, počnemo da skupa tražimo rješenja za probleme koji opterećuju cjelokupnu društvenu zajednicu.
Standard: Insitut ostavke postoji svuda u demokratskom svijetu sem, čini se u Crnoj Gori, da li ćemo u mandatu ove Vlade po vašem mišljenju vidjeti da neko od nosilaca najvažnijih funkcija u državi podnese odgovornost?
Vuković: Nakon svega što smo doživjeli u Crnoj Gori tokom proteklih nekoliko godina, pretpostavljam da pitanje odgovornosti nosilaca važnih funkcija tretirate kao retoričko. Drugim riječima, valjda je svima jasno da ne postoji ništa što bi se još moglo dogoditi u našoj zemlji, a zbog čega bi neko na vlasti odlučio da odstupi sa pozicije. Doduše, imajući u vidu „akademske“ reference i radne biografije brojnih članova Vlade i visokih državnih funkcionera, možda se ne treba ni čuditi što je to tako. Da nijesu u politici, postavlja se pitanje šta bi ti ljudi uopšte radili i od čega bi živjeli. Zbog toga, dok naši politički protivnici tako često i pasionirano kritikuju period vlasti DPS-a i koalicionih partnera, ja ih pozivam da se prisjete primjera nekadašnjih ministara Miodraga-Boba Radunovića i Pavla Radulovića. Može se i tako kroz politiku i život.
Standard: Bezbjednosno tužilački aparat u prethodnom periodu iskorišten je od političkih strukura za progon slobodnih i nezavisnih medija sa ciljem da se ućutka kritička riječ, kako vi vidite djelovanje ovog aparata prema medijima u Crnoj Gori?
Vuković: Ono što sam prethodno kazao u vezi s odnosom prema djelovanju bezbjednosnog sektora važi i kada je u pitanju tužilačka organizacija. Imajući u vidu prirodu posla kojim se zaposleni u Tužilaštvu bave, jasno je koliku ličnu žrtvu podrazumijeva njihov profesionalni angažman. Uz to, u mladim i institucionalno nedovoljno razvijenim demokratijama, pa još i u malobrojnim zajednicama, kakva je crnogorska, stepen povjerenja građana u rad tužilaca u značajnoj mjeri utiče na ukupnu društvenu klimu. Iz tog razloga, njihova golema institucionalna moć predstavlja i posebnu obavezu u društvima poput našeg. Kritike koje su se, u posljednje vrijeme, mogle čuti iz redova parlamentarne opozicije na račun tužilačke organizacije, vezane su upravo za taj aspekt njenog rada. Dakle, one ne predstavljaju, kako se to maliciozno sugeriše, izraz želje da se državi odmogne na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo suprotno. Uostalom, sama DPS podnijela je, tokom posljednjih godina, nekoliko desetina krivičnih prijava različitim tužilaštvima. Ono što smatramo lošom praksom u ovom kontekstu odnosi se na nepostupanje nadležnih organa po tim prijavama. Uz to, uvjereni da to ne doprinosi vladavini prava u Crnoj Gori, kritikujemo i praksu koja podrazumijeva da se od privođenja osumnjičenih za vršenje krivičnih djela pravi medijski spektakl koji, nepovratno, urušava ugled i lično dostojanstvo tih ljudi. Konačno, kritikovali smo način na koji je, u jednoj od nedavno pokrenutih istraga, karakterisane i, nažalost, po ko zna koji put, protivno odredbama Zakona o državnom tužilaštvu, medijski eksploatisana privatna komunikacija opozicionih lidera, predstavnika kritički orijentisanih medija i civilnog društva. Na taj način, jednom broju ljudi učinjena je ozbiljna reputaciona šteta, dok je, u odnosu na političke procese u Crnoj Gori, istovremeno ostvaren određeni uticaj. Teško je uopšte zamisliti sličnu situaciju u bilo kojoj državi zapadne demokratije.
Standard: Svjedočimo konstantnom narušavanju dobrosusjednish odnosa Hrvatskom, koliko ponašanje crnogorskih zvaničnika može skupo da nas košta u procesu pristupanju sa EU i da li vidite prisustvo rusko-srpsko hibridnog djelovanja u cilju destabilizacije Zapadnog Balkana i Crne Gore?
Vuković: Tragovi malignog političkog uticaja u našoj zemlji vidljivi su na svakom koraku. Osnovni cilj nosilaca te aktivnosti, podstaknutih idejama ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma, jeste zaustavljanje procesa društvene emancipacije Crne Gore, kroz podrivanje vrjednosnog temelja na kojem počiva njen građanski identitet i multietnički sklad, ugrožavanje njene ekonomske održivosti i zaustavljanje njenog napretka na putu evropske integracije. Zato su nam se, primjera radi, tokom posljednjih godinu i po dana “dogodili” rezolucija o genocidu u Jasenovcu, ustavna kriza u decembru prošle godine, podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, nasilna eskalacija antiturskog raspoloženja širom Crne Gore i brojne druge situacije koje su za posljedicu imale destabilizaciju političkih prilika u zemlji. I, da nemamo dilemu, kako se budemo približavali kraju pristupnih pregovora s EU, politička destrukcija će se pojačavati. Imajući u vidu brojne izazove sa kojima se suočava u posljednje vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji na daljinskom upravljaču drži lidere nekoliko partija u Crnoj Gori, ne može sebi politički priuštiti uspjeh naše države na planu evropske integracije. Zato, kada je na regionalnom samitu održanom u Kotoru prošle godine govorio o tome da nijedna zemlja Zapadnog Balkana neće ući u Evropsku uniju prije Ukrajine, to nije bio trenutak političke epifanije, već jasan zadatak onima koji politički djeluju u Crnoj Gori, nažalost i u okviru struktura vladajuće koalicije. Iskreno se nadam da su predsjednik Vlade, oni koji u njeno ime nose proces evropske integracije, te najodgovorniji u bezbjednosnom sistemu naše države, svjesni te činjenice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Hibridni uticaj Srbije i Rusije sve intenzivniji uoči završne faze pregovora sa EU

Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.
- Istovremeno, na osnovu sadržine izvještaja i svega što smo imali priliku da vidimo u našoj zemlji tokom protekle godine, potpuno je jasno da Unija želi da vidi Crnu Goru kao 28. državu-članicu puno više nego određeni politički subjekti i brojni pojedinci koji danas čine njenu državnu vlast - kazao je Vuković.
Vuković je dodao i da, sa izuzetkom nekoliko ministarstava koja rade dobar posao na planu evropske integracije, ne postoji dovoljan stepen posvećenosti i koordinacije na nivou Vlade kada je riječ o našoj EU agendi.
- Osim toga, izvještaj daje za pravo brojnim ocjenama DPS-a i parlamentarne opozicije, počev od neustavnog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, netransparentnog rada Vlade i njenog neodgovornog odnosa prema Parlamentu, preko političkog uticaja vladajuće većine na bezbjednosni sektor, Javni servis, Regulatornu agenciju za energetiku i Agenciju za audovizuelne medijske usluge, sve do verbalnih napada visokih državnih funkcionera na medije i civilni sektor. I pored najbolje želje naših evropskih partnera, plašim se da, ukoliko se nastavi sa takvim praksama, nećemo iskoristiti istorijsku priliku koju još uvijek imamo, i postati prva naredna država EU - zaključio je Vuković.

Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da nije glasao za ukidanje bezviznog režima državljanima Turske, dodajući da su odnosi sa tom zemljom toliko snažni da ih nijedna odluka ne može ugroziti.
- To se isto odnosi na incident koji se desio. Odnosi su ukorijenjeni na iskrenim prijateljskim osnovama - rekao je Ibrahimović, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pitao je Ibrahimovića kako komentariše odiuku Vlade Crne Gore o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
Pitao je i kako je Ibrahimović glasao na Vladi kada je ova odluka bila na stolu.
- Ako ste se saglasili sa inicijativom premijera Milojka Spajića, uviđate razloge neophodnosti mjere, ako niste po svoj prilici mislite ono što misli većina nas u opoziciji.
Vuković je podsjetio da su tri državljanina Azerbejdžana učestvovala u incidentu na Zabjelu, a policija je prvu noć izašla sa informacijom da su u pitanju državljani Turske.
- Tragom te dezinformacije premijer je saopštio da će Vlada po hitnoj proceduri donijeti odluku o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. Ovo zvuči kao vic, ovo ne liči na ozbiljnu državu - konstatovao je Vuković, pitajući šta sad i ko će biti odgovoran za posljedice.
Pitao je Ibrahimovića i kako su protekli nedavni susreti u Istanbulu sa turskim zvaničnicima.
- Stvar je vrlo ozbiljna, ovo doživljavam kao najveću kompromitaciju državne politike u posljednjih nekoliko godina - naglasio je Vuković.
Ibrahimović je rekao da ni on, ni ministri iz Bošnjačke stranke nijesu glasali za odluku Vlade.
- Zvao sam i premijera i ministra unutrašnjih poslova i direktora policije. Tražilo se rješenje. Te noći smo svjedočili ksenofobiji, tu noć su nam poslali poruku da nešto ne radimo dobro ni vlast, ni opozicija, a da one snage koje ne podnose različitost i šire mržnju, ne podnose različitost i rade dobar posao za njihov interes, ali strašan za Crnu Goru - rekao je Ibrahimović.
Ministar je rekao da je pet dana kasnije boravio na globalnom forumu u Istanbulu, ističući da je počastvovan što je bio u pet zvanica.&nbsp;
- Kolega Hakan Fidan i ja smo dan nakon incidenta pokušali da ne dozvolimo da eskaliraju problemi, odnosno kako da ne ugrozimo tradicionalno dobre odnose. I ide nam dobro - istakao je Ibrahimović.
On tvrdi da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan snažno poslao poruku da želi da Crna Gora riješi pitanja i nastavi putem na kojem je ogromni prostor za svjetliju i bolju saradnju.
- Na osnovu moje posjete, ozbiljnosti turske diplomatije, dobrih odnosa mogu poslati dobru vijest - da ćemo i ovaj problem brzo riješiti. Optimista sam, a to podgrijavam i svim onim što sam imao na bilateralnom razgovoru u Istanbulu - poručio je Ibrahimović.
On očekuje da će nas nemila dešavanja naučiti mnogo čemu, prije svega da čuvamo prijateljstvo.
<h2>Huter: Ima li čojstva u Vladi?</h2>
- Ali isto tako, svi oni koji siju klicu ksenofobije i islamofobije moraju biti privedeni pravdi, a mi ostali moramo snažno prepoznati ko je to i vratiti Crnoj Gori sjaj koji ima, prije svega gostoprimstva, čojstva i junaštva. Onu noć ništa u Podgorici i drugim gradovima nije imalo, ne vidim čovjstvo i junaštvo u tome - rekao je Ibrahimović.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je dobacio sa svog mjesta pitanje: "A je li ga bilo u Vladi Crne Gore?".
Ibrahimović je odgovorio pitanjem hoće li on da dođe u Vladu.
- Ako mislite da će biti bolje - bujrum. Shvatiću da ste uznemireni, razumijem Vas - odgovorio je Ibrahimović.
<h2>Vuković: Sad ste Vi na potezu</h2>
Komentarišući odgovor Ibrahimovića, Vuković je rekao da je saglasan sa 95 odsto izrečenog, ali upozorava da je sad ministar na potezu.
- Očekujem od Vas da na prvoj sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti ljudi koji su manipulisali i svjesno podizali tenzije i zbog kojih je neko mogao da izgubi glavu u Crnoj Gori. Imidž Crne Gore je značajno narušen - stava je Vuković.
Plaši se, kako je rekao, da je ono što je Ibrahimović doživio u Istanbulu stvar ličnog uvažavanja, a ne odnosa prema zvaničnoj Crnoj Gori.
- Plašim se da bismo mogli brzo doći u situaciju kada će ogroman broj ljudi na svojoj koži osjetiti posljedice ove neodgovornosti. Nećemo dozvoliti da se priča završi na ovome - kazao je Vuković.

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Nijesam glasao za ukidanje bezviznog režima sa Turskom, brzo ćemo riješiti problem; Vuković: Na sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti

Potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore, Ivan Vuković, reagovao je na mreži X komentarišući političku situaciju u zemlji na polovini mandata aktuelne Vlade.
U svojoj objavi, Vuković je istakao da se situacija u zemlji razvija upravo onako kako je DPS predviđao nakon što je PES uključio nekadašnji DF u vlast.&nbsp;
On je podsjetio da, prema istraživanju CEDEM-a, podrška PES-u značajno opada, sa 25,5% na izborima 2023. godine, na sadašnjih 20,3%, dok ekstremna desnica bilježi snažan rast, sa 14,7% u 2023. na 23,5%.
Vuković je posebno istakao da DPS održava stabilan rejting, koji je trenutno za 20% viši nego na izborima 2023. godine, uprkos političkim pritiscima i izazovima sa kojima se suočava partija.

Vuković: Ulazak nekadašnjeg DF-a u vlast donio posljedice na koje smo upozoravali

Berlinski proces jedinstvena je platforma za politički dijalog između šest država Zapadnog Balkana i njihovih partnera, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković.&nbsp;
Iz Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori saopšteno je da je britanski parlament danas bio domaćin Parlamentarnog sastanka Berlinskog procesa, koji je okupio poslanike skupština država Zapadnog Balkana, Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i njemačkog Bundestaga.&nbsp;
Navodi se da je sastanak organizovan radi razgovora o tome kako skupštine mogu podržati prioritete Berlinskog procesa i unaprijediti evroatlantsku integraciju regiona.&nbsp;
Osim Vukovića, sastanku su u delegaciji Skupštine Crne Gore prisustvovali i potpredsjednica parlamenta, Zdenka Popović i poslanici Jevrosima Pejović i Vasilije Čarapić.
- Događaj, koji su organizovali Vestminsterska fondacija za demokratiju (WFD) i Britanska grupa Interparlamentarne unije (BGIPU), bio je posvećen trima tematskim oblastima od ključnog značaja za budućnost odnosa regiona s UK i Evropom: bezbjednost, migracije i ekonomski rast - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su učesnici su razgovarali o ulozi skupština u nadzoru nad sprovođenjem obaveza koje su vlade država Zapadnog Balkana preuzele u okviru Berlinskog procesa, kao i o načinima na koje se te obaveze mogu ostvariti kroz aktivno uključivanje predstavnika građana i jačanje međusobne saradnje u regionu.
&nbsp;Popović je istakla da forum, čiji je domaćin UK, pruža jedinstvenu priliku državama Zapadnog Balkana da ojačaju regionalnu saradnju i razmijene najbolju praksu u oblastima ekonomskog rasta i demokratskog upravljanja.&nbsp;
- Učešće u ovim diskusijama od suštinskog je značaja za naš zajednički napredak i dalju integraciju u Evropsku uniju - istakla je Popović.
Vuković je rekao da Berlinski proces predstavlja jedinstvenu platformu za politički dijalog između šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovih partnera, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo kao domaćina ove godine.&nbsp;
- Kroz direktan kontakt i sadržajnu razmjenu mišljenja o najvažnijim temama za naše građane, imamo priliku da trajno ostavimo iza sebe burnu prošlost regiona i stvorimo novu evropsku perspektivu demokratskog razvoja, ekonomskog napretka i boljeg života za sve - naglasio je Vuković.

Vuković: Berlinski proces jedinstvena platforma za dijalog država regiona i partnera

Poslanik DPS Crne Gore Ivan Vuković rekao je danas u parlamentu da skupštinski Odbor za evropske integracije predstavlja pozitivan primjer, ne samo po pitanju rada i posvećenosti, već i političke kulture. On je uputio izvinjenje zbog poruka koje su se ovih dana, prema tužilačkim dokumentima, mogle pročitati u javnosti.
Kako je naveo, odbor je pozitivan primjer političke kulture.
- Onoga što bi trebalo da bude putokaz i drugim organima, i djelovima državnog aparata, Skupštine i tako dalje. Zato koristim priliku da ljudima koje predstavljam u ovom institucionalnom kapacitetu predsjednika Odbora za EU integracije uputim izvinjenje zbog onoga što ste imali priliku da pročitate u medijima ovih dana. Ja sam rekao da ne mogu da potvrdim autentičnost toga što se tamo našlo, ali mogu li da zamislim da sam u nekom trenutku svoje političke karijere, pa pogotovom u tom periodu, znao u privatnoj komunikaciji upotrijebiti jezik koji je neprimjeren, mogu. Da li me to čini izuzetkom u ovoj našoj priči - pošteno rečeno, ne mislim - rekao je Vuković.
On je naveo da u različitim odnosima svi smo nekad nešto napisali ili izgovorili što nas ne bi naročito činilo ponosnim kada bi se javnost sa tim upoznala.
Kako je rekao, trudio se da na čelu odbora da dobar pimjer, a ono što se desilo ili je sugerisano, ne spada u tu kategoriju.

Vuković: Upućujem izvinjenje zbog poruka koje su se ovih dana mogle pročitati u javnosti

Demokratska partija socijalista (DPS) će večeras, skupom u Pljevljima u 18 sati, započeti seriju aktivnosti za borbu protiv urušavanja građanskog koncepta države Crne Gore.
Gostujući u emisiji Drugačija radio veza, na Anteni M, potpredsjednik ove stranke Ivan Vuković je kazao da će to biti mirni građanski skupovi koji imaju za cilj da pošalju poruku otpora svim anomalijama u društvu kojima, kako navodi, svakodnevno svjedočimo.
- Ideja je da se sa Stražice, sa tog važnog mjesta za antifašističku borbu ljudi tog kraja i cijele Crne Gore, pošalje poruka da nijesmo zaborili na to ko smo, nijesmo zaboravili na ono što dugujemo tim generacijama i da će se naša borba za slobodnu, građansku, antifašističku, sekularnu, evropsku Crnu Goru nastaviti - poručuje Vuković.&nbsp;
Vuković kaže da je akcija SDT-a opasan politički eksperiment, do sada neviđen napad na osnovna ljudska prava i slobode i dodaje da bi način na koji se kompletan slučaj interpretira i o detaljima obavještava javnost morao biti alarm za uzbunu za svakoga u Crnoj Gori. Uvodi se, dodaje, opasan presedan.
- Ja samo pozivam svakoga od nas da se zapita da sjutra neko dođe i kaže - dajte mi vaš mobilni telefon i dajte mi na uvid sve vase komunikacije i poruke, kakve bio bile društvene posljedice takve jedne akcije? Ja sam na današnji dan prilično siguran, da ne govorimo o političkim reperkusijama, da bi veliki broj brakova sjutra u Crnoj Gori bio razveden, da bi veliki broj kumstava bio raskinut, da bi prijateljstva pucala, da bi se porodice svađale - navodi Vuković.
Kaže da očekuje poziv nadležnog tužilaštva, na koji će se, dodaje, odazvati. Suština akcije SDT-a je, naglašava, da se pošalje poruka onima koji su, iz najbolje namjere, u nekom trenutku kritikovali rad državnih organa, da je to strogo zabranjeno i da se to kažnjava.
- Najjača kritika te vrste dolazila je od Demokratske partije socijalista i, nimalo slučajno po meni, ovom istragom smo, kao svjedoci, obuhvaćeni predsjednik naše partije odnosno lider opozicije i ja kao potpredsjednik. Još problematičniji je odnos prema medijima. Jer vi kada pogledate, na tom spisku su, manje više, svi mediji koji su kritički djelovali prema ekstremno negativnim političkim praksama u Crnoj Gori nakon 2020. godine, koji su se usudili da dignu glas protiv povampirenja fašizma, istorijskog revizionizma. Najmanji zajednički sadržalac u smislu identiteta, uređivačke politike tih medija je kritika vlasti. Znači, šalje se poruka nema kritike vlasti, nema kritike državnih organa, nema kritike Srpske crkve. Interesantno, ne znam zašto se Tužilaštvo bavi time - ističe Vuković.
Živimo, kaže, opasna vremena.
- Ja sam premlad da bih pamtio 1948. godinu, ali ako bih zamišljao tadašnji društveni ambijent, zamišljao bih ga na ovaj način - ocjenjuje potpredsjednik DPS-a.&nbsp;
Vuković ukazuje i na paradoks odnosa na relaciji Aleksandar Mijajlović - Vijesti.
- Taj navodni šef OKG, kom sam ja poslao poruku u odnosu na jednog čovjeka iz Vijesti krajem 2020. godine, nakon dvije ili tri godine od tada, održava redovne kontakte na javnom mjestu sa ljudima iz Vijesti. Vrlo intenzivna komunikacija, piju se kafe, to cijeli grad zna. Podgorica je mala, nisu se ljudi krili po periferiji, već su bili u centru grada. Taj čovjek, o kom Vijesti danas pišu kao šefu OKG, na osnovu inputa koje dobijaju od Tužilaštva, je održao vrlo intenzivne kontakte sa ljudima iz vrha tog medijskog koncerna - poručuje Vuković.
Na pitanje kako se izboriti sa svim što se u državi dešava, Vuković kaže da su se do sada trudili da u svojim aktivnostima budu elementarno pristojni, ali da se javlja potreba da i taj pristup promijene.
- Znači, mi možemo da se borimo tako što ću ja vama da, po sjećanju, jer nemam uvid u to, kažem sa kim sam sve razmjenjivao poruke sa medijske scene, pa možda iz nekih medija za koje ne biste pretpostavili da se nalazi u sferi mog interesovanja, ili da vam kažem s kim sam se dopisivao od predstavnika partija vladajuće većine, ili kako oni govore jedni o drugima i tako dalje. Možemo i tako da se borimo, ali to je put u civilizacijski sunovrat Crne Gore - jasan je Vuković.
Opasno je, kaže naš sagovornik, i to što do sada nije bilo reakcije predstavnika Evropske unije u Crnoj Gori ali ambasada zemalja Kvinte, ali se nada da ta reakcija neće izostati.
Vuković kaže i da su o svemu što se u državi dešava, predstavljanjem non-pejpera, obavijestili veliki broj predstavnika evropskih institucija i tink tank organizacija.&nbsp;

Vuković: Akcija SDT-a je opasan politički eksperiment i alarm za uzbunu za svakoga u Crnoj Gori

Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković reagujući na poruku ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
On je ukazao da je vladajuća većina kandidate za Ustavni sud dogovorila bez konsultacije sa opozicijom.
- Uz uvažavanje dobre namjere ministarke Gorčević i njene posvećenosti evropskoj perspektivi Crne Gore, teško da se naša (opoziciona) dokazuje time što bismo blanko podržali kandidate za Ustavni sud koje je, bez ikakve konsultacije s opozicijom, dogovorila vladajuća većina - poručio je Vuković na društvenoj mreži Iks.
Ministarka Gorčević ranije je navela da „Crna Gora nema vremena za čekanje“ i da očekuje da će poslanici „meritorno“ odlučiti o imenovanjima u Ustavnom sudu, kako bi zemlja ispunila evropske obaveze do kraja naredne godine.
Vuković je podsjetio da „zakonodavac nije slučajno propisao kvalifikovanu većinu u ovakvim slučajevima“, jer se time, kako je kazao, želi obezbijediti „što širi dogovor vlasti i opozicije“.
- Žao mi je što predstavnici vlasti koji iskreno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji do kraja decenije (u njih ubrajam i ministarku Gorčević), nijesu na vrijeme apelovali na političke saborce da proces popunjavanja Ustavnog suda učine inkluzivnim. Opozicija bi mu, kao i uvijek do sada, dala vrijedan doprinos - jasan je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1975957598752129482&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da je, sa partijskim kolegom Ivanom Vukovićem, predao Briselu non-pejper o stanju u Crnoj Gori i regionu, u kojem se napominje da potezi aktuelne vlasti značajno odstupaju od umivene proevropske retorike, i izražava zabrinutost zbog sve češćih napada iz vlasti na medije, civilni sektor i europoslanike.
- Proteklih nekoliko dana, predsjednik Odbora za EU integracije Skupštine Crne Gore Ivan Vuković i ja održali smo u Briselu veliki broj sastanaka sa važnim sagovornicima iz Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Evropskog savjeta, kao i predstavnicima tink tank organizacija. Tu priliku iskoristili smo da afirmišemo evropsku integraciju Crne Gore, da ukažemo na sve upadljivije demokratsko nazadovanje naše zemlje, kao i da upozorimo da ova parlamentarna većina ne može obezbijediti konsenzus svih zemalja članica za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju - naveo je Nikolić u obraćanju javnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_Po2PMwzOYA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osim što su saogovrnicima predali non-pejper, predstavili su im, kako je rekao, i zabrinjavajuće tendencije u regionu, gdje raste uticaj autokratskih režima koji raspiruju nacionalizam i duhove koji su doveli do ratova u nedavnoj prošlosti.&nbsp;
Kako je rekao, zaključak svih sastanaka je da je najbolji odgovor na nacionalizam i maligni uticaj evropska integracija regiona, te da Crna Gora ima istorijsku šansu koju ne smije propustiti.
- Pozvali smo naše partnere iz Brisela na snažnije prisustvo, zajednički angažman i frekventniju komunikaciju sa predstavnicima proevropskih političkih snaga iz opozicije i renomiranih organizacija civilnog sektora kako bi zajednički cilj, članstvo Crne Gore u EU do kraja ove decenije, bio zaista i ostvarljiv - zaključio je Nikolić.

Nikolić i Vuković predali Briselu non-pejper o stanju u Crnoj Gori i regionu: Potezi vlasti značajno odstupaju od umivene proevropske retorike

Nalazimo se u ključnoj fazi procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju i izuzetno je važno da našim evropskim partnerima pošaljemo poruku da ne postoji važniji politički interes za našu državu i društvo od punopravnog članstva, kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković iz opozicione Demokratske partije socijalista.
On je ovaj potez najavio tokom posljednje sjednice pomenutog radnog tijela Skupštine, održane 26. septembra. Tada je iznio stav kako naša država u ovom trenutku „bezbjednosno, politički i vrednosno nije država“, odnosno da „ne liči na državu koja bi za dvije i po godine trebalo da pristupiti EU“.
- Plašim se da se u sve većoj mjeri pravi razlika, širi se taj jaz između onoga što najviši predstavnici vlasti u Crnoj Gori deklarativno saopštavaju našim evropskim partnerima i onoga što se dešava na terenu. Mislim da bismo morali u narednom periodu malo više da se bavimo suštinom. U narednom periodu draftovaću novu rezoluciju o važnosti evropske integracije za Crnu Goru – najavio je on, podsjećajući na zaključke sjednice Odbora održane prije godinu.
Kako je pojasnio, prijedlog nove rezolucije prvo će predočiti članovima pomenutog radnog tijela kako bi dali sugestije, pa će nakon toga biti zaokružena finalna verzija. Smatra da je „krajnje vrijeme da vratimo stvari u normalu“ i kako se ne bi izgubila istorijska prilika.
Svoju namjeru potvrdio je i nekoliko dana kasnije objavom na društvenoj mreži Iks.
- Kao predsjednik Odbora za evropske integracije, poslanicima, predsjedniku i premijeru uskoro ću uputiti prijedlog nove rezolucije o evropskoj integraciji naše države. Potreban nam je apsolutni fokus u narednom periodu ukoliko želimo postati naredna država-članica EU – napisao je on.
U izjavi za Pobjedu, Vuković je ponovio kako se „nalazimo u ključnoj fazi integracionog procesa“.
- Izuzetno je važno da našim evropskim partnerima pošaljemo poruku da ne postoji važniji politički interes za našu državu i društvo od pristupanja EU. Uz to, posljednja rezolucija o evropskoj integraciji koju je usvojila Skupština je iz sada već davne 2013. godine – potcrtao je on.
Zbog toga i smatra da je vrijeme za „novi politički iskaz naše pripadnosti i posvećenosti evropskoj ideji“.
- Osnovna ideja rezolucije, koja će biti predstavljena javnosti do kraja oktobra, jeste potvrda strateškog opredjeljenja Crne Gore da postane prva naredna država-članica EU. Iako, po prirodi, deklarativnog karaktera, rezolucija bi obavezala ključne aktere političkog života u Crnoj Gori da se, u susret završetku pristupnih pregovora, fokusiraju isključivo na pitanja iz takozvane „evropske agende“ – napomenuo je sagovornik Pobjede.
Kako je već kazao, Crna Gora ima jedinstvenu priliku da do kraja ove decenije postane 28. država-članica EU. Na taj način bi, dodaje, svim građanima bila obezbijeđena „sigurna perspektiva demokratskog i ekonomskog razvoja i bolji život budućim generacijama“.
- Nažalost, svjedoci smo da jedan dio vladajuće koalicije uporno skreće pažnju javnosti sa teme evropske integracije, pritom svjesno doprinoseći podizanju političkih tenzija u zemlji i kvarenju naših odnosa sa susjedima. U tom smislu, rezolucija bi predstavljala i jasan odgovor progresivnih društveno-političkih snaga u našoj državi na takve političke prakse – naglasio je Vuković.
Zbog toga rezoluciju koju je najavio vidi „kao izraz političke odgovornosti i spremnosti naše političke generacije da bude na visini istorijskog zadatka“.
- Uprkos političkim razlikama, želim da vjerujem da će to tako i biti – zaključio je sagovornik Pobjede.
S obzirom na to da ni nakon 13 godina pristupnog procesa, te 12 godina od usvajanja prve rezolucije, crnogorski parlament nije uspio da obezbijedi potpunu većinu kada se glasa o zakonskim rješenjima iz evropske agende, pitanje je da li prijedlog Vukovića može naići na takvu podršku, makar unutar Odbora kojim predsjedava. Jer, prvobitna rezolucija već zadovoljava minimum koji bi Crna Gora i njene institucije trebalo da ispune u susret zatvaranju pregovaračkih poglavlja koje izvršna vlast i dio vladajuće većine i dalje najavljuju već za kraj naredne godine.
<h2>Što piše u prvoj rezoluciji?</h2>
 
Crnogorski parlament je prvi i jedini put donio Rezoluciju o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u EU 27. decembra 2013. godine, i to glasovima svih prisutnih 68 poslanika. Njome je bliže uređen odnos matičnog odbora i Vlade u nadzoru nad procesom pristupanja EU.
Poslanici su tada potvrdili kako je „strateški državni interes brzo i kvalitetno pristupanje EU kao ravnopravne, ugledne i uvažene članice“, te da će raditi „na očuvanju multietničkih i multikonfesionalnih vrijednosti“. Istaknuto je kako će parlament „dominantno doprinijeti ostvarivanju kvaliteta evropskih integracija i ovih istorijskih ciljeva“, uz „transparentno vođenje pregovora i kvalitetno i blagovremeno informisanje građana o svim efektima pregovora“.
- Skupština će se posebno zalagati za uspostavljanje najviših demokratskih standarda izbornog procesa, uspostavljanje pravne države i vladavine prava u punom smislu, obezbjeđenje pravne sigurnosti i jačanje sistema zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, kao i za funkcionisanje tržišne privrede, ključni preduslov efikasno i nezavisno pravosuđe, a sa tim i efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, čime se stvaraju uslovi za brzo i efikasno utvrđivanje odgovornosti za zloupotrebe na svim nivoima, uključujući i zloupotrebu državnih resursa, kao i onemogućavanje svih oblika diskriminacija, a naročito diskriminacije prilikom zapošljavanja – samo su neka od „obećanja“ iz Rezolucije usvojene prije više od deceniju.

Vuković: Krajnje je vrijeme da stvari vratimo u normalu

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.&nbsp;
&nbsp;Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, saopšteno je da se u drugom dijelu dana i tokom noći, ponegdje očekuju obilniji pljuskovi.&nbsp;
&nbsp;Duvaće povremeno pojačan i jak, na udare i olujni vjetar, najčešće južnih smjerova. Lokalno su moguće kratkotrajne vremenske nepogode.&nbsp;
&nbsp;Najviša dnevna temperatura od devet do 21 stepen.

Danas kiša i jak vjetar, moguće nepogode

Crna Gora trenutno je jedini dio regiona koji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić može da destabilizuje i gdje može da izazove sukobe - smatra potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, advokat i poslanik u Skupštini Srbije Aleksandar Olenik.
On je, u razgovoru za Analitiku, kazao da misli da će, iz tog razloga, Vučić učiniti sve da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Vučić je sa Banjskom izgubio svaku mogućnost da utiče na situaciju na sjeveru Kosova i da, eventualno, destabilizuje taj dio regiona. Takođe, nedavnom ponovnom promjenom politike u Republici Srpskoj, odnosno dogovorom Milorada Dodika sa američkom administracijom, izgubio je mogućnost da destabilizuje BiH - podsjeća on.
Kako dodaje, više mjeseci je u Srbiji trajala ogavna kampanja oko navodnog pokušaja otcjepljenja Vojvodine i to je, kaže, prošlo tužno i jadno jer ni on ni njegovi sljedbenici ne vjeruju u to.&nbsp;
Crna Gora jedini dio regiona gdje Vučić može ozbiljno da radi na stvaranju sukoba&nbsp;
- Moram priznati, nažalost, da je jedini dio regiona gdje Vučić može ozbiljno da radi na radikalizaciji i na stvaranju sukoba u društvu - Crna Gora. Sadašnja crnogorska vlast je u stvari produžena Vučićeva ruka iz Beograda i to je, zapravo, svima jasno. Kako mu se prostor za političko djelovanje, kao što sam već pojasnio, suzio, mislim da će on sve kapacitete koje ima usmjeriti na to da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju - upozorava Olenik.
Razlog je, kako tvrdi, to što svi radikali, kako god se zvali - desničarima, konzervativcima – vide u svakom napredovanju građana, društva i države ka Evropskoj uniji svoju političku smrt.
- U normalnom životu oni nemaju šta da traže. Oni nemaju politiku za normalan život, oni imaju politiku samo za sukobe, zato ih i izmišljaju. I zato sam ozbiljno zabrinut da se može očekivati pokušaj destabilizacije Crne Gore. Jedino je dobro što Vučić u ovom trenutku nema toliko kapaciteta kao prije jer je sve angažovao na zaštiti svoje vlasti u Beogradu i Srbiji. Ali, postoji ogroman novac koji može da se upumpa u Crnu Goru, zatim je tu ogromna medijska manipulacija i dio državnih struktura, prevashodno pravosuđa i tužilaštva, koji se ponašaju kao produžena ruka političke vlasti - upozorava sagovornik Analitike.&nbsp;
<h2>Pokušaj vlasti da preko tužilaštva udari na nezavisne medije nije dao rezultat</h2>
Uprkos lošoj situaciji na medijskoj sceni u Crnoj Gori, Olenik ističe da je ona ipak bolja nego u Srbiji.
- Mnogo je razvijenija nego u Srbiji, postoji mnogo više medija koji su objektivni, dok u Srbiji imamo samo dva. E upravo se Vučićeva vlast u Crnoj Gori preko pravosuđa okomila na taj dio slobodnih medija, na pojedince koji izražavaju slobodu političke i društvene misli. Sa ove distance, ipak, bih rekao da taj napad nije imao očekivane rezultate“, smatra Olenik.
<h2>Moraćete da sačekate da srušimo režim Vučića&nbsp;</h2>
Stava je da zbogtrenutnog režima u Crnoj Gori, koji je Vučićeva produžena ruka, naša država nema u potpunosti svoj suverenitet jer se, kako napominje, najvažnije odluke donose u Beogradu.&nbsp;
- I kao što sam već rekao, nema mogućnosti da se vlast otrgne iz zagrljaja Vučića. Jedini način da dođe do smjene sadašnje duboko radikalne, nacionalističke, agresivne vlasti u Crnoj Gorijeste promjena vlasti u Srbiji, odnosno da Vučić prvo u Srbiji izgubi vlast. Tek nakon toga će moći da dođe do smjene i ovog režima u Crnoj Gori. Oni su toliko povezani da se može reći da čine jednu cjelinu. Morate, nažalost, vi u Crnoj Gori da sačekate da mi prvo ovdje srušimo režim Vučića i tek onda ćete moći da smijenite vlast kod vas - uvjeren je Olenik.
<h2>Raspisivanje izbora zavisi od rješavanja situacije sa NIS-om</h2>
Upitan očekuje li da se to uskoro desi, naš sagovornik kažeda je pitanje raspisivanja izbora u Srbiji prilično složeno.
- Najveći uticaj u ovom trenutku na to pitanje imaju američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS). Bez tih sankcija, u ovom trenutku, bez obzira na veliku podršku studentskoj listi, studentima i građanima koja prelazi 50 odsto, ni studenti ni opozicija nemaju dovoljno snage da natjeraju Vučića da raspiše izbore - smatra Olenik.&nbsp;
Razlog tome je, objašnjava, što Vučić sprovodi ogoljeni državni terorizam prema svim građanima – studentima, novinarima, objektivnim medijima. Ali, da bi se stvar promijenila, kaže, naredne dvije do tri nedjelje Vučić mora da riješi pitanje NIS-a.&nbsp;
- Ako nastavi politiku neuvođenja sankcija Rusiji i ne preuzme NIS nazad, u Srbiji će za desetak, dvadest dana doći do nestašice goriva, a onda i redova na benzinskim pumpama. U toj situaciji, Vučić je samog sebe smijenio sa vlasti jer su još u Srbiji živa sjećanja na devedesete godine, nestašice, blokade i kupovinu goriva na ulici iz flaša - kaže sagovornik Analitike.&nbsp;
To je, kako dodaje, nešto što ni ovo malo njegovih preostalih vatrenih pristalica neće oprostiti.&nbsp;
- A ako povrati NIS, odnosno proda ga ili ga preuzme država, to znači i dogovor sa sadašnjom američkom administracijom što bi moglo da dovede do kupovine dodatnog vremena za njegov opstanak na vlasti. Vidjećemo u narednih 15 do 20 dana kako će se odvijati stvar sa američkim sankcijama NIS-u i tada ćemo moći da pričamo malo konkretnije o izborima - pojašnjava poslanik Lige socijaldemokrata Vojvodine.&nbsp;
<h2>Izbori ne prije proljeća, najbolje rješenje jedinstvena lista opozicije i studenata</h2>
Prema njegovim riječima, procjena je da izbori u Srbiji svakako neće biti raspisani prije proljeća iduće godine.
- Vjerovatno od marta pa nadalje, jer je mart vrijeme kada će se završiti svi poslovi oko ugovaranja i zatvaranja finansijske konstrukcije za EXPO. Malo je vjerovatno da će se prije toga ići na izbore, osim ako ne bude nekih velikih i nepredviđenih političkih dešavanja u Srbiji - kaže Olenik.
Studentski pokret u Srbiji, ukazuje Olenik, ima ogromnu podršku građana. Veliki je broj onih, dodaje, koji su protiv ovakve vlasti Vučića – oko 60 odsto. Ipak, napominje, ta podrška, odnosno protivljenje, nije isto što i izlazak na izbore i glasanje za neku od lista, a još manje znači način kontrole tog glasanja.&nbsp;
- U ovom trenutku ono što sigurno garantuje odlazak sa vlasti Vučića bi bila jedna opoziciona lista sa studentima, građanima, pojedinim ličnostima, nevladinim organizacijama i opozicijom. Druga opcija je da imamo posebnu studentsku listu, a posebno opoziciju, što je sada prilično vjerovatno. I tu je razlika, kada se te dvije liste saberu, da dođe do smjene vlasti Aleksandra Vučića, ali ne toliko velika kao kada bi bila u pitanju jedna lista. Ako bude dvije ili više opozicionih lista - što je realno jer mislimo da će biti bar dvije ozbiljne opozicione liste – i tada je razlika pristojna na strani opozicije, ali su šanse manje jer se mi u Srbiji ne borimo da za jednog poslanika smijenimo vlast, kako je to bilo u Crnoj Gori. Ovdje to mora da bude 10-15 odsto razlike i da izađemo na ulicu da odbranimo taj rezultat - poručuje Olenik.&nbsp;
Navodi i da ima još dosta vremena, čak i ako se priča o najranijem terminu izbora, za ozbiljniji dogovor svih političkih subjekata na strani opozicije i protivnika režima.&nbsp;
- Stav je Lige socijaldemokrata Vojvodine da je jedinstveni front najbolje rješenje jer on svakako garantuje mirnu smjenu Vučića na izborima. Tada bi razlika bila toliko velika da ne postoji propaganda koja bi mogla tu razliku da premosti - jasan je on.
<h2>Trinaest godina apsolutne vlasti svelo se na Ćacilend</h2>
Okupljanje građana u Novom Sadu 1. novembra, na godišnjicu pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u tom gradu, potvrdilo je, kaže Olenik, više stvari koje su iz Lige socijaldemokrata Vojvodine ponavljali više puta.&nbsp;
- Najvažnije je sljedeće – bez obzira da li na nekoj uličnoj akciji ili protestu bude više ili manje ljudi, studenata ili građana, podrška studentima u Srbiji svaki dan raste i ona je sad na nekih otprilike 60 odsto. To znači da je 60 odsto ljudi protiv vlasti Vučića. Ako se pitanje postavi kako bi glasali i za koga bi glasali – studentsku listu ili ostale, onda je taj postotak nešto manji – oko 45 odsto što je, u principu, normalno - smatra on.
- Ne mora u svakom trenutku da bude 100, 200, 300 hiljada ljudi na ulici, ali ta podrška građana studentima, opoziciji, svima koji su protiv ovog režima, raste, a drastično raste i broj onih koji su protiv Vučića, ali nisu još definisali kako bi to protivljenje izrazili. I druga stvar, koja je jasna, to je da Vučić nikad više neće imati onakvu podršku kakvu je imao, bez obzira na propagandu, na laži, na državni terorizam, na pokušaj kupovine... To vrijeme je prošlo i sada je na Vučiću da odluči kako će da ode sa vlasti - naglašava Olenik.
Ukazuje i da predsjednik Srbije ne može da dođe u Novi Sad, ne smije da ode na Kosovo, Republika Srpska mu je, dodaje, takođe upitna poslije posljednje promjene politike Milorada Dodika i njegove partije. Vučiću je, prema njegovim riječima, jedino ostalo tih nekoliko šatora ispred Skupštine, nazvanih „Ćacilend“.
- To je ono čime on može da upravlja i to samo dok im plaća dnevnice i dok policija hoće da ih štiti i čuva od građana. Koliko će to da traje stvar je procjene Vučića da li hoće da ode sa vlasti mirno, normalno, ljudski i sa podrškom oko 20-30 odsto građana ili hoće da bude najuren sa vlasti bez ikakve podrške ili sa podrškom od 2-3 odsto građana. Šta će i kako će da odluči, na njemu je, ali je bukvalno najbolji primjer na šta se svelo 13 godina apsolutne vlasti u Srbiji baš taj prostor nazvan Ćacilend - kategoričan je Olenik.
<h2>EU nepovratno promijenila odnos prema Vučiću</h2>
Upitan kako gleda na najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je ocijenjen kao najgori do sad, naš sagovornik ističe da on jasno daje do znanja da Srbija nazaduje i da za 20 godina pristupnih pregovora nije uradila skoro ništa.&nbsp;
- Zato što na vlasti imamo dominantno nacionalističku politiku koja vidi svog arhineprijatelja u EU. To se najbolje vidi u trenutnoj politici Vučića. Ono što je sigurno iz ovog izvještaja, a i Rezolucije Evropskog parlamenta, to je da Vučić više neće moći u EU da priča jedno, ovdje drugo, a u Rusiji treće. Moraće da se odluči da li će stvarno da počne, poslije 13 godina vlasti, da radi na priključenju Srbije EU ili će jasno svima da pokaže da to neće da radi ni ubuduće. Američke sankcije NIS-u će to da istjeraju na čistac u narednih 10 do 15 dana - ponavlja poslanik LSDV-a.
<h2>Odnos EU prema Vučiću se, ističe, nepovratno promijenio.&nbsp;</h2>
- Ono što je proteklih godinu bilo držano kao tajno i samo je saopštavano doiplomatskim tajnim kanalima, sada je postalo javno zato što je EU to objavila na više načina, uzimajući u obzir i ovaj izvještaj EK. Ako je nekad, na početku vlasti, Vučić i imao neku vrstu prodrške EU, sada je sigurno nema i mala je vjerovatnoća da će je dobiti jer je sad svima postalo kristalno jasno da je evropski put Srbije, kako to Vučić voli da naziva, bio samo propagandni trik za dolazak i ostanak na vlasti, a bez stvarne želje da se bilo šta uradi da se Srbija za jedan korak približi EU. Možemo reći da je urađeno čak suprotno od toga – da se Srbija udaljava od EU. Najbolji primjer su sankcije EU prema Rusiji, koje samo Srbija nije uvela. Došli smo do one narodne da je car go - tu više nema povratka - jasan je Olenik.
Na pitanje da li je društvo u Srbiji u proteklih godinu sazrelo dovoljno da vidi koji je stvarni interes građana, Olenik odgovara da je društvo u Srbiji zaslijepljeno intenzivnom propagandom državnog terorizma koju, kako kaže, Vučić sprovodi svih 13 godina i koja je prethodne godine na neviđenom nivou.&nbsp;
- Da bi društvo u Srbiji bilo šta moglo da odluči ili da zaključi, mora da ima bar neke osnovne informacije, a toga u Srbiji nema. Da budem još precizniji - samo oko 30 odsto građana ima priliku da gleda objektivne medije. Sedamdest odsto nema nikakvu priliku da čuje bilo šta drugo osim sada već ogoljenih laži.Da bismo došli do stvaranja kritičke javnosti koja može da formira neku vrstu javnog mnjenja moramo da imamo informacije. Pošto 70 odsto građana nema osnovne informacije, uopšte ne možemo da govorimo o javnom mnjenju niti o javnosti niti o društvu u Srbiji - zaključuje Olenik.

Olenik: Da bi duboko radikalna, agresivna vlast u Crnoj Gori bila promijenjena prvo mora da "padne" Vučić

Hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač, pisac za mlade i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Miro Gavran (1961) postao je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, saopšteno je iz DANU. - Najizvođeniji i je hrvatski dramski pisac. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je preko 450 premijera širom svijeta, koje je pogledalo 4 miliona ljudi. Jedini je živi dramatičar u Evropi koji ima pozorišni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja- podsjećaju iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e" data-rendition-name="original" width="499" height="378" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Predsjednik DANU, dr Aleksandar Mugoša sa novoizabranim članom MIrom Gavranom(Photo: DANU)</figcaption></figure>  DANU je, nakon Mira Gavrana, pokrenula i proceduru prijema u članstvo bosansko-hercegovačog likovnog umjetnika i grafičara Halila Tikveša (1935). - Halil Tikveš je dugogodišnji profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu i gostujući profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na Novosadskom univerzitetu ima status profesora emeritusa od 2013. godine. Tokom karijere imao je više od 100 samostalnih izložbi širom svijeta, za svoj rad dobio tridesetak nagrada, njegova djela dio su stalne postavke Umjetničke galerije Bosne i hercegovine u Sarajevu. Živi i radi u Beogradu, Sarajevu i Blacama- navode iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e" data-rendition-name="original" width="459" height="397" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Halil Tikveš(Photo: Halil Tikveša)</figcaption></figure>  Povodom prijema novih članova Predsjednik DANU Aleksandar Mugoša obratio se članstvu akademije. - Nakon što je Skupština DANU prihvatila kandidaturu, istovremeno primivši ga za člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, gospodin Miro Gavran i ja našli smo se u Zagrebu. Dugo smo razgovarali o hrvatskoj i crnogorskoj istoriji, kulturi i nauci. Shvatio sam da Crna Gora ima snažnu podršku hrvatske intelektualne elite što me iskreno obradovalo, jer su nam ti ljudi jednostavno sve oprostili. Dakle, dok se mi, u svojoj zemlji, ponašamo nezrelo, drugi ljudi nam opraštaju ozbiljne greške, iskazuju nam ogromno poštovanje želeći da budu dio nas. Mi i dalje uporni u svojim greškama, oni i dalje u njihovom praštanju. Bilo bi dobro da naučimo nešto iz toga, da bez velikih riječi, mitomanije, laži i mimikrije dođemo u situaciju da možda neko nekome ponekad ponešto oprosti i u našoj zemlji. Možda, kažem...Bez obzira na sve, nama su potrebni ljudi poput Mira i Halila, njima moramo vjerovati i od njih možemo mnogo da naučimo- poručio je Mugoša.

Književnik Miro Gavran novi član DANU, u proceduri prijem umjetnika Halila Tikveša

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: ivan-vukovic

Vuković: Hibridni uticaj Srbije i Rusije sve intenzivniji uoči završne faze pregovora sa EU

Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji

Ibrahimović: Nijesam glasao za ukidanje bezviznog režima sa Turskom, brzo ćemo riješiti problem; Vuković: Na sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti

Vuković: Ulazak nekadašnjeg DF-a u vlast donio posljedice na koje smo upozoravali

Vuković: Berlinski proces jedinstvena platforma za dijalog država regiona i partnera

Vuković: Upućujem izvinjenje zbog poruka koje su se ovih dana mogle pročitati u javnosti

Vuković: Akcija SDT-a je opasan politički eksperiment i alarm za uzbunu za svakoga u Crnoj Gori

Vuković: Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti

Nikolić i Vuković predali Briselu non-pejper o stanju u Crnoj Gori i regionu: Potezi vlasti značajno odstupaju od umivene proevropske retorike

Vuković: Krajnje je vrijeme da stvari vratimo u normalu

Vuković: Hibridni uticaj Srbije i Rusije sve intenzivniji uoči završne faze pregovora sa EU

Danas kiša i jak vjetar, moguće nepogode

Olenik: Da bi duboko radikalna, agresivna vlast u Crnoj Gori bila promijenjena prvo mora da "padne" Vučić

Književnik Miro Gavran novi član DANU, u proceduri prijem umjetnika Halila Tikveša

PRATITE TVe UŽIVO