O meritokratiji Pokreta Evropa sad (PES) najbolje govori činjenica da danas razrješavaju one koje su do juče predstavljali kao vrhunske kadrove - poručio je odbornik Evropskog saveza u Glavnom gradu Miloš Mašković.
Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici izglasali izbor Denisa Hota za direktora „Čistoće“ u punom mandatu, Stojana Sjekloće za v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima, dok je konstatovano da Ivana Nina Vukčević Ćupić više neće biti na čelu JU Muzeja i galerija, a Petar Kovačević razriješen sa mjesta direktora gradskog preduzeća „Zelenilo“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.289%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhot-na-celu-cistoce-sjekloca-v-d-direktora-agencije-za-upravljanje-zasticenim-podrucjima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nijesu, cijeni Mašković, problem rezultati koliko god bili porazni - već to što ti ljudi više nijesu dio njihovog političkog aranžmana.
- A kad ispadneš iz aranžmana, više ne vrijedi ni sva njihova prethodna propaganda. Umjesto sposobnih, dolaze poslušni. Umjesto odgovornosti, vlada lojalnost. I sve to uz sramno ignorisanje javnog interesa - dodao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1928129016520679521%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1928129016520679521%7Ctwgr%5E412bb3d2c892550552e5032c8f831bce986f5eab%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mašković: O meritokratiji PES-a najbolje govori to što danas razrješavaju one koje su predstavljali kao „vrhunske kadrove“

Nemam problem s tim da više ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana - poručila je direktorica Muzeja i galerija Podgorica Ivana Nina Vukčević-Ćupić za ETV po saznanju da je u toku sjednica tamošnjeg Savjeta na kojoj je planirano da je razriješe.
Ona je to okarakterisala kao brutalni revanšizam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove.
- Dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk... - ocijenila je Vukčević-Ćupić.
Ona bez dileme smatra da je u pitanju politička igra.
- Što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja &nbsp;izvještaj o finansijskom poslovanju. Bitno je podsjetiti da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena, pa uopšte nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran. Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja - istakla je ona.
&nbsp;Stoji, podvlači ona, iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu.
- Pošto sam prije svega umjetnica, dozvolite mi da na ovo pitanje stavim tačku rečenicom: “Funkcija umjetnosti nije da prikriva stvarnost, već da je raskrinka” - navela je ona.
Naglasila je da u samom Savjetu ne postoji niko iz struke.
- S druge strane, ne bih komentarisala, ali jeste bitno makar evidentirati da su politika, neznanje i kompleks više vrijednosti nad tom istom strukom i umjetnošću koje su tema ove institucije, i previše prisutni - zaključila je Vukčević Ćupić.

Vukčević Ćupić o eventualnoj smjeni: Nema dileme da je u pitanju politička igra, nije problem da ne budem na funkciji - ali zahtijevam da to bude opravdano

Košarkaši Budućnost Volija i Crvene zvezde odigraće sjutra u Podgorici treći meč polufinala plej-ofa Admiralbet ABA lige.
Rezultat u polufinalu je neriješen, pa će sjutrašnji duel odlučiti finalistu.
Odlučujući treći meč biće odigran gotovo pred praznim tribinama, jer je Budućnost, nakon incidenata u prvom meču, kažnjena zatvaranjem 70 odsto dvorane.
Trener Andrej Žakelj kazao je da, iako će igrati gotovo pred praznom dvoranom, to ne umanjuje njihovu želju za pobjedom.
- Napravićemo sve da dobijemo tu utakmicu, neke stvari moramo da promijenimo, pristup, čvrstinu i agresivnost iz prve utakmice i da pokažemo drugačije lice - rekao je Žakelj.
On je naglasio da je ključ u odbrani, kao i fokus na male stvari.
- Zagrađivanje, skok, što manje izgubljenih lopti, male stvari koje su na kraju velike. To odlučuje utakmicu - rekao je Žakelj.
Krilo podgoričkog tima Džuvan Morgan kazao je da je Crvena zvezda fantastičan tim.
- Očekujem da izađemo i da se borimo. Oba tima su sačuvala svoj domaći teren, kao što je i očekivano. Moramo da izađemo i igramo odbranu, trčimo, da radimo sve što smo radili u prvoj utakmici, da odigramo pametno, da igramo našu igru, da uzmemo naše šuteve i da pokađemo karakter i biće sve uredu - rekao je Morgan.
Duel u dvorani Morača počeće u 21 sat.

Budućnost i Crvena zvezda sjutra za finale; Žakelj: Učinićemo sve da pobijedimo

Za protekle četiri godine, otkako je došlo do promjene vlasti u Podgorici, odnosi Crne Gore i Hrvatske vraćeni su gotovo na nivo s kraja devedesetih. Normalizacija odnosa započela je 2000. godine, kada je tadašnja zvanična Podgorica izrazila iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za bol, stradanja i materijalne gubitke koje su im nanijeli predstavnici Crne Gore u sastavu JNA tokom tragičnih događaja 1991. i 1992. godine. Nakon toga, dvije strane su popisale otvorena pitanja i dogovorile modalitete za njihovo rješavanje. To je omogućilo normalizaciju i uspostavljanje partnerskih odnosa u mnogim oblastima, poput turizma, ekonomije i, najvažnije, euroatlantskih integracija.
Danas, nakon dvije decenije odnosa koji su išli uzlaznom putanjom, zvanična Podgorica, ili njen većinski dio, odlučila je napraviti zaokret i vratiti se modernizovanoj retorici iz devedesetih. Privid normalnih i dobrosusjedskih odnosa održavaju tek ustaljene floskule o zajedničkoj evropskoj budućnosti i NATO partnerstvu. Dijalog, saradnju i zajedničke inicijative zamijenila je oštra retorika, problematizovanje otvorenih pitanja i način njihovog rješavanja. Suštinski, većinski dio današnje vlasti u Crnoj Gori takođe žali zbog dešavanja iz 1991. i 1992. godine, ali za razliku od prethodnika, oni žale zbog konačnog ishoda, tj. poraza.
Za prosječnog građanina Hrvatske veoma je teško razumjeti ionako kompleksnu i paradoksalnu društveno-političku situaciju u Crnoj Gori. Još je teže objasniti zašto bi to trebalo biti predmet njegove pažnje. Da bismo je razumjeli na valjan način, poslužićemo se slikovitim opisom aktuelne 44. Vlade Crne Gore.
Aktuelna 44. Vlada Crne Gore sastavljena je od svega i svačega – u pogledu partija, politika, pojedinaca, ideologija i drugih uvjerenja. To je vlada s hiljadu lica. To može stvoriti privid, jer zavisno iz kojeg ugla svjetlo pada na Vladu, može vam se učiniti da je ona moderna i proevropska, dok iz drugog ugla djeluje retrogradno, nedobronamjerno i kao relikt devedesetih. Zvanična vlast u Podgorici sastavljena je od nekadašnjih rezervista s Miloševićevih bojišta i njihovih ideoloških sljedbenika. Oni čine dominantnu snagu i predstavljaju najuticajniji faktor u Vladi Crne Gore i parlamentarnoj većini. Ostatak čine populisti, čiji su jedini kriterijumi materijalne prirode, i koji su bez političke i druge hrabrosti – nakon svega nekoliko mjeseci od formiranja Vlade, uprkos brojnim pozicijama koje pokrivaju, uključujući i poziciju predsjednika Vlade – faktički izgubili uticaj i postali marionete.
Odmah po formiranju takve Vlade uslijedilo je političko "granatiranje" Hrvatske. Simbolički, započeo ga je ministar odbrane Krapović, iz redova političkog subjekta “Demokrate”, koji bi se mogao opisati kao Milošević-Jugend, budući da su proizašli iz političkog subjekta SNP, koji je bio produžena ruka Slobodana Miloševića u Crnoj Gori. Krapovićeva prva "ofanziva", oblast djelovanja, odnosno problematizacija i zaoštravanje retorike, odnosila se na pitanje školskog broda Jadran, granice na Prevlaci i spomen-ploče u Morinju. Tako smo, nakon dvadeset godina rada na tome da ta otvorena pitanja budu tačke spajanja i saradnje, za svega godinu dana došli u situaciju da postanu tačke sporenja i netrpeljivosti. Ministar Krapović je svoju ofanzivu i neprimjerenu retoriku pravdao “odbranom” i “zaštitom svojega”... Kakva koincidencija, kako poznato zvuči.
Druga ofanziva bila je konkretnija i nju su predvodili iskusni rezervisti, a ne pripadnici Milošević-Jugenda. Rezolucija o Jasenovcu, koju je inicirao predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić – čovjek sa zvaničnom titulom četničkog vojvode – nanijela je ozbiljnu štetu odnosima s Hrvatskom. Samim tim proizvela je i prvi konkretan odgovor hrvatske strane u vidu blokade zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, te proglašenja predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade i poslanika većine za persona non grata u Hrvatskoj. Takođe, zvanična Podgorica dobila je od Zagreba non-paper sa deset tačaka koje bi podrazumijevale normalizaciju odnosa.
Tako smo danas došli u situaciju da, kada uklonimo prazne i uobičajene floskule zvaničnika, imamo urušene odnose na relaciji Zagreb–Podgorica, i suštinski nepostojanje političke volje unutar zvanične Podgorice za rješavanje otvorenih – sada već ozbiljnih – problema.
Spletom okolnosti, ali i zbog statusa punopravne članice EU, Hrvatska je danas važan spoljno-politički faktor u Crnoj Gori. Takođe, Zagreb je jedna od rijetkih evropskih prijestonica koja suštinski razumije problematiku i situaciju u Crnoj Gori. Politika Brisela i uticajnijih članica EU, barem za sada, ogleda se u pokušaju da od bivših rezervista, Miloševićeve omladine i impotentnih populista – koji svi zajedno čine Vladu Crne Gore – naprave moderne Evropljane. Ambicije su slične kao kad su pokušavali od Milorada Dodika i Aleksandra Vučića napraviti moderne evropske političare okrenute Zapadu. Danas vidimo kako je sve to završilo i koliko je truda, novca i vremena uzalud potrošeno, a situacija je gora nego na početku.
Toga su svjesni i u Vladi Crne Gore, pa je za očekivati da zvanična Podgorica neće uložiti značajniji napor u rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, već će se fokusirati na obezbjeđivanje pritiska određenih članica EU na Zagreb, kako bi odustao od zahtjeva i “stavio povez preko očiju” kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori.
Ukoliko se prihvati ignorisanje crnogorske realnosti, to će predstavljati svojevrsnu legalizaciju – pečat na "soft" varijantu retrogradne nacionalističke politike i u Beogradu i u Banjoj Luci. U tome je uloga Zagreba presudna – kao svojevrsnog eksperta EU za region zapadnog Balkana – u sprječavanju davanja legitimiteta evoluiranom virusu nacionalističkih politika i struktura.
&nbsp;

Crna Gora i Hrvatska - povratak u 90-e

Devetogodišnja djevojčica i 66-godišnji muškarac ubijeni su u odvojenim ruskim napadima na regije na prvoj liniji fronta tokom noći, saopštili su ukrajinski zvaničnici, usred neizvjesnosti oko toga hoće li se pregovarači iz dvije zemlje sastati na drugoj rundi direktnih pregovora 2. juna.
Ruske snage ispalile su navođene projektile na civilno područje u okrugu blizu fronta u Zaporiškoj oblasti, uništivši najmanje jednu kuću, oštetivši nekoliko drugih zgrada i ubivši djevojčicu, objavio je regionalni šef Ivan Federov na Telegramu 31. maja. Naveo je da je u napadu ranjen i 16-godišnji dječak.
Muškarac je ubijen u ruskom granatiranju grada Hersona, rekao je regionalni šef Oleksandr Prokudin. Herson je oslobođen u ukrajinskoj kontraofanzivi krajem 2022. godine, mjesecima nakon potpune invazije Moskve u februaru te godine, ali ga ruske snage često napadaju sa položaja preko rijeke Dnjepar.
Ukrajinska vojska saopštila je da je u protekla 24 sata zabilježila skoro 200 bitaka, pri čemu su ruske snage napadale na nekoliko djelova fronta u istočnoj Ukrajini.
Dalje na sjeveru, guverner regije Sumi naredio je evakuaciju još 11 gradova i sela dok ruske snage povećavaju pritisak u onome što ukrajinske vlasti nazivaju pokušajem stvaranja "tampon zone" u blizini granice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ranije ove sedmice da je Rusija okupila oko 50.000 vojnika u blizini regije Sumi. Naredbe za evakuaciju su sada izdate za 213 gradova, sela i zaselaka u regiji.
Guverner ruske Kurske oblasti, s druge strane granice sa Sumijem, rekao je da je u napadima ukrajinskih dronova tokom noći ranjeno 10 ljudi. Jedan od izvještaja o borbama nije mogao biti nezavisno potvrđen.
Rusija je odbacila višesedmične pozive Ukrajine, Sjedinjenih Država i pristalica Kijeva u Evropi za produženje 30-dnevnog prekida vatre i nastavila je s napadima čak i dok poziva Ukrajinu da pošalje pregovarače na predložene razgovore u Istanbulu 2. juna.
Prva runda pregovora u turskom gradu 16. maja - prvi direktni mirovni pregovori od nekoliko sedmica nakon što je Moskva pokrenula potpunu invaziju - završena je sporazumom o velikoj razmjeni zarobljenika, ali bez napretka u premošćivanju velikih razlika između stavova zemalja na putu ka miru.
Rusija je saopštila da će iskoristiti predloženi sastanak 2. juna da predstavi memorandum u kojem će biti navedeni njeni uslovi za mirovno rješenje. Kijev je saopštio da je spreman da učestvuje, ali da prvo želi da vidi ruski memorandum.

Usred neizvjesnosti oko mirovnih pregovora: U ruskim napadima ubijena djevojčica i muškarac

Teška nesreća dogodila se jutros u gradu Koršenbrojhu u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija kada se mali avion srušio na stambenu kuću, izvještava Fenix.
Prema prvim informacijama, avion je pao u prednje dvorište kuće i tom prilikom okrznuo fasadu, što je izazvalo požar i značajna oštećenja na objektu.
Prema informacijama lista BILD, pilot je poginuo. U nesreći je stradala još jedna osoba. 
Pilot aviona je prije nesreće prijavio problem s motorom, piše Bild, a letilica je trebalo da sleti na aerodrom u Menhengladbahu.
Nije poznato šta je tačno uzrokovalo pad, ali nesreća se dogodila ubrzo nakon prijavljenih tehničkih problema.
Na licu mjesta intervenisale su brojne hitne službe – vatrogasci, policija i hitna pomoć. Požar se proširio i na susjednu radionicu koja je takođe izgorjela. Istraga je u toku, prenosi Index.hr.

Tragedija u Njemačkoj: Avion se srušio na kuću, ima poginulih

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva makar slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti forografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Duvrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;