- Danas stigla i potvrda UN-a da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima. Navedeno je sve ono što sam većini govorio kad je u pitanju antidemokratičnost predloženih normi i njihova nesaglasnost sa normativnim okvirom i standardima- poručio je poslanik SD Boris Mugoša u objavi na mreži X.
Ova izjava dolazi nakon što su iz UN danas pisali predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, izrazivši zabrinutost povodom izmjena Zakona o javnom okupljanju.
- Pozivam poslanike većine da ne glasaju za ove izmjene. Osim toga, neprihvatljivo je i neprimjereno da Vlada mjesec dana svjesno izbjegava da da mišljenje na predložene izmjene koje su potpisali poslanici većine, iako zna koliko je ovaj zakon važan za poglavlja 23 i 24- poručio je Mugoša u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: UN potvrdile da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima, Vlada izbjegava da se izjasni

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Duško Mihailović

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore izrazio je ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
&nbsp;Iz ovog udruženja ukazali su na to da je, s obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na &nbsp;ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, u ovom slučaju bilo neophodno organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zainteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda.&nbsp;
&nbsp;- Posebno ističemo da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije- ističu iz Udruženja pravnika.
&nbsp;&nbsp;Istovremeno, ukazali su na to, &nbsp;da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija“ narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
&nbsp;- Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore podržava ranije iznijete stavove stručne javnosti i nevladinog sektora iskazane u odnosu na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a prije svega Akcije za ljudska prava, Cetntra za ženska prava i Instituta alternativa- zaključuje se u saopštenju UO Udruženja pravnika.

UO Udruženja pravnika: Ako se težilo ''evropskoj praksi'', trebalo je pribaviti mišljenje EK, pravo na slobodu okupljanja garantovano Ustavom

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće danas o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
 
Sjedinica Skupštine na čijem dnevnom redu su izmjene tog zakona zakazana je za 12 sati. 
 
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predložila je grupa poslanika vladajuće većine. 
 
U predlogu izmjena Zakona navodi se da je njihovo donošenje uslovljeno potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi. 
 
- Dopunom člana 6 precizira se zabrana održavanja javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i graničnim prelazima, u slučajevima kada takva okupljanja remete saobraćaj ili ograničavaju slobodu kretanja- piše u predlogu izmjena zakona. 
 
Time se, kako se dodaje, jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjedno i nesmetano kretanje. 
 
Grupa poslanika vladajuće većine u obrazloženju je navela da izmjena ima za cilj preciznije definisanje pojma organizatora javnog okupljanja, čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i omogućava jasnije utvrđivanje odgovornosti u slučaju kršenja zakona. 
 
- Najobimnije izmjene vrše se u članu 33, gdje se pooštrava kazneni okvir za pravna i fizička lica, a posebno se reguliše odgovornost za organizovanje okupljanja koja ugrožavaju saobraćajnu i javnu bezbjednost- piše u predlogu. 
 
Kako se navodi, na taj način zakonodavac nastoji da spriječi zloupotrebe prava na javno okupljanje, koje u praksi mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život gradana. 
 
- Takođe, izmjenom člana 34 pojačava se odgovornost vođe okupljanja kroz povećanje novčanih kazni i uvođenje dodatne obaveze da se obezbijedi nesmetan saobraćaj i sloboda kretanja- piše u obrazloženju. 
 
Navodi se da se time jasno postavljaju granice lične i kolektivne odgovornosti u vršenju prava na okupljanje, uz očuvanje javnog interesa. 
 
- Predložene izmjene imaju za cilj uspostavljanje bolje ravnoteže između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema- navela je grupa poslanika u obrazloženju predloga. 
 
Prema njihovim riječima, izmjene su usklađene s potrebama savremenog društva, izazovima u praksi i obavezama države u oblasti javne bezbjednosti i zaštite prava svih građana. 
 
Iz nevladinog sektora ocijenili su da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i zaobilaženje demokratskih procedura. 
 
Oni smatraju da je zabrinjavajuće što je taj zakonski predlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.

U Skupštini danas rasprava o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa izrazile su snažno protivljenje Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je 23. juna 2025. godine Skupštini Crne Gore podnijela grupa poslanika iz vladajuće većine.
U zajedničkom saopštenju, organizacije upozoravaju da bi usvajanje predloženih izmjena značilo uvođenje apsolutne zabrane mirnih okupljanja na lokacijama koje mogu privremeno ograničiti saobraćaj, kao i propisivanje visokih novčanih kazni za fizička i pravna lica – što predstavlja nesrazmjerno ograničenje prava na mirno okupljanje, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da je predlog zakona Skupštini podnijet bez prethodne javne rasprave, bez analize usklađenosti sa pravnim standardima EU, te bez uvida u međunarodne obaveze koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem ključnih ugovora o ljudskim pravima.
- Pokušaj donošenja zakona kojim bi se apsolutno zabranila okupljanja na saobraćajnicama predstavlja ozbiljan korak unazad za demokratiju i evropski put Crne Gore - poručuju potpisnici saopštenja.
Nevladine organizacije podsjećaju da je Crna Gora, kroz mjerila za zatvaranje poglavlja 23, obavezna da obezbijedi puno poštovanje prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zbog toga su, kako navode, uputili dopis Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, apelujući da se predlog zakona uputi na mišljenje nadležnim ministarstvima – pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, te evropskih poslova – kao i da se otvori široka i inkluzivna javna rasprava, uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući predstavnike Savjeta Evrope, EU i OEBS-a.
- Svjesni smo izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, naročito u turističkoj sezoni, ali rješenje nije u zabranama, već u razvoju demokratskih mehanizama koji štite prava svih građana – i na slobodu kretanja i na slobodu izražavanja - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.
Potpisnici:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava
Stevo Muk, predsjednik upravnog odbora NVO Institut alternativa

NVO upozoravaju: Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima prijetnja ljudskim pravima i demokratskim standardima

U Budilniku na Televiiji E bavimo se Međunarodnim danom podrške žrtvama nasilja i provjeravamo gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama.
Analiziramo šta donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje su predložili poslanici vladajuće većine.
Saznajte što je kuga malih preživara i da li prijeti Crnoj Gori.
U Budilniku i o pripremama za premijeru kratkog igranog filma ,,Lavež" koji će biti prikazan u Bugarskoj.

Budilnik na TV E: Gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama, što donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, kuga malih preživara

Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.
Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.
Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako režim trenira strogoću

Centar za građanska prava, koji stoji uz porodice žrtava masakra na Cetinju, izražava najoštrije protivljenje najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima kojima bi se trajno zabranila okupljanja na saobraćajnicama.
- Da podśetimo da Ustav u članu 52 kaže da se jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom... I jasno se kaže u kojim slučajevima se može ograničiti , ali ne zabraniti. Ovo nije pitanje saobraćaja - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je, ističu, pitanje osnovnih prava, dostojanstva, i pokušaja da se ućutkaju oni koji trpe i koji se još uvijek usuđuju da traže odgovornost.
- Na Cetinju se svakog dana održavaju mirni protesti - blokade kojima porodice traže istinu i pravdu i odgovornost institucija. Ne traže privilegije, ne prijete nasiljem - traže ono što im je dužnost države da pruži - naveli su u Centru za građanska prava.
Predložena izmjena zakona, smatraju oni, nije u skladu s Ustavom Crne Gore, niti sa međunarodnim standardima koji garantuju slobodu mirnog okupljanja.
- Sama činjenica da pri izradi ovog zakona nije vršeno usklađivanje sa direktivama Evropske unije kazuje o namjeri vlasti da se država ne bori protiv problema na demokratski način, nego protiv građana koji na te probleme ukazuju. Nema analize. Nema dijaloga. Samo najava - zabrani, skloni, ućutkaj. Ko to ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost? Ko ima obraza da tragediju pretvori u prekršaj? I ko to misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“? - pitaju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stoga zahtjijevaju hitno povlačenje prijedloga o trajnoj zabrani okupljanja na saobraćajnicama, pokretanje javne, nezavisne analize dosadašnje primjene Zakona, uključivanje organizacija civilnog društva i građana u svaki dalji korak izmjena, poštovanje Ustava i ljudskih prava - bez izuzetka.
- Građani koji protestuju mirno i dostojanstveno, nijesu prijetnja društvu. Prijetnja su oni koji su institucije pretvorili u mrtva slova, a zakone u alate za ucjenu i silu. Ako ovo prođe, nijedna ulica više neće biti naša. A zna se - kad građani izgube pravo na protest, vlast nije demokratska , već otvorena diktatura i represija, što će neminovno dovesti do revolta i legitimnog otpora ovom kršenju Ustava, ljudskih prava i sloboda - ukazali su u Centru za građanska prava.

CGP: Ko ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost i misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“?

Cetinjani, koji mjesecima blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu pozivajući nadležne na odgovornost zbog dva masovna ubistva u njihovom gradu u kojem je stradalo 23 ljudi, reagovali su na najavu da se spremaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima cijeneći da je to upućeno direktno protiv njih.
- Dragi predlagači, &nbsp;prije svega usudili ste se poistovjetiti karakter blokada puteva, pa nas koji tražimo pravdu za 23 pobijenih i desetoro ranjenih, poistovjećujute sa blokadama puteva zbog prolaska mještana kroz tunel, licni dohodaka, ugroženih životinjskih vrsta koje prave probleme mještanima i njihovim blokadama i slično. Moramo priznati da nije isti ni motiv, ni karakter, ni težina blokada, ne želeći da omalovažimo ni jedan protest kao ni ljude na njima. Naravno ne iz razloga usluge prema građanima u koloni, već iz razloga što vas svakodnevno podsjećamo na opasnost od odgovornosti - naveli su oni.
U ovom slučaju odgovornost za 23 ljudska života i desetoro ranjenih je, podvlače oni, ogromna.
Predlagačima i samim poslanicima poručuju da ukoliko žele stvoriti uslove za ugodno putovanje Crnom Gorom, da se prije svega pobrinu za putnu infrastrukturu i slične stvari koje se mogu mjeriti predloženim eurima.
- Sigurni smo da osim što pojedini bježe od odgovornosti za poginule Cetinjane, ovim predlogom zakona ujedno ih omalovažavate, stavljajući cijenu na njihove glave. &nbsp;Parlamentu Crne Gore poručujemo, da nas nećete pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni, već izvedite pravdu pred licem Crne Gore - podvukli su oni.
Poslanicima su poručili da glasaju u skladu sa časću i obrazom.
- Koji ste založili u vašim predizbornim kampanjama, a mi se još jednom izvinjavamo svim zaustavljenim vozačima i njihovim saputnicima, uvjereni da znaju da problem nije u nama, već u sistemu odgovornosti koji očigledno ne funkcioniše - zaključili su Cetinjani.

Cetinjani: Nećete nas pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Jakić: Mještani Komarnice odsječeni, ovo je pitanje bezbjednosti ljudi i normalnog funkcionisanja

Saveznici Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjerama koja bi mogla otvoriti put raspoređivanju međunarodnih snaga nakon eventualnog prekida vatre s Rusijom, potvrđeno je na samitu tzv. Koalicije voljnih, kojem prisustvuju predstavnici više od 30 država.
Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjerama koja predviđa mogućnost raspoređivanja britanskih, francuskih i drugih evropskih snaga na teritoriji Ukrajine nakon prekida vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je, kako je rekao, „suštinsku“ deklaraciju, naglasivši da ona predstavlja konkretan korak ka sigurnosnim garancijama za njegovu zemlju.
- Važno je da danas koalicija ima suštinske dokumente. Ovo nisu samo riječi. Postoji konkretan sadržaj: zajednička deklaracija svih zemalja koalicije i trilateralna deklaracija Francuske, Velike Britanije i Ukrajine -poručio je Zelenski.
Dodao je da su tri zemlje detaljno radile na pitanjima raspoređivanja snaga, broju vojnika, vrstama naoružanja i komponentama oružanih snaga koje bi mogle djelovati efikasno. Prema njegovim riječima, među članicama Koalicije voljnih već postoji razumijevanje „koja je država spremna na šta“.
Zelenski je naveo i da su vođeni sadržajni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o mehanizmima nadzora eventualnog primirja kako bi se spriječila njegova kršenja.
- Sjedinjene Američke Države su spremne raditi na tome. Jedan od najkritičnijih elemenata je odvraćanje – alati koji će spriječiti novu rusku agresiju. Sve to vidimo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Njemačka ne isključuje učešće u multinacionalnim snagama koje bi nadzirale prekid vatre, pri čemu bi njemački vojnici bili raspoređeni na teritoriji susjednih NATO država.
- Njemačka će nastaviti doprinositi politički, finansijski i vojno. To bi, na primjer, moglo uključivati raspoređivanje snaga na susjednoj NATO teritoriji nakon prekida vatre - kazao je Merc, dodajući da će o prirodi i obimu njemačkog doprinosa odlučivati vlada i parlament.
Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da su saveznici postigli saglasnost o „robusnim“ sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon prestanka borbi. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države imale bi vodeću ulogu u mehanizmu nadzora primirja.
- Zajedno gradimo robusnu sigurnosnu arhitekturu za Ukrajinu - poručio je Makron, nazivajući samit u Parizu „istorijskim danom za Ukrajinu i Evropu“.

Tag: izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima