Na večeras održanoj sjednici, Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Nikšić jednoglasno je donio odluku da nosilac liste na predstojećim izborima bude predsjednik Odbora, Boris Muratović.
&nbsp;Takođe, na sjednici je usvojena odluka o samostalnom nastupu i istaknuto uvjerenje da će ostvareni izborni rezultat omogućiti prijeko potrebne političke promjene, saopšteno je iz te stranke.
- Usvajanjem navedenih odluka, Demokratska partija socijalista i zvanično kreće u borbu za Nikšić, kako bi nakon četiri godine propadanja i sramoćenja od strane aktuelne vlasti, ponovo učinili da naš grad bude perjanica nezavisne, građanske slobodarske i antifašističke Crne Gore- poručeno je sa sjednice.
Boris Muratović je magistar ekonomskih nauka. Učesnik je brojnih seminara, konferencija i projekata širom Evrope na kojima je unaprijedio svoje znanje i profesionalne vještine.&nbsp;
- Od 2012. radio je u Upravi za statistiku (MONSTAT) u oblastima demografije, turizma i energetike. Na lokalnim izborima 2017. godine u Nikšiću izabran je za odbornika. Tu funkciju obavlja do 2019. kada postaje direktor Turističke organizacije Nikšić, koju vodi i više nego uspješno do 2021. godine. Iste godine postaje šef najbrojnijeg Kluba odbornika Evropski tim za Nikšić, koji je u gradu pod Trebjesom prepoznat po izuzetnom opozicionom djelovanju. U aprilu 2024. godine, Muratović je na neposrednim stranačkim izborima izabran za predsjednika Opštinskog odbora. Takođe, član je Glavnog odbora Demokratske partije socijalista. Oženjen je i otac je dvoje djece- saopšteno je iz DPS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS: Kreće borba za Nikšić, Boris Muratović nosilac liste

Ako dođe do dogovora tražićemo da se poštuju politički principi. Spremni smo i za nove izbore, ako do njih dođe - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) na izborima u Podgorici Nermin Abdić.
On je, gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da je na podgoričkim izborima antivladina priča dobila 55 odsto podrške građana.
- Ovom gradu su što prije potrebne promjene - podvukao je Abdić.
Nositeljka liste Grad svih nas Jelena Borovinić Bojović &nbsp;optimistična je da će doći do dogovora, a portparol Demokrata Mitar Paunović je kazao da vjeruje u dogovor ukoliko se budu poštovali demokratski principi.
Nosilac liste Evropskog saveza, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) takođe vjeruje da će doći do dogovora oko formiranja vlasti.
- Siguran sam da bi sve koji bi doveli do novih izbora građani kaznili - dodao je on.
Mugoša je poručio i da su se odazvali pozivu DPS-a, kao što bi se odazvali i pozivu drugih.

Abdić: Ako bude dogovora tražićemo da se poštuju principi, spremni smo i za nove izbore dođe li do njih

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Vjerujem da može doći do formiranja vlasti u Podgorici ukoliko budemo slušali glas građana i ukoliko se budemo ponašali na način kako smo se u predizbornoj kampanji ponašali - ocijenio je nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša. 
Ukoliko bi nakon izbora krenuli sa nekom drugom platformom, to bi, prema mišljenju Mugoše, bilo ponižavanje građana koji su im dali značajnu podršku.
On je, gostujući u Dnevniku Gradske Radio Televizije, rekao da smatra da je budvanski scenario nastavak mrcvarenja i da ne bi bio korektan prema građanima.
- Da li će političke elite pokazati ozbiljnost i odgovornost vidjećemo u narednim danima - kazao je Mugoša i dodao da je, čim se proglase rezultati, potrebno krenuti u pregovore.
Kaže da duboko vjeruje u građansku i progresivnu Podgoricu.
- I mislim da je ona pokazala svu svoju žilavost u ovom čudnom vremenu - ocijenio je nosilac liste Evropskog saveza.
Građani su, ističe, na nedavno završenim izborima jasno pokazali što žele.
- Partije koje su srušile aktuelnu lošu lokalnu vlast u Podgorici i partije koje su opozicija na državnom nivou, odnijele su ubjedljivu pobjedu. Sada je na političkim subjektima da slijede volju građana i da ostanu principijelni onome što su govorili u predizbornoj kampanji - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Vjerujem da može doći do formiranja vlasti u Podgorici

Piše: Darko ŠUKOVIĆ
U razgovoru sa jednim zapadnim diplomatom, dva dana prije izbora u Podgorici i Kotoru, izdvojio sam dva politička momenta. Prvi – da zvanična verzija o obračunu sa nasljeđem DPS sve teže sakriva četvorogodišnje institucionalno razaranje države, vrijednosno razaranje društva i supstancijalno razaranje ekonomije. Drugi, za današnji tekst manje bitan – da je, nakon četiri godine, istinski prozapadno orijentisan korpus građana, nekada jasna većina a danas jednako jasna manjina, napokon shvatio da u Crnoj Gori nema nikoga ko je manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od zemalja/ambasadora „Kvinte“.&nbsp;
I da je i to bolno saznanje bolje od nastavka uzgajanja iluzija da će Zapad ovdje prestati da podržava eurofolirante sa slikama Putina i Vučića u džepu sakoa, i okrenuti se onima koji u Briselu i Vašingtonu ne vide samo kravu muzaru.
Rekao sam mu i kako su ovi drugi iz druge teze (kraće – mi) svjesni da nemaju luksuz da se ljute, kamo li da se konfrontiraju sa bivšim zapadnim prijateljima Crne Gore, pa im ostaje da budu žilavi u borbi za svoj kamen i da strpljivo sačekaju da Vučić izigra Zapad, kao što nedvojbeno hoće – jer i mora i želi, pa da u Vašingtonu i Briselu shvate koliko su stupidnu politiku vodili na Zapadnom Balkanu i, što je za ovaj tekst važnije, u Crnoj Gori.&nbsp;
Najduže citiranje sebe u životu završiću tvrdnjom koja nije na licu Ekselencije izazvala nikakve promjene: potvrdu prve teze dobićete već na izborima u neđelju, a za Vašega mandata u mojoj domovini taj se proces emancipacije Crne Gore od klerošovinizma i kolonijalnog statusa neće zaustaviti. Uz opasku da na takav zaključak upućuje drsko-brzinsko prestrojavanje ključnih medijskih sponzora pretvaranja Crne Gore u Bjelorusiju na Balkanu, naprekočas zgađenih i stravljenih ulogom srpske Crkve u političkom životu i svim sferama ovdašnje vlasti („vlasti“).
VELIKI...
Nermin Abdić donio je Demokratskoj partiji socijalista ono što joj je u ovom trenutku bilo potrebno. Ne samo glasove i procente, nego i zaštitno lice dobrog momka iz susjedstva, za koga niko nije imao ružnu riječ. Lakoća komunikacije očigledno je stvar i njegovog karaktera i profesije koja ga stalno drži u kontaktu sa ljudima. Iako mu je kampanju obilježila uzrečica „dobri moji“, Abdić je u debatama znao kad treba drčno odgovoriti na pljuvanje po stranci kojoj pripada. Bijedni tekst u kojem je nosilac liste DPS targetiran kao opasnost od „islamizacije Podgorice“ bio je rikošet u centar iz kojega je lansiran. Svaki treći Podgoričanin pokazao je prezir prema takvoj svijesti i, u to ime, neđelja je za budućnost cijele Crne Gore bila dobar dan.
Samo postavljanje Nermina Abdića za nosioca liste u Glavnom gradu već je bilo lijepa pobjeda građanske svijesti i rječit odgovor djelom, svojevrstan politički šamar koji je DPS zalijepio raznim adresama: partijskim, diplomatskim, medijskim... Možda stranka Danijela Živkovića još nije naučila kako da se brani od optužbi za veze sa kriminalom i korupcijom, ali je izborom Abdića stavila flaster na sva usta koja im spočitavaju crnogorski nacionalizam.
Možda i najveći dobitak iz ove izborne epizode za DPS bi mogao biti prokrčen put za direktnu komunikaciju sa „običnim“ ljudima. Do njih je ranije dolazila „odozgo“, utirući put do podrške tih slojeva svojom moći i koristeći njihovo stanje potrebe ili, čak, nužde. Nermin Abdić je pokazao da se to može i otvorenošću, neposrednošću, ljudskim pristupom, bez foliranja i arogancije. Možda takav povratak bazi zasad donosi manje glasova ali je zasnovan na zdravoj vezi koja ima potencijal da traje.
I koalicija PES&amp;Demokrate mogla je da ima dobitnog kandidata za gradonačelnika Podgorice. Da mu nije uništila imidž već u noći predaje lista. Saša Mujović je kao ministar mjesecima plijenio kulturom dijaloga, u Skupštini i u medijima s poštovanjem je komunicirao sa političkim rivalima i novinarima. Pokupio je simpatije i nekih koji bi prije odsjekli ruku nego glasali za njegovu Vladu i partiju.&nbsp;
Toliko da mu nijesu pretjerano uzimali za zlo nemoć (koju je i sam priznao) da se obračuna sa partitokratijom i sumanutim partijskim zapošljavanjem u energetskom sektoru.
A onda su dva saopštenja u razmaku od nekoliko sati, gore opisanog Sašu Mujovića gurnula u ambis estetike Tihomira Dragaša i stilski mu srodnih pisaca saopštenja Demokrata. Ambis iz kojega nije ni pokušao da se izvadi do kraja kampanje. Šteta, jer je crnogorskoj političkoj sceni bio potreban Saša Mujović iz perioda prije podgoričkih izbora.
Mujovićev je startni rejting zacijelo bio iznad rejtinga koalicije koju je predvodio. Ponajprije je na njemu da dokuči jesu li se kreatori kampanje „Jače, još jače“ uplašili te činjenice ili samo nijesu znali da je iskoriste?
&nbsp;Blok srpskih stranaka prosrbijanske orijentacije pokupio je ono na šta je računao: tradicionalne glasače iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske i zahvalne uhljebe u svim porama javnoga sektora. A ovih posljednjih je barem četvrtina ukupnoga broja. Da je Crkva vjerujućim biračima projavila da glasaju za ZBPG, vjerovatno bi se zamijenili za procente koalicije PES&amp;Demokrate. Ovako, ostaje im da razmišljaju zašto svetosavski leadership ne cijeni dovoljno „Hristove vojnike“?
Kandidatkinja za gradonačelnicu, Jelena Borovinić Bojović kao i koalicija koju je predstavljala uglavnom je tokom kampanje bila ispod radara rivala pa je bivša načelnica Odjeljenja za pulmologiju u KCCG komotno mogla da glumi još jednu zvijezdu sa „Bulevara žrtava DPS“, čak i da ne streca od podsjećanja na enormne brojke stvarnih žrtava kovida iz perioda kad je vodila Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
„Muvlje pamćenje“, kako je znao reći jedan od odnešenih kovidom, mitropolit Amfilohije ili politička strategija (ako nije prejaka riječ za sve ono što smo gledali u kampanji) – đavo će ga znati?
A, kad smo kod đavola, s nekim će tikve morati da sade Dritan Abazović i Jakov Milatović. Zajedno ili pojedinačno. Ako neće ni jedan, eto nam ga budvanski scenario u Podgorici. Đavoli su, dakako, barem po predizbornom političkom osjećaju, za bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika CG svi njihovi potencijalni partneri koji bi u sabiranju do 30 (to je većina u Skupštini Podgorice) trebalo da dodaju fundament mandata (DPS 19, ZBPG 13, PES&amp;DCG 14).&nbsp;
Ne treba, međutim, sumnjati da u očima svih suverenističkih subjekata rep koji se vuče za Dritanom Abazovićem seže do Beograda, a ni Milatovićev se nije bitnije skratio tokom prethodnih nekoliko mjeseci.
Loše je u neđelju veče, baš kao i u štabu PES i NSD, skupina koju je predvodio Luka Rakčević glumila zadovoljstvo izbornim rezultatom. Sa tri-četiri (očekivana) procenta više, momak koji nesporno zna i voli Podgoricu, koji ima energiju i entuzijazam, ali i hendikepe od kojih fakultetska diploma nije najveći, bio bi legitiman pretendent na funkciju gradonačelnika u svakoj kombinaciji. Ali, kao jedan od samo dvoje odbornika GP URA u novom gradskom parlamentu, nevaspitano je i da pomišlja na tu fotelju.
&nbsp;...I MALI
&nbsp;Evropski savez morao je više. Koalicija tri stranke sa dobrim kandidatom i partijskim istorijama za respekt, nenatrunjene građanske opcije i golemim političkim iskustvom trebalo bi da u Podgorici i Kotoru cilja na dvocifrene procente i barem dva puta više mandata nego što je osvojila. Čini se da je kampanja ES u oba grada bila pretiha, a i da je izlazak u koaliciji sa BS na izbore u Gusinju zbunio dosta potencijalnih glasača Borisa Mugoše.
A, kad smo kod Bošnjačke stranke, nije trebalo čekati rezultate u Podgorici za potvrdu da je ulazak u Vladu bio loš potez. Ponekad, međutim, ovakvi neuspjesi mogu biti inspiracija partijskom vrhu za dodatno promišljanje.&nbsp;
Salve kritika na račun Ervina Ibrahimovića i saradnika nakon ulaska u Vladu kao da su vrh BS gurnule u svojevrstan politički spazam i odbranu toga poteza po svaku cijenu. Pa i po cijenu izazivanja antagonizma između Bošnjaka i Crnogoraca. A to, već, nije greška nego grijeh. Zato bi, nakon izbora u Podgorici, rukovodstvo BS trebalo da na miru analizira svoju politiku. I da donese odluke sa kojima će, na koncu morati ne samo da izađu pred birače, nego i da žive.
Prvi izlazak stranke Duška Markovića na izbore može se smatrati uspješnim, baš kao i prvi ulazak Preokreta Srđe Perića u parlament. Može izgledati paradoksalno, s obzirom na političko trajanje lidera SEP, ako se kaže da je taj subjekat za nijansu veća nepoznanica. No, biće zanimljivo vidjeti kako u praksi izgleda i ono što je Preokret promovisao u kampanji - obračun sa „političkim korporacijama“.
Rezultati izbora najvažniji iskaz, po definiciji, imaju u brojevima. Ali nijesu važni samo procenti i mandati što su ih osvojile pojedinačne liste, nego i zbirni pokazatelji politički srodnih. Ko ih poreda i sabere ispravno, shvatiće tačnost teze s početka teksta: raste broj onih koji shvataju da se pod maskom obračuna sa nasljeđem DPS, vlast već četiri godine obračunava sa Crnom Gorom.
&nbsp;Proces triježnjenja jeste bolan, ali je nezaustavljiv.&nbsp;

Ipak se okreće

Opštinska izborna komisija Podgorice odbacila je noćas svih 15 prigovora koje je Pokret Naprijed predao danas zbog nepravilnosti na 15 biračkih mjesta.
Prigovor je predat i zbog nepravilnosti na biračkom mjestu 27 u Doljanima.
Predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović je u Dnevniku 2 TVCG, neposredno prije podnošenja pomenutih prigovora, istakao da do tog momenta nije stigao nijedan, ali da ih očekuju, jer su u javnosti najavljeni.&nbsp;
-Što se tiče slučaja sa biračkim spiskom u Doljanima, nemamo nikakvih informacija iz ODT-a šta je urađeno, a ako dobijemo prigovor od neke izborne liste mi ćemo po njemu i postupiti. Rok za postupanje po prigovoru je 24 sata od momenta kada primimo prigovor, i ukoliko se pokaže opravdanim na tom izbornom mjestu se izbori poništavaju i organizuje se novo glasanje - kazao je Filipović.
Nakon odbacivanja prigovora pokreta koji predvodi dr Vuk Kadić izvjesno je da neće biti promjena u rasporedu odboničkih mandata u Podgorici.&nbsp;

Nema ponavljanja izbora: Odbijeno svih 15 prigovora Pokreta Naprijed

Nakon što je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta u OŠ ,,Dragiša Ivanović” moguće je ponavljanje izbora, pa u opoziciji sumnjaju da se radi o svjesno napravljenoj akciji da bi se ponovilo glasanje na tom mjestu u Doljanima i tako sproveo izborni inženjering.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555" data-rendition-name="original" width="847" height="651" loading="lazy" alt="Vladimir Filipović, predsjednik OIK Podgorica"> </figure>  - Postoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao je Filipović za Portal ETV. <h2>MOTIV KRAĐE SPISKA&nbsp;</h2> Da li će crnogorska policija istražiti ko je ukrao izvod iz biračkog spiska i ko će &nbsp;biti procesuiran tužilaštvu zbog kršenja zakona, za sada nije poznato. Čak i da se nađe „izgubljeni“ izvod iz biračkog spiska za biračko mjesto 27, najvjerovatnije će biti odlučeno da se glasanje u Doljanima ponavlja u zakonskom roku.&nbsp; Ta činjenica otvara sumnje opozicionih stranaka da bi ponavljanje glasanja na biračkom mjestu, đe je upisano više od 900 glasača, moglo da posluži kao instrument izbornog inženjeringa strankama vladajuće većine.&nbsp; - Činjenica je da su na tom biračkom mjestu građani naklonjeniji strankama bivšeg Demokratskog fronta sada okupljenih u koaliciji „Za budućnost Podgorice“ i da mogu raspolagati kontigentom do 400 glasova. Zato se otvara mogućnost izbornog inženjeringa i preusmjeravanja glasova u stranke koje su politički najbliže prosrpskim stavovima te koalicije - kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Iz DPS-a i drugih opozicionih stranaka ne žele javno da iznose optužbe, ali jesu vrlo sumnjičavi povodom motiva krađe izvoda iz biračkog spiska.&nbsp; Prije svega zbog bojazni da se ne ponovi mučna istorija izbornog inžinjeringa.&nbsp; <h2>„SLUČAJ ĐUĐEVINA“</h2> Namještanje izbornog rezultata i partijske naredbe za usmjereno glasanje stranačkih pristalica najuočljivije je bilo na primjeru glasanja u malom mjestu Đuđevina, u kolašinskom kraju 2014. godine.&nbsp; Bilo je to u doba kada je došlo do velikog zahlađenja odnosa između DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a na čijem je čelu bio Ranko Krivokapić. Tada su mediji najavljivali da će u Kotoru SDP biti na istoj strani &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083" data-rendition-name="original" width="943" height="666" loading="lazy" alt="Izborno mjesto Đuđevina, okolina Kolašina"> </figure>  Tako je polovinom 2014. godine plasirana u medije informacija da rukovodstvo odbora SDP-a u Kotoru pregovara sa predstavnicima opozicionih stranaka o konstituisanju nove lokalne vlasti u drevnom gradu u Boki. Bio je to nastavak otklona SDP-a od većeg koalicionog saveznika DPS-a, nove politike koju je zagovarao predsjednik stranke Krivokapić.&nbsp; <blockquote>Prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo bi od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora.&nbsp;</blockquote> Tada su u Demokratskom frontu i drugim srpskim strankama donijeli odluku da na lokalnom nivou, gdje god mogu, podrže SDP, sve se nadajući da će tako, preraspodjelom mandata, biti oslabljena Đukanovićeva partija.&nbsp; Najočigledniji primjer „pomoći“ srpskih stranaka SDP-u zabilježen je u malom mjestu Đuđevina, u okviru lokalnih izbora u Kolašinu. Maja mjeseca održani su izbori u Kolašinu, a u nekim mjestima bilo je onih koji su – očito svjesno – glasali sa starom ličnom kartom.&nbsp; Zbog toga su izbori na nekim biračkim mjestima ponovljeni, pa i u Đuđevini. I onda je mnogo toga otkriveno, prije svega - „svjesna preraspodjela glasova“, odnosno klasični izborni inženjering. &nbsp; U neđelju, 8. juna 2014. godine, rezultati ponovljenog glasanja u Đuđevini bili su drugačiji od onih četrnaest dana ranije: Demokratski front je za dvije sedmice izgubio sve glasove koje je imao 25. maja i ostao na nuli, kao i SNP, dok su njihovi glasovi otišli u „krilo“ Krivokapićeve SDP koja na prvom glasanju nije imala ni jedan glas?! Jasan izborni inženjering: prosrpski orijentisani glasači na ponovljenim lokalnim izborima u Đuđevini masovno su glasali za koaliciju SDP-a i Pozitivne i tako doprinijeli da taj savez osvoji treći odbornički mandat, na uštrb – DPS-a.&nbsp; Ipak, nije došlo do saradnje opozicionog DF-a i SDP-a: u Podgorici socijaldemokrate nijesu htjele da naprave savez sa DF-om i drugim srpskim partijama.&nbsp; <h2>IŠČEKIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA</h2> Odmah je uslijedila reakcija: tadašnji šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović priprijetio je da se SDP-u u skorije vrijeme neće ukazati prilika kakvu su imali donedavno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724" data-rendition-name="original" width="1024" height="704" loading="lazy" alt="Goran Danilović, tada član DF-a"> </figure>  -Teško da će se kolegama iz SDP-a skorije pružiti prilika kakvu su imali do danas, da sa ograničenom političkom snagom dominantno utiču na proces mijenjanja Crne Gore – kazao je Danilović, tvrdeći da će Krivokapić i njegove kolege iz SDP „gorko zažaliti zbog propuštene šanse“.&nbsp; Pokazalo se da je ciljno preusmjeravanje glasača nije urodilo plodom, ali je – iako se sve dešavalo prije deceniju – slučaj Đuđevina postao ogledni primjer izbornog inženjeringa, ali i pokazatelj kako partijski vrhuška može da &nbsp;manipuliše izbornom voljom partijskih pristalica i aktivista.&nbsp; Sada u crnogorskoj opoziciji imaju bojazan da se na eventualno ponovljenom glasanju u Doljanima može ponovo posegnuti za izbornim inžiejeringom. I sumnja pada na stranke vlasti, prevashodno Mandićevu koaliciju „Za budućnost Podgorice“ koja ima jako uporište u tom izbornom okrugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49" data-rendition-name="original" width="1920" height="1285" loading="lazy" alt='OŠ ;;Dragiša Ivanović"'> </figure>  Iako je 900 glasova relativno mali izborni rezervoar, u opoziciji sumnjaju da bi koalicija „Za budućnost Podgorice“ mogla da „pogura“ izborni rezultat pokreta „ Naprijed“. Tom političkom savezu na čijem je čelu dr Vuk Kadić nedostajalo su svega 203 glasa da bi prešli izborni cenzus: prema privremenim rezultatima pokret „Naprijed“ je osvojio 2,233 glasa, dok je izborni cenzus zaustavljen na brojci – 2436.&nbsp; Sa osvojena 204 glasa u ponovljenom glasanju, ekipa Vuka Kadića bi ušla u parlament Podgorice i osvojila dva odbornička mandata. Time bi se dramatično promijenila postizborna matematika, jer je logično pretpostaviti da bi savez „Naprijed“ – čak i da se nijesu dogovarali bilo o čemu, pa i da nijesu svjesni „pomoći sa strane“ - prirodno bio politički bliži koaliciji koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, kao i &nbsp;savezu PES-a i Demokrata.&nbsp; Zato bi, prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici - osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora. &nbsp;

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio je danas Centru bezbjednosti Podgorica krivičnu prijavu Petra Globarevića predsjednika biračkog odbora u Doljanima kao odgovornog lica, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama koje je prikupio OIK Podgorica, na biračkom mjestu broj 27, OŠ ,,Dragiša Ivanović“ u Doljanima, nestao je kompletan spisak birača tako da nije moguće zvanično verifikovati rezultate glasanja sa te pozicije.&nbsp;
-POstoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao ej Filipović za Portal ETV.&nbsp;
Riječ je relativno velikom biračkom mjestu koje broji više od 900 glasača i tu će biti, ukoliko se ne nađe originalni, neprepravljani izborni materijal, najvjerovatnije biti organizovano ponovno glasanje.&nbsp;
To otvara spekulacije o mogućem izbornom inžinjeringu, kako bi se neka lista ,,progurala“ da naknadno pređe izborni cenzus.&nbsp;

Krivična prijava protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora u Doljanima

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Podrška lokalnih samouprava često je presudna za prve korake žena u biznisu. U glavnom gradu, interesovanje za projekte namijenjene preduzetnicama raste iz godine u godinu, što potvrđuju i aktuelni konkursi, kazala je za RTV Podgorica zamjenica gradonačelnika, Nađa Ljiljanić.
- Ove godine smo opredjelili 90 hiljada za pomoć preduzetnicama, s tim što smo uvidjeli da ni ove godine to nije dovoljna cifra, tako da ćemo u narednoj godini imati 140 hiljada za isti ovaj konkurs. Novi konkurs još uvijek traje, znači 45 hiljada treba da se raspodijeli u ovom kvartalu i imamo prijavljenih 82. žene- navela je Ljiljanić. 
 
Osim finansijske podrške, sagovornice navode da je ženama u poslovnom svijetu i dalje znatno teže da usklade različite životne uloge. Teret koji nose, od brige o porodici do profesionalnih obaveza – utiče i na njihove poslovne ambicije. 
 
- Mi smo predodređene da moramo da pomirimo te neke naše uloge, one su i prirodne i društvene i porodične i nisu nametnute bilo kakvim muškim aktivnostima. Sve zavisi od nas, niko vam neće doći ni servirati ništa na tanjiru, za sve morate da se izborite- poručila je izvršna direktorka kompanije Nelt Ljiljana Pižurica. 
 
Važnu ulogu u razvoju ženskog preduzetništva, kako je naglašeno, imaju i obrazovne institucije. Kroz savremene programe i model praktičnog učenja, one stvaraju generacije mladih djevojaka koje već tokom školovanja razvijaju svoje prve poslovne ideje. 
 
- Ja moram reći da u toj dugoj istoriji postojanju ove srednje stručne škole ona je zaista iznjedrila jedan ogroman broj danas uspješnih žena, iz svijeta politike, biznisa, nauke, prava, ekonomije, sporta. Mi sad već više od 10 godina realizujemo modul preduzetništvo sa posebnim akcentom na žene, odnosno, na upravo to žensko preduzetništvo- istakla je direktorka Ekonomske škole Dijana Vujačić.
Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori raste, ali da bi se održalo i razvijalo, potrebna je kontinuirana podrška institucija, poslodavaca i obrazovnog sistema. Jer, kako zaključuju sagovornice TV PG, žene imaju ideje, potencijal i snagu, samo im treba dati prostor da ga u potpunosti ostvare.

Ljiljanić: Naredne godine 140 hiljada za pomoć preduzetnicama

Regionalnu i svjetsku javnost ovih dana privukla je informacija da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu u slučaju "Sarajevski safari", koji se odnosi na tzv. ratne turiste. Prema krivičnoj prijavi, tokom opsade Sarajeva oni su dolazili na položaje Vojske Republike Srpske i ubijali civile. Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH 2022. godine podnijela je tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, a do danas nije ostvaren značajan napredak u istrazi.
Nakon pokretanja istrage u Italiji, zbog sumnje da su neki od ratnih turista bili Italijani, slučaj je ponovo u fokusu javnosti. Karić ističe da je, kao i ostatak javnosti, bila šokirana onim što je vidjela. Kao gradonačelnica podnijela je krivičnu prijavu i dopunu sa imenima svjedoka.
U avgustu ove godine kontaktirao ju je italijanski novinar Ezio Gavazeni, koji je istraživao "Sarajevski safari", tražeći dokumentaciju. Karić je putem italijanske ambasade dostavila prijavu i dopunu milanskom tužilaštvu, ne objavljujući ih kako ne bi ugrozila istragu. Naglašava da postoje identifikovane osobe i živi svjedoci, te dodatne informacije do kojih je došlo tužilaštvo u Milanu.
Karić smatra da će postupci u Italiji podstaći Tužilaštvo BiH da intenzivira istragu. Navodi da će neki svjedoci svjedočiti u Milanu, a i sama je spremna biti svjedok. Ističe da su neki svjedoci već davali iskaze pred Haškim tribunalom, koji mogu biti korišćeni u ovom predmetu.
- Radi se o izuzetno ozbiljnom predmetu i važno je da svjedoci konačno ispričaju dimenziju strašnih zločina tokom opsade- naglasila je Karić.&nbsp;
Na pitanje o saradnji Srbije u istrazi, odgovara da je nemoguće isključiti saradnju jer je dolazak i naoružavanje ratnih turista bio organizovan.
&nbsp;- Ovo su neosporne činjenice koje će se morati dokazati- dodala je.
Profesor krivičnog prava Dževad Mahmutović smatra da je proces izuzetno komplikovan zbog vremena koje je prošlo i prirode događaja. Podsjeća da su mnogi svjedoci stari ili preminuli, dok su informacije teško dostupne zbog uključivanja obavještajnih i paraobavještajnih službi. Ipak, otvaranje istrage šalje poruku da takvi zločini ne zastarijevaju i da pravda mora doći do izražaja.
Iz Tužilaštva BiH potvrđeno je da je predmet otvoren, ali da faktički nije bilo napretka – potencijalni svjedoci još nisu saslušani, a očekuje se da će to biti u Italiji. Mahmutović naglašava da to najbolje opisuje stanje pravosuđa u BiH, koje nije adekvatno procesuiralo ratne zločine, uprkos brojnim dokazima i svjedocima.
On ističe da se saradnja Srbije u ovom slučaju vjerovatno neće ostvariti i da će biti maksimalno opstruirana.
&nbsp;- S obzirom na učešće njihove službe bezbjednosti i prethodnu praksu prikrivanja odgovornosti pred međunarodnim sudovima, opstrukcija je gotovo sigurna- zaključio je Mahmutović.

Da li će Srbija sarađivati u istrazi "Sarajevo safari": "To je morala da bude organizovana akcija"

Američki predsjednik Donald Tramp ugostiće u Bijeloj kući izraelske taoce koje je oslobodio palestinski militantni pokret Hamas u okviru mirovnog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, u četvrtak, 20. novembra, rekao je izvor upoznat sa pozivom američkog predsjednika za Tajms of Izrael.
Izvor je kazao da Tramp neće poslati avion za prevoz bivših talaca u Vašington, kako je ranije nezvanično bilo najavljeno u medijima, već da će bivši taoci i njihove porodice doći u Vašington komercijalnim letovima, o trošku izraelske vlade.
Bijela kuća je pozvala svih 20 talaca koje je po mirovnom sporazumu o prekidu vatre u Gazi 13. oktobra oslobodio Hamas.
Oslobođeni taoci bili su među 251 osobe koje je Hamas oteo u napadu na jug Izraela u oktobru 2023. godine, kada je, prema izraelskim izvorima, ubijeno oko 1.200 ljudi, nakon čega je počeo rat u Gazi u kome je, prema palestinskim izvorima, ubijeno više od 65.000 ljudi.

Tramp će u Bijeloj kući ugostiti taoce koje je oslobodio Hamas

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: izbori-u-podgorici