Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević pitao je ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića ko od članova Vlade na prethodnoj sjednici nije glasao za dodatne sankcije Rusiji - na što mu je on odgovorio da je to pitanje za službu Vlade.
- Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Konkretne odgovore o tome ko je glasao protiv odluke treba potražiti od službe Vlade, u skladu sa propisima - rekao je on.
Dizdarević je zatim ustvrdio da onda Vlada nije stopostotno usaglašena sa sankcijama Rusiji.
- Vi kao da tražite alibi za loše društvo u kojem se nalazite. Nema potrebe da bilo koga štitite, Vaš posao je da štitite interese Crne Gore. A znate dobro da se evropskom putu Crne Gore u Vladi ne raduju baš svi kao što to radimo Vi i ja - poručio je Dizdarević.
Ibrahimović je na to kazao da je partija iz koje Dizdarević dolazi 2011. godine potpisala sporazum sa jedinstvenom Rusijom, a šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je odgovorio da se toj partiji može pripisati mnogo toga - ali da će na toj vagi uvijek prevagnuti najbolje politike i djela za Crnu Goru.
- Možete DPS-u da pripišete mnogo toga, a na toj vagi će uvijek prevagnuti ono što su najbolje politike i najbolja djela za ovu državu. Naš NATO i EU put je dominantno vođen od strane DPS. Naši čelnici su bili izloženi bezbjednosnim rizicima zbog toga, pa smo ipak ušli u NATO. Ne možete to prekrivati i prikrivati. Legat ostaje za sva vremena - poručio je Nikolić.
&nbsp;Dobro je, kako je dodao, da danas imamo politiku i partije koje su došle na platformu DPS-a.
<h2>Za ambasadore neće predlagati one koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva</h2>
Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića hoće li podržati kandidate za ambasadore iz redova koalicije Za budućnost Crne Gore.
Zirojević je, tokom postavljanja poslaničkog pitanja ministru, ukazao da su to kadrovi koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i čija je politika dovela do zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.
- Mislim da bi bilo bolje da ste mislili o ovome, nego što ste nas iz građanskih partija željeli da predstavite kao neprijatelje Bošnjaka - poručio je Zirojević.&nbsp;
Ibrahimović je u odgovoru naveo da u procesu postavljanja ambasadora učestvuju MVP, Vlada, Skupština i predsjednik države.&nbsp;
- Uvjeren sam da ćemo naći rješenja i da će to biti iskusni pojedinci. U izboru budućih diplomatskih predstavnika, vodićemo se kriterijumima profesionalnosti i kompetentnosti kandidata. Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je Ibrahimović.
<h2>Diskusije o državljanstvu u atmosferi društvenog konsenzusa i saradnji sa EU</h2>
Ibrahimović je rekao da su diskusije o državljanstvu prihvatljive samo ako su vođene u atmosferi društvenog konsenzusa i u saradnji sa EU.
To je poručio odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića - kako će se odnijeti prema najavljenoj izmjeni Ustava i Zakona o državljanstvu.
Ibrahimović je dodao da to podrazumijeva otklon od manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa.
- Svi imaju pravo da pokreću inicijativu za izmjene svih zakonskih rješenja. Od inicijative do usvajanja je dug put - istakao je Ibrahimović.
<h2>U toku konsultacije, nije lako odrediti ambasadora pri NATO</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića zašto Crna Gora već godinu nemamo ambasadora pri NATO-u.
- Sjetićete se da je Gabrijel Eskobar svojevremeno govorio da se sa Crnom Gorom ne dijele sve informacije koje se tiču NATO-a, da su svojevremeno iz sistema izbačeni ljudi koji su prepoznati kao ruski špijuni... - naveo je Nikolić pitajući ga u čemu je problem.
Ibrahimović je na to rekao da su konsultacije u toku, i da se traži pogodan kandidat.&nbsp;
- Naša misija pri NATO vrlo brzo će dobiti ambasadora. Nije lako odrediti čovjeka - dodao je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dizdarević: Ko je bio protiv sankcija Rusiji?; Ibrahimović: Pitajte službu Vlade

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je juče Javni poziv za predlaganje predstavnika NVO u radnom tijelu za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu - čime je ozvaničena namjera vladajuće većine koju odavno najavljuju predstavnici koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;
Prema javnom pozivu koji je potpisao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, rok za realizaciju izrade Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu je četvrti kvartal 2024. godine, odnosno još dva i po mjeseca koliko je preostalo do kraja godine.
Izgovor za ulazak u izmjene zakona koji bi mogao da uništi demografsku, političku i društvenu sliku Crne Gore je „usaglašavanje zakona sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca“.&nbsp;
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je Javni poziv 15. oktobra, na dan kada su objavljeni rezultati popisa u Crnoj Gori.

Šaranović počinje izmjene i dopune Zakona o crnogorskom državljanstvu

Normalno je da pitanje dvojnog državljanstva poprimi međunarodne dimenzije, to nije nikakvo iznenađenje. Pitanje je samo koliko će biti oštra reakcija Evropske unije na takav pokušaj - ne samo rušenja suvereniteta Crne Gore, nego i radikalno mijenjanje geopolitičke, pa i bezbjednosne situacije na prostorima nekadašnje Jugoslavije - kazao je u emisiji Na kraju dana Televizije E bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i redovni profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Nebojša Vučinić.
Njegova poruka je uslijedila kao osvrt na to što je poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir, uz podršku poslanika Mihaela Galera, Milana Zvera, Mateja Tonina i Tomislava Sokola, pisao Žozepu Borelju - uz zabrinutost zbog ideja o promjenama Zakona o državljanstvu.
- Nijesu bez razloga Evropske unije zvona zazvonila za uzbunu. Nije bez razloga uzeto to u razmatranje. Ostaje da vidimo kakva će na to biti reakcija. Ja se nadam da će biti reakcija. To ne ugrožava samo Crnu Goru, suverenost, nezavisnost, identitet; nego ugrožava mir i bezbjednost na prostorima bivše Jugoslavije, jer se s jednim takvim ,,zakonom”, jer to nije zakon u smislu vladavine prava, mijenja se politička i bezbjednosna situacija u regionu bivše Jugoslavije” - rekao je Vučinić.
Ne bi se oglašavala Evropska unija, kaže Vučinić, da pitanje državljanstva nije od šireg značaja. Podvlači da bi trebalo promptno reagovati, dok vlasti Crne Gore ne &nbsp;rade ništa po tom pitanju.
<h2>Spajić zastupa velikosrpsku ideju</h2>
On je poručio da premijer Milojko Spajić zastupa tu ideju iako se predstavlja mondijalistički i proevropski.
- On zastupa tu velikosrpsku ideju u biti, tako da nije on u suštinskom smislu daleko od ove koalicije, koja otvoreno radi, Za budućnost Crne Gore. Ne znam za kakvu budućnost, za srednjovjekovnu budućnost Crne Gore, ja bih to tako nazvao. U tom kontekstu sve je moguće očekivati, u svim pitanjima, koje je do sada Vlada razmatrala, vidjeli ste koliko je transparentnosti, koliko je to otvoreno, koliko je javnost uključena, tako da, posebno za ovo pitanje, ne očekujem neki širi uticaj. Ja mislim da će to sve da se radi u velikoj tajnosti, pod direktnom nadležnošću Beograda, posebno Srpske pravoslavne crkve, odnosno, pod uticajem Moskve, jer to je u njihovom interesu” - naglasio je Vučinić.
U normalnim okolnostima pitanje dvojnog državljanstva nije neko posebno pitanje, pojašnjava profesor Vučinić, mada, kako je rekao, male države imaju veoma restriktivne uslove za sticanje državljanstva.
- Veoma je teško steći državljanstvo malih država. Najbolji primjer je za to država Monako, gdje je skoro nemoguće da stranci, bez obzira koliko su bogati, koliko oni donose tamo sredstava, skoro je nemoguće da dobiju tamo državljanstvo. Slično je sa Andorom, slično je i San Marino, slično je i sa baltičkim državama. One države koje su ranjive u etničkom i u političko biračkom smislu, dakle, imaju veoma restriktivne zakone o načinu sticanja državljanstva - istakao je Vučinić.
Zakon predviđa sticanje dvojnog državljanstva putem međunarodnog ugovora, &nbsp;kako kaže Vučinić, ali napominje da je pitanje državljanstva sa Srbijom parekselans političko pitanje - koje ima za cilj da se izmijeni etnička, politička i biračka struktura Crne Gore.
- Isključivi cilj je da se da (državljanstvo), onima koji imaju porijeklo crnogorsko, bez obzira kako se opredjeljuju. Mislim da se većina njih opredjeljuju kao ,,velikosrbi” , ti koji to žele. Osnovni cilj je da im se daju politička prava, aktivno, pasivno biračko pravo, pravo učešća u vlasti, i, prije svega pravo odlučivanja na nekom eventualnom, budućem referendumu. U tome je suština! Kad je riječ &nbsp;o ostvarivanju &nbsp;ljudskih prava, većina ljudskih prava više nije vezana za državljanstvo, ostvaruju se mimo državljanstva. Jedino ova politička prava, aktivno i pasivno biračko pravo, i pravo učešća u vlasti je vezano za državljane. Osnovni cilj, po meni, ovog galimatijasa i ovog vida specijalnog rata protiv Crne Gore i crnogorske nezavisnosti, jeste da se jednom velikom broju građana Srbije i BiH da biračko pravo da odlučuju o našoj sudbini i sudbini naše djece - zaključio je Vučinić.

Vučinić: Nijesu bez razloga EU zvona zazvonila za uzbunu, pitanje je koliko će biti oštra reakcija na ideju o promjeni Zakona o državljanstvu

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je prihvatio ostavku direktorke muzeja Luvr, koja se našla na meti kritika nakon pljačke francuskog kraljevskog nakita u toj instituciji.
Iz predsjedničke kancelarije saopšteno je da je direktorka Luvra, Lorans de Kar, podnijela ostavku.
U saopštenju se navodi da je Makron pohvalio njenu odluku kao čin odgovornosti u trenutku kada je najvećem muzeju na svijetu potreban mir i snažan novi zamah za sprovođenje velikih projekata, uključujući unaprjeđenje bezbjednosti, modernizaciju i druge inicijative.
Podsjetimo, lopovima je u oktobru prošle godine bilo potrebno manje od osam minuta da tokom vikenda, neposredno nakon otvaranja muzeja, ukradu kraljevski nakit procijenjene vrijednosti od 88 miliona eura iz Luvra, najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Pljačka je izazvala nevjericu širom svijeta. Policija je ubrzo uhapsila osumnjičene, ali ukradeni nakit do danas nije pronađen.

Direktorka Luvra podnijela ostavku nakon pljačke kraljevskog nakita

Četvorica državljana Ukrajine, koji su u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, angažovali su advokata nakon što je policija upala u njihove apartmane u blizini Radanovića, razbila vrata i izvršila pretres bez legitimisanja. Kako tvrdi njihov pravni zastupnik, oni nijesu osumnjičeni ni za jedno krivično djelo, policija im nije saopštila razlog pretresa, niti pokazala sudski nalog. Zapisnik nije sačinjen, a jedini dokument koji su dobili je potvrda o novcu koji im je oduzet. Zbog sumnje na prekoračenje ovlašćenja, advokat je podnio krivičnu prijavu protiv više policijskih službenika. Rani jutarnji sati. Petnaestak policijskih vozila ispred kuće u Sutvari Donjoj. Razbijena ulazna vrata, polomljena stakla i upad u apartmane u kojima borave četvorica državljana Ukrajine. To je rezultat policijske akcije sprovedene u Radanovićima, prošlog ponedjeljka. Niko od pretresenih, tvrdi njihov advokat Veselin Radulović, nije osumnjičen ni za jedno krivično djelo. - Više policijskih vozila je došlo ispred objekta u kojem oni u iznajmljenim apartmanima borave, ušli su u prostorije, nijesu se legitimisali, na njihovo pitanje nijesu se predstavili, nijesu saopštili razloge dolaska, izvršili su premetačinu, pričinili su štetu na ulaznim vratima, u njihovim apartmanima ispremetali stvari. Kod njih su našli određenu količinu novca, koju su oni zakonito zaradili za lične potrebe. Od jednog su oduzeli 3.400 eura, od drugog 300 eura, dali su im potvrde. Prema njihovim kazivanjima, nikakav zapisnik im nije uručen o pretresu, nije im predočena naredba suda o pretresu, nije im saopšteno koja su njihova prava, što je sve obaveza policije kada sprovodi ove službene radnje- kazao je za Televiziju E njihov advokat Kako ističu, ni Ukrajinci, ni njihov pravni zastupnik, ne znaju zašto je pretres uopšte izvršen. - To je ključno pitanje. Oni nijesu osumnjičeni za bilo koje krivično djelo, ne postoje nikakvi, za sada, podaci ili dokazi koji bi ih teretili za bilo koju kažnjivu aktivnost. Oni su pitali policijske službenike šta je razlog takvog postupanja, zašto ih maltretiraju, zašto ih pretresaju i zašto su im oduzeli novac i nijesu dobili odgovor na bilo koje od tih pitanja. To govori o ozbiljnom kršenju procedure od strane policije, koja bi morala da se strogo drži zakona i da pazi da ne prekoračuje svoja ovlašćenja- poručio je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224200240_35b209d92b3effc1e392ec583757917c6b19e1e1cfe48648d8305ca6d6c89051" data-rendition-name="original" width="250" height="333" loading="lazy" alt="Krivična rprijava stranim državljanima"><figcaption>Fotografije sa lica mjesta</figcaption></figure>  Zbog sumnje da su prekoračili policijska ovlašćenja, Radulović je protiv više, za sada, neidentifikovanih službenika Uprave policije podnio krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kao i pritužbu Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, te Savjetu za građansku kontrolu rada policije. Kako navodi, policajci u civilu su njegovim klijentima tražili telefone, ispitivali ih o osobama koje, kako tvrde, ne poznaju, a pretres je obavljen bez zapisnika i bez pouke o pravima, što je, ističe Radulović, presedan. - Čini mi se da se šalje jedna opasna poruka. Mislim da je ovo bilo u sklopu posljednjih aktivnosti policije kojima se menadžment policije u javnosti hvali, govoreći kako i koliko vrši pretresa i koliko je lica tretirano. Ali, ispostavlja se da se to radi nezakonito i uz ozbiljno kršenje Ustava i ljudskih prava- navodi advokat. Objašnjava i da je tokom pretresa pričinjena materijalna šteta, da je kretanje stanara bilo ograničeno bez formalne odluke o lišenju slobode, te da im nije dozvoljeno ni da ustanu kako bi uzeli vodu. Advokat tvrdi da je prekršeno ustavno pravo na nepovredivost doma, ali i više odredbi Zakonika o krivičnom postupku. Nasilni ulazak bi, kaže, bio opravdan u hitnim situacijama, ako neko doziva u pomoć ili je u toku izvršenje krivičnog djela. Međutim, to ovdje nije bio slučaj. - Bilo koji pretres kada se vrši policija mora da postupa prije svega sa posebnom obazrivošću, da poštuje ljudsko dostojanstvo svih lica prema kojima primjenjuje radnje. Nije dozvoljeno bilo kakvo oštećenje koje nije potrebno, a ovdje sigurno nije bilo potrebno. Ti ljudi nisu pružali otpor, niti su uradili išta kažnjivo. Oni su otvorili vrata od svojih apartmana, kako su mi rekli, ulazna vrata od tog objekta su razvaljena, tako pokazuju i fotografije. Otvorili su vrata, pustili su policajce da uđu i tu su doživjeli jednu vrstu šikaniranja, maltretiranja i oni su to doživjeli, sasvim sa pravom, kao jedan vid diskriminacije- pojašnjava Radulović. Radulović od nadležnih organa, prije svega unutrašnje kontrole policije i tužilaštva, očekuje da provjere navode i priložene dokaze, te da se utvrdi ko je naredio i sproveo akciju, po kom osnovu i da li je bilo prekoračenja ovlašćenja. U međuvremenu, četvorica stranih državljana, koji su, kako tvrdi njihov advokat – u Crnoj Gori boravili i radili zakonito, čekaju odgovor institucija.

Sila radi bilansa

U cilju pružanja podrške i solidarnosti prema Ukrajini i njenim građanima, povodom 4. godišnjice ruske agresije na Ukrajinu zgrada Vlade osvijetljena je bojama ukrajinske zastave, poručili su iz Vlade.

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) danas je usvojila nacrt rezolucije kojom se poziva na sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini, pri čemu je Rusija glasala protiv, a Sjedinjene Američke Države (SAD) su bile uzdržane.
Rezolucija je usvojena sa 107 glasova za, 12 protiv i 51 uzdržan, prenosi Anadolija.
Rezoluciju je predložila Ukrajina, a kosponzorisalo 46 država.&nbsp;
&nbsp;U rezoluciji su istaknute regionalne i globalne posljedice rata i izražena zabrinutost zbog nastavka napada Rusije na civile, civilne objekte i energetsku infrastrukturu, čime se pogoršava humanitarna situacija.
&nbsp;Rezolucija je ponovo potvrdila snažnu posvećenost Generalne skupštine UN-a suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući teritorijalne vode.
&nbsp;Pozivajući na trenutni, potpuni i bezuslovni prekid vatre, rezolucijom je zatražena potpuna razmjena ratnih zarobljenika, oslobađanje svih nezakonito pritvorenih osoba i povratak civila koji su prisilno prebačeni ili deportovani, uključujući djecu, kao ključnu mjeru izgradnje povjerenja.
&nbsp;Istovremeno, SAD je predložio da se drugi pasus i druga klauzula odvoje od ostatka rezolucije za zasebno glasanje.
&nbsp;Na taj predlog su snažno reagovali ukrajinska zamjenica ministra vanjskih poslova Marijana Betsa, koja ga je nazvala duboko zabrinjavajućim i neprihvatljivim.
&nbsp;Zamjenica američkog izaslanika pri UN-u Tami Brus kazala je da je američko mišljenje da određeni jezik u rezoluciji vjerovatno odvlači pažnju od tekućih pregovora, umjesto da podrži raspravu o punom spektru diplomatskih puteva koji bi mogli otvoriti put ka održivom miru.

Tag: izmjene-zakona-o-drzavljanstvu