Naredba za sprovođnje istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u kojoj se crnogorski biznismen Aleksandar Mijajlović sumnjiči da je uređivao dio crnogorskih medija, samo je jedan u nizu napada na nezavisne medije, kojima crnogorska javnost svjedoči u posljednje vrijeme.&nbsp;
Sagovornici Analitike, novinarka srpskog dnevnog lista Danas Ivana Šundić-Mihovilović i bosansko-hercegovački novinar i kolumnista Dragan Bursać, saglasni su da je riječ o smišljenom napadu koji za cilj ima zastrašivanje onih koji su se usudili da kritički misle i govore.&nbsp;
Kolege iz regiona upozoravaju da Crna Gora klizi u zonu opasne represije nad slobodnom medija.
<h2>Stari recept vojnika srpskog sveta i neočetničkih žbirova</h2>
Bursać, koji piše kolumnu za jedan od targetiranih portala – CdM, u razgovoru za Analitiku kaže da je riječ o klasičnoj podmetačini.&nbsp;
- Vlast perfidno pokušava da prikaže uhapšenog biznismena kao nekog ko je iz sjene uređivao medije, naređivao novinarima i urednicima, a sve kako bi pomagao opoziciji i kritičkim glasovima. Time se šalje jasna poruka: svaki novinar koji digne glas protiv vlasti, svaki medij koji se usudi da istražuje – biće proglašen dijelom “biznis-mafijaške hobotnice”. To je stari recept vojnika srpskog sveta i neočetničkih žbirova – kriminalizuj opoziciju, kriminalizuj slobodne novinare, medije, i onda ih udavi u blatu koje si sam napravio. Dakle, ovo nije istraga protiv jednog čovjeka, ovo je pokušaj kolektivnog obračuna i masovne diskreditacije svih nepodobnih medija i novinara u Crnoj Gori. Ponavljam, svih - jasan je Bursać.
Prema njegovim riječima, najopasnije je kada vlast pere ruke i formalno “ne dira” kritičke novinare, a u stvarnosti ih, kako pojašnjava, targetira preko svojih megafona i “nezavisnih institucija“.&nbsp;
- Time se stvara atmosfera linča. Takva atmosfera znači prijetnje, autocenzuru i na kraju – tišinu. A tišina je krajnji cilj bojovnika srpskog sveta: društvo u kojem nema disonantnih tonova, nego samo hor poslušnosti. Živim u Banjaluci, vjerujte mi znam kako to ide-korak po korak - kaže Bursać.
<h2>Stvara se opasna klima straha koja za cilj ima društvo poslušnika i podanika</h2>
Sa njim je saglasna Šundić-Mihovilović. Ona za Analitiku ističe da je i ovaj napad na opozicione medije u Crnoj Gori, kao i mnogi u proteklom periodu, klasičan obračun države sa nepodobnim medijima i stvaranje opasne klime straha koja, dodaje, neminovno dovodi do utrnuća cjelokupnog društva, stvarajući društvo poslušnika i podanika.&nbsp;
- Ove, krajnje ozbiljne optužbe, imaju za cilj da ograniče, ućutkaju i spriječe svaku kritiku protiv vlasti, da zastraše novinare, ali i sve druge koji bi javno mogli da istupe protiv vlasti što za posljedicu ima cenzuru i autocenzuru.Sam dio naslova ove vijesti - "Uređivao državu i medije"- objavljene u Vijestima implicira da je to nepobitna činjenica servirajući javnosti sumnju kao istinu bez dokaza u prilog - ukazuje sagovornica Analitike.
Šundić-Mihovilović podsjeća na dio Naredbe u kojem stoji "...SDT sumnjiči Mijajlovića da je medijima direktno proslijeđivao podatke koje je dobijao od okrivljenih funkcionera javne i tajne policije i tužiteljke Nastić, kako bi kreirao javno mnjenje, stvarajući negativnu medijsku sliku, i diskreditujući političare, crkvene velikodostojnike i brojne pojedince i neistomišljenike“.
- I pazite sad - "rušio bezbjednosni sistem". Da nije opasno, bilo bi zaista smješno. A ko je iz SDT dostavio "saznanja " Vijestima, i to baš novinarki koja se jednom diskreditovala kada je BIRN-u dostavila spisak crnogorskih novinara i aktivista proglasivši ih vjerskim ekstremistima i desničarima na osnovu sopstvenog vrijednosnog suda? Takođe, ako pogledamo da se u cijelu hajku uključio ne samo javni servis RTCG već i prosrpsko i prorusko propagandno glasilo IN4s jasno je odakle sve ovo potiče - izričita je srpska novinarka.
<h2>Kome targetirani mediji da se obrate kad su institucije urušene</h2>
Pita se i zašto su baš ovi mediji u Crnoj Gori meta progona i kome su trn u oku.
- Očito nisu "uređeni" po volji stvarnih struktura koje danas upravljaju Crnom Gorom. Onog dana kada je iskopan tunel do Višeg suda u Podgorici, slučaj u kojem su, tri dana prije nego što će uslijediti ova vrlo ozbiljna hajka države protiv medija, oslobođeni svi optuženi pa sad možemo govoriti o takozvanoj aferi Tunel, trebalo je biti jasna poruka šta patron dalje smjera. Jasno je trebalo biti i onog julskog dana, kada su optuženi u slučaju Državni udar iz 2016. oslobođeni krivice odlukom Višeg suda u Podgorici - ukazuje ona.
Kako dodaje, u Srbiji zbog te odluke suda pojam državni udar u Crnoj Gori dodatno izaziva podsmjehe i potcjene u medijskom prostoru i stavlja se pod navodnike kao nešto apstraktno.
- A kako i ne bi kada je Andrija Mandić, prvostepeno osuđen na pet godina zatvora, izabran 2023. za predsjednika Skupštine Crne Gore čime je postao i član Savjeta odbrane. Njegov kolega Srbin iz rasformiranog proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević, prvostepeno osuđen na pet godina zatvora, danas je poslanik vladajuće većine i neko koga Srbija pamti tako što iz petnih žila viče kada gostuje na Vučićevim mitinzima. Takođe, kada je 3.avgusta 2022. potpisan Temeljni ugovor trebalo je biti svima jasno da je Crna Gora izgubila svoj subjektivitet i suverenitet i šta bi dalje moglo uslijediti - naglašava Šundić-Mihovilović.&nbsp;
Saglasna je sa bh. kolegom da je ovakvo targetiranje medija od strane vlasti vrlo opasno.&nbsp;
- Gledajući sa strane, vlast u Crnoj Gori čine influenseri, lutke na koncu i Bošnjačka stranka, preko koje se prelama i uticaj Zagreba i njihova ispostava zahtjeva Crnoj Gori na putu ka EU, koja se samo uvećava, ali i uticaj Beograda. Bošnjačka stranka je tu kao jedina brana ili most preko kojeg se čuva ona obnovljena državnost Crne Gore 2006. o kojoj je Vučić na jednom od svojih gostovanja ove nedelje paćenički i sramežljivo govorio - kaže sagovornica Analitike.&nbsp;
Upozorava i da živimo u takvom geopolitičkom vremenu gdje međunarodno pravo i pravda ne važe isto za sve.&nbsp;
- Gdje je veće zlo kada Putin ubija Ukrajince nego kada Benjamin Netanjahu istrebljuje cio palestinski narod. Živimo u vremenu kada se u Evropskom sudu za ljudska prava obaraju presude zbog, recimo, onoga što stoji u Članu 2 Ustava Crne Gore. A u obaranju te presude je učestvovala i sutkinja iz Crne Gore Ivana Jelić, inače potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - navodi ona.&nbsp;
Šundić-Mihovilović pojašnjava da je riječ o predmetu "Jovičić protiv Srbije" koji se odnosi na državljanina Srbije, studenta Bogdana Jovičića, koji se nalazi u pritvoru od avgusta 2025. godine, navodno zbog vandalizma tokom studentskih protesta u zemlji.&nbsp;
- Sud je odbio njegov zahtjev za premještaj u zdravstvenu ustanovu ili za određivanje mjere kućnog pritvora uz elektronski nadzor, ocjenivši da je van dometa primjene Pravila 39 Poslovnika Suda. Kome da se žale targetirani mediji ako su, kao prva instanca za žalbu, sudske institucije u Crnoj Gori urušene? Da se žale Evropskom sudu za ljudska prava u kojem je crnogorska sutkinja Jelić već jednom opstruirala ono na čemu počiva Ustav Crne Gore, na radost zagovornika Crne Gore kao države etnonacionalnih zborova - pita se Šundić-Mihovilović.
<h2>Medije štiti samo totalna javnost, ogoljenost i vidljivost</h2>
Iz SDT-a je, nakon objavljivanja naredbe za otvaranje istrage, potvrđena informacija opozicije da će urednici medija i predstavnici NVO sektora biti ispitani u okviru istrage. Bursać ne sumnja da postoji realna opasnost i od hapšenja urednika targetiranih medija.&nbsp;
- Prvo privođenja na informativne razgovore, a onda i hapšenja jer srpski svet ne podnosi slobodu – on se hrani strahom i kontrolom. Ali upravo je zato presudan pritisak javnosti, profesionalnih udruženja i međunarodnih organizacija. To je jedina brana od potpunog potapanja institucija i pretvaranja pravosuđa u batinaški servis vlasti. Za razliku od drugih profesija nas štiti samo totalna javnost, totalna ogoljenost i vidljivost - kategoričan je Bursać.
Njegova koleginica iz Beograda citira Muhameda Abdagića koji je svojevremeno rekao: "Politika za danas vodi se prema situaciji koja će biti sutra".
- Dok opozicija upozorava, vlast je već sprovela. Gledajući sa strane, rekla bih da događaji u Crnoj Gori idu gotovo uvijek dva koraka ispred opozicije. Kao kad policajac pravi zapisnik onda kada se nesreća već dogodila. A zlo ne staje i ne spava. Opozicija djeluje suviše neozbiljno, morala bi malo više od pukih saopštenja, poput onih koje pišu briokrate EU i SAD, da pokaže da joj je do države stalo - smatra Šundić-Mihovilović.
<h2>Transparentnost prestaje tamo gdje se mediji dijele na podobne i nepodobne&nbsp;</h2>
Osvrćući se na nedavno uskraćivanje akreditacije dijelu medija od strane Ministarstva odbrane na čijem je čelu kadar Demokrata, Bursać kaže da ta situacija nije nova te da je već viđena u Beogadu i Banjaluci.
- Kad se uskrati akreditacija, to nije samo birokratska odluka, to je politička poruka: “nema mjesta za one koji misle svojom glavom.” Transparentnost prestaje tamo gdje se mediji dijele na podobne i nepodobne. To je matrica palanke, a palanka je idealni teren srpskog sveta. Dodikov režim je, primjerice, počinjao sa uskraćivanjem akreditacija, javnost nije regaovala i mnogi od nekadašnjih novinara nisu više u tom poslu. Na ovaj ili onaj način - podsjeća Bursać.
Šundić-Mihovilović, pak, ističe da joj nije poznato da je režim Aleksandra Vučića uskratio akreditaciju nekom novinaru.
- Neki političari na vlasti odbijaju pozive i intervjue medijima koji nisu otvoreno režimski, ali akreditacije za događaje, konferencije, to ne. Bilo je, vjerovali ili ne, u ono predvučićevsko vrijeme situacija da se novinaru odbije akreditacija jer je pisao loše o toj vlasti i tadašnjem gradonačelniku Beograda - prisjeća se ona.
<h2>Demokrate kao primjer Danin Krugerovog efekta – nesvjesni svoje nesposobnosti&nbsp;</h2>
Osvrćući se na činjenicu da pomenutim ministarstvom rukovode Demokrate, novinarka iz Beograda kaže da je suvislo govoriti o njihovom kapacitetu.
- Pogledajte samo bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. Gotovo ne prođe dan da se ne dogodi neko ubistvo. Sa svakim tim metkom ostaje šupljina u sektoru bezbjednosti, dok se potpuno ne obruši, a temelji su vrlo krhki. Primjer je bizarna situacija od prošle nedjelje kada je po nalogu suda crnogorska policija otišla da pretraži manastir SPC kod Berana u potrazi za spomenikom ratnom zločincu, hitlerovom odlikašu Pavlu Đurišiću. Epilog svega je da spomenik nije pronađen, da policiji nisu bili dostupni svi djelovi manastira, jer su neke prostorije bile zaključane, a ključ ima isključivo mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije!?A SPC je u svom reagovanju izrazila "uznemirenost i zabrinutost zbog otvorenog nasilničkog odnosa režima prema srpskom narodu u Crnoj Gori". Cirkus - podvlači Šundić-Mihovilović.
Sagovornica Analitike smatra da su na talasu "osvježenja" u Crnoj Gori na vlast došli ljudi sa manjkom znanja, vještina, potkapacitirani, ali koji, kako kaže, imaju visoko mišljenje o sebi.&nbsp;
- Psihologija taj fenomen naziva „Daning Kruger efekat“ i opisuje ga kao 'iluzorna superiornost jer pojedinci ne samo da nemaju sposobnosti za obavljanje nekog zadatka, već im nedostaje i sposobnost da prepoznaju sopstvenu nesposobnost, zbog čega se javljaju nerealna pozitivna uvjerenja o sebi' - objašnjava ona.
<h2>Cilj – kontrolisana, utišana i potčinjena Crna Gora&nbsp;</h2>
Iza svega ovoga, prema mišljenjuBursaća, stoji i politički strah i kontrola narativa i sistemska slabost institucija.
- Politički strah, jer se vlast boji kritike, kontrola narativa jer želi monopol nad istinom i slabost institucija jer bez urušenih institucija ne bi mogli ovako brutalno gušiti slobodu. Ali ključna stvar je da je ovo projekt vojnika srpskog sveta, Beograda, Crkve Srbije i lokalnih prosrpskih moćnika. Cilj je jednostavan – kontrolisana, utišana i potčinjena Crna Gora. Ofanziva je počela - upozorava sagovornik Analitike.
I Šundić-Mihovilović je saglasna da su institucije u Crnoj Gori pod kontrolom druge države te da je na djelu potpuna devastacija i zatiranje svega crnogorskog u Crnoj Gori, a medijska slika je, ukazuje, posljedica svega toga.&nbsp;
- I urušavanje države nije samo institucionalno, medijski, već i kulturološki, obrazovno, ekonomski... Potpuna, dakle, deluzija države. Bojim se da nikakvo članstvo u EU, ako ga i kad bude, to neće riješiti. I događaji poput ove medijske hajke razobličuju demagogiju i populizam ljudi na vlasti pričama o EU. Dok sami ne počistite mulj u kojem živite nijedan EU zakon to neće urediti. Bio bi samo to privid uređenja, kao što je, nažalost, Crna Gora, trenutno, samo ljuštura od članice u NATO-u, iznad svega, zbog gore navedenog bezbjednosnog sektora kroz koji promaja duva - ocjenjuje ona.&nbsp;
<h2>Novinarstvo pod opsadom, pritisci i cenzura postali svakodnevica</h2>
Ističe i da je medijska situacija širom Balkana izuzetno loša. Vlast u Beogradu, kako podsjeća, gotovo rutinski targetira, zastrašuje, diskredituje, tuče, tuži i hapsi novinare.
- Fondacija Slavko Ćuruvija saopštila je da je tokom septembra registrovala 141 verbalni napad državnih funkcionera i poslanika Srpske napredne stranke na kritičke medije i novinare što je četiri puta više u odnosu na avgust. Imamo situaciju u BiH gdje bi tamošnja vlast 'Trojke' vrlo rado počistila sve novinare i portale koji nisu njima naklonjeni. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković otvoreno je pozivao da Federalna televizija treba da sprovodi "Trojkine" politike, što je na kraju i učinjeno promjenom rukovodećeg kadra i uređivačke politike - dodaje sagovornica Analitike.
Podsjeća da je organizacija Safe Journalist nedavno izdala saopštenje u kojem osuđuju ciljani politički pritisak i pozivaju Konakovića da prestane da targetira medije i novinare.
- Susjedna Hrvatska, iako članica EU, je država gde je, sigurnost novinara ozbiljno ugrožena. Ovogodišnji izještaj o stanju medijskih sloboda u EU Media Freedom Report 2025 iznio je zabrinjavajuće nalaze za Hrvatsku i upozorio na pritiske na javne medije, politički uticaj kroz državno oglašavanje, netransparentnost vlasništva nad medijima te ugroženu sigurnost novinara. Hrvatska je, prema navodima tamošnjeg društva novinara, rekorder po broju SLAPP tužbi protiv novinara - navodi Šundić-Mihovilović.&nbsp;
I Bursać smatra da je situacija sa novinarskom profesijom u Crnoj Gori i na Balkanu dramatična.&nbsp;
&nbsp;- Ili jadna. Svejedno je. Novinarstvo je pod opsadom, pritisci i cenzura su postali svakodnevica. Crna Gora se u zadnjih pet godina uklapa u regionalni trend: od Beograda do Banjaluke ista je matrica – uguši slobodu, kriminalizuj kritičare, proglasi ih izdajnicima. To je recept srpskog sveta. A opasnost za društvo nije samo da novinari nestanu, nego da ostane samo eho jedne ideologije - zaključuje Bursać.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bursać: Ofanziva počela, tišina krajnji cilj bojovnika srpskog sveta; Šundić-Mihovilović: Ni Vučićev režim nije išao ovako daleko

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu i umjerenu oblačnost.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru po kotlinama očekuje povećana niska oblačnost i magla, dok će tokom dana biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, u drugom dijelu dana i tokom noći ponegdje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od devet do 24 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 24 stepena

Evropske i arapske zemlje, Kanada i Sjedinjene Države spremne su da doprinesu sa oko 70 milijardi dolara potrebnih za obnovu Gaze, izjavio je zvaničnik Ujedinjenih nacija, dodajući da je dvogodišnji rat proizveo ruševine jednake 13 piramida u Gizi.
Zvaničnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Jako Kalier rekao je da je izraelski rat protiv Hamasa, kojeg EU i SAD smatraju za terorističku organizaciju, stvorio najmanje 55 miliona tona ruševina i da bi mogle biti potrebne decenije da se Gaza u potpunosti oporavi.
- Čuli smo veoma pozitivne vijesti od brojnih naših partnera, uključujući evropske partnere, Kanadu- rekao je on na konferenciji za novinare, dodajući da se takođe vode razgovori sa Sjedinjenim Državama.
Otkako je stupilo na snagu primirje u Gazi, veliki broj Palestinaca vratio se u ruševine svojih domova. Ogromni djelovi Gaze pretvoreni su u pustoš tokom dvije godine izraelskog bombardovanja u kojem je, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze koje vodi Hamas, ubijeno oko 68.000 ljudi.
Veliki dio razaranja nalazi se u gradu Gaza u kojem su se desile neke od najžešćih borbi. Oko 83 odsto svih građevinskih objekata je oštećeno, prema podacima Satelitskog centra Ujedinjenih nacija (UNOSAT).
UNDP je saopštio da su već uklonili oko 81.000 tona ruševina iz Pojasa Gaze i da nastavljaju sa radom.
Izrael je pokrenuo ofanzivu nakon što su militanti predvođeni Hamasom izveli napad 7. oktobra 2023. godine, ubili 1.200 ljudi i uzeli 251 osobu za taoce, prema izraelskim podacima.
Hamas je u ponedjeljak, prema sporazumu o primirju, oslobodio posljednje žive izraelske taoce iz Gaze, dok je Izrael pustio skoro dvije hiljade palestinskih zatvorenika.

UN spremna da finansira obnovu Gaze

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Prioritet je održavanje prve međuvladine konferencije za šta je potrebno imenovati glavnog pregovarača. Na vama je ko će biti ta osoba, važno je da se glavni pregovarač imenuje, jer sa njegovim imenovanjem može se bez odlaganja početi raditi sa aktivnostima kako je to potrebno, izjavila je danas u Sarajevu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Njena posjeta dolazi neposredno nakon što je Vijeće ministara 30. septembra usvojilo Nacrt Reformske agende, dokument koji je presudan za povlačenje oko 900 miliona eura povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Evropske unije.
Kako je rekla, na konferenciji za novinare, nakon susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, Borjanom Krišto, prije godinu i po je Savjet Evrope donio "istorijsku odluku o otvaranju pristupnih pregovora za BiH".
- Bosna i Hercegovina je prešla dugačak put i danas stojite na pragu EU. Čestitam na Reformskoj agendi, a sada je na nama da istu ocijenimo, i u narednom koraku će trebati ići sa finalizacijom za odobrenje sredstava- kazala je.
Ona je navela i kako je budućnost svih zajednica u BiH u EU, te da proširenje "nije samo pitanje politike, već pitanje srca, volje i glasa naroda".
- Prema nedavno sprovedenoj anketi javnog mnijenja 72 odsto građana u BiH vjeruje EU. Budući naraštaji žele živjeti u ujedinjenoj "Evropi, naš zadatak je da im to i ostvarimo", rekla je predsjednica Evropske komisije.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto je navela kako se nada "da će biti političke odgovornosti kada je u pitanju evropski put, te "da tu ne postoji pozicija i opozicija, već opredjeljenje prema Evropskoj uniji.
Krišto je kazala kako je informisala predsjednicu Evropske komisije i o pripremama za održavanje Berlinskog kongresa naredne sedmice.
- Nažalost, još uvijek nismo uspjeli usaglasiti jedan sporazum o mobilnosti, odnosno o kretanju sa ličnim kartama- kazala je Krišto.
Inače, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, se prethodno susrela i sa članovima Predsjedništva BiH- Željkom Komšićem, Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.
Uoči dolaska u Sarajevo, posjetila je i Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.
Kako je izjavila, "Evropska unija će uvijek pamtiti genocid u Srebrenici i neće dozvoliti da se piše neka nova istorija".
<h2>Na šta BiH može računati?</h2>
Početkom oktobra je saopšteno da Bosna i Hercegovina više ne može računati na novac iz Evropske unije za autoceste, željeznicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Iz EU su poručili da će sredstva iz tog fonda odobravati nakon provođenja obećanih reformi, ali i nakon što se zajedno dogovore koji su to projekti.
- EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Vlasti u BiH još nisu dostavile [Evropskoj komisiji] popis projekata", saopštio je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.
BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra u Brisel godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto, jer se političari dvadeset mjeseci nisu mogli dogovoriti o nadležnosti. Taj novac, kako je tada rečeno iz EU, biće preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.
U izradu plana reformi, koji još čeka odobrenje iz Brisela, bila su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih.
Bosna i Hercegovina mora provesti više od stotinu reformi kako bi dobila EU novac i pri tome se fokusirati na "zelenu" i digitalnu tranziciju, zaštitu osnovnih ljudskih prava, te razvoj poduzetništva i ljudskog kapitala.
Vlasti su najavile da će reformisati tržište rada, ali i uskladiti zakone o energetici s EU standardima i razvijati obnovljive izvore energije.
Najavile su i da će "prilagoditi tržišnim uslovima" sadašnje niže cijene električne energije za domaćinstva, ali i ugasiti termoelektrane do 2050. godine, koje trenutno proizvode više od dvije trećine struje.
Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore o članstvu u EU u martu 2024. nakon što joj je kandidatski status dodijeljen u decembru 2022. godine.
Pregovori nisu i formalno počeli zbog preduslova koje je psotavio Savjet Evrope a koji su se sad našli i u Nacrtu reformske agende, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača ili nacionalni plan usvajanja EU zakonodavstva.
Ostale zemlje Zapadnog Balkana u međuvremenu su povukle oko 254,6 miliona eura kredita i bespovratnih sredstava od EU-a.

Fon der Lajen u Sarajevu: BiH da imenuje glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EU

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Jedno hapšenje u izvođenju Specijalnog policijskog odjeljenja, jedna akcija Specijalnog državnog specijalnog tužilaštva i sad je, izgleda, sve u redu sa Crnom Gorom. &nbsp; Mogu svi da odahnu i svi da budu mirni. I Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate, i škaljarski brat Abaz-Skaj-Kudravi; i votka-cigarete biznismen Daka-Skaj-Vampir; ona mimerka Krstinja silna... &nbsp;čak i oni iz koncerna Vijesti, &nbsp;plavog biltena tužilaštva i aktuelne vlasti. &nbsp; ZAVJERENIČKA AKCIJA &nbsp; I upravo su Vijesti ekskluzivno donijele ključnu poentu, kako rekoše ,,najveće akcije ikada SDT-a i SPO-a“: hapšenjem crne šestorke po nalogu tužilačke trojke – spriječena je terorističko-zavjerenička akcija urušavanja ustavnog poretka. &nbsp; I to kakva akcija?! Koju je porukama - zamislite sad - iz jednog, jedinog mobilnog telefona - spremao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović. Sve to još uz podršku svoje sestre tužiteljke, dvojice policajaca, jednog čovjeka iz ANB-a i bivšeg ministra iz redova DPS-a Peđe Boškovića. &nbsp; Tužilaštvo je svemu pridružilo još sedam medija. Sa čijim je urednicima ili menadžerima Mijajlović razmjenjivao - pazite sad - u prosjeku jednu poruku dnevno, ali, po mišljenju tužilačke trojke, sasvim dovoljno da mediji budu uključeni u istragu o rušenju ustavnog poretka i nacionalne bezbjednosti?! &nbsp; Da, jezivo zvuči. Tužilačka trojka, dakle, u porukama koje su razmjenjivane uglavnom oko servisnih informacija o gradnji puteva, recimo Podgorica-Danilovgrad, želi da vidi, ni manje ni više, nego - paklenu zavjeru. &nbsp; Baš tako: kao da je u pitanju državni udar nalik onome u Mjanmaru 2021, ili Gabonu 2023, ili onaj pokušaj terorizma u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine... Samo što sada nema agenata GRU-a Šišmakova i Popova, nema četničkih vojvoda, nema ni srpskog žandarma Dikića, nema ni Zavetnika. &nbsp; Nema više četnika i početnika, tu su sad opasne komite udruženi sa medijima koji kritikuju vlast... &nbsp; OD ,,NAJVEĆE AKCIJE IKAD” DO - REPRESIJE E, sad neki džangrizavi, oni koji vole da zabadaju nos u sve detalje, možda bi i prigovorili da tužilačka akcija od 3. oktobra baš i ne liči na najveću akciju u istoriji akcija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c" data-rendition-name="original" width="899" height="532" loading="lazy" alt="MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra"> <figcaption>MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I stvarno: od šestoro osoba koje je tužilaštvo targetiralo kao kriminalnu grupu, samo su dvojica, Spičanović i Mijajlović, danas u pritvoru; dvojica policajaca – Pavićević i Lazović - ne smiju da izlaze iz stanova, a dvoje, tužiteljka Nastić i političar Bošković mogu đe hoće, samo da se jave jednom mjesečno policiji. &nbsp; A ne djeluje baš da su tužioci htjeli da se opterećuju dokazima. Ne samo da ne postaji jedan dokaz, nego čak i nema indicija koje bi opravdale osiono, bahato i neodgovorno plasiranje opasne priče o rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju nacionalne sigurnosti. &nbsp; I što je, politički i društveno najopasnije – iz Naredbe o sprovođenju istrage se jasno vidi da tužilačka trojka nije spisak za odstrijel sačinila na osnovu bilo kakvog otkrića povjerljivih informacija. Niti su ih interesovali dokazi. &nbsp; OPSKURNI POLITIČKI CILJ Da, u Specijalnom tužilaštvu kao da nijesu ni imali namjeru dokazivanja, već – targetiranja i represivnog djelovanja... &nbsp;&nbsp; Zato se može zaključiti da je akcija SDT-a imala opskuran politički cilj: da se upotrebom državne prinude, silom državnog represivnog aparata, targetira biznismen koji ima veliku medija-bajing agenciju, da se istovremeno politički obilježe kao antidržavnii elementi čelnici DPS-a, najjače opozicione stranke, ali i da se zastraše i kriminalizuju svi oni mediji koji kritički govore o vlasti, da se zapuše usta svima koji se protive pretvaranju Crne Gore u dio srpskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić"> <figcaption>TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIMINALIZACIJA MEDIJA I nije ovo prvi put da se iz Specijalnog državnog tužilaštva udara po novinarima. Prije aktuelne tužilačke trojke koju čine Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovica Vukotić - specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp; On je, jula prošle godine - bahato nezakonito - targetirao pet novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, mene kao tadašnjeg urednika Pobjede i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Milivojem Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. &nbsp; Ponavljanje istog tužilačkog postupka samo godinu kasnije, targetiranje sedam medija i njihovih urednika, pokazuje da Šoškićevo postupanje nije bio incident, nego strategijsko određenje rada: tužilačko unaprijed bacanje krivice na sve sumnjive, bez potrebe dokazivanja. &nbsp; To je neki izvrnut princip svojstven autoritarnim, policijskim državama u kojima ne važi princip prezumpcije, pretpostavke nevinosti. Već ona perverzni, staljinističk inverzija koja podrazumijeva - prezumpciju krivice. To je društveno opasno stanje u kojem od tužilaštva obilježeni ljudi treba da dokazuju nevinost, a ne da istražni organi dokazuju krivicu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ"> <figcaption>MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Grdno je vrijeme došlo ako će se jedna važna državna institucija kao što je Specijalno državno tužilaštvo pretvoriti u političku batinu vlasti. To Crna Gora, na pragu ulaska u Evropsku uniju, ne smije dopustiti. Ne zbog Evrope, nego sebe radi. &nbsp; Ne mogu govoriti u ime drugih koji su targetirani, ali vjerujem da nakon decenija poznanstva i prijateljstva neće zamjeriti ako kažemo – mi pognuti glavu nećemo ni odustati od profesionalnih i etičkih standarda novianrstva. &nbsp; Jer bi to značilo da odustajemo od sebe, a to neće moći. Ni ove noći ni drugih koji dolaze. &nbsp;No pasaran! &nbsp; &nbsp;

Staljinistička inverzija: umjesto prezumpcije nevinosti SDT forsira pretpostavku krivice?!

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Tag: ivana-sundic-mihovilovic

Bursać: Ofanziva počela, tišina krajnji cilj bojovnika srpskog sveta; Šundić-Mihovilović: Ni Vučićev režim nije išao ovako daleko

Sjutra pretežno sunčano, do 24 stepena

UN spremna da finansira obnovu Gaze

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Fon der Lajen u Sarajevu: BiH da imenuje glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EU

PRATITE TVe UŽIVO