Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević pitao je ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića ko od članova Vlade na prethodnoj sjednici nije glasao za dodatne sankcije Rusiji - na što mu je on odgovorio da je to pitanje za službu Vlade.
- Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Konkretne odgovore o tome ko je glasao protiv odluke treba potražiti od službe Vlade, u skladu sa propisima - rekao je on.
Dizdarević je zatim ustvrdio da onda Vlada nije stopostotno usaglašena sa sankcijama Rusiji.
- Vi kao da tražite alibi za loše društvo u kojem se nalazite. Nema potrebe da bilo koga štitite, Vaš posao je da štitite interese Crne Gore. A znate dobro da se evropskom putu Crne Gore u Vladi ne raduju baš svi kao što to radimo Vi i ja - poručio je Dizdarević.
Ibrahimović je na to kazao da je partija iz koje Dizdarević dolazi 2011. godine potpisala sporazum sa jedinstvenom Rusijom, a šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je odgovorio da se toj partiji može pripisati mnogo toga - ali da će na toj vagi uvijek prevagnuti najbolje politike i djela za Crnu Goru.
- Možete DPS-u da pripišete mnogo toga, a na toj vagi će uvijek prevagnuti ono što su najbolje politike i najbolja djela za ovu državu. Naš NATO i EU put je dominantno vođen od strane DPS. Naši čelnici su bili izloženi bezbjednosnim rizicima zbog toga, pa smo ipak ušli u NATO. Ne možete to prekrivati i prikrivati. Legat ostaje za sva vremena - poručio je Nikolić.
&nbsp;Dobro je, kako je dodao, da danas imamo politiku i partije koje su došle na platformu DPS-a.
<h2>Za ambasadore neće predlagati one koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva</h2>
Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića hoće li podržati kandidate za ambasadore iz redova koalicije Za budućnost Crne Gore.
Zirojević je, tokom postavljanja poslaničkog pitanja ministru, ukazao da su to kadrovi koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i čija je politika dovela do zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.
- Mislim da bi bilo bolje da ste mislili o ovome, nego što ste nas iz građanskih partija željeli da predstavite kao neprijatelje Bošnjaka - poručio je Zirojević.&nbsp;
Ibrahimović je u odgovoru naveo da u procesu postavljanja ambasadora učestvuju MVP, Vlada, Skupština i predsjednik države.&nbsp;
- Uvjeren sam da ćemo naći rješenja i da će to biti iskusni pojedinci. U izboru budućih diplomatskih predstavnika, vodićemo se kriterijumima profesionalnosti i kompetentnosti kandidata. Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je Ibrahimović.
<h2>Diskusije o državljanstvu u atmosferi društvenog konsenzusa i saradnji sa EU</h2>
Ibrahimović je rekao da su diskusije o državljanstvu prihvatljive samo ako su vođene u atmosferi društvenog konsenzusa i u saradnji sa EU.
To je poručio odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića - kako će se odnijeti prema najavljenoj izmjeni Ustava i Zakona o državljanstvu.
Ibrahimović je dodao da to podrazumijeva otklon od manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa.
- Svi imaju pravo da pokreću inicijativu za izmjene svih zakonskih rješenja. Od inicijative do usvajanja je dug put - istakao je Ibrahimović.
<h2>U toku konsultacije, nije lako odrediti ambasadora pri NATO</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića zašto Crna Gora već godinu nemamo ambasadora pri NATO-u.
- Sjetićete se da je Gabrijel Eskobar svojevremeno govorio da se sa Crnom Gorom ne dijele sve informacije koje se tiču NATO-a, da su svojevremeno iz sistema izbačeni ljudi koji su prepoznati kao ruski špijuni... - naveo je Nikolić pitajući ga u čemu je problem.
Ibrahimović je na to rekao da su konsultacije u toku, i da se traži pogodan kandidat.&nbsp;
- Naša misija pri NATO vrlo brzo će dobiti ambasadora. Nije lako odrediti čovjeka - dodao je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dizdarević: Ko je bio protiv sankcija Rusiji?; Ibrahimović: Pitajte službu Vlade

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je juče Javni poziv za predlaganje predstavnika NVO u radnom tijelu za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu - čime je ozvaničena namjera vladajuće većine koju odavno najavljuju predstavnici koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;
Prema javnom pozivu koji je potpisao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, rok za realizaciju izrade Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu je četvrti kvartal 2024. godine, odnosno još dva i po mjeseca koliko je preostalo do kraja godine.
Izgovor za ulazak u izmjene zakona koji bi mogao da uništi demografsku, političku i društvenu sliku Crne Gore je „usaglašavanje zakona sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca“.&nbsp;
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je Javni poziv 15. oktobra, na dan kada su objavljeni rezultati popisa u Crnoj Gori.

Šaranović počinje izmjene i dopune Zakona o crnogorskom državljanstvu

Normalno je da pitanje dvojnog državljanstva poprimi međunarodne dimenzije, to nije nikakvo iznenađenje. Pitanje je samo koliko će biti oštra reakcija Evropske unije na takav pokušaj - ne samo rušenja suvereniteta Crne Gore, nego i radikalno mijenjanje geopolitičke, pa i bezbjednosne situacije na prostorima nekadašnje Jugoslavije - kazao je u emisiji Na kraju dana Televizije E bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i redovni profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici Nebojša Vučinić.
Njegova poruka je uslijedila kao osvrt na to što je poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir, uz podršku poslanika Mihaela Galera, Milana Zvera, Mateja Tonina i Tomislava Sokola, pisao Žozepu Borelju - uz zabrinutost zbog ideja o promjenama Zakona o državljanstvu.
- Nijesu bez razloga Evropske unije zvona zazvonila za uzbunu. Nije bez razloga uzeto to u razmatranje. Ostaje da vidimo kakva će na to biti reakcija. Ja se nadam da će biti reakcija. To ne ugrožava samo Crnu Goru, suverenost, nezavisnost, identitet; nego ugrožava mir i bezbjednost na prostorima bivše Jugoslavije, jer se s jednim takvim ,,zakonom”, jer to nije zakon u smislu vladavine prava, mijenja se politička i bezbjednosna situacija u regionu bivše Jugoslavije” - rekao je Vučinić.
Ne bi se oglašavala Evropska unija, kaže Vučinić, da pitanje državljanstva nije od šireg značaja. Podvlači da bi trebalo promptno reagovati, dok vlasti Crne Gore ne &nbsp;rade ništa po tom pitanju.
<h2>Spajić zastupa velikosrpsku ideju</h2>
On je poručio da premijer Milojko Spajić zastupa tu ideju iako se predstavlja mondijalistički i proevropski.
- On zastupa tu velikosrpsku ideju u biti, tako da nije on u suštinskom smislu daleko od ove koalicije, koja otvoreno radi, Za budućnost Crne Gore. Ne znam za kakvu budućnost, za srednjovjekovnu budućnost Crne Gore, ja bih to tako nazvao. U tom kontekstu sve je moguće očekivati, u svim pitanjima, koje je do sada Vlada razmatrala, vidjeli ste koliko je transparentnosti, koliko je to otvoreno, koliko je javnost uključena, tako da, posebno za ovo pitanje, ne očekujem neki širi uticaj. Ja mislim da će to sve da se radi u velikoj tajnosti, pod direktnom nadležnošću Beograda, posebno Srpske pravoslavne crkve, odnosno, pod uticajem Moskve, jer to je u njihovom interesu” - naglasio je Vučinić.
U normalnim okolnostima pitanje dvojnog državljanstva nije neko posebno pitanje, pojašnjava profesor Vučinić, mada, kako je rekao, male države imaju veoma restriktivne uslove za sticanje državljanstva.
- Veoma je teško steći državljanstvo malih država. Najbolji primjer je za to država Monako, gdje je skoro nemoguće da stranci, bez obzira koliko su bogati, koliko oni donose tamo sredstava, skoro je nemoguće da dobiju tamo državljanstvo. Slično je sa Andorom, slično je i San Marino, slično je i sa baltičkim državama. One države koje su ranjive u etničkom i u političko biračkom smislu, dakle, imaju veoma restriktivne zakone o načinu sticanja državljanstva - istakao je Vučinić.
Zakon predviđa sticanje dvojnog državljanstva putem međunarodnog ugovora, &nbsp;kako kaže Vučinić, ali napominje da je pitanje državljanstva sa Srbijom parekselans političko pitanje - koje ima za cilj da se izmijeni etnička, politička i biračka struktura Crne Gore.
- Isključivi cilj je da se da (državljanstvo), onima koji imaju porijeklo crnogorsko, bez obzira kako se opredjeljuju. Mislim da se većina njih opredjeljuju kao ,,velikosrbi” , ti koji to žele. Osnovni cilj je da im se daju politička prava, aktivno, pasivno biračko pravo, pravo učešća u vlasti, i, prije svega pravo odlučivanja na nekom eventualnom, budućem referendumu. U tome je suština! Kad je riječ &nbsp;o ostvarivanju &nbsp;ljudskih prava, većina ljudskih prava više nije vezana za državljanstvo, ostvaruju se mimo državljanstva. Jedino ova politička prava, aktivno i pasivno biračko pravo, i pravo učešća u vlasti je vezano za državljane. Osnovni cilj, po meni, ovog galimatijasa i ovog vida specijalnog rata protiv Crne Gore i crnogorske nezavisnosti, jeste da se jednom velikom broju građana Srbije i BiH da biračko pravo da odlučuju o našoj sudbini i sudbini naše djece - zaključio je Vučinić.

Vučinić: Nijesu bez razloga EU zvona zazvonila za uzbunu, pitanje je koliko će biti oštra reakcija na ideju o promjeni Zakona o državljanstvu

Načelnik Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje Edin Kolić saopštio je da je stanje na teritoriji te opštine danas stabilno.
Kako je naveo, ekipe su na terenu i tokom dana bilo je intervencija na nekoliko lokacija, uglavnom kada je riječ o crpljenju vode iz pomoćnih objekata, garaža i podruma.
- Služba komunalnog preduzeća intervenisala je na jednoj lokaciji, gdje je uklonjeno stablo koje se nasukalo na mostu u Zekića Rijeci. Dežurne ekipe redovno obilaze sva kritična mjesta, a nivo vodostaja je osjetno u padu- kazao je Kolić.
On je ovom prilikom pohvalio odličnu saradnju svih lokalnih službi koje su, kako je istakao, 24 sata pripravne, na terenu i daju maksimum u radu.
Kolić je dodao da će sanacione mjere biti donesene na sastanku Opštinskog štaba, kada se za to steknu uslovi.

Kolić: Stanje u Bijelom Polju stabilno, vodostaji u padu

U Kopenhagenu se sinoć uz neuobičajene mjere bezbjednosti i tajnosti sastao državni vrh Danske kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata, pred novinare je izašao ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i rekao da će zatražiti sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom kako bi se „razjasnio nesporazum“, piše Index.hr.
- Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Na primjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu- rekao je Rasmusen, dodajući da će zajedno sa Vivian Mocfeldt, ministarkom vanjskih poslova Grenlanda, otići u Vašington, ali da još ne zna kada će se to dogoditi.
Riječ je o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i znatno blažoj retorici u odnosu na nastupe danske premijerke Mette Frederiksen prethodnih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije prisustvovala sastanku u Kopenhagenu.
Rasmusen je naglasio da „SAD ne može jednostavno dobiti Grenland“, ali je odmah dodao da se slaže sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa da na Arktiku postoje određeni bezbjednosno-politički izazovi.
<h2>Saradnja može, predaja suvereniteta ne može</h2>
Izrazio je spremnost za saradnju i širenje američkog prisustva na Grenlandu, ali ne i za ustupanje suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Ni prodaja Grenlanda, o kojoj se u posljednja 24 sata počelo govoriti u Vašingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.
Sastanak u Kopenhagenu nije naišao na dobar odjek na Grenlandu. Pipaluk Linge, predsjednica Odbora za vanjsku i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari su odmah odgovorili da je problem bio u tome što su, zbog osjetljivosti teme, svi učesnici morali fizički biti prisutni u Kopenhagenu.
- Dakle, oni održavaju sastanak o nama – istorijski sastanak o nama – bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji među grenlandskim stanovništvom već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, jer nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda- rekla je Linge za danski javni servis DR.
Dok ankete na ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nikakvih iluzija o tome šta bi se dogodilo s Grenlandom ukoliko Tramp ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.
<h2>„Američka ratna mašinerija je jednostavno prejaka“</h2>
„Ako SAD odluči da napadne Grenland, što je za sada teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći“, rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri Danskoj odbrambenoj akademiji.
Prema propisima, danska vojska bi morala da reaguje u slučaju napada bez čekanja naređenja iz Kopenhagena, ali Jakobsen smatra da bi svaka borba bila „potpuno besmislena“: „Grenland je veoma daleko, tamo je izuzetno hladno i uslovi za borbu su užasni. Američka ratna mašinerija je jednostavno prevelika i presnažna da bi se tu išta moglo učiniti.“
Na pitanje DR-a da li se onda podrška evropskih saveznika svodi samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: „Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, to će biti ‘game over’. A Grenlanđani će morati da se pomire s tim da imaju novog gazdu.“
<h2>„SAD neće vojno zauzeti Grenland“</h2>
S tim se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand na Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji takođe ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to ipak dogodilo, ne vidi nikakvu šansu za danski uspjeh.
- Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Tramp priznaje kada se ruga sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno- rekao je Šmit za DR.

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) unaprijedila je sistem rada i kontrolni mehanizam, posebno u protekloj godini, te kvalitetno i kontinuirano ispunjava obaveze iz regulatorne i nadzorne uloge, ocijenio je njen direktor, Ivan Šćekić.
- ACV doprinosi da Crna Gora bilježi zavidne rezultate u efikasnoj primjeni najviših standarda u vazduhoplovstvu i preporučenih praksi Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO), kao i regulatornih zahtjeva Evropske unije (EU), što je od posebnog značaja za građane, državu i njen evropski put- rekao je Šćekić agenciji Mina-business.
&nbsp;Govoreći o brojnim realizovanim i planiranim aktivnostima, koje vode unapređenju sistema sigurnosti i bezbjednosti u vazdušnom saobraćaju, Šćekić je naglasio i ovogodišnji prioritet sertifikacije aerodroma.
&nbsp;On je saopštio da, iako je u periodu od gotovo dvije godine mnogo odrađeno, predstoji dosta posla, a između ostalog i sertifikacija međunarodnih aerodroma u Crnoj Gori.
&nbsp;- Radićemo na zaokruživanju tog procesa sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore, koji podrazumijeva sertifikaciju Aerodroma Tivat, kao i resertifikaciju Aerodroma Podgorica u skladu sa zahtjevima EU. Taj posao je prioritet nad prioritetima i neophodno je da se proces kvalitetno i efikasno završi do kraja godine- poručio je Šćekić.
&nbsp;On je naveo da se, uz podršku Savjeta Agencije i posvećenost zaposlenih, realizuje obećano - osnažen je kontrolni mehanizam, odnosno značajno su intenzivirani nadzori i inspekcije, unaprijeđen je sistem upravljanja, poboljšana dinamika donošenja regulatornih i internih akata te usklađivanja sa evropskim i međunarodnim propisima i standardima.
&nbsp;Šćekić je kazao da se temeljno radilo, u okviru nadležnosti ACV, na nivou stručne podrške za izradu novog Zakona o vazdušnom saobraćaju, koji je u završnim procedurama za usvajanje, a očekuje se značajan napredak u toj oblasti.
&nbsp;- Takođe, Crnoj Gori vraćamo vazduhoplovni kadar. Osnažili smo stručne službe gdje su inženjeri sa iskustvom u vazduholovstvu za nadzor nad radom vazduhoplovne industrije, kao i pravni tim. Prilikom kontrole u februaru prošle godine, iz ekspertskog tima Agencije EU za sigurnost vazduhoplovstva (EASA) pozitivnim su ocijenili to što smo ojačali kadar sa iskustvom u vazduhoplovstvu, spremnost menadžmenta za dalje unapređenje sistema i saradnju sa ostalim vazduhoplovnim vlastima- rekao je Šćekić.
&nbsp;On je naglasio da su, pored apsolutne primjene propisa, najvažnije investicije za razvoj vazduhoplovstva.&nbsp;
Šćekić je istakao da ACV, u okviru nadležnosti, donira značajna sredstva za razvoj sistema traganja i spašavanja.&nbsp;
On je podsjetio da je Agencija sprovela sve potrebne provjere i nadzor nad avionom čije je uvođenje u crnogorsku flotu odobreno prije pola godine, čime je obezbijeđen najviši nivo sigurnosti.
Među najznačajnijim aktivnostima ACV, bila je i prošlogodišnja uspješno okončana kontrola EASA.
&nbsp;Šćekić je kazao da je napredak Crne Gore u oblasti vazduhoplovstva prepoznat u izvještaju Evropske komisije, potkrijepljen upravo i rezultatima EASA provjere, koja je potvrdila dobar nivo primjene evropskih zahtjeva iz oblasti sigurnosti u domenu licenciranja posade vazduhoplova.
&nbsp;On je podsjetio da se Agencija ne finansira iz državnog budžeta i da ta institucija međunarodnog ugleda ima važnu ulogu u regulisanju i nadzoru civilnog vazduhoplovstva.
&nbsp;- U saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, Vladom i vazduhoplovnom industrijom, kontunuirano se radi na očuvanju i unapređenju uslova za sigurno, bezbjedno i efikasno funkcionisanje vazdušnog saobraćaja- rekao je Šćekić.
&nbsp;On je dodao da ohrabruje stav crnogorskih partnera u avijaciji, podsjećajući na ocjenu ambasadorke Francuske u Crnoj Gori da je važna organizaciona i finansijska nezavisnost Agencije, jer je kapacitet da privuče i zadrži kompetentni kadar sa iskustvom u vazduhoplovstvu krucijalan za pouzdan i efektivan rad ACV.&nbsp;
&nbsp;- To upravo, kako je ukazano od naših francuskih partnera, da bi se održali standardi EU i garantovala sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja Crne Gore- zaključio je Šćekić.

Šćekić: Ojačan kontrolni mehanizam ACV

Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Tag: izmjene-zakona-o-drzavljanstvu