Počelo je opremanje gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Podizvođač, nikšićka firma "Laki konstrakšn", dovozi zemlju i tampon za kontejnere, kancelarije...
– Do danas su vršene pripreme, a od danas su počeli radovi na mobilizaciji gradilišta i od sada će se sprovoditi kontinuirano, u skladu sa planom izvođenja. Radi se priprema gradilišne zone, tampona za kontejnere, kancelarije i ostalu opremu, sve ono što je potrebno za početak iskopa i grubih građevinskih radova - saopšteno je "Danu" iz Vodovoda.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine. Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma "Nik kom", a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB5dFw8_spKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu - Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Stiže oprema na gradilište u Botunu

Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu „Spasimo Brezna“, danas su u minut do 12, na pola sata, blokirali magistralni put Nikšić- Šćepan Polje kako bi poslali poruku crnogorskom državnom vrhu i javnosti da neće dozvoliti da se u centru njihovog sela izgradi visokonaponska trafo stanica 400kV i međunarodno energetsko čvorište.
To bi, cijene oni, značilo „tihi genocid“ i raseljavanje brojne lokalne zajednice. &nbsp;
Mještani su imali transparente na engleskom sa natpisima: „Premijeru Milojko Spajiću, da li će naša Vlada uništiti naše selo?“, „CGES i EBRD da li nas sada vidite?!“ i „Alcasar Energy, ovo je naša zemlja, mi smo javni interes naše države“...
Jedna od okupljenih, Vesna Radojević, poručila je da bi to značilo kraj sela.
- Gornja Brezna su jedino selo u Crnoj Gori u koje se ljudi, naročito mladi. doseljavaju, grade turističke objekte, razvijaju svoje poslove, rade na održivom razvoju, sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore. I umjesto da ova država pomogne te ljude, da pomogne povratak njihov na selo, ova država pravi plan da uništi ovo selo. To traje već 15 godina, a da niko u selu o tome ništa ne zna - istakla je Radojević.
Dodala je da su, tokom dvomjesečne borbe da spriječe ovakvu namjeru, otkrili da je državna energetska kompanija Crneogorski elektroprenosni sistem (CGES), u projektnoj dokumentaciji za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a na osnovu koje su dobili 28 miliona eura za gradnju 400kV trafo stanice, navela da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice koja se planira graditi nema nijedne kuće, niti poslovnog objekta. To je, kaže, apsolutna neistina, jer tu ima preko 100 kuća u kojima ljudi stalno ili povremeno žive, a prva kuća je na oko 100 metara od trafo stanice.&nbsp;
Nadaju se, kaže, da će, konačno, ova država vidjeti svoje građane i reagovati na njihov zahtjev da se energetsko čvorište izmjesti na drugu lokaciju. Ukoliko se to, ipak, ne desi, razmatraju postojanje osnova za podnošenje tužbe Evropskom javnom tužilaštvu u dijelu u kojem je u proces uključena Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
Radojević je rekla da su, nakon što su javnost upoznali sa netačnim tvrdnjama CGES-a u projektnoj dokumentaciji za EBRD, dobili &nbsp;“prilično neugodnu poruku od CGES-a”, gdje su ih nazvali “državnim neprijateljima”.
- U komunikaciji smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i očekujemo njihovu reakciju prije svega da bi ova ugledna finansijska institucija zaštitila svoj integritet i svoj međunarodni kredibilitet. Tražili smo da se odobrena sredstva zamrznu i da se kompletna procedura ponovi te da se ispoštuju jako visoki standardi EBRD kada su u pitanju upravo lokalne zajednice koje dotiču projekti koje oni finansiraju, a to je da se od najranijih faza planiranja projekata uključe lokalne zajednice, da se čuje njihov glas i njihov stav i da se ne finansiraju projekti koji imaju negativan uticaj na prirodu i ljudske zajednice - ističe Radojević.
Ona navodi i da su za cijelu priču o namjerama gradnje viskokonaponskog energetskog čvorišta u selu Gornja Brezna saznali kada je privatna kompanija Alcazar Energy poslala svoje geometre na njihova imanja, potpuno nezakonito, a da niko nije znao, niti je pitan.&nbsp;
- Oni su podnijeli ekološki elaborat Agenciji za zaštitu prirode u kojem su naveli naše parcele, privatne parcele mještana Brezana, i tvrdili da su napravili dogovor i sklopili ugovor sa mještanima o zakupu privatnih parcela kuda će proći njihov dalekovod. To je apsolutna neistina. Niko od mještana nije znao za to, nismo znali da su naše parcele u njihovom elaboratu - poručila je Radojević.
Drugi dio priče, kako je navela, je da su otkrili da su urbanističko tehnički (UTU) uslovi koje je Alcazar Energy dobio od resornog ministarstva nezakoniti, jer su ti uslovi dobijeni po bivšem zakonu o gradnji, odnosno spornom članu 218 C, gdje se, citira Radojević, precizno kaže da vlada izdaje, bez svih procedura koje predviđaju regulani zakoni, da se ti uslovi izdaju na zahtjev vlasnika zemljišta.
- Znači ovdje taj uslov nije ispoštovan i to je očigledno i jasno i nedvosmisleno kršenje zakona i to pitanje ćemo takođe otvoriti pravnim sredstvima u skladu sa zakonima - dodala je ona.&nbsp;
Vlasnik jednog od prvih etno sela u Crnoj Gori koje se nalazi u Breznima, Mićo Blagojević, kazao je da ne vjeruju CGES-u koji je već gradio jedan dalekovod 400kV u Breznima i ulestvovao u gradnji postojeće trafo stanice a da mještani ni o tome nijesu ništa znali dok nisu došle mašine.
- Tada su nam uništili put, tokom dvije godine gradnje nije se moglo prići selu, turisti nisu mogli doći, trpjeli smo torturu i ogromne štete. Tek smo se malo oporavili, i nećemo dozvoliti da se isto ponovi, u još većem obimu. Branićemo ako treba i životima svoja imanja i đedovinu, nije nas briga za prijetnje kaznama, preko nas mašine neće proći - kazao je Blagojević.
Sličnog je stava i Milorad Blečić, mještanin koji je na svom imanju zatekao geometre firme Alcasar Energy, uzeo im skice koje su pravili i upozorio ih da se više ne približe njegovoj privatnom posjedu. Najavio je tužbu i ponovio da će svim sredstvima braniti svoju imovinu. Blečić veći dio godine živi sa porodicom u Gornjim Breznima, bavi se poljoprivredom i eko turizmom.&nbsp;
Mještani Gornjih Brezana naveli su ranije da gradnja ovakvog energetskog giganta, kakav se planira u njihovom selu, ne bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.
Mještani su su već otvorenim pismima obraćali CGES-u, predsjednicima države, Skupštine i Vlade i ministrima, a prije dva dana i ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću tražeći od njega da ispoštuje najavu i obećanje svojih planera da će produžiti javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP Plužine, napominjući da je proces izrade tog dokumenta urađen netransparentno te da insistiraju da im se obezbijedi vrijeme i uslovi da budu aktivno uključeni.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - kazali su oni.

Mještani Brezana sa blokade poručili: Nećemo dozvoliti uništenje našeg sela ni po koju cijenu

Iz Glavnog grada najavljuju izgradnju novog objekta – vidikovca s kafeterijom i suvenirnicom, na lokaciji iznad naselja Kokoti s panoramskim pogledom na grad.
Riječ je, kako navode, o prostoru koji će, osim što simbolično obilježava vijek sportskog nasljeđa FK Budućnost, predstavljati novo mjesto druženja i odmora, ali i važan urbanistički iskorak u valorizaciji zapuštenih površina.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, istakao je da je riječ o projektu koji ima mnogo veće značenje od prostorne intervencije. 
- Ovo nije samo objekat – to je poruka. To je mjesto koje slavi jedan vijek sportskog ponosa, ali i ambijent u kojem će se stvarati nove uspomene. Na toj lokaciji izgradićemo simbol grada – tačku susreta, predaha i pogleda ka budućnosti - kazao je Mujović.
Glavna gradska arhitektica, Duška Mačić, navela je da će zapuštena lokacija biti pretvorena u multifunkcionalnu cjelinu – otvoreni i inkluzivni prostor s parkovskom zonom, ali i kao domaćin mnogim kulturnim dešavanjima.
Osim što će valorizovati tu vizuelnu kapiju grada, projekat će spojiti prošlost i budućnost – kroz arhitekturu, funkcionalnost i poruku koju nosi.
- Vidikovac simbolički predstavlja tribinu – mjesto okupljanja. Željeli smo da zadržimo tu suštinu: da to bude mjesto gdje se ljudi okupljaju, razgovaraju, dijele svakodnevne trenutke, ali i uživaju u vizurama grada. Odabrana lokacija dobiće novi smisao – kao podsjetnik da navijamo ne samo za svoj klub, već i za budućnost Podgorice, ali i ličnu budućnost. Volumetrija objekta asocira na jačinu, postojanost i karakter grada, dok pogled s tribine simbolizuje uspon, perspektivu i pogled na budućnost - pojasnila je Mačić.
Idejno rješenje kreirali su arhitekta Aleksander Vujović i interaktivni umjetnik Vuk Ćosić, nakon obilaska lokacije s timom Glavnog grada, s ciljem da se lokacija transformiše u savremeni javni prostor. Inspirisan arhitekturom tribina stadiona, objekat će vizuelno nositi duh sporta, snage i zajedničkog identiteta.
- Podgorica zaslužuje projekte koji poštuju nasljeđe i oblikuju savremeni identitet grada. Vidikovac nije samo arhitektonsko rješenje – to je simbol jedne šire vizije: da grad raste kroz kulturu, sport i zajedništvo. Ovim projektom ne obilježavamo samo 100 godina Budućnosti, već gradimo temelje za godine koje dolaze. Ovo je naš poklon građanima - zaključio je gradonačelnik.

1084x550

Novi vidikovac iznad grada – u čast 100 godina Budućnosti

Izraelska vlada odobrila je izgradnju 22 nova jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, objavio je ministar finansija Bezalel Smotrič. 
 
On je na mreži X napisao da će nova naselja biti smještena u sjevernom dijelu Zapadne obale, bez navođenja tačnih lokacija. 
 
Izraelski mediji su prenijeli da je Ministarstvo odbrane saopštilo kako će među novim jevrejskim naseljima biti legalizovane postojeće "ispostave", a gradiće se i nova naselja. 
 
Oko 700 hiljada izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo od Jordana u ratu 1967. godine. 
 
Izrael je kasnije anektirao Istočni Jerusalim, što većina država ne priznaje, ali nije formalno proširio suverenitet na Zapadnu obalu. 
 
Palestinci širenje naselja vide kao prepreku svojim težnjama za uspostavljenje nezavisne palestinske države u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, uključujući okupirani Istočni Jerusalim, piše N1. 
 
Raste broj evropskih zemalja koje zahtijevaju da Izrael okonča rat u Gazi, dok su Velika Britanija, Francuska i Kanada ovog mjeseca upozorile Izrael da bi mogle uvesti ciljanje sankcije ukoliko nastavi s proširenjem naselja na Zapadnoj obali. 
 
Većina međunarodne zajednice smatra jevrejska naselja nelegalnim. 
 
Izraelska vlada smatra naselja legalnim prema svojim zakonima, dok su neke takozvane "ispostave" nelegalne, ali se često tolerišu i kasnije legalizuju.

Izrael odobrio izgradnju 22 nova naselja na Zapadnoj obali

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podržava inicijativu stanara Beogradske ulice i svih građana koji se zalažu za očuvanje zelenih površina i planski razvoj grada, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Mujović, kako se navodi, smatra da su zahtjevi stanara opravdani.
- Kao gradonačelnik, u potpunosti podržavam protest građana protiv izgradnje zgrade iza hotela Ziya. Smatram da je zahtjev opravdan jer bi realizacija ovog projekta značila narušavanje postojeće zelene površine i prostornog ambijenta koji su decenijama dio svakodnevnog života stanara tog područja. Važno je da djelujemo zajedno – građani, struka i uprava – kako bismo očuvali kvalitet života i prostor. Gradska uprava radiće u interesu zelenog, urednog i planski uređenog okruženja. To je pravac kojem ću, kao gradonačelnik, nastaviti da težim i kojem ostajem posvećen, u skladu sa mogućnostima koje imamo - poručio je Mujović.
Podsjećamo, neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su se juče okupili i poručili iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp;
Oni su pozvali i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mujović: Podrška stanarima Beogradske ulice - zajedno za planski, uređeni i zeleni grad

Novi objekat JU OŠ „Vladimir Nazor“, vrijedan 7,2 miliona eura, otvoren je svečano danas u Podgorici. Školu su otvorili predsjednik Vlade Milojko Spajić, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Johan Satler i direktorica škole Ljiljana Marković. Nakon nekoliko godina, đaci iz ovog dijela grada imaće na raspolaganju novu školu kapaciteta za 1.200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom. Jakšić-Stojanović je istakla da je izgradnja ove škole najbolji pokazatelj da samo zajedno možemo uraditi velike stvari. - Neka nova škola bude mjesto na kojem će se rađati nove ideje koje će oblikovati budućnost nekih novih generacija, mjesto gdje će naši mladi ljudi izrasti u lidere, naučnike i inovatore budućnosti - rekla je ona. Ambasador Satler je istakao značaj zajedničkih napora i dugoročnog ulaganja u obrazovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414170456_eee31bfae787466f47d5c0ec3a13584c7c7098411f3af4178c32e284e2bf3245" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="OŠ Vladimir Nazor"> </figure>  - Ova prelijepa nova škola dokaz je koliko možemo postići kada radimo zajedno – i izraz je naše iskrene posvećenosti djeci, prosvjetnim radnicima i cijeloj zajednici. Evropska unija je obezbijedila više od polovine sredstava za izgradnju ove škole, a dodatna podrška stigla je kao poklon – donacija od evropskih zemalja. Ponosni smo što ulažemo u prostor u kojem raste znanje, djeca napreduju i rađaju se nove prilike - kazala je Jakšić-Stojanović.I Direktorica Ljiljana Marković zahvalila je učenicima, roditeljima i kolektivu škole na strpljenju i istrajnosti u zajedničkom prevazileženju izazova u organizaciji nastave. - Od ovog trenutka okrećemo se novoj etapi u istoriji postojanja škole koja datira od 1958. godine - kazala je Markovič Predsjednica Savjeta roditelja, Jelena Milošević, poručila je da ovaj objekat treba da bude mjesto gdje se znanje uči, ali i gdje se ljubav, poštovanje i solidarnost njeguju. - Neka ovo bude simbol pobjede i zajedništva - poručila je Milošević. Novi školski objekat je finansiran 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Izgradnja škole počela je 2023. godine, nakon što je stari objekat srušen iz bezbjednosnih razloga. Od 2021. godine učenici su nastavu pohađali u JU OŠ ,,Marko Miljanov” na Koniku, Gimnaziji „Luča“ u Doljanima i JU OŠ ,,Novka Ubović” u Tološima.”

1250x600

Otvoren novi objekat OŠ "Vladimir Nazor"

Predstavnici građana barskih naselja preko čijih kuća je planirana nova trasa dionice pruge Bar – Beograd, od Virpazara do barske željezničke stanice, zadovoljni su izašli iz zgrade Vlade gdje su se danas sastali sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i čelnicima AD Željeznička infrastruktura Crne Gore.
Baranin Slavko Vučićević potvrdio je za Primorski portal da su predstavnici MZ Bar IV i MZ Bar V imali veoma konstruktivan razgovor u ministarstvu.
–Ministarki Vukićević smo predočili da bi izgradnjom nove trase dionice pruge prethodno &nbsp;moralo da se &nbsp;sruši oko 200 kuća. Prostorno-urbanističkog plana (PUP) predviđa izgradnju nove dionice željezničke pruge Bar – Beograd, od Bara do Virpazara kroz Bjeliše, Sustaš, Maroviće i Zupce do Crmnice - kazao je Vučićević uz podsjećanje da su prije nekoliko dana pokrenuli peticiju u kojoj traže da se odustane od ove ideje za novu trasu žjezničke pruge preko gusto naseljenih dijelova Bara.&nbsp;
Peticiju je za nepuna tri dana potpisalo 3.959 građana.
-Zadovoljni smo jer nam je ministarka Vukićević kazala da je ministarstvo saobraćaja dalo negativno mišljenje na predlog &nbsp;Nacrta Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar - kazao je Vučićević.
Ministarstvo se zajedno sa AD Željeznička infrastruktura Crne Gore protivi ideji izmještanja trase pruge koja je “u suprotnosti sa dokumentacijom i projektima koji su već u završnoj fazi”.
Vukićević je istakla da je stav Ministarstva da bi ovakvo rješenje direktno ugrozilo realizaciju projekta rekonstrukcije postojeće željezničke pruge "Golubovci–Bar" za koji je Crna Gora već obezbijedila grant i kreditna sredstva od oko 230 miliona eura.
Takođe, ovaj plan predviđa rušenje velikog broja stambenih objekata što je samo po sebi problematično i za rukovodstvo ministarstva neprihvatljivo.

Nova dionica pruge Bar-Beograd “ruši” oko 200 kuća, Ministarstvu prijedlog PUP-a problematičan

Politička i vjerska pozadina incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, u kojem su napadnuti reporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević, utiče na odluke pravosudnih organa, ocijenili su iz Društva profesionalnih novinara (DPNCG).
Ročište pred beranskim Osnovnim sudom u slučaju Gornje Zaostro peti put je odgođeno, jer je jedan od okrivljenih tražio izuzeće sudije.
- DPNCG izražava zabrinutost zbog činjenice da napad i onemogućavanje izvještavanja Pejovića i Vasiljevića neće imati za ishod njihovo pravično zadovoljenje, jer očigledno politička i vjerska pozadina tog incidenta utiče na odluke pravosudnih organa - navodi se u saopštenju tog udruženja.
Navodeći da nemaju namjeru da iznose paušalne ocjene, iz DPNCG su rekli da se napad na njihove kolege dogodio nakon odluke da se ukloni nezakonito postavljeni spomenik četničom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.&nbsp;
Oni su dodali da je u postavljenju tog spomenika važnu ulogu imala i crkva, odnosno sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Iz DPNCG su kazali da „bjekstvo“ spomenika od nadležnih pravosudnih i policijskih organa i napad na novinare, kako bi se izbjeglo dokumentovanje njegovog uklanjanja, potkrepljuju da će postupak utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja onih koji su prijetili novinarima potpuno biti obesmišljen.&nbsp;
- Da nije bilo volje da se on pokrene potvrdilo je i svjedočenje oštećenih koji su nakon napada pozvani da daju izjavu u policiji u Beranama, tek nakon što je iz Podgorice upućen poziv nadležnima u tom gradu da reaguju zbog dešavanja na svojoj teritoriji - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u tom kontekstu i odluke sudova da se tri osobe oslobode prekršajne odgovornosti, kao i opstrukcija suđenja u Osnovnom sudu u Beranama.
- Pred tim sudom vode se, naime, dva odvojena postupka, od kojih jedan protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera. U drugom postupku za isto krivično djelo terete se Nikola Raičević i Milić Ralević - ističe se u saopštenju.
Kako su naveli iz DPNCG, dok je suđenje Femiću u toku, drugo ročiše odlaže se više puta zbog nepojavljivanja okrivljenih ili branilaca.
- Viši sud za prekršaje je istovremeno potvrdio prvostepenu presudu i oslobodio odgovornosti Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuku Došljaka za napad na fotoreportere Vijesti i novinara Pobjede, kao i dio presude kojom je dvojici maloljetnika izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja - navodi se u saopštenju.
Reporteri se, kako su rekli iz DPNCG, presudom upućuju na to da u privatnim postupcima obezbijede naknadu štete usljed oštećenja sredstava za rad.
- Ovakav rad pravosuđa u Beranama, uz slične odluke njihovih kolega u Kolašinu, Podgorici i Bijelom Polju u predmetima Alise Hajdarpašić i Dragane Šćepanović, a godinama prije toga i novinara Tufika Softića, Seada Sadikovića, nimalo ne ohrabruju novinare &nbsp;u lokalnim sredinama da su bezbjedni u obavljanju svog posla - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su se nadali da odluke pravosuđa više neće zavisiti od politike, kriminalaca, crkve i uticajnih kontroverznih pojedinaca u lokalnim sredinama.
- Ali očito da sloboda medija odgovara svima samo kad oni nijesu predmet izvještavanja i istraživanja novinara - kazali su iz DPNCG i poručili da će nastaviti da prate slučajeve procesuiranja napada na novinare.

DPNCG: Obeshrabrujuće postupanje pravosuđa u slučaju Gornje Zaostro

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

E uživo: Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi „rezervisani“ za daleke kontinente?

Trajekt “Trideseti avgust”, čiju kupovinu je ugovorila Vlada Dritan Abazović, ponovo je na remontu, pa će nakon ovog “popravljanja”, državu koštati ukupno oko 1,3 miliona eura. Trajekt je star više od pet decenija. Portal ETV objavljuje fotografije “čuvenog” trajekta koji je stigao na remont. Morsko dobro je nedavno sa firmom Brodoremont Punat iz istoimenog mjesta na ostrvu Krk potpisalo ugovor za redovni godišnji remont “Tridesetog avgusta”, vrijednosti 260.948 eura bez PDV-a. Trajekt 30. avgust, koji je Vlada Abazovića kupila za 569.000 eura, već je jednom bio na remontu u Hrvatskoj. Remont je koštao oko 420.000 eura. Podsjetimo da je na ovom trajektu odmah nakon što je počeo da saobraća izbio požar. Nedugo nakon toga mu je otkazao jedan od motora. Specijalno policijsko odjeljenje SPO prikupljalo je obavještenja i dokaze po zahtjevu specijalnog tužioca u predmetu koji je Specijalno državno tužilaštvo SDT formiralo povodom kupovine trajekta “Prizna” (30. avgust).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022515020_2ae28c99dc10c04670ed975477d5be67e438e911a3838f9d934f6e9ff71ea987" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="trajekt"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  Trajekt „Trideseti avgust“, koji je u vlasništvu JP Morsko dobro, imao je velikih problema na putovanju iz Boka kotorska prema ostrvu Krk, kada je krenuo na remont. U blizini južnog dijela ostrva Hvar „Trideseti avgust“ se, zbog pogoršanja vremenskih prilika, kretao veoma sporo i otežano. Kako je pisao portal „Dalmacija danas“, postojala je opasnost da se trajekt nasuče. - On nije potpuno ostao bez pogona, ali plovi minimalnom brzinom i uz veliki oprez. Podaci sa servisa ‘MarineTraffic’ pokazuju da ima pogon, ali da je njegovo kretanje znatno usporeno. U pomoć mu je upućen remorker ‘Hrabri’ u posjedu splitske kompanije ‘Brodospas’, prenose hrvatski mediji - objavio je ranije ovaj portal.

Trajekt „Trideseti avgust“ guta milione: Kupovina Vlade Dritana Abazovića državu košta već oko 1,3 miliona eura

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Tag: izgradnja