Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kad dobijem Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“ predaću ključ od svoje kancelarije – kazala je za Pobjedu doskorašnja direktorica ove ustanove Lucija Đurašković.&nbsp;
Ona je za naš list potvrdila da je novoimenovana direktorica Ivana Ćupić danas došla kako bi izvršila primporedaju dužnosti, ali da joj nije dozvolila jer osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta.&nbsp;
- Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan. Posebno je sporna Ana Zenović koja nije izabrana prema Statutu, član 13 Javne ustanove „Muzeji i galerije Budve“. Savjet u tom smislu nije trebalo da bude važeći, niti izabran na Skupštini 25. avgusta ove goidne. Ona je sporna, ali sporni su i drugi koji ne zadovoljavaju zakonske odrebe da budu stručnjaci u kulturi – kazala je Đurašković, kojoj je mandat istekao u avgustu 2021. godine, ali je nastavila da rukovodi ustanovom, kako to predviđa Statut, do „izbora novog direktora“.&nbsp;
Na pitanje gdje se sada nalazli, Đurašković je rekla da radi „od kuće“.&nbsp;
- Nijesam se zatvorila u kancelariju, a nijesam njoj dala ključ od kancelarije zbog toga jer nemam Rješenje o razrješenju direktora. Nije mi najavljeno da će Ćupić da dođe da preuzme dužnost, ni na koji način mi nije rečeno da treba da budem smijenjena. Sve je to nezakonito jer je Savjet falsifikovao pečat – kazala je Đurašković.&nbsp;
Ona je danas na Fejsbuk profilu postavila link sa portala Radio-televizije Budva, koja je objavila da je Ćupić imenovana za novu direktoricu.
- Ne znam da li se neko srami zbog nezakonitog Savjeta i novog vd direktora izabranog falsifikovanim pečatom. Srećno joj bilo, jer nemamo naših ljudi, već se imenuju izbačeni iz Podgorice. A poslušnički RTV Budva, jedva dočekali. Gdje ste Budvani, da branite kulturu grada? – upitala je Đurašković.&nbsp;
Novoimenovana direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u maju razriješena dužnosti direktorice Muzeja i galerija Podgorice, za portal ETV je saopštila da joj je, sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, prioritet da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započne proces obnove i modernizacije.&nbsp;
- Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je Ćupić.
Na njeno imenovanje reagovala je Nova srpska demokratija, čiji su budvanski predstavnici najoštrije osudili „nedopustiv način na koji je sprovedena smjena direktorice Lucije Đurašković – žene koja je više od četiri decenije posvećena kulturi, od čega 20 godina upravo ovoj ustanovi.“&nbsp;
- O njoj, kao i o Jasni Dokić, svoj stav će dati sud, ali dok čekamo da postupak započne, dužno je ukazati da je njena smjena izvedena na nezakonit i skandalozan način. Smjena je sprovedena pod okriljem noći, bez valjane odluke i bez saglasnosti nadležnih organa, a uz korišćenje lažnog pečata, što baca ozbiljnu sumnju na legalnost postupanja samozvanog i nelegalno imenovanog Savjeta ustanove. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini dokumenti potpisani i ovjereni falsifikovanim pečatom, koji je očigledno korišćen kako bi se sprovele partijske i političke direktive. Ponovo svjedočimo bezakonju OKG DPS-a, za koje smo vjerovali da se nikada neće vratiti u Budvu. Ovakvi postupci zahtijevaju hitan angažman nadležnih organa i utvrđivanje odgovornosti svih učesnika – saopšteno je, između ostalog, iz Nove srpske demokratije.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.4452%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flucija-duraskovic-zakljucala-kancelariju-cupic-u-hodniku-ceka-policiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Đurašković: Dok ne vidim Rješenje o razrješenju, ne dam ključ od kancelarije

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Ivana Ćupić od juče je i formalno nova direktorica Javne ustanove Muzeji i galerije Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još, sada već davne 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom.&nbsp;
- Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.
Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada.
- Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona.
Ivana Ćupić je vizuelna umjetnica, a do kraja maja bila je na čelu JU Muzeji i galerije Podgorice. &nbsp;
Da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“ proizilazi iz činjenice da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući, jer je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove.
- Kao zakonito imenovani direktor Javne ustanove Muzeji i galerije Budve, dužna sam da obavijestim javnost i nadležne organe o ozbiljnim nepravilnostima koje ukazuju na mogućnost zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava u ovoj ustanovi. Prema mojim saznanjima i dostupnim dokazima, određena lica su u ime Savjeta ustanove donijela odluke da falsifikuju pečat Javne ustanove Muzeji i galerije Budve te njime ovjere Odluku o prestanku mandata direktora još iz 2021. godine i imenovanju vršioca dužnosti direktora – saopštila je ona tada.
Đurašković je sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“.
Ona je funkciju preuzela u avgustu 2017. na period od četiri godine i sve vrijeme ostala na čelu institucije, jer nakon isteka mandata u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?!
Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe.
- ...mandat predsjedniku i članovima Savjeta ove javne ustanove istekao je dana 7.2.2021. godine, odnosno šest mjeseci prije isteka mandata Luciji Đurašković koja je na mjesto direktorice u JU „Muzeji i galerije Budve“ bila imenovana do dana 15.8.2021. godine. Za tih šest mjeseci dok je bila u mandatu, Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.
Optužili su je da opstruira izbor člana Savjeta iz reda zapošljenih, ali i najavili da „ukoliko zaposleni ne žele da koriste svoje pravo i izaberu predstavnika u Savjetu, osnivač će imenovati Savjet, jer je nesagledivo manja šteta da Savjet bude bez člana iz reda zaposlenih nego da ova javna ustanova posluje bez Savjeta i bez direktora“.

Ivana Ćupić: Uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji

Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023. – nije priveden kraju.
Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
<h3>KRŠE ZAKON</h3>
Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina.
U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnografsku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio nekadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu.
Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu.- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.
<h3>MJERA UKAZIVANJA</h3>
U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun.
Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 predmeta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“
- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću.
<h3>Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“</h3>
Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.

Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Pariško tužilaštvo pokrenulo je danas istragu zbog sumnje da su kineski državljani pokušali da prikupe osjetljive podatke francuske vlade i vojske koristeći satelitsku tehnologiju Starlink. Četiri osobe su obuhvaćene istragom, dok su dvije zadržane u pritvoru, piše Politico.
- Četiri osobe su privedene istražnom sudiji radi podizanja optužnice, a za dvije je određen istražni zatvor - navodi se u saopštenju državnog tužilaštva. Istražitelji ispituju moguće radnje „prenošenja informacija stranoj sili, kompaniji ili organizaciji pod stranom kontrolom, odnosno njihovim agentima, na način koji bi mogao da ugrozi temeljne interese države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 15 godina zatvora.
<h2>Otkrila ih antena</h2>
Državno tužilaštvo je saopštilo da je policija prošle sedmice obaviještena o dvojici osumnjičenih za sprovođenje operacija satelitskog presretanja iz iznajmljenog stana u regiji Žirond, u blizini Bordoa.
Na njih su upozorili susjedi koji su primijetili postavljenu „satelitsku antenu prečnika oko dva metra“, a istovremeno su imali prekide u internet vezi.&nbsp;
- Postavljeni uređaj korišćen je za ilegalno presretanje satelitskih signala, uključujući komunikaciju između vojno ključnih subjekata - navodi se u saopštenju.
U zahtjevima za vizu za ulazak u Francusku, osumnjičeni su naveli da rade za kompaniju koja se bavi „pametnim zracima, prepoznavanjem signala i satelitskim mrežama, te sarađuje sa univerzitetima koji realizuju vojno orijentisane projekte“.

Kineski špijuni pokušali da ukradu vojne podatke Francuske?

Total household indebtedness in Montenegro based on bank loans is on the rise, both in terms of the number of borrowers and the overall amount of debt. The Central Bank notes that these figures must be viewed within a broader economic context, with an emphasis on responsible lending.
- Total indebtedness of individuals based on bank loans, as of December 31, 2025, amounts to 2,43 billion euros - Coordinator of the Supervision Sector at the Central Bank of Montenegro Nikola Bašanović told Portal ETV.
Responding to a question from Portal ETV, he stated that as of December 31, 2025, a total of 168.034 individuals had active bank loans.
- The average indebtedness of individuals based on bank loans, per adult citizen of Montenegro, as of December 31, 2025, amounts to 4.900 euros - Bašanović emphasized.
Asked whether these figures are a cause for concern, Bašanović said that when observing trends in total household indebtedness in Montenegro, an increase can be seen both in the number of indebted individuals and in the total outstanding debt balance.
- Compared to 2021, the number of indebted individuals increased by around 13 percent by the end of 2025. On the other hand, the nominal growth of total household indebtedness compared to 2021 amounted to around 67 percent by the end of 2025. However, the nominal amount of debt cannot be viewed in isolation, but rather in the context of the broader economic environment, primarily the growth in average wages. The average net wage increased by around 89 percent by the end of 2025 compared to 2021 - he said.
As he explained, rising incomes have strengthened citizens’ creditworthiness, combined with more favorable lending conditions and an increased willingness and interest in using credit products.
- When approving loans, banks are required to assess the client’s creditworthiness. In practice, banks apply a rule whereby the client’s total monthly debt does not exceed a certain percentage of their monthly income, in order to ensure that the client can regularly meet their obligations. These percentages vary from bank to bank and are the result of internal policies, with the obligation to comply with regulatory guidelines that promote responsible lending - he added.
Bašanović stressed that the Central Bank of Montenegro, in line with its mandate to preserve financial system stability, recommends responsible and moderate borrowing by citizens, in accordance with their real financial capacities.
- Within its supervisory competencies, the Central Bank of Montenegro continuously monitors clients’ indebtedness through numerous bank reports, which include key data on loan structure, repayment periods, interest rates, and the level of regularity in meeting obligations - he pointed out.
In that context, he added, the implementation of the new Consumer Credit Law is of particular importance, as it regulates the rights and obligations of consumers and lenders, as well as mechanisms for protecting users of financial services.
- Among other things, this law ensures transparent information for clients about all loan costs, while, with the aim of preventing excessive indebtedness, it prescribes a more detailed and stricter assessment of consumers’ creditworthiness compared to previous regulations, thereby ensuring responsible lending and strengthening financial stability - Bašanović said in his statement to Portal ETV.

More than 168.000 citizens indebted to banks, owing 2,43 billion euros

"Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus“. Te mračne fantazije potiču iz pera Stiva Benona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trampa, i dio su novoobjavljenih djelova iz tzv. Epstinovih dosijea.
Njemački nedjeljnik Špigel prenosi da se među stotinama hiljada mejlova i četova nalaze i djelovi koji se bave situacijom u njemačkoj politici.
<h2>Benon protiv Njemačke</h2>
Radi se o razgovorima, u međuvremenu preminulog Džefrija Epstina s više osoba o aktuelnoj njemačkoj politici. U tim razgovorima, prije svega s bivšim Trampovim savjetnikom Benonom, Epstin se negativno izjašnjava o tadašnjoj kancelarki Angeli Merkel, a slično kao i kasnije osobe iz Trampove uticajne sfere, poput Ilona Maska, u pozitivnom svjetlu gleda na uspon desničarske Alternative za Njemačku (AfD).
Uoči EU-izbora Benon i Epstin tako maštaju o jačanju desnice u Evropskoj uniji na koju Benon, kako se navodi u jednoj prepisci s Epstinom, ima „veliki uticaj“. Pored tadašnjeg Nacionalnog fronta u Francuskoj, Benon navodi i italijanskog desničara Matea Salvinija, Britanca Najdžela Faraža i njemački AfD.
Epstinu i Benonu je pobjeda desničara na izborima za parlament Evropske unije važna, kako bi suzbili pravila koja je EU pripremala po pitanju kriptovaluta.&nbsp;
- Tako ćemo moći da spriječimo svaku kripto-regulativu ili sve drugo što želimo - napisao je Benon, a prenosi Špigel. Desničarske frakcije u Evropskom parlamentu parlamentu bile su protiv planirane regulacije kriptovaluta.
<h2>AfD u centru pažnje</h2>
Stiv Benon se u više navrata nalazio i sa liderima Alternative za Njemačku, pa tako i sa sadašnjim kopredsjednicima te stranke Alis Vajdel i Tinom Krupalom. Oni su čak Benona, u tom trenutku bivšeg savjetnika Donalda Trampa, pozvali kao gosta u Bundestag - ali do te posjete nikada nije došlo.
Poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Johanes Folkman, inače unuk bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kola, nakon otkrivanja tih dokumenata ocjenjuje da je vidljiv „jasan uticaj SAD na AfD“.
- Sigurno nije slučajno što su poslanici AfD-a glasali protiv odredbe o kontroli kriptovaluta - napisao je Folkman na platformi Iks.
<h2>Pokazati dodatne sadržaje?</h2>
Jedna druga elektronska prepiska Epstina i Benona pokazuje netrpeljivost prema evropskim političarima. Nakon ostavke britanske premijerke Tereze Mej u maju 2019. uoči EU-izbora, Epstin u jednom mejlu hvali Benona, uvjeren da je ta ostavka „Benonova zasluga“. Benon mu odgovara: „Mej je otišla, Merkel i Makron će otići u ponedjeljak“, napisao je Benon aludirajući na to da će njemačka kancelarka i francuski predsjednik dati ostavke nakon uspjeha desničara.
Kako dalje piše Špigel, među spisima se nalazi i jedna crno-bijela fotografija, na kojoj je navodno mlada Angela Merkel i to naga. Fotografija je prije toga već neko vrijeme kružila internetom, a na adresu Epstina poslao ju je jedan biznismen iz Emirata s napomenom: „Mlada Angela Merkel“. Za fotografiju se već tada znalo da s bivšom njemačkom kancelarkom nema nikakve veze.

Bivši savjetnik Trampa u Epstinovim dosijeima: Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus

Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Tag: ivana-cupic