Nevladina organizacija (NVO) Juventas u narednom periodu biće posvećena očuvanju i unapređenju postojećih programa i servisa, širenju aktivnosti na opštine u kojima do sada nije bila dovoljno prisutna, jačanju regionalnog djelovanja i većem oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
To je poručila izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović povodom 30 godina postojanja te organizacije ocijenjući da se radi o značajnom jubileju, koji sa sobom nosi veliku odgovornost, ali i potvrdu kontinuiteta i istrajnosti civilnog sektora u Crnoj Gori.
Podsjetila je da je Juventas formalno registrovan u januaru 1996. godine, dok su njegovi počeci vezani za 1995. godinu, kada je grupa studenata neformalno započela djelovanje sa ciljem da stvori prostor u kojem mladi mogu slobodno da izraze svoju kreativnost, stavove i ideje, ali i da zagovaraju društvene promjene koje smatraju neophodnim.
- Organizaciju su osnovali odgovorni mladi ljudi sa jasnom vizijom i vrijednosnim stavom, iz kojih su proizašli brojni projekti i aktivnosti koje su u to vrijeme snažno „prodrmale“ Podgoricu i Crnu Goru. Govorimo o časopisima, radio-emisijama, pa čak i o dnevnim novinama, čiji je cilj bio da ponude kvalitetne sadržaje koji su se suprotstavljali tada dominantnom kiču i šundu - kazala je Vujović u intervjuu za PR Centar.
Kako je navela, iako su se okolnosti mijenjale, potreba za kritičkim djelovanjem i dalje postoji.
- Današnji Juventas nastavlja da radi u duhu svojih početaka, ali u skladu sa savremenim izazovima - poručila je Vujović.
Ona je kazala da sadašnji tim nije svjedočio prvim godinama rada organizacije, navodeći da je većina članova počela da se aktivno uključuje početkom 2000-ih godina.
- U tom periodu, najveće prepreke odnosile su se na nerazumijevanje koncepta civilnog društva i nedostatak institucionalne podrške.Ipak, bilo je lakše okupiti ljude koji su bili slobodnomisleći, hrabri i spremni da se uključe u borbu koju civilni sektor nosi i danas - rekla je Vujović.
Podsjetila je da su među prvim aktivnostima Juventasa bile izdavačke inicijative i djelovanje u oblasti umjetnosti i kulture, a da su vrlo brzo i aktivnosti usmjerene na uticaj na javne politike i donosioce odluka.
- Od 2000. godine, kroz partnerstvo sa Međunarodnom organizacijom za planirano roditeljstvo (IPPF), Juventas se snažnije uključila u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, proširujući poimanje ljudskih prava na konkretne servise namijenjene djeci, mladima i drugim ranjivim grupama - navela je Vujović.
Ukazala je da je podrška Globalnog fonda za borbu protiv malarije, HIV-a i tuberkuloze od 2006. godine dodatno ojačala postojeće servise, ali je, kako jeistakla, postalo jasno da pružanje usluga nije dovoljno bez istovremenog rada na promjeni društvenog okruženja.
- Od tada, Juventas snažno razvija segment ljudskih prava, po kojem je danas posebno prepoznatljiv, kao i po servisima koje pruža LGBT populaciji, osobama koje koriste psihoaktivne supstance, osobama u i nakon izdržavanja zatvorske kazne, djeci i mladima sa problemima u ponašanju, migrantima, Romima i drugim grupama u riziku od socijalne isključenosti. Radimo tamo gdje institucije ne mogu, ne umiju ili ne žele da pruže adekvatnu podršku - naglasila je Vujović.
Poseban fokus, kako je rekla, Juventas od samog osnivanja stavlja na omladinsku politiku i uključivanje mladih u procese donošenja odluka, dok se od 2005. godine intenzivno bavi i medijskom pismenošću.
Govoreći o savremenom kontekstu, Vujović je ukazala na krizu povjerenja u institucije, koja ima globalne razmjere, ali i na činjenicu da povjerenje u specijalizovane nevladine organizacije ostaje stabilno, pa čak i veće nego u institucije zadužene za iste oblasti.
- Istraživanja pokazuju da građani više vjeruju uskospecijalizovanim nevladinim organizacijama nego institucijama, što često dovodi do nedostatka otvorene saradnje između države i civilnog sektora. Finansijska održivost i povlačenje fondova dodatni su izazovi, posebno za organizacije srednje veličine, dok podrška države nije adekvatna - kazala je Vujović.
Ona smatra da Crna Gora može biti ponosna na svoj civilni sektor, koji je u vremenima kriza i političke nestabilnosti pokazao otpornost i sposobnost da ponudi rješenja i odgovore.
- Integritet i autentičnost su ključ povjerenja građana. Nije lako zadržati istinsku posvećenost i održivost tema i servisa, ali to je ono što Juventas radi već 30 godina - istakla je Vujović.
Govoreći o budućim planovima, Vujović je naglasila da je ključna ambicija očuvanje i unapređenje postojećih programa i servisa, širenje aktivnosti na opštine u kojima Juventas do sada nije bio dovoljno prisutan, jačanje regionalnog djelovanja i veće oslanjanje na naučno utemeljene pristupe.
- Juventas čine profesionalci sa znanjem, iskustvom i iskrenom potrebom da rade za opšte dobro. Vrijednost kolektiviteta i podrške zajednici ono je što nas vodi i što ćemo njegovati i u narednim decenijama - poručila je Vujović.
Trideset godina rada Juventasa, kako je kazala, znači i obavezu da se sve što je izgrađeno u prethodnom periodu ugradi u budućnost, kako bi organizacija bila još snažnija i kvalitetnija u doprinosu zajednici.
- To znači da je za nas 300 projekata, znači da smo godišnje kroz projekte pružili podršku za preko 2.000 ljudi, pa onda ako to pomnožimo sa brojem godina, znači da je do sada nekoliko desetina hiljada mladih ljudi učestvovalo u našim projektima, znači da smo organizovali stotine i stotine seminara, konferencija, treninga, znači da smo publikovali ogroman broj publikacija, znači da smo se potrudili da u značajnom broju oblasti pomjeramo granice i da, što sam već nekoliko puta rekla, zato što mi je to najvažnije, da našu zajednicu činimo boljom - zaključila je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vujović: NVO Juventas njegovaće vrijednosti kolektiviteta i podrške zajednici i u narednim decenijama

Važno je što se u svijetu obilježava 17.decembar - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad osobama koje se bave seksualnim radom, povodom koga su poslali saopštenje da skrenu pažnju na temu &nbsp;koja je dugi niz godina poznata i zbog koje dugi niz godina pružaju podršku toj marginalizovanoj populaciji - rekla je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica NVO Juventas Ivana Vujović.
Više od polovine osoba koje se bave seksualnim radom tokom života su doživjela nasilje, dok je više od trećine doživjelo nasilje u posljednjih godinu dana, po istraživanju sprovedenom 2022.godine, kaže Vujović, &nbsp;u saradnji sa NVO Juventas.
- Mi iz prakse znamo da je veliki broj klijentkinja sa kojima radimo svakodnevno suočeno sa nasiljem, nasiljem od strane klijenata, članova porodice, partnera, ali imamo i slučajeve nasilja koje dolazi od strane predstavnika onih koji treba da ih štite, tako da smo imali u ranijim istraživanjima podatke o tome da su doživljavali nasilje i od strane policije. Govorimo o grupi koja je jedna od najmarginalizovanijih, koja je društveno isključena grupa, ukoliko se poznaje taj identitet osobe, pošto svi &nbsp;ljudi imaju puno različitih identiteta i ne dijelimo svaki segment identiteta sa svima- rekla je Vujović.
Podsjetila je i na istraživanje koje je Juventas uradio prije 2 godine koje kaže da svega 7 posto toga istraživanja je navelo da poznaje osobu koja se bavi seksualnim radom, dok 93 posto ne poznaje takve osobe.
- Kad sve to uparimo sa drugim podacima koji ukazuju na visok stepen stigmatizacije i diskriminacije, onda govorimo o jednoj grupi koja je među najosjetljivijima na nasilje i grupi koja je najmanje spremna da iz straha od reakcije nadležnih institucija i straha da neće biti zaštićene i uvažene, i prijave nasilje. Govorimo o grupi koja upravo zbog toga što se nalazi na margini je izložena, ne samo u Crnoj Gori nego i u mnogim zemljama svijeta, izložena teškim oblicima nasilja i tu testiramo sam sistem koliko je spreman da zaštiti čovjeka, koliko je spreman da zaštiti ženu, koliko je spreman priđe osobi i zaštiti je od svake vrste nasilja, bilo fizičkog, mentalnog, fizičkog, ekonomskog pa i institucionalnog nasilj- istakla je Vujović.
Dodaje i da je praksa pokazala da što je identitet skriveniji i podložniji stigmi i diskriminaciji i nasilje zna da bude izraženije i učestalije.
- Mi živimo u društvu u kojem je nasilje normalizovano, u kojem je nasilje vrlo frekventno, gdje je nasilje usmjereno na određene grupe zato što nasilnik bira one koji su osjetljiviji i gdje smatra da neće dobiti povratnu reakciju i neće biti kažnjen od strane sistema. Podaci u kojima četvrtina ispitanika smatra da policija ne treba da radi svoj posao su ekstremno zabrinjavajući, kao i podatak da osobe koje se rade seksualnim radom treba kažnjavati- zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2xRR9ZpzR-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mi živimo u društvu u kojem je nasilje normalizovano

Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju, ocijenila je e u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović.
Vujović je rekla da je jasno da je ta odluka došla zato što se u svim podrškama USAID-a nalazio element koji je morao da se poštuje, a to je element ljudskih prava, podrške ženama, LGBT osobama, migrantima koji su trenutno na meti Bijele kuće.
- Razlog je što se to povezuje sa opozicijom predsjednika Donalda Trampa - ističe Vujović.
24. mart je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. SZO je upozorila da zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovode u opasnost milione života u svijetu, jer se procjenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona u posljednje dvije decenije. Pored ove opake bolesti, zamrzavanjem finansija takođe su ugrožene i mnoge druge zdravstveno ranjive grupe, a naročito u manje razvijenim zemljama afričkog kontinenta.
Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, kaže Vujović, naročito u subsaharskoj Africi, prije svega jer će doći do, kako ističe, zaustavljanja procesa na koji su imale zemlje koje zavise od podrške USAID-a.
- Zaustaviće se procesi bez ikakve tranzicije, bez mogućnosti da se prilagode, svoje resurse iskoriste, a to vidimo u svim oblastima u kojima je USAID imao itekako uticaja. Budžet koji je USAID izdvajao za globalnu podršku nekoliko desetina puta je veći od budžeta Crne Gore, onda možemo shvatiti koliko je ljudi zavisilo od podrške USAID-a, tako da ovo važi posebno za zemlje koje se nalaze u zoni zemalja sa niskim bruto domaćim prihodom, dovešće sigurno do velikih i teških posljedica. Vidjećemo još kako će se odvijati situacija, koje će odluke donositi SAD na različitim nivoima, znamo da su sad u toku i sudski postupci, da su u sudskim postupcima odluke o zamrzavanju sredstava stopirane, da se one sada preislituju - naglasila je ona.
Ovo, napominje ona, u fokus dovodi i razumijevanje toga koliko je puno američki narod pomagao zemlje u razvoju, posebno u određenim oblastima, te koliko je bio značajan za ukupan budžet Ujedinjenih nacija, pa i Svjetske zdravstvene organizacije, kao dijela tog sistema koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata, da bi održao mir i prosperitet globaĺno.
- Povlačenje Amerike iz takvog sistema koji se bazira na globalnoj solidarnosti može da ima ogromne negativne efekte - rekla je Vujović.
Godišnje u svijetu od tuberkuloze oboli osam miliona ljudi, a u Crnoj Gori 80. Zamrzavanjem finansija, navodi Vujović, prestalo je istraživanje na polju iskorjenjivanja tuberkuloze od strane južnoafričkog instituta koji se time bavi.
Prema njenim riječima, još niko nije svjestan posljedica ne samo u borbi protiv tuberkuloze, i vremenom će, objašnjava ona, biti potrebna drugačija globalna organizacija.
- Nije Amerika jedina koja se povlači iz međunarodne podrške. Druge zemlje koje su bile do sada glavni izbori podrške, odmah poslije Amerike, smanjuju svoje budžete. Nadam se da to neće izazvati po zdravlje ljudi toliko negativne efekte koliko danas izgleda da će izazvati. Imamo i pitanja suzbijanje gladi i ogromnog siromaštva, gdje je takođe USAID ne samo direktno, nego kroz podršku UN - u imao i ima veoma značajnu ulogu. Moraćemo se globalno, pa i lokalno suočiti sa tim, tražiti druge alternativne načine, a da je ovo išlo korak po korak ti bi se načini sigurno izrodili, problem je što sistemi koji su zavisili od USAID-a prosto na to nijesu navikli, nijesu očekivali i nijesu imali drugo rješenje, ali se nadam da će se u međuvremenu i drugačije odluke donositi i na nivou sudova, a i na nivou Bijele kuće kada stvari malo slegnu kada se sagleda kompletna situacija - poručila je Vujović.

Vujović: Zamrzavanje američkog finansiranja imaće teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju

Vojska Crne Gore je prinuđena da otkaže učešće na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi „INOCHIOS 26“ u Grčkoj, zbog nedonošenja odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost o učešću u međunarodnim vježbama i obukama tokom 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Oni su decidni da neodlazak vazduhoplovaca VCG sa helihopterom Bell 412 na tu vježbu znači propuštenu priliku za unaprjeđenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke. Ističu i da otkazivanje učešća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice NATO-a, direktno utiče na sposobnosti Vojske Crne Gore, borbenu spremnost i nivo obučenosti, te ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO saveza i partnerskih inicijativa.
- Dodatno, neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rješavanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrješenja i unapređenja oficira i oficirki Vojske Crne Gore, što negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu - navode iz Ministarstva odbrane.
Neophodno je, kažu oni, da predsjedavajući Savjetu u što skorijem periodu sazove sjednicu, kako bi se omogućilo donošenje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore.

Crnogorska vojska otkazuje učešće na vježbama u Grčkoj: Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o međunarodnim vježbama i obukama

O.R. (18) iz Bijelog Polja je uhapšen, dok je protiv petnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu šesnaestogodišnjaku.
Njima se na teret stavlja zelenaštvo.
- Sumnja se da su prijavljeni, u periodu od januara 2026. godine, u kontinuitetu i kao saizvršioci, oštećenom maloljetniku davali novac na zajam, pri čemu su za sebe ugovarali i pribavljali nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući njegovu lakomislenost i nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje - naveli su u policiji.
Protiv O.R. i maloljetnika podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Bijelo Polje: Osamnaestogodišnjak uhapšen, a petnaestogodišnjaku krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu

Iran je nagovijestio da je spreman na ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćeni uranijum, dok Teheran nastoji da izbjegne eskalaciju i potencijalni američki napad, prenosi Rojters.
Obje strane i dalje su duboko podijeljene, čak i po pitanju opsega i mehanizma ukidanja američkih sankcija, nakon dvije runde pregovora, rekao je visoki iranski zvaničnik za Rojters.
Ovo je, navodi agencija, prvi put da Iran nudi nove ustupke otkako su pregovori okončani prošle sedmice, kada je djelovalo da se pozicije dodatno udaljavaju i da je vojni sukob sve izvjesniji.
Analitičari ocjenjuju da ovaj potez pokazuje da Teheran pokušava da održi diplomatiju i spriječi dalje zaoštravanje odnosa sa Vašingtonom.
Zvaničnik je rekao da će Teheran ozbiljno razmotriti kombinaciju slanja polovine najobogaćenijeg uranijuma u inostranstvo, dok bi preostali dio bio razrijeđen, kao i učešće u osnivanju regionalnog konzorcijuma za obogaćivanje – ideje koja se povremeno pojavljivala u iranskoj diplomatiji.
Iran bi to učinio u zamjenu za američko priznanje prava na „miroljubivo nuklearno obogaćivanje“ prema sporazumu koji bi uključivao i ukidanje ekonomskih sankcija, rekao je zvaničnik.
Dodatno, Iran je ponudio američkim kompanijama mogućnost da učestvuju kao izvođači radova u velikim iranskim naftnim i gasnim projektima, navodeći da bi u okviru ekonomskog paketa SAD imale priliku za ulaganja i konkretne ekonomske interese u toj oblasti.
Vašington na obogaćivanje uranijuma unutar Irana gleda kao na potencijalni put ka razvoju nuklearnog oružja. Iran, s druge strane, opovrgava da teži razvoju nuklearnog naoružanja i insistira na tome da mu pravo na obogaćeni uranijum bude priznato, podsjeća Rojters.
Iran i SAD nastavili su pregovore ranije ovog mjeseca, dok SAD istovremeno pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku. Teheran je poručio da će odgovoriti na eventualni napad na svoje baze u regionu.
- Posljednja runda pregovora pokazala je da se američki stavovi u vezi s opsegom i mehanizmom ukidanja sankcija razlikuju od iranskih zahtjeva. Obje strane moraju postići razuman vremenski okvir za ukidanje sankcija - rekao je zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči saopštio je da očekuje sastanak sa specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa Stivom Vitkofom u Ženevi, dodajući da i dalje postoje „dobre mogućnosti“ za diplomatsko rješenje.
Arakči je ranije kazao da očekuje da će pripremiti nacrt kontrapredloga, dok je Tramp naveo da razmatra i ograničene vojne opcije.
U međuvremenu, Vitkof je izjavio da je predsjednik SAD bio znatiželjan zašto Iran još nije „kapitulirao“ i pristao da ograniči svoj nuklearni program.
Među američkim zahtjevima su uvođenje ograničenja na iranske balističke projektile dugog dometa, kao i okončanje podrške regionalnim proksijima. Iran je odbacio raspravu o svojim projektilima, dok su izvori za Rojters prenijeli da „pitanje regionalnih proksija nije crvena linija za Teheran“.
Iranske vlasti poručile su da bi diplomatsko rješenje donijelo ekonomske koristi i za Teheran i za Vašington, ali su naglasile da Iran neće prepustiti kontrolu nad svojim naftnim i mineralnim resursima.
- SAD mogu biti ekonomski partner Iranu, ništa više. Američke kompanije mogu učestvovati kao izvođači radova na iranskim naftnim i gasnim poljima - istakao je zvaničnik.

Iran spreman da ograniči nuklearni program ako SAD ispune zahtjeve

U Španiji su u 2024. godini muškarci zarađivali u prosjeku 5,16 hiljada eura više od žena, pokazuju podaci sindikata objavljeni na Dan jednakih plata, koji se od 2011. u toj zemlji obilježava 22. februara.
Razlika od preko pet hiljada eura godišnje između muškaraca i žena postavlja razliku u zaradama između polova na 20 odsto, ali sindikat Konfederacije rada (CCOO) upozorio je da, ako nejednakosti nastave da se razvijaju istom brzinom kao u poslednjoj deceniji, biće potrebno oko 16 godina da se smanje.
Na početku profesionalne karijere, razlika u platama između muškaraca i žena dostići će 7,87 odsto, pokazuje izvještaj koji je nedavno objavio Generalni sindikat radnika UGT.
Kako se navodi, ovaj jaz se povećava tokom godina, a vremenom, plate muškaraca rastu, dok plate žena opadaju, prenosi B92.&nbsp;
Ovo se poklapa, ističe se u izvještaju, sa sve većom ulogom koju žene dobijaju kako postaju majke, supruge ili ćerke koje brinu o svojim roditeljima.
Muškarci konsoliduju svoje profesionalne karijere, dok se poslovi sa punim radnim vremenom žena skraćuju ili potpuno prestaju.&nbsp;
Kako pokazuju podaci, 75 odsto poslova sa skraćenim radnim vremenom obavljaju žene, ukazala je zvaničnica sindikata CCOO, Karolina Vidal.
- Rad sa skraćenim radnim vremenom je odlučujući faktor u diskriminaciji u platama - navela je predstavnica sindikata UGT, Medea Grasija.
Iz tog razloga oba sindikata ukazuju da rad sa skraćenim radnim vremenom čini 55 odsto razlike u platama između polova.&nbsp;
Prema proračunima sindikata CCOO, ako bi žene radile puno radno vrijeme istom stopom kao i muškarci, razlika u platama bi se smanjila više od polovine, sa 20 na 11 odsto.

Tag: ivana-vujovic