Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trampu i poručio da je spreman razgovarati s njim.
Ova izjava dolazi u kontekstu napetih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su se dodatno pogoršali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Putin je Trampa nazvao „hrabrim čovjekom“ i istakao da bi svaka inicijativa koja doprinosi okončanju rata u Ukrajini zaslužila pažnju.&nbsp;
Kako javlja Skaj njuz, na Valdai discussion clubu u Sočiju, Putin je takođe komentarisao Trampovo ponašanje nakon što je preživio pokušaj atentata na mitingu u julu. U tom kontekstu je rekao da je stekao utisak da je Tramp bio „zlostavljan“ tokom svog prvog predsjedničkog mandata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Putin: Čestitam Trampu, spreman sam da razgovaram sa njim

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je za ugledni magazin Politico tokom boravka u Briselu povodom Samita EU–Zapadni Balkan, gdje je poručio da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine - kazao je Milatović.&nbsp;
EU je, kako je dodao, prije Brexita imala 28 članica.
- Nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Najnapredniji smo kandidat, cilj je početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.

Potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić oglasila se na mreži X porukom podrške kolegama koji su prethodnih dana bili meta političkih napada.
– Uhvatite prvo Pavla Đurišića, pa slobodno dođite po nas. Nas žive ćete lakše naći nego mrtvog čovjeka – poručila je Cikotić.
Dodala je da je potpuno solidarna sa Predragom Boljevićem i Veselinom Batom Radulovićem.
– Dijelim i stav i transparent – navela je Cikotić.

Cikotić: Solidarna sa Boljevićem i Radulovićem, dijelim i stav i poruku

Ako su ljudi pozvani na odgovornost zbog transparenta: "Ustaše, četnici zajedno ste bježali" to dalje znači da fašizam postaje i formalno pravno &nbsp;predmet zaštite od strane ove države, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Kako je istakao Vujović, ako su ljudi pozvani na odgovornost zbog transparenta: "Ustaše, četnici zajedno ste bježali" to dalje znači da fašizam postaje i formalno pravno predmet zaštite od strane ove države.&nbsp;
- Tužilaštvo koje navodno želi da procesuira podizanje spomenika P. Đurišiću istovremeno goni ljude jer su "uvrijedili" pokret kojem je ovaj zločinac pripadao. Hoće li nas Tužilaštvo pozvati zbog govora mržnja i ako se drznemo da uvrijedimo Adolfa Hitlera? - podvukao je Vujović.
Ovo, prema njegovim riječima, više nije raspad vrjednosnog sistema već je najgora od svih distopija.&nbsp;
- Bolje reći, ovo nema ime - zaključuje Vujović na Iks mreži.&nbsp;
Podsjećamo, Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“.&nbsp;
Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-transparenta-na-gorici-policija-trazila-podatke-boljevic-porucuje-ovo-je-dno-dna-ne-bojimo-ih-se&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Osuda fašizma je, po svoj prilici, za Tužilaštvo govor mržnje

Učenici Privatne ustanove Gimnazija Podgorica obilježili su danas 19. decembar – Dan oslobođenja Podgorice, nizom aktivnosti posvećenih očuvanju antifašističkih vrijednosti i kulturi sjećanja. U školi je najprije održano predavanje iz istorije koje je realizovao prof. Igor Radulović, pomoćnik direktorice, a tokom kojeg je učenicima ukazano na značaj njegovanja antifašističkog nasljeđa i ideala slobode. Radulović je istakao da mladi generacije posebno treba da razumiju i čuvaju vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo, te da istorijske lekcije ostaju važno moralno i civilizacijsko uporište.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121918128_447065d85803abf1c076a16af3ab9c2525d1d06a298e2b8f8643f41e8730b4cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121918128_447065d85803abf1c076a16af3ab9c2525d1d06a298e2b8f8643f41e8730b4cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1452" loading="lazy" alt="gorica"> </figure>  Nakon predavanja, učenici su zajedno sa direktoricom škole i pomoćnikom položili cvijeće na spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica, odajući poštu svim borcima koji su dali živote za slobodu Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121918128_aaf629214883fb6b310fd4405c298750b338e86c30f7952720641989bdc7b36c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121918128_aaf629214883fb6b310fd4405c298750b338e86c30f7952720641989bdc7b36c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1505" loading="lazy" alt="Gorica "> </figure>  Ovim gestom učenici su, kako navode iz škole, pokazali da je njegovanje sjećanja na antifašističku borbu i dalje važan dio obrazovanja i građanskog odrastanja mladih ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121918128_f0c71c6d88384e42cde63d8b32717ecdf1bf930054f702eef9cc05a34e659ec4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121918128_f0c71c6d88384e42cde63d8b32717ecdf1bf930054f702eef9cc05a34e659ec4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1407" loading="lazy" alt="Gorica "> </figure>  &nbsp;

Učenici Gimnazije Podgorica obilježili Dan oslobođenja grada polaganjem cvijeća na Gorici

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.