Uprkos obećanjima izvršne vlasti o unapređenju uslova, Prijedlogom budžeta za narednu godinu, sredstva opredijeljena za sektor zaštite i spašavanja umanjena su za 1,4 miliona eura. Da planirana izdvajanja ne omogućavaju adekvatno funkcionisanje, poručuju razočarani pripadnici tog sektora. Podsjećajući na minulu požarnu sezonu, koja je pokazala sve slabosti sistema.
<h2>ZANEMARENI</h2>
Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević kaže da su obećanja aktuelne vlasti šarene laži.
- Da bi spremni dočekali sljedeću požarnu sezonu i da bi svi vazduhoplovi bili raspoloživi u vremenu kada bude trebalo, trebalo je povećati budžet i obezbijediti sredstva, što za tehnički dio, što za pilotski kadar za ta dva vazduhoplova koja trenutno avio-helikopterska jedinica nema - kazao je Boljević za TV E.
Na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, kroz sistem međunarodne pomoći djelovale su jedinice iz Švajcarske, Austrije, Češke. Njihova oprema i solidarnost bili su neprocjenjiva podrška, ali i poziv na buđenje – koliko smo nezaštićeni bez savremene opreme.
- Nažalost, mi smo pribjegli pozivima za pomoć iz inostranstva i to su ljudi uz svu zahvalnost poslali, a suština problema koji se javlja u sitemu zaštite i spašavanja je u tome da je svu pomoć koja je došla sa strane, trebalo da imamo spremnu u Crnoj Gori, odnosno za slučaj požarnih sezona koja je vladala - kazao je za TV E predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca Goran Tripković.
Smanjenje budžeta pogađa i Avio-helikoptersku jedinicu MUP-a. To posebno zabrinjava imajući u vidu da je od ukupno pet MUP-ovih letjelica za gašenje požara, četiri požarnu sezonu dočekalo u hangarima, čekajući rezervne djelove.
- Za pet godina od jednog od lidera u kapacitetima što se tiče samog gašenja iz vazduha, došli smo na samo dno, ne samo Balkana, nego i čitave Evrope.Vi znate kakva je bila ova požarna sezona, znate da u dijelu zaštite od požara, govorim samo u tom segmentu i to onom segmentu koji se tiče avio-helikopterskih jedinica, imali smo 20ak odsto kapaciteta za ovu požarnu sezonu, uz obećanje da će ova naredna biti u ful kapacitetu - podsjeća Boljević.
<h2>OBEZBIJEDITI USLOVE SRAZMJERNE ULOZI</h2>
Planirana izdvajanja, upozoravaju sagovornici TV E, ne omogućavaju adekvatno reagovanje na elementarne nepogode, modernizaciju opreme, održavanje postojećeg sistema, obuke zaposlenih. To otežava i potencijalne posljedice vanrednih situacija.
- Treba ulagati u ljude, u opremu, treba krenuti u izradu novih i, prije svega, napraviti odličan temelj. Treba napisati nove sistemske zakone koji bi ovaj sistem uredili tako đe bi se znalo – ko šta radi, koliko treba da se izdvaja i koje su posljedice ukoliko se ne ispune zakonske obaveze, propisane sistemskim rješenjima - poručio je Tripković.
Država je u obavezi da obezbjedi uslove, srazmjerne njihovoj ulozi. A svaki uloženi euro, kaže Tripković, višestruko vrate dok svakodnevno štiteći živote i imovinu, često rizikuju sopstvene. Podsjetnik na to je i požrtvovanost i solidarnost Dejana Božovića, pripadnika Vojske Crne Gore, koji je tragično stradao tokom angažovanja na gašenju požara u avgustu ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stručnjaci upozoravaju: Smanjeni budžet za sektor zaštite ugrožava živote i imovinu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Zoran Lazarević je razriješen na današnjoj sjednici Savjeta za odbranu bezbjednost - saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zahvaljujući mu na dosadašnjem angažmanu.
Pukovnik Miodrag Vuksanović je, sa druge strane, unaprijeđen u brigadnog generala i imenovan na čelo Generalštaba Vojske Crne Gore.
Pored toga, kako je u izjavi za medije nakon sjednice SOB saopštio Mialtović, Darko Vuković je takođe unaprijeđen i biće Admiral mornarice.
Ministar odbrane Dragan Krapović je čestitao brigadnom generalu Vuksanoviću na izboru.
- Takva odluka je veoma značajna. Današnjom sjednicom i odlukama demonstrirali smo odgovornost u zahtjevnim geopolitičkim okolnostima i demonstrirali državno jedinstvo uoči samita NATO-a koji će se održati za dvadesetak dana - poručio je Krapović.
Milatović je naglasio i da je usvojena odluka o povećanju izdvajanja za odbranu u skladu sa članstvom u NATO. On je kazao da je atmosfera na sjednici SOB bila konstruktivna.
- Živimo u nepredvidivim geopolitičkim okolnostima i danas smo pokazali ozbiljnost i odgovornost - ocijenio je on.

Duško Mihailović

Milatović: Zoran Lazarević razriješen, Vuksanović imenovan na čelo GŠVCG

Evropske članice NATO-a i Kanada povećale su tokom prošle godine izdvajanja za odbranu za 20 odsto, saopštio je generalni sekretar Alijanse, Mark Rute. 
 
Navodi se da, uz povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, neameričke članice Alijanse na odbranu troše ukupno 485 milijardi dolara, prenosi Al Džazira. 
 
Članice NATO-a pod pritiskom su američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju vojne budžete, a brojne članice se trude da pokažu da su shvatile njegovu poruku i da su već povećale odbrambenu potrošnju, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. 
 
Rute je za Rojters kazao da se raduje sastanku s ministrima odbrane NATO-a koji će biti održan naredne sedmice. 
 
On je rekao da će razgovarati na koji način mogu više i bolje ulagati u odbranu. 
 
- Brojke idu prema gore. Evropa i Kanada su u 2024. potrošile 20 odsto više, pa su ukupne nove investicije posljednjih godina porasle sa 640 na 700 milijardi dolara - naveo je Rute. 
 
Sastanak ministara odbrane Alijanse biće održan u četvrtak.

Evropske države i Kanada za 20 odsto povećale izdvajanja za odbranu

Za raspisivanje tendera adaptacije izložbenog prostora Crne Gore na Expou 2025 u Osaki potrebno je obezbijediti dodatnih 1.260.000 eura u budžetu za narednu godinu.
To je navedeno u Informaciji o aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Veći troškovi za učešće na Expou su, kako je objašnjeno, izazvani rastom cijena izgradnje u Japanu uslijed globalnih poskupljenja i zemljotresa u prefekturi Išikava u Japanu, koji se desio početkom godine.
Međunarodna izložba u japanskom gradu biće otvorena 13. aprila 2025. godine, a skladu sa smjernicama, sve zemlje učesnice moraju imati instalirane izložbe do 13. marta.
Zbog toga je, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, neophodno u što kraćem roku pokrenuti postupak javne nabavke adaptacije izložbenog prostora Crne Gore.
U skladu sa Planom učešća Crne Gore na Expou za potrebe opremanja paviljona prvobitno je planirano 400.000 eura, od čega je budžetom za 2024. godinu odobreno 360.000, dok su preostala sredstva od 600.000 eura predviđena za 2025. godinu.
- Imajući u vidu da su cijene za izgradnju i adaptaciju objekata u Japanu značajno porasle u posljednje dvije godine, od kada je sprovedeno prvobitno istraživanje radi formiranja Plana učešća, odobrena sredstva nisu dovoljna za realizaciju projekta i raspisivanje tendera, te su za potrebe ovog tendera, pored odobrenih 360.000 eura za 2024. godinu i Planom učešća predviđenih 600.000 eura potrebna dodatna sredstva od 660.000 eura (ukupno 1.620.000 eura) - navedeno je u Vladinoj informaciji.
Tender za adaptaciju izložbenog prostora paviljona Crne Gore realizuje se po po principu "ključ u ruke".
Da &nbsp;bi se uspješno sproveo, potrebno je, napominje se, ispoštovati procedure u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Radovi se izvode u Japanu, pa je potrebno poštovati zakonske regulative te zemlje i smjernice i regulative organizatora izložbe.
- Budući da se Expo izložba otvara 13. aprila 2025. godine, te da u skladu sa Expo smjernicama, sve zemlje učesnice moraju imati instalirane izložbe do 13. marta 2025. godine, neophodno je pokrenuti postupak javne nabavke adaptacije izložbenog prostora Crne Gore u što kraćem roku. Dodatno, kako bi ovaj tender bio uvršten u Plan javnih nabavki, potrebno je obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 1.260.000 eura, odnosno obezbijediti saglasnost da će navedena sredstva biti obezbijeđena u Budžetu za 2025. godinu - zaključeno je u Vladinom dokumentu.

Tamara Klikovac

Veće cijene izgradnje u Japanu uticale na rast troškova: Za Expo iz budžeta za 2025. obezbijediti dodatnih 1,26 miliona eura

Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.
Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.
O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.
J. B.&nbsp;

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

Dijar Adžajev nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;
Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;
Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.
- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.
Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.
- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.
U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.
- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.
Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.
- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.
Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;
- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.
Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.
Prilog novinarke TV E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Koliko ulažemo u muzičko obrazovanje - i da li ulažemo dovoljno? Možemo li zadržati naše umjetnike ili ih školujemo za tuđe scene? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore sa našim gostom Vučićem Ćetkovićem, poslovnim direktorom Muzičkog centra Crne Gore
Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije su grupa Lelek, koji su pobijedili na Dori, održanoj prošle sedmice. Naša gošća tim povodom biće Zorja Pajić, srpska muzičarka koja je jedna od koautora pjesme “Andromeda”.
Naše gošće/panelistkinje su sopran Nataša Jovović, i muzičarka Majda Božović.

Tag: izdvajanja