<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Abaz Dizdarević</b> pitao je ministra vanjskih poslova <b>Ervina Ibrahimovića</b> ko od članova Vlade na prethodnoj sjednici nije glasao za dodatne sankcije Rusiji - na što mu je on odgovorio da je to pitanje za službu Vlade.</p>
<p>- Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Konkretne odgovore o tome ko je glasao protiv odluke treba potražiti od službe Vlade, u skladu sa propisima - rekao je on.</p>
<p>Dizdarević je zatim ustvrdio da onda Vlada nije stopostotno usaglašena sa sankcijama Rusiji.</p>
<p>- Vi kao da tražite alibi za loše društvo u kojem se nalazite. Nema potrebe da bilo koga štitite, Vaš posao je da štitite interese Crne Gore. A znate dobro da se evropskom putu Crne Gore u Vladi ne raduju baš svi kao što to radimo Vi i ja - poručio je Dizdarević.</p>
<p>Ibrahimović je na to kazao da je partija iz koje Dizdarević dolazi 2011. godine potpisala sporazum sa jedinstvenom Rusijom, a šef poslaničkog kluba DPS-a <b>Andrija Nikolić</b> je odgovorio da se toj partiji može pripisati mnogo toga - ali da će na toj vagi uvijek prevagnuti najbolje politike i djela za Crnu Goru.</p>
<p>- Možete DPS-u da pripišete mnogo toga, a na toj vagi će uvijek prevagnuti ono što su najbolje politike i najbolja djela za ovu državu. Naš NATO i EU put je dominantno vođen od strane DPS. Naši čelnici su bili izloženi bezbjednosnim rizicima zbog toga, pa smo ipak ušli u NATO. Ne možete to prekrivati i prikrivati. Legat ostaje za sva vremena - poručio je Nikolić.</p>
<p>&nbsp;Dobro je, kako je dodao, da danas imamo politiku i partije koje su došle na platformu DPS-a.</p>
<h2>Za ambasadore neće predlagati one koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva</h2>
<p>Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) <b>Nikole Zirojevića</b> hoće li podržati kandidate za ambasadore iz redova koalicije Za budućnost Crne Gore.</p>
<p>Zirojević je, tokom postavljanja poslaničkog pitanja ministru, ukazao da su to kadrovi koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i čija je politika dovela do zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.</p>
<p>- Mislim da bi bilo bolje da ste mislili o ovome, nego što ste nas iz građanskih partija željeli da predstavite kao neprijatelje Bošnjaka - poručio je Zirojević.&nbsp;</p>
<p>Ibrahimović je u odgovoru naveo da u procesu postavljanja ambasadora učestvuju MVP, Vlada, Skupština i predsjednik države.&nbsp;</p>
<p>- Uvjeren sam da ćemo naći rješenja i da će to biti iskusni pojedinci. U izboru budućih diplomatskih predstavnika, vodićemo se kriterijumima profesionalnosti i kompetentnosti kandidata. Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je Ibrahimović.</p>
<h2>Diskusije o državljanstvu u atmosferi društvenog konsenzusa i saradnji sa EU</h2>
<p>Ibrahimović je rekao da su diskusije o državljanstvu prihvatljive samo ako su vođene u atmosferi društvenog konsenzusa i u saradnji sa EU.</p>
<p>To je poručio<b> </b>odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikole Rakočevića</b> - kako će se odnijeti prema najavljenoj izmjeni Ustava i Zakona o državljanstvu.</p>
<p>Ibrahimović je dodao da to podrazumijeva otklon od manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa.</p>
<p>- Svi imaju pravo da pokreću inicijativu za izmjene svih zakonskih rješenja. Od inicijative do usvajanja je dug put - istakao je Ibrahimović.</p>
<h2>U toku konsultacije, nije lako odrediti ambasadora pri NATO</h2>
<p>Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića zašto Crna Gora već godinu nemamo ambasadora pri NATO-u.</p>
<p>- Sjetićete se da je Gabrijel Eskobar svojevremeno govorio da se sa Crnom Gorom ne dijele sve informacije koje se tiču NATO-a, da su svojevremeno iz sistema izbačeni ljudi koji su prepoznati kao ruski špijuni... - naveo je Nikolić pitajući ga u čemu je problem.</p>
<p>Ibrahimović je na to rekao da su konsultacije u toku, i da se traži pogodan kandidat.&nbsp;</p>
<p>- Naša misija pri NATO vrlo brzo će dobiti ambasadora. Nije lako odrediti čovjeka - dodao je Ibrahimović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dizdarević: Ko je bio protiv sankcija Rusiji?; Ibrahimović: Pitajte službu Vlade

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je juče Javni poziv za predlaganje predstavnika NVO u radnom tijelu za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu - čime je ozvaničena namjera vladajuće većine koju odavno najavljuju predstavnici koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;</p>
<p>Prema javnom pozivu koji je potpisao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, rok za realizaciju izrade Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu je četvrti kvartal 2024. godine, odnosno još dva i po mjeseca koliko je preostalo do kraja godine.</p>
<p>Izgovor za ulazak u izmjene zakona koji bi mogao da uništi demografsku, političku i društvenu sliku Crne Gore je „usaglašavanje zakona sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca“.&nbsp;</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je Javni poziv 15. oktobra, na dan kada su objavljeni rezultati popisa u Crnoj Gori.</p>

Šaranović počinje izmjene i dopune Zakona o crnogorskom državljanstvu

<p>Normalno je da pitanje dvojnog državljanstva poprimi međunarodne dimenzije, to nije nikakvo iznenađenje. Pitanje je samo koliko će biti oštra reakcija Evropske unije na takav pokušaj - ne samo rušenja suvereniteta Crne Gore, nego i radikalno mijenjanje geopolitičke, pa i bezbjednosne situacije na prostorima nekadašnje Jugoslavije - kazao je u emisiji Na kraju dana Televizije E bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i redovni profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici <b>Nebojša Vučinić</b>.</p>
<p>Njegova poruka je uslijedila kao osvrt na to što je poslanik Evropskog parlamenta <b>Davor Ivo Štir</b>, uz podršku poslanika <b>Mihaela Galera</b>, <b>Milana Zvera</b>, <b>Mateja Tonina</b> i <b>Tomislava Sokola</b>, pisao <b>Žozepu Borelju</b> - uz zabrinutost zbog ideja o promjenama Zakona o državljanstvu.</p>
<p>- Nijesu bez razloga Evropske unije zvona zazvonila za uzbunu. Nije bez razloga uzeto to u razmatranje. Ostaje da vidimo kakva će na to biti reakcija. Ja se nadam da će biti reakcija. To ne ugrožava samo Crnu Goru, suverenost, nezavisnost, identitet; nego ugrožava mir i bezbjednost na prostorima bivše Jugoslavije, jer se s jednim takvim ,,zakonom”, jer to nije zakon u smislu vladavine prava, mijenja se politička i bezbjednosna situacija u regionu bivše Jugoslavije” - rekao je Vučinić.</p>
<p>Ne bi se oglašavala Evropska unija, kaže Vučinić, da pitanje državljanstva nije od šireg značaja. Podvlači da bi trebalo promptno reagovati, dok vlasti Crne Gore ne &nbsp;rade ništa po tom pitanju.</p>
<h2>Spajić zastupa velikosrpsku ideju</h2>
<p>On je poručio da premijer Milojko Spajić zastupa tu ideju iako se predstavlja mondijalistički i proevropski.</p>
<p>- On zastupa tu velikosrpsku ideju u biti, tako da nije on u suštinskom smislu daleko od ove koalicije, koja otvoreno radi, Za budućnost Crne Gore. Ne znam za kakvu budućnost, za srednjovjekovnu budućnost Crne Gore, ja bih to tako nazvao. U tom kontekstu sve je moguće očekivati, u svim pitanjima, koje je do sada Vlada razmatrala, vidjeli ste koliko je transparentnosti, koliko je to otvoreno, koliko je javnost uključena, tako da, posebno za ovo pitanje, ne očekujem neki širi uticaj. Ja mislim da će to sve da se radi u velikoj tajnosti, pod direktnom nadležnošću Beograda, posebno Srpske pravoslavne crkve, odnosno, pod uticajem Moskve, jer to je u njihovom interesu” - naglasio je Vučinić.</p>
<p>U normalnim okolnostima pitanje dvojnog državljanstva nije neko posebno pitanje, pojašnjava profesor Vučinić, mada, kako je rekao, male države imaju veoma restriktivne uslove za sticanje državljanstva.</p>
<p>- Veoma je teško steći državljanstvo malih država. Najbolji primjer je za to država Monako, gdje je skoro nemoguće da stranci, bez obzira koliko su bogati, koliko oni donose tamo sredstava, skoro je nemoguće da dobiju tamo državljanstvo. Slično je sa Andorom, slično je i San Marino, slično je i sa baltičkim državama. One države koje su ranjive u etničkom i u političko biračkom smislu, dakle, imaju veoma restriktivne zakone o načinu sticanja državljanstva - istakao je Vučinić.</p>
<p>Zakon predviđa sticanje dvojnog državljanstva putem međunarodnog ugovora, &nbsp;kako kaže Vučinić, ali napominje da je pitanje državljanstva sa Srbijom parekselans političko pitanje - koje ima za cilj da se izmijeni etnička, politička i biračka struktura Crne Gore.</p>
<p>- Isključivi cilj je da se da (državljanstvo), onima koji imaju porijeklo crnogorsko, bez obzira kako se opredjeljuju. Mislim da se većina njih opredjeljuju kao ,,velikosrbi” , ti koji to žele. Osnovni cilj je da im se daju politička prava, aktivno, pasivno biračko pravo, pravo učešća u vlasti, i, prije svega pravo odlučivanja na nekom eventualnom, budućem referendumu. U tome je suština! Kad je riječ &nbsp;o ostvarivanju &nbsp;ljudskih prava, većina ljudskih prava više nije vezana za državljanstvo, ostvaruju se mimo državljanstva. Jedino ova politička prava, aktivno i pasivno biračko pravo, i pravo učešća u vlasti je vezano za državljane. Osnovni cilj, po meni, ovog galimatijasa i ovog vida specijalnog rata protiv Crne Gore i crnogorske nezavisnosti, jeste da se jednom velikom broju građana Srbije i BiH da biračko pravo da odlučuju o našoj sudbini i sudbini naše djece - zaključio je Vučinić.</p>

Vučinić: Nijesu bez razloga EU zvona zazvonila za uzbunu, pitanje je koliko će biti oštra reakcija na ideju o promjeni Zakona o državljanstvu

<p>U Crnoj Gori jutros se saobraća uglavnom po suvim putevima i uz mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).<br/>
<br/>
Iz AMSCG vozačima su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu.<br/>
<br/>
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda - Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 13 i od 15 do 17 sati, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.<br/>
<br/>
Na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, saobraćaj je od osam do 11 i od 13 do 16 sati totalno obustavljen zbog asfaltiranja.<br/>
<br/>
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.<br/>
<br/>
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog iskopa kosina i izrade nasipa.<br/>
<br/>
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.<br/>
<br/>
Na putu Most Zeleni - Dračenovac, zbog popravke i održavanja automatskih brojača saobraćaja, danas se odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje.</p>

Putevi uglavnom suvi, vidljivost mjestimično smanjena

<p>Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore igraće danas u Baru protiv Bosne i Hercegovine (BIH) utakmicu četvrtog kola kvalifikacija za Eurobasket.<br/>
<br/>
Izabranice selektorke Jelene Škerović prije dva dana poražene su na gostovanju Luksemburgu 71:49.<br/>
<br/>
Upisale su i dva trijumfa.<br/>
<br/>
Selekcija BIH bez pobjede je u dosadašnjem dijelu takmičenja.<br/>
<br/>
Duel u barskoj Toplici počeće u 18 sati.</p>

Crna Gora danas u Baru protiv BIH

<p>Portal RTCG i TVCG zloupotrebljavaju se u privatne svrhe opstanka neregulatnog generalnog direktora Javnog servisa <b>Borisa Raonića</b> na toj poziciji, a Inspekcija rada pokazala je nekonzistentost u inspekcijskom nadzoru te medijske kuće, navode, između ostalog, u saopštenju osmoro kandidata za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, a povodom žalbe koju su uputili Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na čijem čelu je <b>Naida Nišić</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111009118_a94cb93a0e9749ad8063e0ad133cbb24062871bdc4d6fcd35a059ccc3d42b86d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111009118_a94cb93a0e9749ad8063e0ad133cbb24062871bdc4d6fcd35a059ccc3d42b86d" data-rendition-name="original" width="1180" height="1600" loading="lazy" alt="Promovisani sadržaj RTCG"> <figcaption>Screenshot plaćenog promovisanja sadržaja na platformi X (bivši Twitter), 29. oktobar 2024. godine<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U kampanju čuvanja lika i djela Borisa Raonića su se, kako navode, uključili i njegovi bliski saradnici pa je menadžment RTCG izjavio kako „promptno odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama“.</p> <p>Oni ukazuju da to nije istina, pa podsjećaju da su predali RTCG-u zahtjev za slobodan pristup informacijama još 3. septembra, ali odgovora nema ni poslije više od dva mjeseca.&nbsp;</p> <p>Kandidati za generalnog direktora crnogorskoj javnosti dostavljaju na uvid tekst Žalbe upućene na adresu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, a povodom zaključaka Inspekcije rada.&nbsp;</p> <p>Upravi za inspekcijske poslove u dva navrata je dostavljena inicijativa za inspekcijski nadzor i ocjenu zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora koji je okončan 31. avgusta 2024. godine na sjednici Savjeta RTCG.</p> <p>Zaključak, odnosno konstatacija predmetnog obavještenja je „da nadležnosti inspekcije rada započinju danom zaključenja ugovora o radu i prestaju dmanom otkaza ugovora o radu“.&nbsp;</p> <p>Ovakvim tumačenjem, navodi se u žalbi, potpuno se obesmišljava postojanje Inspekcije rada koja, kao i svi ostali inspekcijski organi, radi po načelima preventivnosti, zaštite javnog interesa i istine.</p> <p>Potpisnici podsjećaju i da je „subjekt nadzora obavezan da inspektoru omogući nesmetano vršenje inspekcijskog nadzora, da daje obavještenja i postavlja na uvid isprave, odnosno podatke koji su potrebni za vršenje nadzora“.</p> <p>Već na drugoj strani Obavještenja konstatuje se da je dostavljena samo Tabela sistematizacije radnih mjesta koja bliže definišu radna mjesta i uslove predviđene za radna mjesta &nbsp;RTCG - data kao zavedena pod poslovnim brojem 04-4918/1 dana 14.09. 2017. godine, sa potpisom tadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG <b>Vladimira Pavićevića</b>.</p> <p>Od tada je, navode podnosioci žalbe, napravljeno barem 20 promjena sistematizacija sa najmanje 800 intervencija na opisima radnih mjesta, tako da taj dokument apsolutno ne predstavlja relevantnu informaciju na osnovu koje se mogu donositi zaključci.&nbsp;</p> <p>- Pitanje je zašto se od Inspekcije rada &nbsp;krije (nije dostavljena) &nbsp;prečišćena Tabela sistematizacije koja je pod tačkom 6, promovisana na 37. redovnoj sjednici Savjeta RTCG 15. aprila 2024, održanoj putem ZOOM aplikacije – navodi se u žalbi.&nbsp;</p> <p>Ta, kako kažu, „prečišćena“ Tabela uopšte ne korespondira sa Tabelom iz 2017. godine i ima barem 50 više izvršilaca.&nbsp;</p> <p>- Što se tiče uslova za generalnog direktora i nije morala da se mijenja, jer Savjet na čelu sa <b>Veselinom Drljevićem</b> u oko &nbsp;800 promjena sistematizacije od 17. juna 2021. NIKAD nije uvrstio imperativnu promjenu iz Zakona o nacionalnom javnom emiteru iz avgusta 2020. godine, koja propisuje &nbsp;da generalni direktor mora imati 10 godina radnog iskustva – piše u žalbi.</p> <p>Potpisnici tvrde da je ovakav administrativni galimatijas svjesno kreiran da se ne bi moglo ući u trag beskonačnim mahinacijama.</p> <p>- Ministarstvo &nbsp;mora sagledati ovu žalbu u kontekstu i ostalih žalbi i rješenja koja su donošena povodom neregularnosti u RTCG. Naročito zabrinjava što se kod &nbsp;„predmetne situacije definisane na sljedeći način“ apsolutno zapostavljaju dvije odluke Višeg suda koje su pravosnažne, a koje konstatuju da je Raonić u dva navrata nezakonito izabran i imenovan. Uz to, Inspekcija rada ne pokazuje konzistentost u inspekcijskom nadzoru RTCG.</p> <p>Tako je, podsjećamo, kod prvog imenovanja, Inspekcija rada u avgustu 2021. odbila izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora, pravdajući to nezavisnošću članova Savjeta RTCG. Upravni sud je ovakav stav, &nbsp;potvrđen od drugosteopenog organa, takođe 2021, prihvatanjem tužbe Media centra, vratio na razmatranje Ministarstvu rada i ono je trebalo da donese novu odluku, do 8.juna 2024. Rok je probijen. Nije se valjda čekalo da se namjeste novi zakonski uslovi – navodi se u žalbi.</p> <p>Takođe, u slučaju trećeg imenovanja, Inspekcija rada biježi od odgovornosti citiranjem člana 35 u dijelu koji kaže da: „Protiv odluke Savjeta o imenovanju generalnog direktora može se pokrenuti postupak pred nadležnim sudom“.’</p> <p>Međutim, ukazuju potpisnici žalbe, ista formulacija stoji i za izbor direktora Televizije i direktora Radija u članu 36.</p> <p>Protiv odluke generalnog direktora o imenovanju direktora Radija, direktora Televizije, odnosno direktora Internetske publikacije, može se pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.</p> <p>- Podsjećamo, u analognom slučaju imenovanja direktora TVCG, Inspekcija rada je već donijela Rješenje u julu 2023, kojim se, zbog konflikta interesa, utvrđenog provjerom informacija kod ostalih institucija, proglašava nelegalnim izbor <b>Marije Tomašević</b> za direktoricu TVCG. Sva je prilika da je Marija Tomašević, ipak profesionalno - bez intervencija, čekala i pristala da Inspekcija rada obezbijedi pravilnu primjenu Zakona – piše u žalbi.</p> <p>U dopisu, tj. Inicijativi za treće imenovanje Raonića, skrenuta je pažnja da sastavni dio materijala za ispitivanje budu i mišljenja advokata koje je traženo specijalnim zahtjevom od strane Drljevića i <b>Amine Murić</b> 20. avgusta 2024. Taj dio materijala, kako se navodi u žalbi, se ne pominje u izvještaju.</p> <p>- Suština grešaka u Obavještenju Inspekcije rada &nbsp;je da se ne koriste mehanizmi ispitivanja kako bi se subjekti nadzora (RTCG) pridržavali zakona, drugih propisa i opštih akata. Osim što se ne pridržavaju Zakona, očigledno je i da se opšti akti i dokumentacija ne daju niti javnosti, niti Inspekciji rada. Umjesto toga se kao informacija plasira neodrživa teza da je nekim radom i faktičkim radom Raonić uspio da stekne zakonito radno iskustvo tokom trajanja Ugovora koji je nastao nezakonitim odlukama Savjeta RTCG. A koji je i sam (Ugovor o radu) &nbsp;pun stavki kojim se krše Zakoni i interni akti – piše u žalbi.</p> <p>Potpisnici navode da je način upotrebe obavještenja Inspekcije rada čak ukazuje na to da je namjerno proizveden dokument sa tvrdnjama kojim bi se u javnosti derogirala Odluka Višeg suda, koju Inspekcija samo ovlaš pominje.</p> <p>- Dakle, ili je Raonić imenovan treći put - a jeste -, što i piše u pretposlednjem paragrafu četvrte stranice obavještenja, ili ako mu se spori jedan mandat - što njegovi (RTCG) advokati i čine u mišljenju branjenom na sjednici 29. avgusta 2024, sa koje još ne postoji zapisnik, niti podaci dostavljeni Inspekciji rada – onda nema pomenutih 2 godine,11 mjeseci i 13 dana koje mu potpisuje rukovodilac Pravne službe RTCG, koja je i izazvala ovaj haos – navodi se u žalbi.</p> <p>Potpisnici na kraju obraćanja Ministarstvu navode da to obraćanje nije samo formalna žalba, već i iskrena pomoć institucijama koje su na evropskom putu doživjele kuršlus misli, akcija, procedura &nbsp;i zakona.&nbsp;</p> <p>- Na kraju, nije nečasno spotaknuti se, sramota je istrajati u gluposti &nbsp;i šteti nauštrb javnog interesa. Nadajući se da procesuiranje ove inicijative neće trajati 28 mjeseci, tražimo urgentan postupak – zaklljučuje se u žalbi koju potpisuju <b>Srđan Čović</b>, <b>Andrijana Kadija</b>, <b>Časlav Vujotić</b>, <b>Sabrija Vulić</b>, <b>Slaven Knezović</b>, <b>Vladimir Maraš</b>, <b>Snežana Burzan Vuksanović</b> i <b>Žarko Božović</b>.</p> <p>&nbsp;</p>

Inspekcija rada pokazala nekonzistentost, Portal RTCG i TVCG zloupotrebljavaju se u privatne svrhe

<p>U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle.<br/>
<br/>
Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak.<br/>
<br/>
Najviša dnevna temperatura vazduha od osam do 22 stepena.</p>

Danas sunčano, uz povremenu oblačnost

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: izmjene-zakona-o-drzavljanstvu