Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo je postupak protiv Hrvatske po tužbi nekadašnjeg predsjednika vlade ove zemlje, Iva Sanadera i šefa mađarskog MOL-a Zolta Hernadija.
Njih dvojica tvrde da u Hrvatskoj nijesu imali pošteno suđenje, prenose mediji. Hrvatski mediji pišu da se Sanader i Hernadi pozivaju na član 6 Konvencije o ljudskim pravima koji garantuje pravedno suđenje.
Smatraju da je njihova osuđujuća presuda bila proizvoljna i protivna garantovanom pravednom suđenju, te načelu jednakosti oružja u krivičnom postupku.
Navode da nijesu mogli iznijeti svoju odbranu, da je sud bez adekvatnih razloga odbacio njihove predloge za izvođenje i uvid u dokaze.
Sanader je u tužbi naveo i javne istupe brojnih političara kao i službene izjave koje su mu, kako je kazao, povrijedile pretpostavku nevinosti, javljaju hrvatski mediji.
Podsjetimo, Sanader je proglašen krivim da je primio 10 miliona eura mito od Hernadija kako bi njegova kompanija MOL preuzela kontrolu nad hrvatskom Inom.
Presuda je postala pravosnažna 2014. godine. Ustavni sud je naredne godine ukinuo presudu uz obrazloženje da niži sudovi nijesu smjeli započeti razmatranje krivice ili nevinosti predsjednika vlade polazeći od zaključka da su ugovori između Vlade Hrvatske i MOL-a bili protivni interesima države. To je, prema Ustavnom sudu, zamaglilo razliku između individualne krivične odgovornosti Sanadera za primanje mita i političke odgovornosti Vlade Hrvatske za sklapanje ugovora, te instrumentalizovalo državni interes u svrhu dokazivanja Sanaderove krivice u krivičnom postupku.
U decembru 2015. godine ponovljeno suđenje Sanaderu spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a četiri godine kasnije obojica su osuđeni.
Sanader je nedavno pušten iz zatvora na uslovnu slobodu, a Hernadi je sve vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivo Sanader tužio Hrvatsku sudu u Strazburu

Bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader izašao je u ponedjeljak na uslovnu slobodu nakon što je odslužio dvije trećine 18-godišnje kazne zatvora zbog više slučajeva korupcije i zloupotrebe položaja.
Sanaderov advokat Dragan Crnković izjavio je da su ispunjeni svi zakonski uslovi da njegov klijent izađe na slobodu, prenijela je Hrvatska radio-televizija (HRT).
Sanader je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, pošto je pravosnažno osuđen u tri slučaja: zbog izvlačenja novca iz javnih preduzeća u slučaju "Fimi Media", za traženje i primanje mita u slučaju "Planinska", kao i za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u u zamjenu za mito.
Crnković je rekao je da je osim Sanaderovih godina života, jedan od razloga koje su navedeni u molbi za puštanje njegovo zdravstveno stanje, ali da to nisu osnovni razlozi, već i činjenica da ispunjava uslove iz Kaznenog zakona. Dodao je da je bivši premijer polovinu kazne odslužio 15. avgusta 2023.
On je rekao da će Sanader nakon izlaska iz zatvora najprije imati obavezu da se javi u policijsku stanicu u Zagrebu, a zatim i u probacijski centar.
Sanader će, prema riječima advokata, imati obvezu da se svakog mjeseca javlja policiji, neće smjeti da mijenja prebivalište i boravište i njega formalno preuzima Županijski sud u Zagrebu, od koga će morati da tražiti rješenje da bi promijenio prebivalište i boravište.
Bivši premijer Hrvatske do sada je iza rešetaka, u pritvoru ili po presudama, proveo gotovo devet i po godina. Prijevremeni otpust u hrvatskom zatvorskom sistemu može da se tražiti nakon polovine izdržane kazne, a najčešće se odobrava nakon dvije trećine kazne.
Sanader je, nakon nekoliko pritvaranja i puštanja na slobodu, u zatvoru bio neprestano od aprila 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju "Planinska" na šest godina zatvora. U tom slučaju nekadašnji vlasnik mjesne industrije i poslanik njegove Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Stjepan Fiolić priznao je da je bivšem premijeru donio deset miliona kuna (oko 1,35 miliona eura) i milion eura provizije.
Sredinom oktobra 2021. najviši sud djelimično je potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju "Fimi media", po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i kompanija morati platiti 3,5 miliona kuna (oko 470.000 eura) kazne, dok je Sanaderu, uz povraćaj nezakonite koristi, kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Vrhovni sud je u oktobru 2021. potvrdio prvostepenu presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
U nizu dugogodišnjih postupaka Sanader je u oktobru prošle godine u ponovljenom suđenju nepravosnažno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u aferi "Hypo", za što je u pređašnjim postupcima dva puta bio osuđen.

1250x600

1084x550

Bivši hrvatski premijer Sanader izašao na uslovnu slobodu

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader pušten je na uslovnu slobodu, potvrđeno je za Jutarnji list u Županijskom sudu u Sisku. Odluka je donijeta danas na sjednici sudskog vijeća, a odnosi se na izdržavanje zatvorske kazne koju Sanader služi u kazneno-popravnoj ustanovi u Lipovici.
Sanader, koji je pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, prethodno je viđan u Zagrebu i Kutini, gdje je koristio određene pogodnosti prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.
Danas je na sisačkom Županijskom sudu održano i ročište na kojem je, prema dostupnim informacijama, odlučeno da bivši premijer ispunjava sve zakonske uslove za prijevremeni izlazak iz zatvora, prije nego što je kaznu u cijelosti odslužio. Još ranije je njegov branilac, poznati advokat Čedo Prodanović, najavljivao da će tražiti Sanaderovo puštanje na slobodu prije isteka kazne.
– Nisam dobio nikakvo zvanično obavještenje o tome, ovo mi je prva vijest – rekao je Prodanović za medije, dodajući da nije bio upoznat ni s time da je danas u Sisku održano ročište.
Podsjetimo, Sanader je osuđen po tri različite pravosnažne presude. Zbog izvlačenja novca iz državnih firmi u tzv. "crni fond" Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i zbog neevidentiranih donacija koje su završile u stranačkoj kasi, izrečena mu je kazna od sedam godina zatvora.
Dodatnih šest godina dobio je zbog uzimanja 17,5 miliona kuna mita od Stjepana Fiolića, u zamjenu za pogodovanje pri prodaji poslovne zgrade Ministarstvu odbrane.
Još šest godina zatvora izrečeno mu je zbog prepuštanja upravljačkih prava nad energetskom kompanijom INA mađarskom MOL-u, za što je, prema presudi, primio mito od deset miliona eura.
Prije dvije godine mediji su izvještavali da bi tada 69-godišnji Sanader, bez uslovnog otpusta, mogao ostati iza rešetaka sve do 80. godine života.

Hrvatska: Sanader pušten na uslovnu slobodu

Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da je jedini uslov koji Srbija ima u vezi s prodajom Naftne industrije Srbije, koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva, da nastavi da radi rafinerija te kompanije.
Zbog nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a.
- Ko god da uzme NIS, Rafinerija mora da radi. Inače oni neće da rade u Srbiji. To je jedini uslov koji imamo- izjavio je Vučić na godišnjoj konferenciji za novinare u Beogradu.
Kancelarije za kontrolu inostrane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija prema NIS-u počele su 9. oktobra.
Uslov SAD za skidanje NIS-a sa režima embarga je da se oslobodi ruskog vlasništva.
Vučić je rekao da je održana energetska stabilnost zemlje, uprkos američkim sankcijama NIS-u i naveo da 83 dana ta kompanija naftovodom nije dobila sirovu naftu.
- Trošimo rezerve. Zamislite da se zaledi Dunav ili opadne vodostaj, bez kog ne možemo da nadomestimo snabdijevanje gorivom. Dnevne potrebe su nam 6.000 tona dizela- rekao je Vučić.
Zbog američkih sankcija zatvoren je transport nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) iz Omišlja do pančevačke rafinerije koja se do Hrvatske za NIS dovozi morskim putem.
OFAC je 24. decembra izdao licencu NIS-u kojom se rok za pregovore za prodaju ruskog udjela u toj kompaniji produžava do 24. marta 2026. ali se ne daje dozvola za ponovno poslovanje.
Zvaničnici Mađarske i Srbije proteklih mjeseci objavili su da su mađarski MOL i ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zainteresovani za kupovinu Naftne industrije Srbije.
Te kompanije nisu odgovorile na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa potencijalnom akvizicijom u NIS-u.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u vlasništvu Rusije - fond iz Sankt Peterburga, državna kompanija Gasprom i njena ćerka firma Gasprom Njeft imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara.
Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona eura.
Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrijednosti ruskog dijela NIS-a za sada nije bilo.
Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije.
Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose.
Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Vučić: Uslov kupcu Naftne industrije Srbije je da Rafinerija radi

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pokrenuće postupak protiv stranaka Lista za pravdu i red, Srpske demokratske stranke (SDS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), tvrdeći da su širile lažne informacije putem medija.
Kako je navedeno, lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, članica Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prekršili su član Izbornog zakona koji političkim subjektima zabranjuje da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače.
Dodaje se da je uvidom u objave Vukanovića na njegovoj stranici utvrđeno da je on u više navrata objavljivao lažne informacije koje se odnose na predsjednika CIK-a, odnosno člana uže porodice predsjednika, dovodeći ga u vezu kao bliskog saradnika kandidata na prijevremenim izborima u RS-u Siniše Karana.
- Zbog navedenog CIK je donio radni zaključak o pokretanju postupka protiv Vukanovića zbog kršenja članova 16. i 17. Izbornog zakona, te je prijedlog da CIK donese zaključak kojim se pokreće postupak određivanja odgovornosti stranke Lista za pravdu i red - navedeno je.
Dalje se navodi da je Pandurević na zvaničnoj stranici SDS-a imala objavu vezanu za lažne informacije o predsjedniku CIK-a, navodeći da je član njegove uže porodice bio saradnik Siniše Karana.
Navedeno je da su kazne za kršenje ovih članova Izbornog zakona između 3.000 i 30.000 KM.
Prethodno su Vukanović i Pandurević objavili da je supruga predsjednika CIK-a Jovana Kalabe bila savjetnica Siniše Karana, i to u vrijeme dok je on bio ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Osim toga, pokrenut je postupak i protiv Dodika zbog izjave koju je dao nakon odluke CIK-a da poništi izbore na 136 biračkih mjesta u RS-u. Tada je govorio o navodnoj povezanosti članova CIK-a sa opozicijom u Republici Srpskoj.

CIK pokrenuo postupke protiv Vukanovića, Dodika i Pandurević zbog širenja lažnih informacija

Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda opao je ove godine za 44 odsto, na najniži nivo od sredine 1970-ih, posle zatvaranja tranzitne rute preko Ukrajine i odluke Evropske unije da postepeno ukine uvoz fosilnih goriva iz Rusije, prenose mediji.
Turski tok je jedina preostala ruta za tranzit ruskog gasa ka Evropi, a preko njega, pored Turske, gas dobijaju Srbija, Mađarska i Slovačka.
EU je najavila da će do kraja 2027. godine potpuno prestati da uvozi ruski gas da bi okončala zavisnost od ruskih energetnata i da Moskva ne bi ta sredstva koristila za finansiranje rata u Ukrajini, prenosi N1.
Ranije je Evropa bila najveći izvor budžetskih prihoda Rusije od prodaje nafte i gasa, isporučivanih gasovodima izgrađenim 1960-ih I 1970-ih koji su povezivali Sovjetski Savez i zapadnu Evropu.
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem cjevovoda bio je najveći 2018. i 2019. godine, kada je iznosio više od 175-180 miliijardi kubnih metara godišnje i donosio desetine milijardi eura prihoda Gaspromu u kojem ruska vlada ima kontrolni udio.
Prema podacima Gasproma, Sovjetski Savez je 1973, u prvim godinama izvoza sibirskog gasa, isporučio Evropi 6,8 milijardi kubnih metara gasa, a 1975. godine izvoz je povećan na 19,3 milijarde.
Isporuke preko Turskog toka su se samo u decembru povećale za 12,9 odsto u odnosu na decembar 2024, na oko 56 miliona kubnih metara dnevno, dok su u poređenju s novembrom povećane za tri odsto.
Izvoz gasa u Evropu preko Turskog toka povećan je za oko sedam odsto ove godine, sa 16,8 milijardi kubnih metara 2024. Zajedno sa isporukama preko Ukrajine, prošle godine je izvezeno 32 milijardi kubnih metara, što je 13 odsto više nego 2023.
Gasprom izvozi u Tursku oko 20 milijardi kubnih metara godišnje.
Rusija takođe tankerima izvozi u Evropu tečni gas i drugi je najveći snabdijevač EU posle SAD.

Izvoz ruskog gasa u Evropu pao za 44 odsto na višedecenijski minimum

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do osam stepeni

Jedna osoba je danas poginula u lavini u Alpima, u italijanskoj regiji Južni Tirol prenose mediji u toj zemlji.
Prema prvim informacijama, do lavine je došlo na visini od oko 2.500 metara, dok se grupa planinara vraćala u dolinu Aurina, javila je agencija Ansa.
Nastradao je jedan muškarac, dok njegova supruga nije povrijeđena.
Na njega se obrušio snijeg, a lavina ga je nosila 200 do 300 metara, navela je agencija.
Na lice mjesta upućeni su spasilački tim sa helikopterom, kao i karabinjeri i vatrogasci.

Jedna osoba poginula u lavini u Alpima

AD su „napale“ oblast pristaništa u Venecueli gdje je droga utovarena u brodove, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.
- Došlo je do velike eksplozije u oblasti pristaništa gdje su utovarili brodove drogom. Utovarili su brodove drogom. Napali smo sve brodove, a sada smo napali cijelu oblast - rekao je Tramp.
On nije saopštio više detalja.
Ovu izjavu dao je tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Kako javlja Rojters, Tramp je ranije rekao da su SAD prošle nedjelje uništile „veliki objekat“ u Venecueli.
Pojasnio je da je to dio „kampanje pritiska na Karakas“.
Prvi čovjek SAD takođe nije pružio dodatne detalje o navodnoj akciji američke vojske.
- Oni (Venecuela) imaju veliku fabriku, ili veliki objekat, odakle dolaze brodovi. Prije dvije noći smo je uništili. Zadali smo im veoma jak udarac - istakao je Tramp u intervjuu sa radio voditeljem i donatorom Republikanske stranke Džonom Kacimatidisom, prenosi CNN.

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

Džinovska sekvoja na sjeveroistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svijetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda, saopštili su upravnici imanja Kragsajd, gde se drvo nalazi.
Drvo, visoko 44,8 metara, okićeno je uz pomoć dizalice sa kranom od 51 metra, a za dekoraciju je korišćeno 1.320 raznobojnih LED sijalica povezanih sa više od 800 metara kabla, dvije velike ukrasne mašne i tri punjive baterije, prenosi Tanjug.
Sekvoja, stara oko 150 godina, poznata je među zaposlenima kao “džin”.
Sekvoja je prošle godine proglašena najvišom prirodnom novogodišnjom jelkom u Velikoj Britaniji, a pripreme za sticanje svjetskog rekorda trajale su oko godinu dana.

Tag: ivo-sanader