Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš je još jedan perfidan pokušaj prekrajanja crnogorske istorije - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić u razgovoru za Portal ETV nakon što su poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović i Miloš Pižurica Skupštini Crne Gore dostavili dokument kojim, pored ostalog, nastoje izbrisati prefiks „nasilna“ u odnosu na aneksiju Crne Gore 1918. godine.
Tada je Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca. Srpski agenti koji su poslati u Podgoricu su proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ uprkos činjenici da je postojala redovna crnogorska narodna skupština - i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom države, i uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
Vukotić, kako je naglasio u razgovoru za Portal ETV, odavno govori da nije u pitanju revizionizam - jer to znači ispravljanje na osnovu novih činjenica, već da se radi o brutalnom prekrajanju fakata.&nbsp;
- Pokušaj da se iz zakona izbaci kvalifikacija nasilna aneksija još jedan je u nizu od trenutne vladajuće koalicije koja visoko na svojoj agendi ima rastakanje istorijskih činjenica i prepravljanje crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda - jasan je istoričar.
<h2>DUBLJA AGENDA</h2>
To je, kako je ustvrdio, sve u sklopu projekta „pomirenja“ koji podrazumijeva da se odreknemo vlastite istorije u korist beogradskih bajki.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV može li se uopšte polemisati o tome je li aneksija 1918. bila „nasilna“, Vukotić je odgovorio da je to vrlo teško.
- Jer suština ovog zakona jeste da se osudi kako nezakonita aneksija - tako i represija i zločini koji su uslijedili nakon srpske okupacije – naglasio je Vukotić.
Krajnji cilj ovih izmjena, prema njegovom mišljenju, je nametanje volje trenutne vlasti svim građanima.
- Bojim se da se iza toga krije dublja agenda kojoj je cilj da potpuno asimiluje Crnogorce i utopi ih u fantazije „srpskog sveta“ - ocijenio je Vukotić.
Otuda, upozorava on, i ovi stalni i uporni pokušaji da se nametne njihovo gledanje prošlosti što bi, smatra istoričar, predstavljalo uvod u dalje radnje na rastakanju crnogorske kulture.
<h2>CRNA GORA SE KOREKTNO ODNIJELA PREMA NASLJEDNICIMA</h2>
Na pitanje Portala ETV može li se Zakon o dinastiji Petrović Njegoš uopšte ponovo mijenjati s obzirom na činjenicu da je princu Nikoli, shodno aktuelnom važećem zakonskom rješenju, već pripala nezanemarljiva svota novca za projekte njegove fondacije, da se odrekao restitucije i političkog djelovanja, Vukotić je decidan da bi dalje obeštećenje bilo apsurdno.
- Neko dalje obeštećenje dinastije Petrović Njegoš je apsurdno, država Crna Gora se sasvim korektno ponijela prema njima. Prema tome, jedino je logično da je ovaj pokušaj proturanja zakona paravan za naredna djelovanja - naveo je on.
Vukotić kaže i da bi, ako bi se ovaj Zakon sada promijenio, teoretski bilo moguće da to iznova čini bilo koja naredna parlamentarna većina i da se Crna Gora tako dovijeka odužuje nasljednicima dinastije Petrović Njegoš.&nbsp;
- Ovim izmjenama i dopunama zakona se uvode i ženski potomci što bi se moglo tumačiti i kao uvođenje Karađorđevića na mala vrata - istakao je Vukotić.
No, trenutnu većinu malo je, smatra on, briga za status dinastije Petrović Njegoš.
- Oni imaju druge ciljeve na kojima rade: i ovo je dio toga narativa. Sa ovakvim malim pokušajima želi se postići atmosfera u kojoj bi bilo normalno dalje prekrajanje istorije i micanje mauzoleja na Lovćenu - zaključio je Vukotić.

Anja Ivanović

Prijedlog da se iz Zakona izbaci kvalifikacija „nasilna“ aneksija 1918. još jedan pokušaj prepravljanja crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda

OTP Group Budućnost želi da odigra dobar meč i revanšira se Borusiji za poraz u Dortmundu, kazala je pivot Ivana Godeč.
Budućnost i Borusija odigraće u subotu u Podgorici utakmicu desetog kola A grupe Lige šampiona.
Borusija, uoči gostovanja u M:tel dvorani Morača ima pobjedu i bod više od rivala.
Prvi međusobni duel dobila je 30:24.
Budućnost je u prošlom kolu, protiv Glorije u Bostrici, upisala prvi trijumf ove sezone, u kojoj ima i remi protiv Esbjerga.
Godeč je kazala da Budućnost u drugpoj polusezoni želi da dokaže da može da igra sa svima.
- Možda smo bili autsajderi protiv Glorije, ali nije baš sve kako je napisano na papiru, lopta je okrugla, treba da damo sve od sebe - rekla je Godeč.
Ona je istakla da ostaje žal zbog poraza u Dortmundu, podsjećajući da je Budućnost tokom cijelog prvog poluvremena bila u vođstvu.
- Žao mi je zbog te utakmice, vodile smo cijelo prvo poluvrijeme, igrale fenomenalno - rekla je Godeč.
Prema njenim riječima, golman njenmačkog tima obilježio je drugo poluvrijeme i bio najzaslužniji za preokret.
- Analizirali smo tu utakmicu, tako da ćemo to sigurno popraviti. Spremne smo za subotnji duel - kazala je Godeč.
On je naglasila da, ukoliko želi pobjedu, moraju zaustaviti Alinu Grijsel.
- Moramo spriječiti i njihovu tranziciju, dosta trče i dosta golova daju iz tranzicije - rekla je Godeč.
Talentovani srednji bek Nika Ramusović, koja se nakon duže pauze vratila na teren, kazala je da su protiv Esbjerga i Bistrice pokazale da mogu da igraju sa svima i da možemo da vjerujemo u sebe.
Ona je pozvala navijače da dođu u što većem broju i pomognu im da ostvarenu novu pobjedu.
- Zahvalila bih se treneru što mi je dao šansu da šutiram penale s obzirom da mi je to prva utakmica nakon godinu pauze. Bila sam presrećna i drago mi je što sam opravdala očekivanja - kazala je Ramusović. 
Govoreći o povredama koljena i oporavku, ona je naglasila da je bilo teško, ali da je to nije poremetilo.
- Naravno da je bilo teško i da je bio težak period. Uvijek kažem da je to kamen spoticanja do uspjeha. Sve je prošlo, morala sam glavu da namjestim da će sve da prođe i bude dobro i tako sam se vratila - rekla je Ramusović.
Ona je naglasila da je veliku podršku imala od starije sestre, nekadašnje reprezentativke, Eme Alivodić.
- Mnogo je imala korisnih savjeta, ne samo njenih, nego od moje čitave porodice. Kad dođu loši trenuci, uvijek su tu bili da me vrate i skrenu mi misli sa loših stvari - rekla je Ramusović.
Govoreći o povredama, ona je kazala da su one sastavni dio sporta i da ne razmišlja o njima.
- Ušla sam na teren bez ikakvog straha. Povreda je sastavni dio sporta, svakog sportistu može da zadesi. Bez ikakvog straha sam ušla na teren i jedva sam čekala - zaključila je Ramusović.
Dubotnji duel u dvorani Morača počeće u 16 sati.

Godeč: Revanš Borusiji za poraz u Dortmundu

Premijer bh. entiteta Republika Srpske Savo Minić planira vratiti mandat predsjednika entitetske vlade, potvrđeno je za Klix.ba. Razlog koji će navesti je "rekonstrukcija Vlade RS-a".
Međutim, pravi razlog zapravo leži u odluci Ustavnog suda BiH koja se očekuje naredne sedmice, a koja će odlučivati o legalnosti aktuelne Vlade RS-a na čelu s Minićem, na podnesenu apelaciju.
U sklopu rekonstrukcije Vlade RS-a u planu je zamjena nekoliko ministara koji ne zadovoljavaju apetite vladajuće strukture.
Kada Minić vrati mandat, koji je prihvatio na prijedlog Milorada Dodika, v.d. predsjednice RS-a Ana Trišić Babić će uputiti prijedlog za novog predsjednika Vlade RS-a, a to će ponovo biti Savo Minić.
U tom slučaju Savo Minić će ovaj put biti legalno imenovan za premijera ovog bh. entiteta.
Druga opcija jeste da aktuelna vlada radi u tehničkom mandatu do konačnog izbora novog predsjednika Republike Srpske što će biti poznato nakon ponavljanja izbora na nekoliko biračkih mjesta 8. februara.
Narodna skupština RS-a je 2. septembra potvrdila novu Vladu RS-a na čelu sa Savom Minićem.
Minića je za mandatara predložio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i pravosnažno osuđeni političar kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS-a zbog jednogodišnje zatvorske kazne i zabrane obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Činjenica da je cijeli proces pokrenut od strane političara kojem je mandat pravosnažno oduzet čini novu vladu Republike Srpske nelegalnom, a njen legitimitet duboko upitnim.
Konačnu riječ daće Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Savo Minić vraća mandat premijera RS-a, vlast priznaje da ga Dodik nije mogao predložiti

Državljaninu Kosova A.N. privremeno je oduzet automobil koji potražuje Interpol Francuske, saopštili su iz Uprave policije.
Službenici Stanice granične policije Rožaje su na GP Kula izvršili graničnu provjeru A.N.
- Od njega je nakon provjere, privremeno oduzet automobil marke Citroen C5 Aircross, za koji je utvrđeno da se potražuje od strane NCB Interpola Francuske - navedeno je u objavi policije na mreži X.

GP Kula: Privremeno oduzet automobil koji potražuje Interpol Francuske

Presuda koja je uznemirila javnost - kojom je Podgoričanin osuđen na tri i po godine zatvora za silovanje maloljetnice i dječju pornografiju, centralna je tema emisije E-uživo. Pitamo: je li ovakvom presudom degradiran cjelokupni pravni sistem?
Kako izgleda život političara kad se ugase kamere i kako zvuči poezija koju stvara nakon burnih rasprava u Parlamentu – pitamo današnjeg sagovornika – poslanika u Skupštini Crne Gore i lidera Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, sa kojim ćemo razgovarati o životu mimo politike.
Gošća današnje emisije je i Tamara Miljanić, koja će govoriti o benefitima joge u 21. vijeku.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E od 16 do 18 sati.

Tag: izmjene-zakona-o-dinastiji-petrovic-njegos

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Prijedlog da se iz Zakona izbaci kvalifikacija „nasilna“ aneksija 1918. još jedan pokušaj prepravljanja crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda

Godeč: Revanš Borusiji za poraz u Dortmundu

Savo Minić vraća mandat premijera RS-a, vlast priznaje da ga Dodik nije mogao predložiti

GP Kula: Privremeno oduzet automobil koji potražuje Interpol Francuske

Emisija "E-uživo": Je li presudom od tri i po godine za silovanje maloljetnice i dječiju pornografiju degradiran pravni sistem

PRATITE TVe UŽIVO