- Danas stigla i potvrda UN-a da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima. Navedeno je sve ono što sam većini govorio kad je u pitanju antidemokratičnost predloženih normi i njihova nesaglasnost sa normativnim okvirom i standardima- poručio je poslanik SD Boris Mugoša u objavi na mreži X.
Ova izjava dolazi nakon što su iz UN danas pisali predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, izrazivši zabrinutost povodom izmjena Zakona o javnom okupljanju.
- Pozivam poslanike većine da ne glasaju za ove izmjene. Osim toga, neprihvatljivo je i neprimjereno da Vlada mjesec dana svjesno izbjegava da da mišljenje na predložene izmjene koje su potpisali poslanici većine, iako zna koliko je ovaj zakon važan za poglavlja 23 i 24- poručio je Mugoša u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: UN potvrdile da ne treba usvajati izmjene Zakona o javnim okupljanjima, Vlada izbjegava da se izjasni

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Duško Mihailović

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore izrazio je ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
&nbsp;Iz ovog udruženja ukazali su na to da je, s obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na &nbsp;ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, u ovom slučaju bilo neophodno organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zainteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda.&nbsp;
&nbsp;- Posebno ističemo da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije- ističu iz Udruženja pravnika.
&nbsp;&nbsp;Istovremeno, ukazali su na to, &nbsp;da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija“ narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
&nbsp;- Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore podržava ranije iznijete stavove stručne javnosti i nevladinog sektora iskazane u odnosu na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a prije svega Akcije za ljudska prava, Cetntra za ženska prava i Instituta alternativa- zaključuje se u saopštenju UO Udruženja pravnika.

UO Udruženja pravnika: Ako se težilo ''evropskoj praksi'', trebalo je pribaviti mišljenje EK, pravo na slobodu okupljanja garantovano Ustavom

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće danas o Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
 
Sjedinica Skupštine na čijem dnevnom redu su izmjene tog zakona zakazana je za 12 sati. 
 
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predložila je grupa poslanika vladajuće većine. 
 
U predlogu izmjena Zakona navodi se da je njihovo donošenje uslovljeno potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi. 
 
- Dopunom člana 6 precizira se zabrana održavanja javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i graničnim prelazima, u slučajevima kada takva okupljanja remete saobraćaj ili ograničavaju slobodu kretanja- piše u predlogu izmjena zakona. 
 
Time se, kako se dodaje, jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjedno i nesmetano kretanje. 
 
Grupa poslanika vladajuće većine u obrazloženju je navela da izmjena ima za cilj preciznije definisanje pojma organizatora javnog okupljanja, čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i omogućava jasnije utvrđivanje odgovornosti u slučaju kršenja zakona. 
 
- Najobimnije izmjene vrše se u članu 33, gdje se pooštrava kazneni okvir za pravna i fizička lica, a posebno se reguliše odgovornost za organizovanje okupljanja koja ugrožavaju saobraćajnu i javnu bezbjednost- piše u predlogu. 
 
Kako se navodi, na taj način zakonodavac nastoji da spriječi zloupotrebe prava na javno okupljanje, koje u praksi mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život gradana. 
 
- Takođe, izmjenom člana 34 pojačava se odgovornost vođe okupljanja kroz povećanje novčanih kazni i uvođenje dodatne obaveze da se obezbijedi nesmetan saobraćaj i sloboda kretanja- piše u obrazloženju. 
 
Navodi se da se time jasno postavljaju granice lične i kolektivne odgovornosti u vršenju prava na okupljanje, uz očuvanje javnog interesa. 
 
- Predložene izmjene imaju za cilj uspostavljanje bolje ravnoteže između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema- navela je grupa poslanika u obrazloženju predloga. 
 
Prema njihovim riječima, izmjene su usklađene s potrebama savremenog društva, izazovima u praksi i obavezama države u oblasti javne bezbjednosti i zaštite prava svih građana. 
 
Iz nevladinog sektora ocijenili su da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i zaobilaženje demokratskih procedura. 
 
Oni smatraju da je zabrinjavajuće što je taj zakonski predlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.

U Skupštini danas rasprava o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa izrazile su snažno protivljenje Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je 23. juna 2025. godine Skupštini Crne Gore podnijela grupa poslanika iz vladajuće većine.
U zajedničkom saopštenju, organizacije upozoravaju da bi usvajanje predloženih izmjena značilo uvođenje apsolutne zabrane mirnih okupljanja na lokacijama koje mogu privremeno ograničiti saobraćaj, kao i propisivanje visokih novčanih kazni za fizička i pravna lica – što predstavlja nesrazmjerno ograničenje prava na mirno okupljanje, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da je predlog zakona Skupštini podnijet bez prethodne javne rasprave, bez analize usklađenosti sa pravnim standardima EU, te bez uvida u međunarodne obaveze koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem ključnih ugovora o ljudskim pravima.
- Pokušaj donošenja zakona kojim bi se apsolutno zabranila okupljanja na saobraćajnicama predstavlja ozbiljan korak unazad za demokratiju i evropski put Crne Gore - poručuju potpisnici saopštenja.
Nevladine organizacije podsjećaju da je Crna Gora, kroz mjerila za zatvaranje poglavlja 23, obavezna da obezbijedi puno poštovanje prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zbog toga su, kako navode, uputili dopis Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, apelujući da se predlog zakona uputi na mišljenje nadležnim ministarstvima – pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, te evropskih poslova – kao i da se otvori široka i inkluzivna javna rasprava, uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući predstavnike Savjeta Evrope, EU i OEBS-a.
- Svjesni smo izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, naročito u turističkoj sezoni, ali rješenje nije u zabranama, već u razvoju demokratskih mehanizama koji štite prava svih građana – i na slobodu kretanja i na slobodu izražavanja - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.
Potpisnici:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava
Stevo Muk, predsjednik upravnog odbora NVO Institut alternativa

NVO upozoravaju: Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima prijetnja ljudskim pravima i demokratskim standardima

U Budilniku na Televiiji E bavimo se Međunarodnim danom podrške žrtvama nasilja i provjeravamo gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama.
Analiziramo šta donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje su predložili poslanici vladajuće većine.
Saznajte što je kuga malih preživara i da li prijeti Crnoj Gori.
U Budilniku i o pripremama za premijeru kratkog igranog filma ,,Lavež" koji će biti prikazan u Bugarskoj.

Budilnik na TV E: Gdje je Crna Gora u borbi protiv nasilja i podršci žrtvama, što donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima, kuga malih preživara

Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.
Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.
Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako režim trenira strogoću

Centar za građanska prava, koji stoji uz porodice žrtava masakra na Cetinju, izražava najoštrije protivljenje najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima kojima bi se trajno zabranila okupljanja na saobraćajnicama.
- Da podśetimo da Ustav u članu 52 kaže da se jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom... I jasno se kaže u kojim slučajevima se može ograničiti , ali ne zabraniti. Ovo nije pitanje saobraćaja - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je, ističu, pitanje osnovnih prava, dostojanstva, i pokušaja da se ućutkaju oni koji trpe i koji se još uvijek usuđuju da traže odgovornost.
- Na Cetinju se svakog dana održavaju mirni protesti - blokade kojima porodice traže istinu i pravdu i odgovornost institucija. Ne traže privilegije, ne prijete nasiljem - traže ono što im je dužnost države da pruži - naveli su u Centru za građanska prava.
Predložena izmjena zakona, smatraju oni, nije u skladu s Ustavom Crne Gore, niti sa međunarodnim standardima koji garantuju slobodu mirnog okupljanja.
- Sama činjenica da pri izradi ovog zakona nije vršeno usklađivanje sa direktivama Evropske unije kazuje o namjeri vlasti da se država ne bori protiv problema na demokratski način, nego protiv građana koji na te probleme ukazuju. Nema analize. Nema dijaloga. Samo najava - zabrani, skloni, ućutkaj. Ko to ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost? Ko ima obraza da tragediju pretvori u prekršaj? I ko to misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“? - pitaju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stoga zahtjijevaju hitno povlačenje prijedloga o trajnoj zabrani okupljanja na saobraćajnicama, pokretanje javne, nezavisne analize dosadašnje primjene Zakona, uključivanje organizacija civilnog društva i građana u svaki dalji korak izmjena, poštovanje Ustava i ljudskih prava - bez izuzetka.
- Građani koji protestuju mirno i dostojanstveno, nijesu prijetnja društvu. Prijetnja su oni koji su institucije pretvorili u mrtva slova, a zakone u alate za ucjenu i silu. Ako ovo prođe, nijedna ulica više neće biti naša. A zna se - kad građani izgube pravo na protest, vlast nije demokratska , već otvorena diktatura i represija, što će neminovno dovesti do revolta i legitimnog otpora ovom kršenju Ustava, ljudskih prava i sloboda - ukazali su u Centru za građanska prava.

CGP: Ko ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost i misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“?

Cetinjani, koji mjesecima blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu pozivajući nadležne na odgovornost zbog dva masovna ubistva u njihovom gradu u kojem je stradalo 23 ljudi, reagovali su na najavu da se spremaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima cijeneći da je to upućeno direktno protiv njih.
- Dragi predlagači, &nbsp;prije svega usudili ste se poistovjetiti karakter blokada puteva, pa nas koji tražimo pravdu za 23 pobijenih i desetoro ranjenih, poistovjećujute sa blokadama puteva zbog prolaska mještana kroz tunel, licni dohodaka, ugroženih životinjskih vrsta koje prave probleme mještanima i njihovim blokadama i slično. Moramo priznati da nije isti ni motiv, ni karakter, ni težina blokada, ne želeći da omalovažimo ni jedan protest kao ni ljude na njima. Naravno ne iz razloga usluge prema građanima u koloni, već iz razloga što vas svakodnevno podsjećamo na opasnost od odgovornosti - naveli su oni.
U ovom slučaju odgovornost za 23 ljudska života i desetoro ranjenih je, podvlače oni, ogromna.
Predlagačima i samim poslanicima poručuju da ukoliko žele stvoriti uslove za ugodno putovanje Crnom Gorom, da se prije svega pobrinu za putnu infrastrukturu i slične stvari koje se mogu mjeriti predloženim eurima.
- Sigurni smo da osim što pojedini bježe od odgovornosti za poginule Cetinjane, ovim predlogom zakona ujedno ih omalovažavate, stavljajući cijenu na njihove glave. &nbsp;Parlamentu Crne Gore poručujemo, da nas nećete pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni, već izvedite pravdu pred licem Crne Gore - podvukli su oni.
Poslanicima su poručili da glasaju u skladu sa časću i obrazom.
- Koji ste založili u vašim predizbornim kampanjama, a mi se još jednom izvinjavamo svim zaustavljenim vozačima i njihovim saputnicima, uvjereni da znaju da problem nije u nama, već u sistemu odgovornosti koji očigledno ne funkcioniše - zaključili su Cetinjani.

Cetinjani: Nećete nas pošenuti sa Kruševog ždrijela visinom kazni

Na Međunarodni dan dostojanstvenog rada govorimo o pravima radnika i dostojanstvenom životu zaposlenih.&nbsp;
 
Da li će održavanje ulaza poskupiti i kako građani komentarišu najavu poskupljenja?&nbsp;
 
Zašto ne bi trebalo praviti kompromise sa samim sobom?
 
Govorimo o snusu i električnim cigaretama koji su sve popularniji među mladima.&nbsp;
 
Sa članovima KVP Kapetan razgovaramo o posljednjoj realizovanoj ekspediciji, usponu na Veliki Atlas.&nbsp;
 
U Ulcinju predstavljen „Dolcinium“, prvi ekološki parfemski brend u istoriji cg „Južni sjever“.
 
Emitujemo dio intervjua sa Suadom Šehovićem koji možete gledati večeras u E glamu. 
 
E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima u terminu od 16h do 18h.

U ''E uživo'' o pravima radnika, poskupljenjima, alpinizmu i prvom crnogorskom ekološkom parfemskom brendu

Ljekarska komora Crne Gore izražava najoštriji protest zbog napada na ljekare Opšte bolnice Kotor i apeluje na nadležne da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada - bezbjednost.
To je saopštila predsjednica dr Žanka Cerović.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar-hirurg fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima - jasna je Cerović.
Ona je ukazala da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv - poručila je Cerović.
U Ljekarskoj komori Crne Gore ponavljaju, kako je naglasila, da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijevaju od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje - zaključila je Cerović.

Cerović: Nadležni da hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedila bezbjednost

Povodom napada na ljekare Opšte bolnice Kotor, Ljekarska komora Crne Gore izrazila je najoštriji protest i apelovala na nadležne organe a da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada – bezbjednost.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar – hirurg – fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima- poručila je predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović.
Cerović je naglasila da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.&nbsp;
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv- istakla je.
Ljekarska komora Crne Gore ponavlja da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijeva od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.&nbsp;
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje- poručili su iz Ljekarske komore.

Cerović: Događaj u kotorskoj bolnici tužna slika crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem

Čovjek koji je to stavio na papir, laže. I ako on i ako tužilaštvo ne izvede nas pred sud, da dokaže to što je rekao, AntenaM će tužiti tužilaštvo, odnosno sasvim konkretnu osobu, jer to nije kolektivni rad. Ko god bude, znaće se ko je to napisao, tog čovjeka ćemo da tužimo, pa da vidimo na šta će da izađe, poručio je u emisiji "Na kraju dana", Darko Šuković glavni i odgovorni urednik AnteneM.
On je to rekao komentarišući navode koji su se pojavili u medijima da je Aleksandar Mijajlović, koji je sa još četiri osobe uhapšen u petak u akciji SDT-a i SPO-a, navodno uređivao medije.
"Svim svojim bićem garantujem da Mijajlović nikada ni pokušao nije da uređuje AntenuM"
Komentarišući akciju hapšenja i osobe koje su uhapšeme, Šuković kaže da od pet osoba, četiri zna sa televizije, dok Aca Mijajlovića zna i uživo.&nbsp;
"Ako je uspio da uređuje i državu i medije, svaka mu čast. Ono što znam, AntenuM uređivao nije. I da ne ispadne to sad neko hvalisanje.... Čovjek nikada nije ni pokušao. To je ono za šta ja mogu da svim svojim moralnim i materijalnim bićem garantujem", naglašava on.
Prema njegovim riječima, posao medija nije da se obračunavaju po direktivi, zahtjevu ili na neki drugi način isprovociranom neke treće strane.
"Posao medija jeste da prate šta radi vlast i da je &nbsp;kritikuju. I mi to radimo. Problematično je , krši kodeks, krši profesionalne standarde, ako radiš to zato što ti to neko kaže. Ali onaj ko je napisao da je AntenaM te stvari radila zato što je neko to naredio, tražio, kupio - laže. Dakle laže, a tu riječ upotrebljavam zato što je ovo meni mnogo važno. Ovo je pitanje obraza. 31 godinu AntenaM ljubomorno čuva svoju nezavisnost. 31 godinu Radio AntenaM nije imao nijedan demant. I sad se nađe neko iz Tužilaštva da na osnovu ne znam čega, pljune na to što mi radimo 31 godinu i proglasi nas dijelom nečega što je nezakonito i nemoralno", poručio je Šuković.
Zapravo, dodaje Šuković, ni ne zna da li je nezakonito. Najavljuje i da će tužiti osobu iz tužilaštva koja je "ovo stavila na papir".
"Sve da smo to radili, ja ne znam koje je to krivično djelo. Ja ne znam koji bismo zakon prekršili. Ali nije ni bitno, jer to nije istina. Čovjek koji je to stavio na papir, laže. Tačka. I ako on, i ako tužilaštvo ne izvede nas pred sud, da dokaže to što je rekao, već sam se sa advokatima dogovorio, AntenaM će tužiti tužilaštvo, odnosno sasvim konkretnu osobu, jer to nije kolektivni rad. Ko god bude, znaće se ko je to napisao, tog čovjeka ćemo da tužimo, pa da vidimo na šta će da izađe. Kraj priče", izričit je Šuković.&nbsp;
"Da bi se skrenulo sa slučaja "Tunel", javnosti bačena druga koska"
Šuković je problematizovao i trenutak u kojem je pokrenuta akcija SPO-a i SDT-a, baš u danu kada je izrečena oslobađajuća presuda u slučaju "Tunel". Glavni i odgovorni urednik AnteneM smatra da se to uradilo da se ne bi pisalo o krahu slučaja "Tunel".
"Ono što je nemoguće ne primijetiti je da se ova najveća u istoriji akcija tužilaštva desila na dan kada su donesene prvostepene oslobađajuće presude za sučaj "Tunel". I to je takođe obrazac koji se ponavlja. Svaki put kad nešto propadne, ajde da ga zamijenoimo nečim starijm, ljepšim, u ovom slučaju, većim. I da se ne bi pisalo o krahu slučaja "Tunel" i o svim implikacijama tog slučaja, koje su ekstremno važne, i jesu indikator za mnogo toga jako ozbiljnog i optužujućeg po tadašnji vrh države i raznih službi. Istog momenta je crnogorskoj javnosti, izvinjavam se na ružnoj metafori ali moram upotrijebiti, bačena neka druga koska", ocijenio je Šuković.

Šuković: Ovo je pitanje obraza - ako nas tužilaštvo ne izvede pred sud, tužićemo ih

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima