Ako dođe do dogovora tražićemo da se poštuju politički principi. Spremni smo i za nove izbore, ako do njih dođe - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) na izborima u Podgorici Nermin Abdić.
On je, gostujući u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da je na podgoričkim izborima antivladina priča dobila 55 odsto podrške građana.
- Ovom gradu su što prije potrebne promjene - podvukao je Abdić.
Nositeljka liste Grad svih nas Jelena Borovinić Bojović &nbsp;optimistična je da će doći do dogovora, a portparol Demokrata Mitar Paunović je kazao da vjeruje u dogovor ukoliko se budu poštovali demokratski principi.
Nosilac liste Evropskog saveza, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) takođe vjeruje da će doći do dogovora oko formiranja vlasti.
- Siguran sam da bi sve koji bi doveli do novih izbora građani kaznili - dodao je on.
Mugoša je poručio i da su se odazvali pozivu DPS-a, kao što bi se odazvali i pozivu drugih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Abdić: Ako bude dogovora tražićemo da se poštuju principi, spremni smo i za nove izbore dođe li do njih

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Vjerujem da može doći do formiranja vlasti u Podgorici ukoliko budemo slušali glas građana i ukoliko se budemo ponašali na način kako smo se u predizbornoj kampanji ponašali - ocijenio je nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša. 
Ukoliko bi nakon izbora krenuli sa nekom drugom platformom, to bi, prema mišljenju Mugoše, bilo ponižavanje građana koji su im dali značajnu podršku.
On je, gostujući u Dnevniku Gradske Radio Televizije, rekao da smatra da je budvanski scenario nastavak mrcvarenja i da ne bi bio korektan prema građanima.
- Da li će političke elite pokazati ozbiljnost i odgovornost vidjećemo u narednim danima - kazao je Mugoša i dodao da je, čim se proglase rezultati, potrebno krenuti u pregovore.
Kaže da duboko vjeruje u građansku i progresivnu Podgoricu.
- I mislim da je ona pokazala svu svoju žilavost u ovom čudnom vremenu - ocijenio je nosilac liste Evropskog saveza.
Građani su, ističe, na nedavno završenim izborima jasno pokazali što žele.
- Partije koje su srušile aktuelnu lošu lokalnu vlast u Podgorici i partije koje su opozicija na državnom nivou, odnijele su ubjedljivu pobjedu. Sada je na političkim subjektima da slijede volju građana i da ostanu principijelni onome što su govorili u predizbornoj kampanji - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Vjerujem da može doći do formiranja vlasti u Podgorici

Piše: Darko ŠUKOVIĆ
U razgovoru sa jednim zapadnim diplomatom, dva dana prije izbora u Podgorici i Kotoru, izdvojio sam dva politička momenta. Prvi – da zvanična verzija o obračunu sa nasljeđem DPS sve teže sakriva četvorogodišnje institucionalno razaranje države, vrijednosno razaranje društva i supstancijalno razaranje ekonomije. Drugi, za današnji tekst manje bitan – da je, nakon četiri godine, istinski prozapadno orijentisan korpus građana, nekada jasna većina a danas jednako jasna manjina, napokon shvatio da u Crnoj Gori nema nikoga ko je manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od zemalja/ambasadora „Kvinte“.&nbsp;
I da je i to bolno saznanje bolje od nastavka uzgajanja iluzija da će Zapad ovdje prestati da podržava eurofolirante sa slikama Putina i Vučića u džepu sakoa, i okrenuti se onima koji u Briselu i Vašingtonu ne vide samo kravu muzaru.
Rekao sam mu i kako su ovi drugi iz druge teze (kraće – mi) svjesni da nemaju luksuz da se ljute, kamo li da se konfrontiraju sa bivšim zapadnim prijateljima Crne Gore, pa im ostaje da budu žilavi u borbi za svoj kamen i da strpljivo sačekaju da Vučić izigra Zapad, kao što nedvojbeno hoće – jer i mora i želi, pa da u Vašingtonu i Briselu shvate koliko su stupidnu politiku vodili na Zapadnom Balkanu i, što je za ovaj tekst važnije, u Crnoj Gori.&nbsp;
Najduže citiranje sebe u životu završiću tvrdnjom koja nije na licu Ekselencije izazvala nikakve promjene: potvrdu prve teze dobićete već na izborima u neđelju, a za Vašega mandata u mojoj domovini taj se proces emancipacije Crne Gore od klerošovinizma i kolonijalnog statusa neće zaustaviti. Uz opasku da na takav zaključak upućuje drsko-brzinsko prestrojavanje ključnih medijskih sponzora pretvaranja Crne Gore u Bjelorusiju na Balkanu, naprekočas zgađenih i stravljenih ulogom srpske Crkve u političkom životu i svim sferama ovdašnje vlasti („vlasti“).
VELIKI...
Nermin Abdić donio je Demokratskoj partiji socijalista ono što joj je u ovom trenutku bilo potrebno. Ne samo glasove i procente, nego i zaštitno lice dobrog momka iz susjedstva, za koga niko nije imao ružnu riječ. Lakoća komunikacije očigledno je stvar i njegovog karaktera i profesije koja ga stalno drži u kontaktu sa ljudima. Iako mu je kampanju obilježila uzrečica „dobri moji“, Abdić je u debatama znao kad treba drčno odgovoriti na pljuvanje po stranci kojoj pripada. Bijedni tekst u kojem je nosilac liste DPS targetiran kao opasnost od „islamizacije Podgorice“ bio je rikošet u centar iz kojega je lansiran. Svaki treći Podgoričanin pokazao je prezir prema takvoj svijesti i, u to ime, neđelja je za budućnost cijele Crne Gore bila dobar dan.
Samo postavljanje Nermina Abdića za nosioca liste u Glavnom gradu već je bilo lijepa pobjeda građanske svijesti i rječit odgovor djelom, svojevrstan politički šamar koji je DPS zalijepio raznim adresama: partijskim, diplomatskim, medijskim... Možda stranka Danijela Živkovića još nije naučila kako da se brani od optužbi za veze sa kriminalom i korupcijom, ali je izborom Abdića stavila flaster na sva usta koja im spočitavaju crnogorski nacionalizam.
Možda i najveći dobitak iz ove izborne epizode za DPS bi mogao biti prokrčen put za direktnu komunikaciju sa „običnim“ ljudima. Do njih je ranije dolazila „odozgo“, utirući put do podrške tih slojeva svojom moći i koristeći njihovo stanje potrebe ili, čak, nužde. Nermin Abdić je pokazao da se to može i otvorenošću, neposrednošću, ljudskim pristupom, bez foliranja i arogancije. Možda takav povratak bazi zasad donosi manje glasova ali je zasnovan na zdravoj vezi koja ima potencijal da traje.
I koalicija PES&amp;Demokrate mogla je da ima dobitnog kandidata za gradonačelnika Podgorice. Da mu nije uništila imidž već u noći predaje lista. Saša Mujović je kao ministar mjesecima plijenio kulturom dijaloga, u Skupštini i u medijima s poštovanjem je komunicirao sa političkim rivalima i novinarima. Pokupio je simpatije i nekih koji bi prije odsjekli ruku nego glasali za njegovu Vladu i partiju.&nbsp;
Toliko da mu nijesu pretjerano uzimali za zlo nemoć (koju je i sam priznao) da se obračuna sa partitokratijom i sumanutim partijskim zapošljavanjem u energetskom sektoru.
A onda su dva saopštenja u razmaku od nekoliko sati, gore opisanog Sašu Mujovića gurnula u ambis estetike Tihomira Dragaša i stilski mu srodnih pisaca saopštenja Demokrata. Ambis iz kojega nije ni pokušao da se izvadi do kraja kampanje. Šteta, jer je crnogorskoj političkoj sceni bio potreban Saša Mujović iz perioda prije podgoričkih izbora.
Mujovićev je startni rejting zacijelo bio iznad rejtinga koalicije koju je predvodio. Ponajprije je na njemu da dokuči jesu li se kreatori kampanje „Jače, još jače“ uplašili te činjenice ili samo nijesu znali da je iskoriste?
&nbsp;Blok srpskih stranaka prosrbijanske orijentacije pokupio je ono na šta je računao: tradicionalne glasače iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske i zahvalne uhljebe u svim porama javnoga sektora. A ovih posljednjih je barem četvrtina ukupnoga broja. Da je Crkva vjerujućim biračima projavila da glasaju za ZBPG, vjerovatno bi se zamijenili za procente koalicije PES&amp;Demokrate. Ovako, ostaje im da razmišljaju zašto svetosavski leadership ne cijeni dovoljno „Hristove vojnike“?
Kandidatkinja za gradonačelnicu, Jelena Borovinić Bojović kao i koalicija koju je predstavljala uglavnom je tokom kampanje bila ispod radara rivala pa je bivša načelnica Odjeljenja za pulmologiju u KCCG komotno mogla da glumi još jednu zvijezdu sa „Bulevara žrtava DPS“, čak i da ne streca od podsjećanja na enormne brojke stvarnih žrtava kovida iz perioda kad je vodila Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
„Muvlje pamćenje“, kako je znao reći jedan od odnešenih kovidom, mitropolit Amfilohije ili politička strategija (ako nije prejaka riječ za sve ono što smo gledali u kampanji) – đavo će ga znati?
A, kad smo kod đavola, s nekim će tikve morati da sade Dritan Abazović i Jakov Milatović. Zajedno ili pojedinačno. Ako neće ni jedan, eto nam ga budvanski scenario u Podgorici. Đavoli su, dakako, barem po predizbornom političkom osjećaju, za bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika CG svi njihovi potencijalni partneri koji bi u sabiranju do 30 (to je većina u Skupštini Podgorice) trebalo da dodaju fundament mandata (DPS 19, ZBPG 13, PES&amp;DCG 14).&nbsp;
Ne treba, međutim, sumnjati da u očima svih suverenističkih subjekata rep koji se vuče za Dritanom Abazovićem seže do Beograda, a ni Milatovićev se nije bitnije skratio tokom prethodnih nekoliko mjeseci.
Loše je u neđelju veče, baš kao i u štabu PES i NSD, skupina koju je predvodio Luka Rakčević glumila zadovoljstvo izbornim rezultatom. Sa tri-četiri (očekivana) procenta više, momak koji nesporno zna i voli Podgoricu, koji ima energiju i entuzijazam, ali i hendikepe od kojih fakultetska diploma nije najveći, bio bi legitiman pretendent na funkciju gradonačelnika u svakoj kombinaciji. Ali, kao jedan od samo dvoje odbornika GP URA u novom gradskom parlamentu, nevaspitano je i da pomišlja na tu fotelju.
&nbsp;...I MALI
&nbsp;Evropski savez morao je više. Koalicija tri stranke sa dobrim kandidatom i partijskim istorijama za respekt, nenatrunjene građanske opcije i golemim političkim iskustvom trebalo bi da u Podgorici i Kotoru cilja na dvocifrene procente i barem dva puta više mandata nego što je osvojila. Čini se da je kampanja ES u oba grada bila pretiha, a i da je izlazak u koaliciji sa BS na izbore u Gusinju zbunio dosta potencijalnih glasača Borisa Mugoše.
A, kad smo kod Bošnjačke stranke, nije trebalo čekati rezultate u Podgorici za potvrdu da je ulazak u Vladu bio loš potez. Ponekad, međutim, ovakvi neuspjesi mogu biti inspiracija partijskom vrhu za dodatno promišljanje.&nbsp;
Salve kritika na račun Ervina Ibrahimovića i saradnika nakon ulaska u Vladu kao da su vrh BS gurnule u svojevrstan politički spazam i odbranu toga poteza po svaku cijenu. Pa i po cijenu izazivanja antagonizma između Bošnjaka i Crnogoraca. A to, već, nije greška nego grijeh. Zato bi, nakon izbora u Podgorici, rukovodstvo BS trebalo da na miru analizira svoju politiku. I da donese odluke sa kojima će, na koncu morati ne samo da izađu pred birače, nego i da žive.
Prvi izlazak stranke Duška Markovića na izbore može se smatrati uspješnim, baš kao i prvi ulazak Preokreta Srđe Perića u parlament. Može izgledati paradoksalno, s obzirom na političko trajanje lidera SEP, ako se kaže da je taj subjekat za nijansu veća nepoznanica. No, biće zanimljivo vidjeti kako u praksi izgleda i ono što je Preokret promovisao u kampanji - obračun sa „političkim korporacijama“.
Rezultati izbora najvažniji iskaz, po definiciji, imaju u brojevima. Ali nijesu važni samo procenti i mandati što su ih osvojile pojedinačne liste, nego i zbirni pokazatelji politički srodnih. Ko ih poreda i sabere ispravno, shvatiće tačnost teze s početka teksta: raste broj onih koji shvataju da se pod maskom obračuna sa nasljeđem DPS, vlast već četiri godine obračunava sa Crnom Gorom.
&nbsp;Proces triježnjenja jeste bolan, ali je nezaustavljiv.&nbsp;

Ipak se okreće

Opštinska izborna komisija Podgorice odbacila je noćas svih 15 prigovora koje je Pokret Naprijed predao danas zbog nepravilnosti na 15 biračkih mjesta.
Prigovor je predat i zbog nepravilnosti na biračkom mjestu 27 u Doljanima.
Predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović je u Dnevniku 2 TVCG, neposredno prije podnošenja pomenutih prigovora, istakao da do tog momenta nije stigao nijedan, ali da ih očekuju, jer su u javnosti najavljeni.&nbsp;
-Što se tiče slučaja sa biračkim spiskom u Doljanima, nemamo nikakvih informacija iz ODT-a šta je urađeno, a ako dobijemo prigovor od neke izborne liste mi ćemo po njemu i postupiti. Rok za postupanje po prigovoru je 24 sata od momenta kada primimo prigovor, i ukoliko se pokaže opravdanim na tom izbornom mjestu se izbori poništavaju i organizuje se novo glasanje - kazao je Filipović.
Nakon odbacivanja prigovora pokreta koji predvodi dr Vuk Kadić izvjesno je da neće biti promjena u rasporedu odboničkih mandata u Podgorici.&nbsp;

Nema ponavljanja izbora: Odbijeno svih 15 prigovora Pokreta Naprijed

Nakon što je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta u OŠ ,,Dragiša Ivanović” moguće je ponavljanje izbora, pa u opoziciji sumnjaju da se radi o svjesno napravljenoj akciji da bi se ponovilo glasanje na tom mjestu u Doljanima i tako sproveo izborni inženjering.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100117104_bc600e1d8b9066d9651711d8ec96e0d14cf1a0b0ded1c4edbea3f5ce7b471555" data-rendition-name="original" width="847" height="651" loading="lazy" alt="Vladimir Filipović, predsjednik OIK Podgorica"> </figure>  - Postoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao je Filipović za Portal ETV. <h2>MOTIV KRAĐE SPISKA&nbsp;</h2> Da li će crnogorska policija istražiti ko je ukrao izvod iz biračkog spiska i ko će &nbsp;biti procesuiran tužilaštvu zbog kršenja zakona, za sada nije poznato. Čak i da se nađe „izgubljeni“ izvod iz biračkog spiska za biračko mjesto 27, najvjerovatnije će biti odlučeno da se glasanje u Doljanima ponavlja u zakonskom roku.&nbsp; Ta činjenica otvara sumnje opozicionih stranaka da bi ponavljanje glasanja na biračkom mjestu, đe je upisano više od 900 glasača, moglo da posluži kao instrument izbornog inženjeringa strankama vladajuće većine.&nbsp; - Činjenica je da su na tom biračkom mjestu građani naklonjeniji strankama bivšeg Demokratskog fronta sada okupljenih u koaliciji „Za budućnost Podgorice“ i da mogu raspolagati kontigentom do 400 glasova. Zato se otvara mogućnost izbornog inženjeringa i preusmjeravanja glasova u stranke koje su politički najbliže prosrpskim stavovima te koalicije - kaže sagovornik Portala ETV.&nbsp; Iz DPS-a i drugih opozicionih stranaka ne žele javno da iznose optužbe, ali jesu vrlo sumnjičavi povodom motiva krađe izvoda iz biračkog spiska.&nbsp; Prije svega zbog bojazni da se ne ponovi mučna istorija izbornog inžinjeringa.&nbsp; <h2>„SLUČAJ ĐUĐEVINA“</h2> Namještanje izbornog rezultata i partijske naredbe za usmjereno glasanje stranačkih pristalica najuočljivije je bilo na primjeru glasanja u malom mjestu Đuđevina, u kolašinskom kraju 2014. godine.&nbsp; Bilo je to u doba kada je došlo do velikog zahlađenja odnosa između DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a na čijem je čelu bio Ranko Krivokapić. Tada su mediji najavljivali da će u Kotoru SDP biti na istoj strani &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100117104_df5e3019f64c6c2d769c579e02b74cf53a17bc9dbd0750809e4cebf0144e4083" data-rendition-name="original" width="943" height="666" loading="lazy" alt="Izborno mjesto Đuđevina, okolina Kolašina"> </figure>  Tako je polovinom 2014. godine plasirana u medije informacija da rukovodstvo odbora SDP-a u Kotoru pregovara sa predstavnicima opozicionih stranaka o konstituisanju nove lokalne vlasti u drevnom gradu u Boki. Bio je to nastavak otklona SDP-a od većeg koalicionog saveznika DPS-a, nove politike koju je zagovarao predsjednik stranke Krivokapić.&nbsp; <blockquote>Prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo bi od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora.&nbsp;</blockquote> Tada su u Demokratskom frontu i drugim srpskim strankama donijeli odluku da na lokalnom nivou, gdje god mogu, podrže SDP, sve se nadajući da će tako, preraspodjelom mandata, biti oslabljena Đukanovićeva partija.&nbsp; Najočigledniji primjer „pomoći“ srpskih stranaka SDP-u zabilježen je u malom mjestu Đuđevina, u okviru lokalnih izbora u Kolašinu. Maja mjeseca održani su izbori u Kolašinu, a u nekim mjestima bilo je onih koji su – očito svjesno – glasali sa starom ličnom kartom.&nbsp; Zbog toga su izbori na nekim biračkim mjestima ponovljeni, pa i u Đuđevini. I onda je mnogo toga otkriveno, prije svega - „svjesna preraspodjela glasova“, odnosno klasični izborni inženjering. &nbsp; U neđelju, 8. juna 2014. godine, rezultati ponovljenog glasanja u Đuđevini bili su drugačiji od onih četrnaest dana ranije: Demokratski front je za dvije sedmice izgubio sve glasove koje je imao 25. maja i ostao na nuli, kao i SNP, dok su njihovi glasovi otišli u „krilo“ Krivokapićeve SDP koja na prvom glasanju nije imala ni jedan glas?! Jasan izborni inženjering: prosrpski orijentisani glasači na ponovljenim lokalnim izborima u Đuđevini masovno su glasali za koaliciju SDP-a i Pozitivne i tako doprinijeli da taj savez osvoji treći odbornički mandat, na uštrb – DPS-a.&nbsp; Ipak, nije došlo do saradnje opozicionog DF-a i SDP-a: u Podgorici socijaldemokrate nijesu htjele da naprave savez sa DF-om i drugim srpskim partijama.&nbsp; <h2>IŠČEKIVANJE IZBORNOG INŽENJERINGA</h2> Odmah je uslijedila reakcija: tadašnji šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Goran Danilović priprijetio je da se SDP-u u skorije vrijeme neće ukazati prilika kakvu su imali donedavno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100117104_a593562305374b5dc1238877fe7a2f834ee1060455fd3af96903a882aed7f724" data-rendition-name="original" width="1024" height="704" loading="lazy" alt="Goran Danilović, tada član DF-a"> </figure>  -Teško da će se kolegama iz SDP-a skorije pružiti prilika kakvu su imali do danas, da sa ograničenom političkom snagom dominantno utiču na proces mijenjanja Crne Gore – kazao je Danilović, tvrdeći da će Krivokapić i njegove kolege iz SDP „gorko zažaliti zbog propuštene šanse“.&nbsp; Pokazalo se da je ciljno preusmjeravanje glasača nije urodilo plodom, ali je – iako se sve dešavalo prije deceniju – slučaj Đuđevina postao ogledni primjer izbornog inženjeringa, ali i pokazatelj kako partijski vrhuška može da &nbsp;manipuliše izbornom voljom partijskih pristalica i aktivista.&nbsp; Sada u crnogorskoj opoziciji imaju bojazan da se na eventualno ponovljenom glasanju u Doljanima može ponovo posegnuti za izbornim inžiejeringom. I sumnja pada na stranke vlasti, prevashodno Mandićevu koaliciju „Za budućnost Podgorice“ koja ima jako uporište u tom izbornom okrugu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100117108_f1caf914046d5bb7bdf00d60978c240b763827a8f08bf8a2400716da95efdb49" data-rendition-name="original" width="1920" height="1285" loading="lazy" alt='OŠ ;;Dragiša Ivanović"'> </figure>  Iako je 900 glasova relativno mali izborni rezervoar, u opoziciji sumnjaju da bi koalicija „Za budućnost Podgorice“ mogla da „pogura“ izborni rezultat pokreta „ Naprijed“. Tom političkom savezu na čijem je čelu dr Vuk Kadić nedostajalo su svega 203 glasa da bi prešli izborni cenzus: prema privremenim rezultatima pokret „Naprijed“ je osvojio 2,233 glasa, dok je izborni cenzus zaustavljen na brojci – 2436.&nbsp; Sa osvojena 204 glasa u ponovljenom glasanju, ekipa Vuka Kadića bi ušla u parlament Podgorice i osvojila dva odbornička mandata. Time bi se dramatično promijenila postizborna matematika, jer je logično pretpostaviti da bi savez „Naprijed“ – čak i da se nijesu dogovarali bilo o čemu, pa i da nijesu svjesni „pomoći sa strane“ - prirodno bio politički bliži koaliciji koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, kao i &nbsp;savezu PES-a i Demokrata.&nbsp; Zato bi, prije nego što krenu sumnje ili optužbe za nekorektne političke poteze, bilo od značaja da stranke opozicije – koje su osvojile većinu glasova u Podgorici - osiguraju kontrolu zakonitog okončanja izbornog procesa, ali i fer postizbornih pregovora. &nbsp;

Sprema li se ponavljanje „operacije Đuđevina“ u Podgorici?

Zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska predsjednik Opštinske izborne komisije Vladimir Filipović podnio je danas Centru bezbjednosti Podgorica krivičnu prijavu Petra Globarevića predsjednika biračkog odbora u Doljanima kao odgovornog lica, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama koje je prikupio OIK Podgorica, na biračkom mjestu broj 27, OŠ ,,Dragiša Ivanović“ u Doljanima, nestao je kompletan spisak birača tako da nije moguće zvanično verifikovati rezultate glasanja sa te pozicije.&nbsp;
-POstoji osnovana sumnja da je Petar Globarević ili neko od članova biračkog odbora otuđio izvod iz biračkog spiska i zbog toga je predata krivična prijava - kazao ej Filipović za Portal ETV.&nbsp;
Riječ je relativno velikom biračkom mjestu koje broji više od 900 glasača i tu će biti, ukoliko se ne nađe originalni, neprepravljani izborni materijal, najvjerovatnije biti organizovano ponovno glasanje.&nbsp;
To otvara spekulacije o mogućem izbornom inžinjeringu, kako bi se neka lista ,,progurala“ da naknadno pređe izborni cenzus.&nbsp;

Krivična prijava protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora u Doljanima

Dobri moji, e ovo je dobro!&nbsp; Imao je Nermin Abdić, kandidat za gradonačelnika Podgorice razloga da se baš tako obrati javnosti nakon što su bili poznati prvi preliminarni rezultati izbornog nadmetanja u Glavnom gradu, poslije informacije da je DPS osvojio 29,9 odsto glasova, odnosno čak 19 mandata. &nbsp; Ne da je dobro, nego je ispalo super-dobro za DPS. Prvi put od avgusta 2020. godine partija koju više ne predvodi Milo Đukanović, ni bilo ko od starijih partijskih kadrova, stranka koju je napustio bivši premijer Duško Marković, partija koju su već dvije godine preuzeli da vode ,,neki novi klinci“ - osjetila je opojni miris izborne pobjede.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240930040956_e33f8f18af9d7f5a3a44417376b03f2f24fd3e3155fbdd4d911459f90af93c4f" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Nermin Abdić konferencija za medije "> </figure>  Lista dr Abdića osvojila je sedam i po hiljada više, odnosno osam odsto glasova više. od Mujovićeve koalicije PES-Demokrate ili čak desetak odsto više u odnosu na listu srpskih stranaka koje je predvodila nositeljka liste iz Mandićeve NSD, Jelena Bojović Borovinić. Ne samo to: DPS ima tri puta veću podršku od saveza ,,Za bolju Podgoricu“ aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera, lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Možda vrhu DPS-a neće lako ići posao formiranja nove uprave Podgorice, moguće čak i da ne uspiju da se dogovore o podjeli kolača vlasti, možda se i nastave stare mantre o tome da DPS nema koalicioni kapacitet, ali niko neće moći osporiti ključnu političku činjenicu - da su ostvarili veliki come back. &nbsp; Stranka kojoj su predviđali sudbinu Dačićevog SPS-a u Srbiji, nakon odlaska Miloševića, partija koja je bila prepoznata po jakom liderstvu Đukanovića, koju su uporno kritikovali da nijesu napravili promjene, čak i kad je izmijenjena čitava rukovodeća struktura, juče je – rezultatima na izborima u Podgorici i Kotoru – pokazala i dokazala da je upravo DPS postala vjesnik političkih promjena u Crnoj Gori.&nbsp; A to je već – promjena političke igre.&nbsp; Visina uzleta opozicionog DPS-a pokazuje svu dubinu pada njihovih političkih oponenata - takozvane postavgustovske većine – saveza partija koje su, sve do jedne, stranke vlasti od konstitusanja Skupštine Crne Gore i formiranja ,,apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića.&nbsp; Rekonstruisana Vlada Milojka Spajića izglasana je u crnogorskom parlamentu sa 54 glasa od ukupno 81 poslanika, što će reći da je zadobila povjerenje fantastičnih 66,6 odsto glasova u Skupštini Crne Gore. Više od bilo koje vlade u istoriji crnogorskog višestranačja.&nbsp; Juče, na podgoričkim izborima ta parlametarna većina, koju predvodi lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, trbuhozborac Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, doživjela je istinski izborni krah.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240930040956_20af25564687cc47a2dd576e4c7a6aaf39dd66e8326c5456ac271c0163d3a9c7" data-rendition-name="original" width="1000" height="597" loading="lazy" alt='Press koalicije ,,Još jače"'> </figure>  Kad se saberu procenti stranaka nove parlamentarne većine, osvojili su povjerenje svega 43 odsto glasača: PES i Demokrate – 21,8%, ,,Za budućnost Podgorice“ – 20,2% i Bošnjačka stranka – 1,2%. Stranke parlamentarne većine iz državnog parlamenta koje tamo imaju 66,6%, u novom sazivu Skupštine Crne Gore imaće svega 45,76 odsto odborničkih mjesta! Podgorica čini trećinu izbornog tijela u Crnoj Gori, pa je jasno što ove brojke govore: parlamentarna većina na državnom nivou, poslije odmjeravanja snaga u Podgorici, izgubila je politički legitimitet.&nbsp; To ne znači da će Mandić i Spajić pokleknuti. Ne, boriće se da zadrže sve poluge vlasti, nudiće doskorašnjim političkim neprijateljima – Milatoviću i Abazoviću u Podgorici funkcije i sve što treba samo da bi o(p)stala izvršna vlast. Čak i po cijenu da se Spajićeva Vlada još jednom rekonstruiše i da joj se doda još koje ministarstvo, ako treba! To su ti ,,principi“ postavgustovske Crne Gore.&nbsp; Samo, izbori u Podgorici su otkrili novu političku realnost u Crnoj Gori.&nbsp; To su sinoć na svojoj koži osjetili i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i bivši premijer Dritan Abazović. Dakle: Milatović, nosilac pobjedničke liste sa izbora u Podgorici 2022. godine i Abazović, lider Ure koja je osvojila prije dvije godine 6,4 odsto glasova, sada zajednički moraju da budu zadovoljni sa – nešto više od 10 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024093005090_6dc2ab01715dc38959e6b9734a9e14f58e37c2229d1d88cd6f9120480d9f1a13" data-rendition-name="original" width="936" height="582" loading="lazy" alt="Milatović, Rakčević i Abazović na konferenciji za medije"> </figure>  Sinoć je Milatović dobrano narušio i vlastiti politički legitimitet. Čovjek koji je bio najzaslužniji da Pokret ,,Evropa sad“ osvoji najviše glasova na lokalnim izborima 2022, godine, mladi političar koji je na predsjedničkim izborima ,,svrgnuo“ starog političkog vuka Mila Đukanovića, svoje ime je stavio kao zaštitni znak koalicije u Podgorici.&nbsp; Zato je sada u ozbiljnom problemu gubljenja vlastitog političkog legitimiteta.&nbsp; Istini za volju, njegov ,,Pokret za Podgoricu“, kojem je ustupio predsjedničko ime liste, sada će biti – tas na vagi. Izgleda primamljivo, ali za predsjednika Milatovića koji je na predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova svih građana, ipak je sve to – ponižavajuće.&nbsp; I stavlja predsjednika pred težak izbor. Milatoviću i Abazoviću primamljiva ponuda već je stigla od Mujovićevog bloka, ali su upravo zbog toga na mukama. Ako se vrate u ,,zagrljaj“ Spajića i Mandića - pokazaće da su neprincipijelni kalkulanti; ukoliko prihvate poziv DPS-a sa kojim su srušili prethodnu vlast u Podgorici – biće optuženi da su izdali ,,principe avgustovske večine“. A što reći za savez PES-a i Demokrata? Lideri ove dvije stranke su i nosioci najznačajnijih pozicija u izvršnoj vlasti: Milojko Spajić je premijer, njegov partijski drug i ministar Mujović je nosilac liste, dok je Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade i kontroliše sektor bezbjednosti, a njegov partijski funkcioner Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, zadužen je za provjeru biračkih spiskova, ali i kontrolu granica.&nbsp; Iako su koristili položaje za funkcionersku kampanju, premda su uložili najviše u propagiranje koalicije na društvenim mrežama, teško da u PES-u i Demokratama mogu biti zadovoljni sinoćnjim rezultatom. Osim što će najvjerovatnije izgubiti mogućnost da kandiduju svog čovjeka za gradonačelnika Podgorice, moraće dobro da razmisle kako da zaustave pad političkog rejtinga.&nbsp; Jer, postizborna matematika govori o sunovratu njihove popularnosti. Prije dvije godine PES i Demokrate, ako saberemo njihove pojedinačne rezultate, osvojili su skoro 32 odsto glasova. Sinoć su se zaustavili na 21,8 odsto, što znači da su izgubili - trećinu glasova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024093005090_22526bd77c140ff712cc6fa93985312e5bdf9cdacfd7215a370defd35d2918f2" data-rendition-name="original" width="1000" height="748" loading="lazy" alt='Konferencija za medije ,,Za budućnost Podgorice"'> </figure>  Naravno to nije smetalo ni Spajiću ni Bečiću da šalju optimističke poruke, da govore o pobjedi, iako će sada biti potpuno zavisni od koalicije Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp; I svi će, tobože, brinuti da se nastavi očuvanje avgustovske većine. Samo što ta ,,avgustovska većina“ odavno, još od rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, ne postoji, jer su u srpsko kolo u međuvremenu uletjeli Ibrahimovićeva Bošnjačka stranka i Đeljošajeva Albanska alternativa. &nbsp; Ali, baš je to istinska slika današnje Crne Gore. Preciznije: vlasti u današnjoj Crnoj Gori. Iako su pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, mada opozicija ima većinu, lideri stranaka parlamentarne većine glumili su sinoć pobjednike, sve u nadi da će nastaviti kao da se ništa značajnije nije dogodilo. Samo je falilo još da Dritan Abazović ponovi svoj usklik da je ,,ovo Crna Gora na koju se morate navići“.&nbsp; No, nakon izbora u Podgorici i Kotoru čini se da dolazi do promjena. Ne samo što je pokret ,,Preokret“ konačno ušao u parlament Podgorice, već zato što su građani odlučili da naprave politički preokret. Uspon DPS-a, Evropskog saveza i ulazak novih građanskih stranaka u parlament Glavnog grada pokazuje da dolazi do promjene političke igre.&nbsp; To je nova realnost na koju će morati da obrate pažnju Mandić, Spajić i ostala ekipa na vlasti: od 29. septembra mnogo toga će se mijenjati u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;

Drastičan pad Mandićeve parlamentarne većine

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Podgorica zaslužuje da bude ne samo administrativni i društveni centar Crne Gore nego i atraktivna turistička destinacija koja će sadržajem privlačiti turiste tokom čitave godine - poručio je nosilac liste "I riječju i djelom" Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.
U tom kontekstu, kaže da su kroz program predvidjeli i izgradnju panoramske žičare čija će bazna stanica biti kod mosta Milenijum, međustanica na Malom brdu i završna stanica na brdu Trijebač.
- Takođe, na Trijebču planiramo izgradnju izletničkog centra sa svim adekvatnim sadržajima za odmor i slobodno vrijeme turista ali i porodica sa djecom - dodao je Abdić.
Osim toga, poručuje da će nova uprava u potpunosti valorizovati potencijale Duklje i otvoriti ne samo novu perspektivu za razvoj Pipera već i turističkog potencijala Podgorice u cjelini.
- Ovo je samo dio stvari koje planiramo uraditi u narednom periodu kako bi Podgorica postala atraktivna cjelogodišnja turistička destinacija. I riječju i djelom! - zaključio je Abdić.

Abdić: Nova panoramska žičara i valorizacija Duklje učiniće Podgoricu turistički atraktivnom lokacijom

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: izbori-u-podgorici