Unija slobodnih sindikata Crna Gore smatra da je izgubljen jedan značajan vremenski period, više od šest mjeseci, u kojem smo mogli da imamo kontinuiranu raspravu o Nacrtu zakona o stalnom sezoncu kako kako bismo došli do najboljih rješenja i onih građana i građanki koji svoj profesionalni angažman vide na sezonskim poslovima - kazala je predstavnica ove sindikalne organizacije u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović.
To je, prema njenim riječima, potrebno i privredi i cjelokupnom društvu, s obzirom na to da turizam tretiramo kao najznačajniji našu privrednu granu.
- Naziv samoga zakona USSCG smatra svojim uspjehom, jer je stalni sezonac u nazivu smanjio mogućnost manipulacije, iako je ostalo malo vremena za kvalitetan socijalni dijalog - rekla je Mihajlović.
Kao socijalni partner koji je učestvovao u izradi Nacrta zakona o stalnom sezoncu Unija slobodnih sindikata Crne Gore je, kako dodaje, izrazila zabrinutost činjenicom da nakon završetka radne grupe i javne rasprave u aprilu nijesu upoznati šta se dalje dešava sa tim zakonom.&nbsp;
- Imali smo prilike, ne direktno, nego preko sredstava javnog informisanja da se nacrt zakona nalazi još pred Sekretarijatom za zakonodavstvo i da je to razlog njegovog nestavljanja u dalju proceduru. Izražavamo dodatnu bojazan da bi moglo da dođe do nekih suštinskih izmjena, ne samo tehničkih, nakon Sekretarijata za zakonodavstvo, zato što smo u nekom prethodnom periodu imali slična iskustva, posebno kad je u pitanju Zakon o štrajku - ističe Mihajlović.&nbsp;
Nadaju se i očekuju da će nacrt zakona biti opet vraćen pred socijalne partnere prije stavljanja u dalju proceduru, s obzirom na to da se radi o jednom potpuno novom &nbsp;izazovnom zakonskom rješenju koji podrazumijeva kontinuirani dijalog.
- Privreda bi morala da se uključi, naročito turistička privreda koja ima godinama hroničan nedostatak radne snage, a posebno nezainteresovanost da bude angažovana na sezonskim poslovima - zaključila je Mihajlović. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mihajlović: Izgubljen značajan vremenski period za socijalni dijalog u vezi Nacrta zakona o stalnom sezoncu

Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.&nbsp;
Zato ga, kako kaže, treba baštiniti kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada, a koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju.&nbsp;
Nedavno je završena javna rasprava o Zakonu o štrajku koji bi uskoro trebao da bude poslat na mišljenje Evropskoj komisiji, dok iz Ministarstva rada poručuju da novi zakon daje veću sigurnost i zaposlenima i poslodavcima, u USS su drugačijeg mišljenja.&nbsp;
Vođeni su intenzivni pregovori, kaže Mihajlović, na nivou socijalnih partnera i resornog ministarstva, ali, kako kaže i drugih zainteresovanih strana. Unija slobodnih sindikata je svo to vrijeme, podsjeća ona, pa i tokom same javne rasprave isticala svoje prijedloge i sugestije za unapređenje Nacrta zakona o štrajku.
- Ono čime smo prije svega nezadovoljni jeste činjenica da dobijamo jedan potpuno novi Zakon, umjesto izmjena i dopuna, kako su krenuli prethodni pregovori na nivou socijalnih partnera. Novi Zakon dobijamo zato što jesu neki neargumentovani, nepotrebni zahtjevi poslodavaca dovodili do prenormiranja odredbi koje imamo, a koje smo mi smatrali u USS da zapravo imaju za cilj zastrašivanja i obesmišljavanja prava na štrajk. Pravo na štrajk je svako jedino legitimno demokratsko pravo koje zaposlenima ostaje na raspolaganju onda kada izostaje socijalni dijalog i mogućnost ostvarivanja prava kroz dijalog sa poslodavcima i zapravo trebamo da ga baštinimo kao nešto što je demokratska tekovina i neko pravo koje pripada i koje je usko povezano sa pravom na sindikalno organizovanje i kolektivnu akciju, a ne da se trudimo da ga ograničimo. Upravo je zato USS sve one primjere koje nijesu prošle na nivou socijalnog dijaloga, tokom javne rasprave iznijela i raduje nas da je jedan dio tih komentara u USS po završetku javne rasprave, makar koliko smo uspjeli da vidimo iz Izvještaja sa javne rasprave, usvojen, ali ostaje nekoliko zabrinjavajućih normi - rekla je Mihajlović.
Smatra da je posebno sporna norma koja se tiče štrajkova u privatnom sektoru, koji nijesu česti, ali USS je tražila da se u postojećem Zakonu o štrajku uvede norma koja bi onemogućila poslodavcu da tokom štrajka zaposlenih zapošljava, odnosno angažuje nova lica preko partnerskih, ili drugih firmi, koja bi, kako tvrdi, zamijenila učesnike u štrajku.
- Lica koja bi radila na istim, ili sličnim poslovima koja obavljaju oni zaposleni koji su u štrajku. Međutim, takva jedna odredba, uprkos našim brojnim argumentima i onome što je u korelaciji sa stavovima međunarodnih organizacija rada i međunarodnim standardima kad je u pitanju pravo na štrajk zapravo nije naišlo na odobravanje niti od strane predlagača Zakona, niti od poslodavaca - istakla je Mihajlović.
Kaže da je posebno sporno uvođenje Agencije za nacionalnu bezbjednost koja bi procjenjivala da li zbog dužine i obima trajanja štrajka u vojsci, policiji, državnim organima, dodaje ona, može doći do eventualnog problema sa očuvanje bezbjednosti zdravlja lica i opšteg interesa građana, zbog čega bi štrajk morao da prestane u tim organima.
- Insistiranje USS jeste da takvu procjenu ne može da vrši ANB, da to mora biti neki drugi organ, a po našem mišljenju to bi trebalo da bude Sud, u kratkom postupku, koji bi u skladu sa svojim ovlaštenjima i u toku svoga rada i donošenja takve odluke mogao da konsultuje i ANB, ako je potrebno. Upravo je isti takav stav zastupao i ekspert međunarodne organizacije rada koji je bio angažovan kao stručna i ekspertska pomoć za vrijeme pregovora koje smo na nivou socijalnih partnera vodili o ovom Zakonu, ali opet je izostalo razumijevanje, kako predlagača Zakona, tako i poslodavaca - zaključila je Mihajlović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1yzwT3sTTjs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihajlović: U Nacrtu zakona o štrajku su prenormirane neke odredbe koje imaju za cilj zastrašivanje i obesmišljavanje prava na štrajk

Slučaj kontaminacije olovom i cinkom radnika u kompaniji Port of Adria do krajnje mjere je ogolio neadekvatnost zakonskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, smatra zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS), Ivana Mihajlović. 
 
Ona je na konferenciji za novinare rekla da je trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite i zdravlja na radu. 
 
USS je apelovala na donosioce odluka da pod hitno počnu aktivnosti na formiranju referentne ustanove za medicinu rada, odnosno ustanove koja bi potvrdila i dijagnostifikovala profesionalna oboljenja. 
 
- Činjenica je da su naši dosadašnji napori da donosici odluka skrene pažnju na neophodnost formiranja medicine rada, naišli na ćutanje onih koji su trebalo da vode brigu - rekla je Mihajlović. 
 
Prema njenim riječima, to govori o tome da zaštita na radu nije prioritet. 
 
- USS smatra da nemamo luksuz da izgubimo još neku godinu dok shvatimo da nam je ovo zaista prijeko potrebno i nužno - rekla je Mihajlović. 
 
Ona je kazala da su situacije poput ove iz Port of Adria, samo dio problema koji je mnogo dublji. 
 
- I, nažalost, vidljiv tek onda kad se sredstva javnog informisanja pozabave ovim temama - dodala je Mihajlović. 
 
Ona je rekla da USS od početka pomno prati situaciju u Porto of Adria i pruža logističku podršku kolegama. 
 
Predsjednik Sindikalne organizacije Port of Adria Zoran Martinović rekao je da je po zakonu poslodavac dužan da zaposlene šalje na godišnji zdravstveni pregled. 
 
On je naveo da je njihov poslodavac ove godine prvi put uradio medicinsku analizu prisutnosti teških metala u krvi, pošto u Crnoj Gori do sada nije postojala zdravstvena ustanova, kako državna, tako i privatna, koja bi se bavila time. 
 
Martinović je kazao da je u Baru otvorena klinika Novi standard, koja se bavi tom analizom. 
 
- Na intervenciju naše službe zaštite na radu, koja je skrenula pažnju poslodavcu da taj pregled mora da se obavi, on je poslao određeni broj radnika na analizu prisutnosti metala u krvi - rekao je Martinović. 
 
On je dodao da su na testiranje otišla 63 radnika. 
 
- Po najnovijim podacima, kod 54 je konstatovano povišeno olovo u krvi, a kod deset cink - kazao je Martinović. 
 
On je dodao da na testiranje čeka još oko 100 radnika. 
 
Martinović je kazao da ljudi u startu nijesu shvatili šta se dešava. 
 
- Kolege su bile zbunjene jer im niko nije mogao prepisati terapiju, tad sam shvatio da nemamo medicinsku laboratoriju koja se bavi time ni odjeljenje koje će da liječi te ljude - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je sve išlo dosta sporo i dodao da nije bilo pritiska od poslodavca da mora da se radi. 
 
Martinović je rekao da je poslodavac obezbijedio novo testiranje radnika u Berlinu. 
 
On je rekao da mu je čudno to što u Crnoj Gori nema niko ko bi mogao da pomogne ljudima. 
 
- Neko hoće samo da se liječi, jer zdravlje nema cijenu, mi smo u cijeloj ovoj pričili izgubili tri nedjelje. Prema tome, mislim da je sistem zakazao, ne može mi biti jasno da u Crnoj Gori ne postoji sistem zaštite niti laboratorija gdje bih ja mogao sam da odradim te nalaze - rekao je Martinović. 
 
On smatra da je sistem podbacio. 
 
- I što je najgore, kad su se političari umiješali, kad je ministarstvo nešto reklo, e onda sve može. Ne želim takav sistem gdje mi političari mogu odlučivati da ću da se liječim ili neću. Hoću sistem koji mora biti pravedan i koji mi u svakom momentu mora omogućiti liječenje - rekao je Martinović. 
 
Upitan kakvo je zdravstveno stanje šest radnika koji su upućeni u Beograd, Martinović je kazao da su u dobrom stanju i da će nalazi pokazati ostalo. 
 
Govoreći o tome da li je tužilaštvo pokrenulo istragu, Martinović je kazao da je u ponedjeljak dobio poziv za razgovor iz sektora privrednog kriminala i da je taj sektor po službenoj dužnosti dužan da pokrene krivičnu prijavu. 
 
- Pošto mi nijesmo locirali kako je došlo do kontaminacije, mi smo se bazirali samo na to da ljude uputimo na liječenje. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je nekoliko radnika u Baru podnijelo krivičnu prijavu protiv NN osobe ili više njih. 
 
Martinović je rekao da izlaganje određenim opasnim materijama ne mora da ispoljava simptome odmah već da mogu da prođu i decenije.

Mihajlović: Trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite; Martinović: Na testiranje čeka još 100 zaposlenih

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima na jugu, dok se na sjeveru očekuju slaba kiša u nižim i snijeg i susnježicu u višim planinskim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od minus jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

Aerodromi Crne Gore planiraju zapošljavanje oko 320 novih radnika, od čega 130 u Podgorici zbog otvaranja baze Wizz Air-a i uvođenja skoro 24-časovnog rada, te dodatnih 190 sezonskih radnika u Tivtu. U toku su višemilionska ulaganja u adaptaciju aerodromske infrastrukture, dok je za potpunu modernizaciju aerodroma Podgorica i Tivat, prema gruboj procjeni, potrebno od 250 do 300 miliona eura, ali to je samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Nakon rekordne 2025. godine, u kojoj je prvi put opsluženo više od tri miliona putnika, Aerodromi Crne Gore u 2026. ulaze s ambicijom daljeg rasta, uz oko 70 avio-linija iz Podgorice i 60 iz Tivta tokom ljetnje sezone. Sve ove podatke u intervjuu za Portal ETV saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić. <h2>ADAPTACIJA AERODROMA</h2> PORTAL ETV: Da li su Aerodromi Crne Gore započeli adaptaciju aerodromske infrastrukture? Šta ta adaptacija konkretno podrazumijeva? TOLIĆ: Adaptacija je najjednostavniji oblik izvođenja radova i podrazumijeva minimalne intervencije, pa tako Aerodromi Crne Gore u ovom trenutku sprovode aktivnosti na rekonstrukciji postojećih objekata – onamogdje to izvodljivo. Međutim, a to sam isticao više puta, da bismo realizovali ozbiljne investicije, neophodno je da se uradi novi master plan razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat kao i prateća planska dokumentacija. Podsjećam, postojeći master plan razvoja oba aerodroma je donijet 2011. godine i važi do 2030. godine. Međutim, imajući u vidu višegodišnji postupak u vezi sa koncesijom, razvoj je u statusu quo, ali mi - s obzirom na izuzetne rezultate koje smo ostvarili u jačanju avio-dostupnosti, moramo da prilagodimo infrastrukturu i, u ovoj situaciji, radimo ono što je sada moguće. Trenutne aktivnosti u vezi sa adaptacijom aerodromske infrastrukture su: AERODROM PODGORICA: <ul> <li>Izgradnja 10kV kablova za napajanje aerodroma;</li> <li>Izmiještanje rent-a-car agencija izvan terminala – da bismo dobili više prostora za putnike u javnoj zoni;</li> <li>Reorganizacija toka dolaska putnika, kako bi se postojeći prostor bolje iskoristio i dobio još jedan odlazni gejt;</li> <li>Dogradnja prostora za predukrcaj putnika;</li> <li>Proširenje terminala na sjever kako bismo obezbijedili još dva odlazna gejta;</li> <li>Promjena načina parkiranja aviona na platformi kako bi se broj parking pozicija za komercijalnu avijaciju povećao sa šest na osam.</li> </ul> AERODROM TIVAT: <ul> <li>Pomjeranje praga 14;</li> <li>Adaptacija dolazaka u Terminalu 1. </li> </ul> <h2>FINANSIRANJE ADAPTACIJA</h2> PORTAL ETV: Kolika finansijska sredstva su potrebna za te radove i iz kojih izvora bi se obezbijedilo finansiranje? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore realizovaće adaptacije od sopstvenih sredstava, a uz to nabavljamo dodatnu aerodromsku opremu i riječ je o višemilionskom ulaganju. <h2>ULOGA DRŽAVE U MODERNIZACIJI</h2> PORTAL ETV: Da li država u ovom trenutku može finansijski pomoći aerodromima i na koji način, posebno kada je riječ o potrebi proširenja kapaciteta, modernizacije i unapređenja infrastrukture? TOLIĆ: Aerodromima Crne Gore trenutno ne treba bilo kakva finansijska potpora – naprotiv, poznato je da mi našu dobit dijelimo sa državom koja je vlasnik kompanije. Međutim, oslanjamo se na Vladu i sva resorna ministarstva sa kojima imamo odličnu saradnju za ubrzanje birokratskih procedura tokom aktuelne adaptacije aerodromske infrastrukture. Dok modernizacija, kako sam već objasnio, može da uslijedi nakon izrade novog master plana koji će pokazati šta sve treba da radimo i koliko će to da košta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Avion "> </figure>  <h2>BROJ DESTINACIJA I RUTE</h2> PORTAL ETV: Do koliko destinacija će se tokom predstojeće ljetnje sezone letjeti sa aerodroma u Podgorici i Tivtu? TOLIĆ: Za Aerodrome Crne Gore, kao što Vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika, a u 2026. godinu ušli smo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta. Shodno najavama, jer je u toku usaglašavanje reda letjenja sa avio-kompanijama, u Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, a u Tivtu oko 60 – od čega su tri nove. U Podgorici skrećemo pažnju na niz novih ruta poput Sicilije (Catania), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i niza drugih zanimljivih destinacija. S druge strane, u Tivtu izdvajamo dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika, Iberiju, koja otvara liniju za Madrid i premijerni dolazak giganta, British Airways-a koji će nas povezati sa premium i jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma, a to je London Heathrow. <h2>CJELGODIŠNJE LINJE</h2> PORTAL ETV: Koje destinacije smatrate neophodnim da budu obezbijeđene kao cjelogodišnje linije, a koje trenutno nijesu u toj kategoriji? TOLIĆ: Avio-dostupnost jedne destinacije tokom godine je u mnogome ogledalo interesovanja turista za tu zemlju. Crna Gora se, za sada, svijetu predstavila kao pretežno ljetnja turistička destinacija – što se ogleda u njenoj jakoj avio-povezanosti od marta do oktobra. Međutim, tokom zimskih mjeseci interesovanje stranaca za boravak u Crnoj Gori drastično pada i to se, jasno je, odražava i na broj cjelogodišnjih avio-linija. Međutim, mi vidimo svoju ulogu u procesu promjene temantre. Npr, niz novih ruta koje će ove godine otvoriti Wizz Air biće, kako je namjera, cjelogodišnje. I to je prilika naše privrede da se pokaže u punom svjetlu i da dokaže da Crna Gora ima šta da ponudi turistima 365 dana godišnje. Istovremeno, maksimalno afirmišemo odluku Skupštine i Vlade da podrži Ministarstvo saobraćaja koje je u crnogorsko zakonodavstvo uvelo PSO (Public Service Obligation) – letove od javnog interesa. Posebno je važno što će to biti, kako ste i sami poentirali, cjelogodišnje linije za koje ne postoji interesovanje (komercijalni interes) od strane bilo koje avio-kompanije da ih realizuje. Kao kolega, smatram da je to prostor da Air Montenegro, kao naš nacionalni avio-prevoznik, maksimalno „raširi krila”. To je prilika da dobijemo nove cjelogodišnje rute. <h2>NOVO ZAPOŠLJAVANJE</h2> PORTAL ETV: Da li će širenje kapaciteta i modernizacija aerodroma zahtijevati dodatnu radnu snagu? Ako da, koliko novih radnih mjesta bi moglo biti otvoreno i koliko je trenutno zaposlenih u Aerodromima Crne Gore? TOLIĆ: U Aerodromima Crne Gore ugovor na neodređeno vrijeme ima 838 zaposlenih. Sa ugovorima na određeno vrijeme je 175 ljudi. Kao što smo najavili, imajući u vidu otvaranje baze Wizz Air-a u Podgorici, što sa sobom donosi produženje radnog vremena koje će biti skoro 24-oročasovno i potrebu za uvođenjem treće smjene, uz preraspoređivanje trenutno zaposlenih u skladu sa licencama koje posjeduju, planom kadrova je predviđeno oko 130 mjesta, međutim, oglase ćemo raspisivati onom dinamikom koju bude zahtijevao proces rada – svakako, ne sve i ne odjednom. U Tivtu ćemo ove, kao i svake prethodne godine, imajući u vidu ekstremnu sezonalnost ovog našeg aerodroma, oglasiti, kako je planirano, 190 sezonskih radnih mjesta u operativi. Iskreno se nadam da ćemo, ako uspijemo da završimo sve neophodne formalnosti, ove oglase objaviti početkom februara. PORTAL ETV: U kakvom su stanju piste na oba crnogorska aerodroma? TOLIĆ: Avio-saobraćaj na Aerodromima Crne Gore obavlja se u skladu sa svim domaćim i međunarodnim sigurnosnim i tehničkim standardima. Sve operativne površine, uključujući poletno-sletne staze, se redovno održavaju uz kontinuirani nadzor Agencije za civilno vazduhoplovstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925" data-rendition-name="original" width="1068" height="1600" loading="lazy" alt="Avion"> </figure>  <h2>PARKING POZICIJE</h2> PORTAL ETV: Sa koliko parking pozicija za komercijalne vazduhoplove trenutno raspolažu aerodromi Podgorica, odnosno Tivat? Da li je taj broj dovoljan i koliki bi bio optimalan kapacitet? TOLIĆ: U Podgorici trenutno imamo šest ucrtanih parking pozicija što nije dovoljno za opsluživanje najavljenog saobraćaja tokom naredne ljetnje sezone. Umjesto širenja platforme, kako sam već naveo, brže rješenje je izmjena horizontalne signalizacije. Uz nabavku novu opreme za prevlačenje i izguravanje vazduhoplova (push back mašine), dobićemo prostor za još dvije parking pozicije. Aerodrom Tivat raspolaže sa sedam parking pozicija za komercijalne vazduhoplove, pa radimo na novom modelu kako bismo dosegli optimalan nivo od devet parking pozicija. Nezavisno od koncesije, prva odluka, u sveukupnom kontekstu koji ste postavili kroz niz racionalnih pitanja među kojima su, svakako, i širenje platformi ali i poletno-sletnih staza na oba aerodroma, na prvom mjestu treba da bude raspisivanje tendera upravo za master plan. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi u svijetu. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces. Ali je preduslov razvoja koji željno svi iščekujemo. <h2>PROCJENA POTPUNE RENOVACIJE</h2> PORTAL ETV: Koliko bi, prema Vašoj procjeni, u ovom trenutku bilo potrebno sredstava za potpunu renovaciju oba aerodroma kako bi funkcionisali u skladu sa potrebama i evropskim standardima? TOLIĆ: Nedavno sam saopštio ono što su, zaista, samo grube procjene i ta cifra se kreće u okvirno rasponu od 250 - 300 miliona eura, ali to je, i ovoga puta naglašavam - samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Sve drugo su odokativne računice. <h2>SARADNJA SA VLADOM</h2> PORTAL ETV: Da li ste se obraćali Vladi Crne Gore za podršku? Ako jeste, kakvu konkretno podršku ste tražili i kakav je bio odgovor? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore održavaju redovnu i profesionalnu komunikaciju sa predstavnicima Vlade, djelujući u duhu dobre saradnje između subjekta i njegovog osnivača. Naš odnos je zasnovan na uzajamnom informisanju i rješavanju pitanja od značaja za funkcionisanje kompanije. U tom kontekstu, zahtjevi za adaptacije infrastrukture upućuju se Vladi na saglasnost, čime se direktno poštuju statutarna ovlašćenja koja ona ima kao osnivač. Ovakav pristup omogućava da se svi procesi odvijaju u okviru zakonskih procedura, osiguravajući transparentnost i profesionalno upravljanje državnim resursima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b" data-rendition-name="original" width="5710" height="3743" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Život u Njemačkoj ponovno je postao skuplji, s obzirom na to da su potrošačke cijene u januaru bile 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nakon inflacije od 1,8 posto u decembru, pokazali su preliminarni podaci Destatisa.
Posebno su porasle cijene hrane, dok su vozači za gorivo morali izdvojiti više novca. Od decembra do januara potrošačke cijene ukupno su porasle 0,1 odsto, prenosi SEEbiz.
Glavni pokretači inflacije bile su ostale usluge, koje su takođe u prosjeku poskupjele 3,2 odsto u januaru. To uključuje i povećanje cijene "njemačke karte" za regionalni i lokalni prevoz širom zemlje.
Gosti restorana i kafića nijesu primijetili učinak smanjenja PDV-a za obroke s 19 na sedam odsto početkom godine. Mnogi ugostitelji uštedu od smanjenja poreza zadržali su za sebe.
U januaru su potrošači plaćali 2,1 odsto više za hranu nego u istom mjesecu prošle godine. U decembru su cijene hrane porasle 0,8 odsto.
Kafa, čokolada i meso, kao i voće i povrće, bili su znatno skuplji nego godinu ranije. S druge strane, energenti su u januaru bili 1,7 odsto jeftiniji nego prije godinu, dok su u decembru cijene energije bile 1,3 odsto niže u odnosu na isti mjesec 2024.
Statistički zavodi nekoliko njemačkih pokrajina objavili su da su u januaru struja i gas bili jeftiniji nego godinu ranije, dok su cijene goriva porasle. Cijene sirove nafte porasle su posljednjih mjeseci zbog sukoba u Iranu, dostigavši najviši nivo u četiri mjeseca.
Osim toga, povećanje naknade za emisiju ugljen dioksida (CO2) ima značajan uticaj na troškove goriva, objasnila je ekonomistkinja Stephanie Schoenwald iz istraživačkog centra KfW-a.
- Vladine mjere vjerovatno su neznatno opteretile potrošače u ukupnom bilansu. Niže naknade i tarife za električnu energiju i gas pratili su viši porezi na CO2 za lož ulje, gas i gorivo, kao i povećanje cijene tzv. njemačke kartice - rekao je Michael Heise, glavni ekonomista kompanije za upravljanje HQ Trust.
Inflacija u nadolazećim mjesecima mogla bi pasti ispod granice od dva odsto, prema procjeni predsjednika Bundesbanke, Joachima Nagela. Ipak, ekonomisti kažu da postoje mnogi pokazatelji da će inflacija ostati nešto iznad dva odsto tokom cijele ove godine.
Na to će uticati i najnovije povećanje minimalne plaće, jer mnoga poduzeća prebacuju povećane troškove na kupce. S druge strane, inflaciju ublažava snažan euro, koji uvoz u Njemačku čini jeftinijim.
U decembru su niže cijene energije i blaga stabilizacija cijena hrane snizile inflaciju ispod dva odsto prvi put od septembra 2024. U prosjeku su potrošačke cijene prošle godine porasle 2,2 odsto, isto kao i 2024. Ipak, plate zaposlenih rastu već više od dvije godine, čak i ako se izuzme inflacija.
S trenutnom vrijednošću inflacije od oko dva odsto, rast cijena je i dalje umjeren. Evropska centralna banka cilja na stabilni nivo cijena u eurozoni s inflacijom od dva odsto u srednjoročnom periodu.

Tag: ivana-mihajlovic