Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kazali su da je imenovanje čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pitanje u nacionalnoj nadležnosti, te da nijesu konsultovani o ovom pitanju.
To je navedeno u odgovorenu autoru emisije "Načisto" na TV Vijesti Petru Komneniću povodom odluke Vlade da imenuje Ivicu Janovića za šefa ANB-a, iako nema iskustva u bezbjednosnom sektoru.
- Važno je da se postupak imenovanja svih javnih zvaničnika sprovede u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, na osnovu zasluga i zakonom propisanih kompetencija kandidata - poručili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Delegacija EU o postavljenju Janovića: Važno da se imenovanja zvaničnika sprovede u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, na osnovu zasluga

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ne može da se sjeti da li je na elektronskoj sjednici Vlade, na kojoj je Ivica Janović postavljen za šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), podijeljena njegova biografija.
Šaranović je u emisiji "Načisto" na TV Vijesti rekao da mu to nije važno jer je prethodno bio upoznat sa biografijom Janovića.
Nije želio da kaže šta preporučuje Janovića za tu poziciju, ali ističe da ga je premijer Milojko Spajić uvjerio da se radi o profesionalcu.
- Kako sam ja obavijestio premijera koga ću predložiti za direktora Uprave policije, tako sam od peemijera obaviješten da će doći do promjene na čelu ANB-a zbog ostavke Borisa Milića - naglasio je Šaranović, dodajući da nema informaciju da li je ostavka bivšeg direktora ANB-a svojevoljna ili iznuđena.
- To je u nadležnosti premijera - rekao je Šaranović.
Na pitanje autora emisije Petra Komnenića kako je Janović profesionalac s obzirom da nema dana iskustva u bezbjednosnom sektoru i da su informacije da je radio u brodarskoj kompaniji čiji su članovi bili uključeni u šverc dorge, Šaranović odgovara da ga je Spajić upoznao da će doći do promjene na čelu ANB-a i informacijama koje su u tom momentu "bile relevantne za odlučivanje".
- Radi se o lici koje nije bilo politički aktivno, za razliku od prethodnog nekog perioda. On je prije imenovanja prošao bezbjednosne provjere za rad u ANB-u - kazao je Šaranović.
Potvrdio je da je Janović 2005. osnovao jedno privredno društvo sa licem koje je zavedeno u policijskim evidencijama.
- To privredno društvo nije imalo otvoren čak ni račun i nije imalo nijednu privrednu aktivnost. U vrijeme osnivanja, lice koje se pominje nije bilo bezbjednosno interesantno i direktor ANB-a već duže od 15 godina nije obavio bilo kakvu vrstu komunikacije sa njim - tvrdi Šaranović.
Ministar je rekao i da nema informacije da je Janović do prije nekoliko dana imao i državljanstvo Hrvatske.

Tamara Klikovac

1250x600

Šaranovića premijer "uvjerio" da je Janović profesionalac, ne sjeća se je li njegova biografija podijeljena na sjednici Vlade

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković kazao je da su za novoimenovanog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivicu Janovića vršene provjere u Agenciji od juna do novembra.
- Premijer je vjerovatno imao u planu kolegu Janoviću za tu poziciju jer su za njega vršene provjere u ANB-u od juna do novembra, koliko sam upoznat - rekao je Laković u emisiji "Načisto" na TV Vijesti, dodajući da je Janović "možda bio planiran za neku drugu poziciju".
- Ovdje se radi o diskrecionom pravu premijera da predloži direktora ANB-a... - istakao je Laković.
On je rekao i da je Boris Milić podnio ostavku na mjesto direktora ANB-a i da ne zna pod kojim okolnostima se to desilo.

Laković: Za Janovića vršene provjere od juna do novembra

Iza najave predsjednika države Jakova Milatovića, da će narednih dana javnost obavijestiti o koracima koje će preduzeti “povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost”, krije se namjera čelnika koalicije „Za bolju Podgoricu“ da &nbsp;podnesu krivične prijave za zloupotrebu položaja protiv premijera Milojka Spajića i šefa njegovog kabineta Branka Krvavca.&nbsp; Dvojica čelnika Vlade Crne Gore osmislili su i vodili akciju, zakonski vrlo upitnog, imenovanja turističkog radnika Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; <h2>OPERACIJA: „SMJENA I IMENOVANJE“</h2> Prema informacijama Portala ETV, tokom posljednjih dvadesetak dana čelnici PES-a sve su se više pribojavali scenarija u kojem bi, postizbornom kombinatorikom vezanom za formiranje vlasti u Podgorici, mogli doći u nezgodnu situaciju: da ako žele vlast u Glavnom gradu, moraju prihvatiti imenovanje Dejana Vukšića za budućeg čelnika ANB-a, kao kompenzaciju za „pristanak“ koalicije „Za bolju Podgoricu“. Zato je smišljena „blic krig“ operacija: izbor novog čelnika Agencije, vršioca dužnosti direktora, što kalkulacije o direktoru ANB-a odgađaju makar na šest mjeseci koliko traje v.d. mandat. Zasluge za izbor novog čelnika ANB-a idu na ime Branka Krvavca – Budvanin Ivica Janović mu je jedan od najbliskijih priajtelja, njih dvojica su se i okumili prije nekoliko godina.&nbsp; Više izvora naše redakcije istaklo je da predsjednik Jakov Milatović nije učestvovao u bilo kakvim pregovorima o mogućem dolasku Dejana Vukšića na čelo ANB-a.&nbsp; Za razliku od njega, savjetnik za bezbjednost Vukšić nije se trudio da odbaci – u razgovorima sa ljudima iz okruženja Andrije Mandića, ali i sa nekim čelnicima BIA koji rade na teritoriji Crne Gore, poput Marka Parezanovića – „da mu nije mrska“ ideja o povratku na poziciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kako su raspolagali tim informacijama, Spajić i Krvavac su morali da reaguju hitro, kako bi obezbijedili kontrolu nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost. I, kako pokazuju podaci, u toj žurbi nijesu mnogo marili o zakonitosti izbora vršioca dužnosti direktora ANB-a...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021248_c5dc9d13e0719021f945a3922f9e791edf589a3e05811c98fdad69736836642b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216021248_c5dc9d13e0719021f945a3922f9e791edf589a3e05811c98fdad69736836642b" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore "> <figcaption>TAJNI SUSRET U JAVNOJ INSTITUCIJI: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MILIĆEVA OSTAVKA I JANOVIĆEVA „INAUGURACIJA“</h2> Iz nekog jako bitnog, a za sada nepoznatog razloga, bilo je od izuzetne važnosti da sve bude okončano najkasnije do kraja protekle sedmice.&nbsp; Zato je u četvrtak 12. decembra, dok je ručao sa kolegama iz obavještajnog sektora koji rade pri ambasadama zapadnih država, Boris Bato Milić dobio telefonski poziv koji nije mogao da odbije – od premijera Milojka Spajića. Prekinuo je ručak, izvinio se zapadnim kolegama, i hitro pošao na razgovor u zgradu Vlade Crne Gore.&nbsp; Negdje oko 16 sati Spajić je mirno, ali odlučno, saopštio Miliću da više neće biti prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost, iako mu je do kraja mandata ostalo čak tri i po godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021248_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216021248_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>OSTAVKA JE REZULTAT DOGOVORA: Boris Milić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Premijer je objasnio Miliću da postoji dvostruka politička motivacija za radikalan rez na čelu Agencije: opasnost Vukšićevog povratka, ali i potreba PES-a da pojača vlastiti rejting, postavljanjem partijski lojalnog čovjeka u sam vrh krovne bezbjednosne organizacije kao što je ANB. &nbsp; Nekoliko sati nakon razgovora Spajića i Milića u zgradi u Karađorđevoj 2, kada se već duboko zašlo u decembarsku noć, mediji su obaviješteni o „svojevoljnoj“ ostavci direktora ANB-a, a saopštenjem Vlade Crne Gore u javnost je plasirana vijest da je za vršioca dužnosti imenovan Ivica Janović, Budvanin, nekadašnji stanovnik Tivta.&nbsp; <h2>PROVJERA IVICE JANOVIĆA: „ZAKON NIJE SVETO PISMO“</h2> Kada je sredinom oktobra Branko Krvavac zatražio da ljudi iz ANB-a u Kotoru obave bezbjednosne provjere za njegovog bliskog prijatelja i kuma Ivicu Janovića, niko iz vrha Agencije za nacionalnu bezbjednost nije mogao da nasluti &nbsp;da će čovjek bez dana iskustva u bezbjednosnom sektoru biti, četrdesetak dana kasnije, postavljen za prvog čovjeka Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021252_afdd892f8733def534783ebbc95ed579e95d5da29ac31225607bb427438778a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216021252_afdd892f8733def534783ebbc95ed579e95d5da29ac31225607bb427438778a1" data-rendition-name="original" width="1274" height="1027" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>MNOGO TAJNI: Ivica Janović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <blockquote>Prema informacijama Portala ETV, Janović nema VII 1 stepen visokog obrazovanja, već diplomu trogodišnje Više pomorske škole u Kotoru. Istovremeno, Janović ne zadovoljava ni druge zakonom propisane kriterijume - nema položen državni ispit, niti je radio pet godina u bezbjednosnom sektoru. Istovremeno, nema jedan dan radnog staža u državnoj upravi!</blockquote> Tada je Krvavac od Milića tražio da se sprovede hitna bezbjednosna provjera za Janovića radi raspoređivanja na - funkciju savjetnika direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Ispostavilo se da Janoviću nije namijenjen taj položaj. Ili da tada još nije bilo ideje da će zasjesti u fotelju direktora ANB-a.&nbsp; Kako god, sve se brzo odvijalo: dan nakon „svojevoljne“ ostavke, u prostorijama ANB-a u Bulevaru revolucije obavljena je u petak 13. decembra primopredaja dužnosi između Milića i Janovića.&nbsp; Dan kasnije, u subotu 14. decembra, Janović je održao prvi kolegijum ANB-a, na kojem je trebalo da se smisle odgovori na neugodna pitanja koja bi mogla da budu postavljena nakon parlamentarne kontrole koja je planirana za danas. &nbsp; A pitanja, onih neprijatnih, može biti sijaset. Jer, ostalo je nejasno kako je Janović prošao bezbjednosnu provjeru za rad u Agenciji za nacionalnu bezbjednost kada je, prostim pregledom javno dostupnih podataka, jasno da je suvlasnik kompanije „Gvardija“, zajedno sa Matom Boškovićem, čovjekom koji se vodi kao bezbjednosno intersantno lice (BIL) koji se sumnjiči da je pripadnik škaljarskog klana i koji je svojevremeno, 2017. godine, u policijskoj akciji „Boka“ temeljno pretresan kao potencijalni član škaljarskog klana.&nbsp; Ključni problem za premijera Spajića i šefa njegovog kabineta Krvavca, nakon imenovanja Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, biće obrazlaganje zakonitosti imenovanja. Prema informacijama Portala ETV, Janović nema VII 1 stepen visokog obrazovanja već diplomu trogodišnje Više pomorske škole u Kotoru, što nije dovoljan uslov po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima da obavlja funkciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Janović ne zadovoljava ni druge zakonom propisane kriterijume - nema položen državni ispit, niti je radio pet godina u bezbjednosnom sektoru. Istovremeno, Janović nema jedan dan radnog staža u državnoj upravi!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216021256_cc3749a5db79719d066857f024cea7ba9c8d861d6e016ace51b342ffac0c4d10.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241216021256_cc3749a5db79719d066857f024cea7ba9c8d861d6e016ace51b342ffac0c4d10" data-rendition-name="original" width="1024" height="689" loading="lazy" alt="Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI POLITIČARA ŽELJNIH MOĆI: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, prema izvorima Portala ETV, Janović je donedavno imao dva državljanstva, crnogorsko i hrvatsko, kojeg se odrekao kada mu je Krvavac obećao novi posao u ANB-u.&nbsp; Svi ti elementi ukazuju na nezakonitost imenovanja Ivice Janovića na mjesto vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i da će Spajić i Krvavac morati – u slučaju prijave – da pronađu pravno valjana obrazloženja.&nbsp; Koje nije lako pronaći, pa se zato i ponovo postavlja pitanje: osim učvršćivanja veze sa Demokratama Alekse Bečića, zašto su, sa kojim motivima, ili po čijem nalogu, odradili akciju promocije Janovića, koja im može nanijeti mnogo političke štete, otvoriti istragu o zloupotrebi službenog položaja, ali i oslabiti pozicije kod zapadnih partnera Crne Gore.&nbsp; Pitanje je i kakve će biti reakcije ljudi iz vrha PES. Zato su se u subotu u jednom restoranu u „Siti kvartu“ sastali na ručku Milojko Spajić, njegov ujak Sreten Kankaraš i poslanik PES-a Miodrag Mišo Laković. Očito da su Spajić i njegova ekipa prinuđeni da pokušaju na različite načine &nbsp;da naprave „kontrolu štete“. Djeluje da je objava „transfera“ Zorana Brđanina sa pozicije direktora Uprave policije na savjetničko mjesto u vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost jedan od tih pokušaja.&nbsp; Samo, nije poznato – hoće li to zaista biti od pomoći?&nbsp;

Draško Đuranović

Spajiću i Krvavcu prijete krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja zbog imenovanja Janovića na poziciju čelnika ANB-a

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević ironično je prokomentarisao izjavu premijera Milojka Spajića da je novi šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović izabran zakonito i na osnovu "profesionalnih referenci".
- Jedino ako je postavljao bubice i skrivene kamere po hotelskim sobama, drugo iskustvo ne znam koje može imati - naveo je Zirojević na mreži X.
Zirojević se osvrnuo i na izjavu lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je, komentarišući odnose sa Hrvatskom, kazao da "svi mi imamo jednog mrzovoljnog komšiju".
- Sva sreća pa nemamo komšiju koji bi od svih iz ulaza da uzme bar po jednu sobu, a od ponekih i čitav stan - istakao je Zirojević.
To je, navodi Zirojević, onaj što se sam proglasio za upravnika ulaza "iako ni sa kim od komšija ne govori i sad pokušava svima da nametne svoje".
- Sva sreća što takvog nem… oh wait! - zaključuje Zirojević u objavi.

Zirojević o Spajićevoj izjavi da Janović ima "profesionalne reference": Jedino ako je postavljao bubice i skrivene kamere po hotelskim sobama

U narednim danima ću obavijestiti javnost o koracima koje ću preduzeti povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući navode premijera Milojka Spajića, koji je ranije večeras saopštio na TV Adria da u slučaju imenovanja novog čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića postoje profesionalne reference koje su veoma bitne.
Milatović je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da "i Šime ima 'bekgraund iz sfere' koju spominje premijer za šefa ANB-a".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4146%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-janovic-imenovan-zakonito-ima-profesionalne-reference-koje-su-veoma-bitne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nažalost, bilo bi smiješno da nije tužno - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1868048107369382233%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1868048107369382233%7Ctwgr%5Ebc31f3cc0f29bbabfed198ef381d988e07e57814%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: U narednim danima o koracima koje ću preduzeti povodom udara na našu nacionalnu bezbjednost

Premijer Crne Gore, Milojko Spajić kazao je da je novoimenovani šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović zakonito postavljen jer je, kako kaže, Vlada organ koji je nadležan da utvrdi ko treba biti direktor.
- Ljudi iz bezbjednosnog sektora su pozitivno reagovali, kao i naši međunarodni partneri. Najbitnije je da čovjek da rezultate i vidjećemo da li će to uraditi u budućnosti - rekao je Spajić gostujući na TV Adria.
Rekao je da u slučaju Janovića postoje profesionalne reference koje su veoma bitne.
- Naša morska granica je bila izvor zla u Crnoj Gori, znate da droga dolazi uglavnom brodovima. Klanovi su koristili barsku i kotorsku luku za uvoz kokaina, naši ljudi su na brodovima bili kuriri i organizatori, imali smo i cigarete kroz luke i mnogo druge nesrećne priče. Tako da, neko ko ima bekgraund iz te sfere, jako će puno doprinijeti u razumijevanju rizika u toj oblasti - rekao je Spajić.
Komentarišući inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da nadležni organi utvrde je li Janović imenovan po zakonu, Spajić je rekao da je "upravo Vlada nadležan organ".
<h2>"Lijepo je vidjeti da pravda u Crnoj Gori funkcioniše"</h2>
Na pitanje kako komentariše jučerašnja hapšenja bivših ministara Milutina Simovića i Petra Ivanovića, Spajić je kazao da "sa vrha izvršne vlasti tim hapšenjima neće barjačiti, ali da je jako lijepo vidjeti kako je pravda počela da funkcioniše uz Crnoj Gori".
- Pravda stiže polako. To je rad SDT koji nezavisno radi svoj posao. Mi iz izvršne vlasti samo možemo da im damo podršku da rade svoj posao - rekao je on.
Prema njegovim riječima, "ne treba presuđivati nikome, a svi će imati fer šansu da svoju nevinost dokažu na sudu".
- Radićemo na tome da sudovi budu još nezavisniji i da svoj rad obavljaju nezavisno od opozicije ili vlasti. Želim da se stvori atmosfera gdje trEba da se utvrdi istina i da osnovu toga da se presuđuje pojedincima - konstatovao je Spajić.
<h2>Zatvaranje poglavlja i očekivanja</h2>
Crna Gora je, kako je rekao, konačno zatvorila tri pregovaračka poglavlja na putu ka Evropskoj uniji, najzad smo preskočili sve prepreke i prošli minimalni nivo vladavine prava koji EU očekuje od nas.
- Ispunjenost mjerila je preko 60 odsto, a prošle godine u ovo vrijeme, u Vladi na čelu sa Dritanom Abazovićem ispunjenost mjerila je bila tri puta manja. Evropska komisija to prepoznaje. Ovo nimalo nije jednostavan proces, ali svakako smo zahvalni na podršci Evropskom komisiji i članicama - rekao je Spajić.&nbsp;
Pošto je ministarka vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon najavila da su Slovenija i Njemačka pripremile non pejper kojim će biti predviđeno da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta i blokade zbog bilaterlanih pitanja sa susjednim državama, Spajić je to pozdravio.&nbsp;
- Pozdravljamo inicijativu Fajon, smatram da je to sjajna inicijativa. Došlo je vrijeme da sve zemlje Zapadnog balkana napreduju ka EU - kazao je Spajić.
<h2>Hrvatska i blokada</h2>
Upitan kako komentariše to da je moguće da Hrvatska blokira Crnu Goru u pretpristupnom procesu, Spajić je kazao da će se u okviru platforme Brometar 26 sve partije i svi politički činioci truditi da imamo najbolje moguće bilateralne odnose sa svim zemljama članicama.
- Toga ćemo se držati do kraja. U obostranom nam je interesu da imamo dobre odnose. Naš je cilj da imamo najbolje moguće odnose sa Hrvatskom. Oni su naši susjedi, a ja sam ubijeđen da ćemo dobro sarađivati na evropskom putu Crne Gore - poručio je Spajić.&nbsp;
Komentarišući kritike opozicije i najavu Demokratske partije socijalista da neće potpisati platformu Barometar 26, Spajić je kazao da se "mnogima konkretne stvari čine kao jeftini politički trikovi".
- Oni nisu navikli na rezultate, jer ih nikada nijesu ni napravili. Opozicija, naravno ima pravo da kritikuje, ali ne želim da budem zlonamjeran pa da mislim da opozicija želi da opstruira proces EU. Možda se nekima čini da se iza svega toga krije opstrukcija, ali Barometar 26 je zaista jedna sjajna ideja i vjerujem da nema prepreka i da opozicija ovo podrži - ocijenio je Spajić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, u narednom periodu obratiće pažnju na reformu sudstva pošto su, kako je naveo, u evropskim izvještajima crnogorski sudovi posebno iskritikovani.
- Kroz IBAR zakone malo je pokrenut taj točak, ali to je i dalje nedovoljno. Treba raditi na reformama, a veting sudija je neophodan. Sudije koji dobro rade svoj posao treba nagraditi, a ovi koji svoj posao ne rade dobro - da se to na neki način sankcioniše -
<table><tbody><tr><td></td><td></td></tr></tbody></table>
&nbsp;zaključio je Spajić.&nbsp;

Spajić: Janović imenovan zakonito, ima profesionalne reference koje su veoma bitne

Tek imenovanom vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću rađena je početkom novembra provjera za prijem u ANB, ali je operativnom sastavu saopšteno da bi trebalo da radni angažman dobije - kao agent službe zadužen za oblast Kotora, saznaje Portal ETV od više izvora iz vrha Vlade.&nbsp; Nakon dužeg i upornog insistiranja Janovićevog kuma i veoma bliskog prijatelja Branka Krvavca, šefa premijerovog kabineta, Milojko Spajić je prihvatio prijedlog da Ivica Janović zamijeni Borisa Bata Milića na čelu ANB-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a" data-rendition-name="original" width="680" height="405" loading="lazy" alt="Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića"> <figcaption>KUMOVSKE VEZE: Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zvanično je saopšteno da je Vlada Crne Gore ,,na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića”. Nezvanično, ali stvarno: Milojko Spajić se, poslije konsultacija u vrhu PES-a, odlučio da, umjesto Milića, postavi Janovića na čelo ANB-a kao politički manevar da, u političkim previranjima i pregovorima oko formiranja vlasti u Podgorici, ne bude prinuđen da prihvati povratak na čelo ANB-a Dejana Vukšića, sadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>DOBRE VEZE: Boris Milić, bivši direktor ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČUVANJE PODATAKA” ILI…&nbsp; U međuvremenu, Milić je ,,obezbijedio podršku” da opstane u ANB-u, ali na nekom laganijem mjestu, gdje neće biti izložen javnom pritisku, odakle će otići u penziju.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Milić nije želio da se kofrontira sa ljudima koji rade za srpsku BIA: broja interesantna saznanja do kojih je dolazima Agencija redovno su, preko posrednika, dostavljana Bošku Bojoviću, nekadašnjem visokom policijskom službeniku u vrijeme jedinstvenog DPS-a. Nakon raskola u Demokratskoj partiji socijalista, Bojović se opredijelio da punu podršku da Momiru Bulatoviću i zvaničnom Beogradu kojim je vladao Slobodan Milošević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999" data-rendition-name="original" width="837" height="605" loading="lazy" alt="Boško Bojović"> <figcaption>NA USLUZI ZA POTREBE BIA: Boško Bojović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon crnogorskog referenduma, protiv kojeg je agitovao, Bojović se distancirao od dešavanja u Crnoj Gori. No, poslije političkog preokreta avgusta 2020. godine, ponovo je počeo da ,,radi u Crnoj Gori”, naravno – za interese novog gazde – Aleksandra Vučića.&nbsp; Po podacima koje su redakciji kazali izvori iz bezbjednosnog sektora posljednja dva mjeseca dio dokumentacije je kopiran i iznešen iz ANB, a značajna ulogu u svemu imao je Vučina Živković, operativac nekad lojalan Dejanu Vukšiću.&nbsp; Prema istim izvorima, dio važne dokumentacije predat je Bojoviću, a ovaj je ,,paket” proslijedio dalje u Srbiju, službenicima BIA. POLITIČKA KOMBINATORIKA I KADROVSKE IGRE U ANB-U Priča o povratku Vukšića na ,,mjesto zločina”, aktualizovana je prije dvadesetak dana u posrednim pregovorima o mogućem formiranju vlasti u Podgorici sa pokretom ,,Za bolju Podgoricu” predsjednika države Jakova Milatovića i lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Tada je iz Milatovićevog pregovaračkog tima, kao jedan od osnovnih uslova za stvaranje postizbornog saveza u Glavnom gradu, ispostavljen zahtjev da Vlada imenuje Dejana Vukšića za novog-starog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa" data-rendition-name="original" width="972" height="541" loading="lazy" alt="Milatović i Vukšić"> <figcaption>SAVEZNICI: Milatović i Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U prvim reakcijama, Milojko Spajić je oštro odbacio ovakvu kombinatoriku. Međutim, loš izborni rezultat u Podgorici, potom i u Budvi, nije mu ostavljao prostora za ljutnju ili odbijanje prijedloga.&nbsp; Tim prije što Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar je smatrao da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine.&nbsp; Osim toga, Mandić je bio apsolutno miran i ubijeđen da će preko Vučićevih ljudi u bezbjednosom sektoruu lako završiti ,,svoj posao”….&nbsp; PRIČA O VUKŠIĆEVOM POVRATKU Zato je, prema informacijama Portala ETV, Mandić podržao ideju o Vukšićevom povratku na čelo ANB-a jer je, na osnovu informacija koje mu dostavlja BIA preko Marka Parezanovića, imao garancije da će ,,Vukšić biti veoma kooperativan da zaposli u ANB pojedine kadrove Nove srpske demokratije koji su odani isključivo šefu stranke Andriji Mandiću”. Zanimljivo, u emisiji ,,Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji Vijesti, Dejan Vukšić tokom duela sa liderom SEP-a Duškom Markovićem nije odbacio ideju o vlastitom povratku na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Boris Milić je tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nekoliko navrata odbio zahtjeve iz ekipe Mandićeve NSD da neke stranačke igrače primi ,,na mala vrata” u ANB. Zato je Mandić sve jače pritiskao Spajića da ne ,,zateže uže” i da se, radi konačnog zaustavljanja izbornog pada rejtinga PES-a i stranaka koalicije na vlasti, prihvati neka vrsta kohabitacije sa Milatovićem u Podgorici, pa i po cijenu da Vukšić opet bude imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Bilo bi to prvi put u istoriji da se jednom smijenjeni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ponovo imenuje na istu poziciju i Vukšić je već zadovoljno trljao ruke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK ZA KONTROLU U CRNOJ GORI: Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, uspjehom na izborima u Beranama povratila se i politička hrabrost Milojku Spajiću i njegovim političkim saborcima. U vrhu PES-a tokom posljednje sedmice intenzivno se razrađivala nova taktika - da se na čelo ANB-a postavi čovjek koji neće mnogo smetati bilo kome iz parlamentarne većine.&nbsp; Za takav potez bilo je potrebno naći jakog saveznika unutar parlaemntarne većine, naročito od stranaka srpske prepoznatljivosti. Spajić i Krvavac su brzo posložili kockice: izbor Ivice Janovića, veoma bliskog prijatelja budvanskog Demokrate, nekadašnjeg čelnika u upravi Budve Krsta Radovića djelovalo je liderima PES-a kao riskantno, ali spasonosno rješenje.&nbsp; Riskantno prije svega zbog toga što Janović nema nikave veze sa bezbjednosnim sektorom, ali je na njega pao izbor prije svega zbog podrške za taj potez koji su &nbsp;Spajić &amp; Krvavac dobili od Demokratske Crne Gore. Za stranku Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koja preko Dragana Krapovića nadzire Ministarstvo odbrane, a preko Danila Šaranovića MUP i Upravu policije, dolazak Ivice Janovića na čelo ANB-a značilo bi zaokruživanje kontrole nad bezbjednosnim sektorom.&nbsp; - Ivica je nerazdvojan sa Kikom Radovićem. Znate li što kažu za njih: "Ivica i Kiko su dva tijela, a jedna glava” – kaže izvor iz ANB, upućen u pregovore o izboru direktora Agencije.&nbsp; ,,ZELENO SVJETLO” IZ BIA Tako je ,,iz koalicionog šešira” izvučeno ime Ivice Janovića, Budvanina koji je tri godine studirao na smjeru Lučko-transportnog menadžmenta Fakulteta za pomorstvo Kotor. Janović je turistički radnik i, prema dostupnim podacima, od 2007. godine vlasnik je privatne firme "La Bottega company”. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile “L Palace”… Sa izvjesnim Matom Boškovićem osnovao je još 2006. godine Ivica Janović kompaniju ,,Gvardija", sa osnovnom djelatnošu - kopnene usluge. Prema dostupnim podacima ta kompanija nije u 2023. godini imala prometa, ali iz nekog razloga nije ugašena. Dakle, u vlastitoj biografiji ne bilježi ikakav kontakt u bezbjednosnom sektoru, ali je zato imao veoma bliske odnose sa Brankom Krvavcem, a preko šefa premijerovog kabineta i sa Milojkom Spajićem.&nbsp; <blockquote>Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar, Vučićev najjači igrač u Crnoj Gori smatrao je da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbiji"> <figcaption>ZA BEOGRAD, ZA BEOGRAD: Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na predlog premijera Milojka Spajića, Janović je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora u punom mandatu od pet godina. Mandat vršioca dužnosti traje šest mjeseci. Prema informacijama Portala ETV, Janović osim crnogorskog je imao i hrvatski pasoš, ali ga to nije preporučilo za sadašnju poziciju, već prije svega, osim naklonosti vrha PES-a, dobre veze u nekim uticajnim poslovnim i političkim krugovima u Beogradu.&nbsp; - Dok se nije oženio Janović je vrlo često visio po raznim lokalima u Beogradu, imao je kontakte sa nekim ljudima koji, zajedno sa Rusima, drže firme i u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Poznato je da u Srbiji nema veće firme koju ne kontroliše BIA pa procjenjujem da je za Janovića srpska služba ,,dala zaleno svjetlo”. Ako nije učestvovala u njegovom izboru, svakako nije opstruirala njegov izbor, mada im je ,,prvi kandidat” bio Dejan Vukšić – kaže izvor Portala ETV, nekada visokopozicioniran u bezbjednosnom sektoru. Hitra reakcija predsjednika Jakova Milatovića, nakon objave da je Janović postavljen za v.d. direktora ANB-a ukazuje da je raspletom situacije najviše pogođen predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić.&nbsp; Istovremeno, to je i signal da su minimalne šanske do dođe do nekog dogovora u Podgorici između Milatovićeve i Abazovićeve koalicije "Za bolju podgoricu" i PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Ali su, sasvim očekivano, nakon izbora anonimusa Ivice Janovića najveće šanse da se - nastavi raspad crnogorskog bezbjednosnog sektora.&nbsp; &nbsp;

Spajićev prinudni manevar: dogovor sa Bečićem pa izbor Janovića iz straha od povratka Vukšića na čelo ANB-a

Ministar pravde Bojan Božović tvrdi da su svi ministri iz Pokreta Evropa sad glasali da Ivica Janović bude novi šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Božović je kazao da mu je drago što je nekadašnji direktor agencije Boris Milić ostao dio ANB-a, a takođe tvrdi da odluka o Janoviću nije donijeta preko noći.
Ministar pravde vjeruje da je predsjednik Vlade Milojko Spajić odabrao najbolju osobu koja može da iznese taj poziv.
- Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega. Mi iz Vlade smo mu dali podršku. Svi ministri su glasali za Janovića. Nemam informaciju da je bilo ikakvih sukoba vezanih za izbor šefa ANB-a - rekao je Božović na Aplus televiziji.
Poručio je takođe da će više informacija o temi dati lično Spajić narednih dana.
Istakao je i da je Janovića upoznao, ali “ne dovoljno”.
- Poznajem Janovića površno. Prihvatio se ozbiljnog zadatka i vjerujem da će istom ozbiljno i odgovoriti na poziv - dodao je Božović.
Prema njegovim riječima, vrijeme će pokazati da li je odluka o Janovićevom imenovanju bila dobra ili loša.
- Najveću odgovornost snosi Vlada i predsjednik Vlade, po prirodi stvari. Na kraju krajeva, građani će dati svoj sud - poručio je Božović.

Božović: Nema sukoba u Vladi oko Janovića, Spajić u njega ima veliko povjerenje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovara u zgradi Predsjedništva u Podgorici sa liderima opozicije o situaciji sa Ustavnim sudom. Na sastanak su stigli Danijel Živković (DPS), Adrijan Vuksanović (HGI), Ivan Vujović (SDP) i Boris Mugoša (SD), Dritan Abazović (GP URA) i nezavisna poslanica Jervosima Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101212_7c5eca6ff013b71e7b1a5cebc2d7fa4be96be60d7a5ddeb0814f9196fad422be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220101212_7c5eca6ff013b71e7b1a5cebc2d7fa4be96be60d7a5ddeb0814f9196fad422be" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Dritan Abazović(Photo: Duško Mihailović / ETV)</figcaption> </figure>  Opozicija tvrdi da se u utorak, 17. decembra, u Skupštini dogodio ustavni puč - gaženje Poslovnika i Ustava. Na osnovu nezakonite i protivustavne odluke Ustavnog odbora predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović zbog, kako je rekao, ispunjavanja uslova za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101212_5cea23e299cbea4010bd2167305b0ab026282df91ed43c5d7fcabd6bcd4eb5ba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241220101212_5cea23e299cbea4010bd2167305b0ab026282df91ed43c5d7fcabd6bcd4eb5ba" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pejović i Vuksanović dolaze na sastanak kod Milatovića"> <figcaption>Pejović i Vuksanović dolaze na sastanak kod Milatovića(Photo: Duško Mihailović / ETV)</figcaption> </figure>  Milatović je kazao da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda, dok je premijer Milojko Spajić pozvao Ustavni sud da donese mišljenje o prestanku mandata sudije i istakao da je za rješavanje svih dilema potreban institucionalni odgovor. Spajić je juče poručio da je Vlada spremna na razgovore sa predstavnicima opozicije, dodajući da ne bi bilo dobro da dođe do bojkota rada parlamenta. Jutros je, već, na platformi X kazao da će kao znak dobre volje predložiti poslanicima njegove partije da ne prave većinu za izglasavanje novog sudije Ustavnog suda koji bi zamijenio sutkinju Draganu Đuranović. Iz opozicije &nbsp;su odgovorili da nema smisla voditi razgovor sa onima koji su se opredijelili za pravno nasilje, te da je preduslov za dijalog povratak u ustavni okvir. Milatović je juče uputio pismo predsjednici Ustavnog suda Crne Gore Snežani Armenko, u kojem je zatražio obavještenje da li je Ustavni sud, u skladu sa odredbom člana 154 stav 3 Ustava utvrdio: da su nastupili razlozi za prestanak funkcije ili razrješenje nekog od dvoje aktuelnih sudija čiji je predlagač predsjednik države ili da će takvi razlozi nastupiti u narednih šest mjeseci.

Počeo sastanak Milatovića i lidera opozicije

Barska policija uhapsila je V.Š. iz Bijelog Polja i protiv njega je podnijela dvije prekršajne prijave zbog vožnje pod 2,14 promila alkohola u krvi i omalovažavanja službenika policije.
U Kotoru su uhapšeni J.T. (20) i M.V. (20) iz tog grada, zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci u organizmu.
- Protiv ovih lica je podnijeta prijava nadležnom Sudu za prekršaje - saopšteno je iz Uprave policije.

Bjelopoljac uhapšen jer je vozio pijan i omalovažavao policajca, Kotorani za volanom pod dejstvom narkotika

Ove godine smo razvili online platformu kojoj svaki pojedinac može da da svoj skromni doprinos i da donira za one kojima je najpotrebnije, tako što će posjetiti naš sajt i vidjeti online platformu preko koje mogu da učine dobro djelo za svakoga kome je njihova pomoć potrebna - kazao je jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Božidar P. Drecun iz Crvenog krsta Cetinje.
Osnovna djelatnost Crvenog krsta je da pomogne ljudima koji su i zoni siromaštva, kaže Drecun, i stanju socijalne potrebe, i u toku godine rade više akcija kako bi, navodi on, pomogli svima kojima je, kako kaže, pomoć najpotrebnija.
- Digitalni svijet pruža mogućnost da dopremo do što većeg broja ljudi koji su u stanju da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Zaista, to nam predstavlja veliko olakšanje u odnosu na neke ranije periode, kad nije toliko bilo razvijena mogućnost da bukvalno dođemo do.svakog pojedinca koji sa svojom malom pažnjom omogući da se pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija, onima koji su u zoni siromaštva - rekao je Drecun.
Godina na izmaku je bila puna projekata, podsjeća Drecun, i servisa koje je Crveni krst Cetinje pružio, kada je u pitanju tema solidarnosti.
- Mogu reći da smo organizovali više akcija solidarnosti gje je svaki pojedinac mogao i svoj mali doprinos da da, kako bismo uručili pomoć onima kojima je najpotrebnija. Radili smo.s našim međunarodnim partnerima pomoć za ugrožena lica, lica u stanju socijalne potrebe, ali i ona to nijesu, već zbog obilaska i pružanja neke psihosocijalne podrške, i drugih stvari. Ove godine smo razvili online platformu kojoj svaki pojedinac može da da svoj skromni doprinos i da donira za one kojima je najpotrebnije, tako što će posjetiti naš sajt i vidjeti online platformu preko koje mogu da učine dobro djelo za svakoga kome je njihova pomoć potrebna - istakao je Drecun.
Cetinjani su uvijek voljni da pomognu, navodi Drecun, i odazivaju se svim akcijama Crvenog krsta, i siguran je da će to i dalje raditi.
- Kao što sam i prethodno rekao, svi koji žele da se odazovu akcijama mogu to uraditi preko online platforme, koja se nalazi na sajtu <a href="https://www.google.com/url?q=https://www.google.com/url?q%3Dhttp://www.crvenikrstct.me%26amp;sa%3DD%26amp;source%3Deditors%26amp;ust%3D1734687897738703%26amp;usg%3DAOvVaw16faNTkyfbcRoQVLV8Ovnf&amp;sa=D&amp;source=docs&amp;ust=1734687897743028&amp;usg=AOvVaw0SVdZGlwNUwuYQRZX81VjN" target="_blank">www.crvenikrstct.me</a> , ili dolaskom u organizaciju, a kad su u pitanju volonteri, takođe mogu doći u prostorije Crvenog krsta, svakog radnog dana, da se popuni pristupnica za volonterski rad, jer ima puno oblasti od kojih oni mogu da izaberu u kojoj oblasti žele da daju svoj doprinos društvu - zaključio je Drecun.

Drecun: Cetinjani su uvijek voljni da pomognu

Policijski službenivi iz Kolašina su pregledom vozila Z.J. pronašli petarde, za koje se sumnja da su bile namijenjene uličnoj prodaji.
- Petarde su oduzete, a sa događajem je upoznat tužilac koji je naložio vještačenje nakon čega će se izjasniti o daljim zakonskim mjerama i radnjama - saopšteno je iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1870030137468826056&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kolašin: Oduzete petarde namijenjene uličnoj prodaji

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: ivica-janovic