Za izbor sudija Ustavnog suda do kraja godine neophodan je širi politički konsenzus, poručio je lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković, navodeći da je dobro što je vlast shvatila da je za to potreban dogovor sa opozicijom.
Živković je to rekao novinarima, nakon konsultacija predstavnika političkih partija sa premijerom Milojkom Spajić o izboru sudija Ustavnog suda.
On je kazao da su dobili informaciju da bi do sjutra trebalo da stignu sve prijave i da ima više kandidata.
- Razgovarali smo o tome da je neophodno napraviti širi politički konsenzus, ukoliko želimo da dvotrećinskom većinom izaberemo sudije Ustavnog suda do kraja mjeseca - rekao je Živković.
Kako je naveo, dobro je što je vlast shvatila da je opozicija nesporno društveno-politički akter društva i da je neophodno sa opozicijom napraviti konsenzus kako bi došlo do izbora sudija Ustavnog suda.
- Vjerujem da je loše što se to nije desilo prethodni put, a da se desilo, pretpostavljam da danas o ovoj temi ne bi razgovarali na ovaj način - dodao je Živković.
On je naglasio da je izbor sudija Ustavnog suda veoma važno državno pitanje, ne zbog evropskih integracija, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa.
- Kao što smo i kazali i više puta, ne biramo sudije Ustavnog suda zato što je to neophodno bilo kome u Evropskoj komisiji (EK) ili Evropskom parlamentu, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa i onoga što je definisano Ustavom - naveo je Živković.
On je istakao da se nada da će kroz razgovore uspjeti da dođu do konsenzusa i da opozicija i vlast podrže predložene kandidate za sudije.
Živković je rekao da pretpostavlja da će i predsjednik države Jakov Milatović na osnovu posljednjeg javnog poziva završiti ono što je dio procedura.&nbsp;
Kako je kazao, primijetio je da postoji i kod svih predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na tu temu.
- Kako će se taj razgovor završiti vidjećemo, nadam se do kraja ove ili početka naredne sedmice, a to zavisi od dinamike na Ustavnom odboru i nakon toga upućivanja predloga jednog kandidata - naveo je Živković.
Upitan da li je danas bilo govora o nekim konkretnim imenima, on je odgovorio da nije.
Živković je kazao da je bilo razgovora i na temu evropskih integracija, navodeći da je jasno da postoji širi društveni konsenzus oko toga da Crna Gora postane sljedeća članica Evropske unije (EU) i da je jasno šta su poruke EK.&nbsp;
- Te poruke podrazumijevaju da se popuni sve one što su nedostajuća kadrovska rješenja, ne samo kad se govori o Ustavnom sudu, nego je to i Agencija za audiovizuelne medijske usluge i Savjet Centralne banke. To je neophodno kompletirati u Skupštini - dodao je Živković.
Kako je rekao, parlament će imati veoma intenzivnu i dinamičnu narednu godinu.
Živković je kazao da i u narednih sedam ili osam dana imaju vrlo zgusnutu dinamiku, gdje je neophodno usvojiti 70-ak zakonskih rješenja koja podrazumijevaju plavu zastavicu.
- Iz opozicije kucaju na otvorena vrata kada govorimo o evropskim integracijama, a sve drugo će biti predmet razgovora i političkih ocjena sa različitih adresa - rekao je Živković..
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da su danas imali konstruktivan dijalog predstavnika vlasti i opozicije.&nbsp;
On je kazao da je dijalog otvoren prije predloga Ustavnog odbora i da nijesu govori o imenima kandidata.
Rovčanin je najavio da će sjutra imati sjednicu Ustavnog odbora, gdje će, kako je rekao, učiniti sve da proceduru sprovedu efikasno.
- Sjutra ćemo formirati komisiju koja će ocjenjivati formalne uslove kandidatura, a nakon toga ćemo zakazati sastanak, napraviti listu i pozvati na saslušanje pred Odborom - kazao je Rovčanin i dodao da će nakon saslušanja biti održana nova sjednica gdje će se glasati o kandidatima i uputiti predlog plenumu na odlučivanje.&nbsp;
Rovčanin je rekao da su na sastanku svi izrazili želju da, zbog veoma važnog momenta u procesu evropskih integracija i poglavljima 23 i 24, pokušaju da dvotrećinskom većinom do kraja godine izaberu sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
On je dodao da očekuju i da Milatović pripremi kandidaturu još jednog kandidata.
- Želja i maksimalan cilj je da izaberemo sva tri kandidata. Ono što je veoma važno sa aspekta parlamenta, i ono što je nadležnost Ustavnog odbora i parlamenta, jeste jedan kandidat i mi ćemo učiniti sve da tu proceduru sprovedemo - rekao je Rovčanin.
On je istakao da kandidat za sudiju Ustavnog suda mora da bude kandidat koji ima puni profesionalni integritet, koji nije povezan ni sa jednom partijom i da Ustavni sud bude zaista objektivan u punom kapacitetu.
Upitan da li se govorilo o konsultacijama sa Milatovićem u vezi njegovih kandidata, Rovčanin je rekao da je Milatović prethodni put zakazao konsultacije nakon što je predložio kandidata i da su zbog toga smatrali da to ipak nijesu konsultacije.
- Očekujem razumijevanje sa svih adresa, pa i predsjednika države, da proprati procese i da njegov predlog bude takav da ima prohodnost u parlamentu, ako je iskrena želja da do kraja godine imamo kompletiran Ustavni sud - naveo je Rovčanin.&nbsp;
Kako je rekao, tu ostaje mehanizam koji je ranije saopšten iz Ustavno suda - da se sutkinji kojoj ističe mandat, on može produžiti još godinu.&nbsp;
- I sa izborom dvoje sudija mi imamo mogućnost da sud bude apsolutno kompletan u narednom periodu - istakao je Rovčanin.
On je istakao da je dvotrećinska većina važna, jer se, ukoliko do kraja godine tom većinom ne bude izabran sudija Ustavnog suda, postupak ponavlja tropetinskom većinom, ali mora da prođe rok od 30 dana.&nbsp;
Prema riječima Rovčanina, to bi značilo da bi tek u februaru postojala mogućnost ponovnog glasanja.
- Smatram da postoji visok stepen zrelosti i mogućnosti da se dođe do kompromisa i da ipak dvotrećinska većina prevlada do 30. decembra - poručio je Rovčanin.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je rekao da su danas razgovarali o tome da li će se u Crnoj Gori voditi dijalog, ili će se fingirati, ili ga uopšte nema.&nbsp;
- Nažalost, u prethodnom periodu na sceni je bilo fingiranje dijaloga ili situacija gdje je taj dijalog potpuno izostao. Primijetio sam kod određenih konstituenata parlamentarne većine da su uvidjeli greške iz procesa koje su se dešavale ranije - kazao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da će vrijeme pokazati da li će doći do dijaloga.
- Volja na nivou narativa postoji, ali vrijeme treba to da pokaže - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da opozicija neće prihvatiti da se većina dogovori oko kandidata za sudiju Ustavnog suda i da se onda opoziciji nameće pritisak da moraju da glasaju.&nbsp;
- Mi ne popunjavamo institucije jer to neko insistira sa strane, nego bi trebalo da imamo odgovornost i ozbiljnost i zbog građana, i da to budu kvalitetni ljudi, jer ti ljudi treba da odlučuju o brojnim pravima građana - rekao je Mugoša.
On je kazao da je na sastanku otvorio i pitanje meritokrarije.
- Mislim da ovo društvo ne možemo da guramo naprijed ako meritokratiju shvatamo na način kako se to dešava u Crnoj Gori, jer treba da na odgovorne pozicije biramo ljude koji svojim profesionalnim i ličnim referencama odgovaraju tim pozicijama - istakao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da u Skupštini, nažalost, imaju predloge koji ne odgovaraju principu meritokratije.
- VVidimo brojna imenovanja i to bi trebalo da promijenimo ukoliko želimo da u EU uđemo kao zemlja koja ima elementarne standarde o tim važnim pitanjima. Za mene je važno i kad i kako ćemo da uđemo u EU - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da će se do kraja mjeseca znati da li je sastanak imao smisla.
- Vrlo brzo ćete se svi uvjeriti da li je ovo što je bila tema sastanka imalo smisla. Hoću da vjerujem da ima smisla, hoću da vjerujem da će se u Crnoj Gori voditi istinski dijalog - rekao je Mugoša.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković: Za izbor sudija Ustavnog suda potreban širi politički konsenzus do kraja godine"

Treba na odgovorne pozicije birati ljude koji svojim iskustvom ispunjavaju uslove, kazao je poslanik SD-a Boris Mugoša, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem.
Podsjetimo, predsjednik Vlade pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
U dopisu Kabineta predsjednika Vlade se navodi da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
- Nažalost u prethodnom periodu bilo je fingiranje dijaloga i vidio sam da su iz parlamentarne većine uvidjeli greške. Vrijeme treba to da pokaže. Insitucije treba da se popunjavaju sa kvalitetnim ljudima. Nadam se da ovaj sastanak treba to da promijeni - rekao je Mugoša novinarima ispred Vlade.&nbsp;

Mugoša: Parlamentarna većina uvidjela grešku

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Vuković: Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću, o Jakovu Milatoviću da ne govorimo

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, čestitao je Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda i poželio mu mnogo uspjeha u vršenju ove odgovorne funkcije.
Ipak, Milatović je upozorio da je izbor jednog sudije Ustavnog suda danas u Skupštini samo djelimičan pomak, jer Sud i dalje nije kompletiran i ne može ostvarivati svoju ustavnu ulogu u punom kapacitetu.
- Građani su očekivali odgovornost svih poslanika u odnosu na predložene kandidate i njihove biografije. &nbsp;&nbsp;Zato svaka propuštena prilika produbljuje ustavnu krizu, ugrožava institucije i evropski put Crne Gore- kazao je Milatović.
Milatović je istakao da &nbsp;njegova obaveza kao predsjednika ostaje jasna.&nbsp;
- Štitiću Ustav, insistiraću na nezavisnim institucijama i podržavati svako rješenje koje jača vladavinu prava. &nbsp;Crna Gora mora naprijed. Institucije moraju da funkcionišu. Ne smijemo dozvoliti da država stoji zbog političkih kalkulacija i neodgovornosti. &nbsp;Vrijeme je da se posao završi – u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti- poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1993368958771101823&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Jovanoviću i upozorio da Ustavni sud nije kompletiran i da država ne smije da stoji zbog političkih kalkulacija

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas bi trebalo da finalizuje konsultacije oko izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Prema nezvaničnim saznanjima Portala RTCG iz izvora bliskih Kabinetu Predsjednika, dogovor je postignut sa dijelom parlamenatrne većine, partijama bivšeg Demokratskog fronta (DF), kao i sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Evropskim savezom.
RTCG piše da je Milatović ranije razgovarao sa poslanikom Pokreta Evropa sad (PES) Miodragom Lakovićem, a da će konačan odgovor od te partije Milatović dobiti sjutra.
Naime, on bi sjutra trebalo da se sastane sa predstavnikom PES-a i ukoliko odgovor bude pozitivan, najmanje jednog sudiju Ustavnog suda mogli bi dobiti već u utorak.
Portal RTCG saznaje i da PES planira da predloži da se glasa za svu trojicu sudija kako bi Ustavni sud bio kompletiran.

Milatović danas finalizuje dogovor sa većinom i DPS-om oko izbora sudija Ustavnog suda

Već sam najavio da će sudije Ustavnog suda biti izabrane, da ćemo odblokirati i poslati jednu važnu poruku prevenstvenog građanima Crne Gore - da mi imamo Ustavni sud u punom kapacitetu, da može da donosi odluke - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić za Radio-televiziju Nikšić.
To je, kako je istakao, važna poruka domaćoj javnosti, ali takođe je važna poruka i međunarodnoj zajednici zbog cilja da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije.
- Poruka da mi predano radimo na ispunjavanju svih onih uslova koji nas preporučuju da postanemo članice Evropske unije i da budemo neko ko će biti primljen u tu zajednicu na način koji je dostojanstven, koji je prihvativ, a da je to rezultat rada i domaće pameti, i domaćih kadrova, kao i domaćih političara - naveo je on.
Siguran je, kaže, u izbor, samo je pitanje da li će to biti sjutra ili će biti za mjesec.
- Večeras će biti važni razgovori poslaničkih klubova. Mi imamo predložena dva kandidata od strane parlamenta, imamo predloženog jednog kandidata od strane predsjednika Crne Gore. Za prvo glasanje koje će sjutra biti potrebno je 54 glasa poslanika, ali nezavisno od toga da li će biti 54, mi imamo za mjesec dana novo glasanje za koje je potrebno tri petine, odnosno 49 glasova poslanika - naglasio je Mandić.
Volio bi, kaže, da sjutra izaberu sudije Ustavnog suda.
- Uložiću napore i trudiću se da u razgovorima sa poslaničkim klubovima sve ih podstaknem, da dođemo do te potrebne brojke od 54. Ne mislim da ta većina ne postoji - zaključio je Mandić.

Mandić: Večeras važni razgovori poslaničkih klubova u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

U Ustavnom sudu nema nikakve krize i sve funkcioniše, ali očigledno je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije iskomunicirao na pravi način o svom predlogu za člana pomenutog suda, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je juče da razmotri Milatovićev predlog da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao “kukavičkim” potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Urošević, pak, tvrdi da Milatović nije najbolje iskomunicirao sa onima koji su trebali da taj predlog podrže, odnosno sa poslanicima i parlamentarne većine i opozicije.
- Ovakve teme treba da se iskomuniciraju na pravi način. U suprotnom imamo situaciju kakvu smo juče imali”, kazao je Urošević.
Kako kaže Urošević, Milatoviću pozicija daje mogućnost da predloži jednog kandidata, ali ne i da ga odredi.
- Kandidat treba da se izglasa u parlamentu, tako je po Ustavu i zakonu. Tako da nema potrebe za ljutnjom i takvim nekim pričama- rekao je Urošević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Urošević poručuje da nema potrebe trčati i raditi nešto preko koljena.
- Taj kandidat se, čini mi se, bira na 12 godina, tako da treba izabrati najbolje rješenje. Naći ćemo podobne kandidate, nije nikakva trka- poručio je Urošević.
I PES-u je cilj, kaže Urošević, da se kompletira Ustavni sud, ali nikako za dva dana.
- Nema dileme da mi želimo da sve kompletiramo. Cilj nam je da dođemo do najboljih mogućih kandidata, a ne da zbog nečijeg hira trčimo i hrlimo bez detaljne rasprave. To su dugotrajni mandati, Ustavni sud je krovna institucija i najznačajnija po hijerarhiji i ne smijemo dozvoliti da se tu napravi greška- ocijenio je Urošević.
Prema riječima Uroševića, Milatovićeve konstatacije da je na djelu politički kukavičluk su neprimjerene.
- Priča da je sada Crna Gora ugrožena nije tačna. Sve funkcioniše i bez brige za Milatovića, kompletiraće se ovaj proces i privešće se kraju- zaključio je Urošević.
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Podsjećanja radi, ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.

Urošević: Naći ćemo podobne kandidate za članove Ustavnog suda, nije nikakva trka

Nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zatražio od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zakaže vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o prijedlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda, taj zahtjev je uvažen.
Iz Skupštine Crne Gore danas je saopšteno da je sjednica zakazana za 15. septembar.&nbsp;
Na dnevnom redu je prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Sjednica će početi u 11 sati.&nbsp;

Mandić zakazao vanrednu sjednicu Skupštine: Na dnevnom redu izbor sudije Ustavnog suda

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: izbor-sudija-ustavnog-suda