<p>Ministarstvo pravde će sjutra ili najkasnije u ponedeljak dostaviti zahtjev za izručenje <b>Alije Balijagića</b> koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre <b>Jovana </b>i <b>Milanke Madžgalj</b>, a za kojim je policija tragala 26 - sve dok danas nije uhapšen u Srbiji.</p>
<p>To je saopštio je ministar pravde <b>Bojan Božović</b> na pres konferenciji na kojoj je Vlada predstavila platformu Barometar 26.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je kazao da se nada da će Srbija po toj zamolnici reagovati što prije.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Balijagića Srbija izručiti tek nakon što oni okončaju postpuke protiv njega, Božović je poručio da će dati određene garancije kako bi se postupak vodio pred našim organima.</p>
<p>- Daćemo i određene garancije da ukoliko je riječ o krivičnim djelima koja su manjeg značaja da nam to postupke kako bi se vodio postupak pred našim tijelima. Zna se za što ga terete naši organi - istakao je Božović.</p>
<p>Balijagiću je u Srbiji određeno zadržavanje, a advokat <b>Nebojša Asanović</b> izjavio je da je njegovo izručenje Crnoj Gori moguće tek poslije izdržavanja kazne u Srbiji - pošto se sumnjiči i za ubistvo djevojke prije dosta godina. Ipak, Asanović je dodao da se zbog međudržavnog sporazuma to može dogoditi i ranije.</p>
<p>Alija Balijagić, koji je bio 26 dana je u bjekstvu, osumnjičen je da je 25. oktobra u mestu Sokolac kod Bijelog polja ubio sestru i brata Madžgalj.</p>
<p>- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je jutros tamošnji ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b>.</p>
<p>Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdragan-bojovic-prijavio-policiji-da-je-vidio-balijagica-mislili-smo-da-je-mogao-da-vidi-kuda-smo-otisli-i-dode-da-nas-ubije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.</p>
<p>Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja</p>
<p>Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.</p>
<p>Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.</p>
<p>Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

<p>Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da urgira kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Svetozar Marović bude izručen Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Mandić je na društvenoj mreži X naveo da je rano jutros u telefonskom razgovoru sa Vučićem zahvalio i čestitao pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske i drugih državnih organa Srbije koji su oko tri sata ujutru uhapsili Aliju Balijagića.<br/>
<br/>
Dragaš je, u objavi na mreži X, zamolio Mandića da urgira da Marović bude izručen Crnoj Gori.<br/>
<br/>
- Molim Vas da sljedeći put urgirate kod Vučića da iskoristi svoj uticaj koji ima na vladu Srbije kako bi uhapsili i isporučili Crnoj Gori Marovića. Hvala - naveo je Dragaš.</p>

Portal ETV

Dragaš: Mandić da urgira da Marović bude izručen

<p>Bivši minstar pravde i kandidat za gradonačlenika Podgorice Andrej Milović saopštio je da se pribojava da izručenje kralja kripto valuta <b>Do Kvona</b> ne bude predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji. </p>
<p>- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić je bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome Crne Gore i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima – saopštio je Milović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve se preokrenulo. </p>
<p>- Izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu od slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera. Nadam se da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, jadransko-jonska, LNG i sve ostalo) i uspjeti da „nateraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora – navodi Milović. </p>
<p>U suprotnom, kako tvrdi, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja tog slučaja. </p>
<p>- Dodatno razotkrivanje Spajića leži u odluci Božovića o izručivanju Do Kvona, tj. da li će Do Kvon biti izručen SAD-u ili Južnoj Koreji. Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. S toga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore – zaključuje Milović.</p>

Milović: Spajić da ne trguje sa izručenjem Do Kvona

<p>U narednih nekoliko dana ministar pravde <b>Bojan Božović</b> odlučiće gdje će biti izručen kralj kriptovaluta iz Južne Koreje <b>Do Kvon.</b> To je rekao gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.</p>
<p>Do Kvon uhapšen je u martu u Podgorici, a najnovija odluka Vrhovnog suda je da je na ministru pravde da odluči gdje će biti poslat Do Kvon da li u Južnu Koreju ili u Sjedinjene Američke Države.</p>
<p>- Ovaj proces što upućuje na to da je riječ o jednom složenom postupku i sami sudovi su više puta odlučivali o tome. Više mjeseci, više od pola godine je trajao taj postupak. Odluka će biti Ministarstva pravde, odluka će biti moje malenkosti, tako da ona se očekuje uvijek nekoliko dana. Ja naravno ne želim da prejudiciram, ja sam i više puta, kada sam eto povodom nekih drugih slučajeva izručenja govorio, uvijek isticao da je to redovni posao Ministarstva pravde, a kada je nešto uobičajno, onda ne želim da od toga pravim nikakvu posebnu ekskluzivu. Čim naravno bude takva odluka donijeta, čim bude rješenje donijeto, mi ćemo naravno obavijestiti javnost - saopštio je Božović.</p>
<p>Govoreći o tome što nemamo predsjednika Vrhovnog suda on kaže da će se i stručna i laička javnost saglasiti da je to nedopustivo i da nedopustivo dugo traje. Kazao je da vjeruje da će se to pitanje riješiti u oktobru.</p>
<p>- Kroz poslJednje izmjene i dopune Zakona o sudskom savitu i sudijama, mislim da smo utabali jednu novu stazu za izbor predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Oglas je objavljen, lista kandidata je sačinjena, tako da ja svima njima želim uspjeha i nadam se da ćemo nakon opšte sjednice Vrhovnog suda, a onda i nakon toga sjednice Sudskog savjeta, konačno imati predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Nadam se da će to biti u oktobru, ne vidim apsolutno nijedan razlog zašto bismo odugovlačili - poručuje Božović.</p>
<p>Na pitanje da li su ljudska prava zatvorenika bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića ugrožena, Božović navodi da se prema njemu postupa kao prema svim drugim osobama koje su tamo smještene.</p>
<p>- zbog same činjenice da je riječ o, ipak, bivšem glavnom specijalnom tužiocu, osobi koja je bila i sudija Apelacijonog suda, osobi koja je zbog više različitih faktora, možda i određenog narušenog zdravstvenog stanja, tako da nemam saznanja da se na bilo kakav nehuman način postupa prema gospodinu Katniću i vjerujte mi, kad bih saznao ili imao bilo kakvu sličnu pritužbu istog trena bih u skladu sa zakonom reagovao - naveo je, pored ostalog, Božović.</p>

1084x550

Božović: Odluka o izručenju Do Kvona narednih dana

<p>Bivši ministar pravde i nosilac Podgoričke liste <b>Andrej Milović</b> pozdravio je odluku Vrhovnog suda Crne Gore o ispunjenju uslova za izručenje južnokorejskog državljanina <b>Do Kvona</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvrhovni-sud-ispunjeni-uslovi-za-izrucenje-do-kvona-predmet-dostavljen-bozovicu-na-odlucivanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Milović je istakao da je Vrhovni sud meritorno odlučio i potvrdio njegov stav, koji je, kako kaže, od otpočetka ponavljao - da kada postoje dvije ili više molbi za izručenje koje ispunjavaju zakonske uslove, o tome odlučuje ministar pravde, a ne sud.&nbsp;</p>
<p>- Vremena koja su pred nama, pokazaće da sam za mnoge stvari bio u pravu, pogotovu one koje se odnose na pravnu struku. Istina je kao voda, uvijek pronađe svoj put - poručio je Milović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1837179556689498321&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Vrhovni sud potvrdio moj stav, vrijeme će pokazati da sam za mnoge stvari bio u pravu

<p>Evropski parlament (EP) usvojio je 19. septembra Rezoluciju o političkim zatvorenicima u Bjelorusiji, u kojoj je pozvao Srbiju da se uzdrži od izručenja bjeloruskog aktiviste i novinara Andreja Gnjota.</p>
<p>- Politički zatvorenici u Bjelorusiji moraju biti oslobođeni, režim mora biti pozvan na odgovornost i zaustaviti progon bjeloruskih građana u egzilu - piše u saopštenju EP.</p>
<p>Rezolucija je usvojena sa 549 glasova za, 21 protiv i 37 uzdržanih.</p>
<p>Kako piše u prijedlogu Rezolucije, kao primjer zabrinutosti progona u egzilu navodi se slučaj Andreja Gnjota u Srbiji i "zloupotreba Interpolovih naloga za hapšenje radi izručenja političkih protivnika iz zemalja koje nisu članice EU".</p>
<p>- Evropski parlament poziva Srbiju da se uzdrži od izručenja bjeloruskog novinara Andreja Gnjota i da EU i države članice prate njegov slučaj - piše u tekstu prijedloga Rezolucije.</p>
<p>Gnjot je krajem oktobra 2023. uhapšen na beogradskom aerodromu, po potjernici Interpola koju je za njim raspisala Bjelorusija. Ta potjernica je u međuvremenu ukinuta.</p>
<p>Ovog kritičara bjeloruskog režima u Minsku terete za navodnu utaju poreza.</p>
<p>Od juna ove godine mu je zatvorska kazna zamijenjena kućnim pritvorom. On u Beogradu čeka konačnu odluku Srbije o izručenju.</p>
<p>Gnjot optužbe bjeloruskih vlasti protiv njega naziva "lažnim", navodeći da je u pitanju "sistemski mehanizam gonjenja" političkih protivnika od režima u Minsku.</p>
<p>On je jedan od nekoliko stotina hiljada građana Bjelorusije koji su učestvovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu Lukašenka na predsjedničkim izborima.</p>
<p>Zapadne zemlje ne priznaju rezultate tih izbora, a Evropska unija je uvela sankcije Minsku zbog represije nad učesnicima demonstracija.</p>
<p>U Bjelorusiji je trideset godina na vlasti Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima.</p>
<p>U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika. Među njima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.</p>
<p>Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su 19. septembra bjeloruske vlasti da dostave informacije o situaciji političkih zatvorenika i omoguće im pristup advokatima, članovima porodice i Međunarodnom komitetu Crvenog krsta.</p>
<p>- Bjeloruske vlasti treba odmah i bezuslovno da ih sve oslobode - dodaju poslanici Evropskog parlamenta.</p>
<p>U Rezoluciji se naglašava i zabrinutost poslanika EP zbog 300.000 Bjelorusa koji su bili primorani da napuste Bjelorusiju od 2020. godine i koji se suočavaju sa političkim progonom u inostranstvu.</p>
<p>Poslanici EP pozvali su EU i njene države članice da pojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za represiju u Bjelorusiji i da rade na tome da režim predsjednika Bjelorusije Lukašenka bude odgovoran za svoje zločine.</p>
<p>EP je naložio svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Srbiji, ali i državama članicama EU, organima EU, Evropskom sudu za ljudska prava, Savjetu Evrope, Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i vlastima Bjelorusije.</p>

1250x600

Evropski parlament pozvao Srbiju da ne izruči bjeloruskog aktivistu

<p>Vlada Crne Gore je najavila da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Radio Slobodna Evropa.&nbsp;</p>
<p>Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.</p>
<p>Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su "u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja" i da se odvijaju u "konstruktivnom tonu".</p>
<p>Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.</p>
<p>- Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore - članstva u EU - navode iz MPV-a.</p>
<p>SAD nisu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.</p>
<p>Portparol Stejt departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.</p>
<p>- O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji - kazao je portparol Stejt departmenta.</p>
<p>Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.</p>
<p>Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog sporazuma.</p>
<h2>Promjena "političkog konteksta"</h2>
<p>Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski<b> </b>ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.</p>
<p>- I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj ugovor - ističe Garčević.</p>
<p>Smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.</p>
<p>- Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država - rekao je Garčević.</p>
<p>Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice".</p>
<p>- Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore -zaključuje Garčević.</p>
<blockquote>Rumunija potpisala Sporazum sa SAD, ali ga nije ratifikovala</blockquote>
<blockquote>Rumunija je postala članica Evropske unije 1. januara 2007. godine. Evropski parlament je godinu kasnije tražio od Bukurešta da poništi sporni sporazum sa Vašingtonom.</blockquote>
<blockquote>Međutim, rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova je tada odgovorilo da je bilateralni sporazum sa SAD postignut 2002, ali da nije ratifikovan, odnosno da nije stupio na snagu, zbog čega ne postoji obaveza Bukurešta da ga poništi.</blockquote>
<blockquote>Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.</blockquote>
<blockquote>Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.</blockquote>
<h2>EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu</h2>
<p>- Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma - navodi za RSE Peter Stano.</p>
<p>On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.</p>
<p>U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.</p>
<p>- Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu - piše u izvještaju.</p>
<h3>Šta je sa SOFA sporazumom?</h3>
<p>Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.</p>
<p>SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.</p>
<p>Crna Gora je članica NATO od 2017.</p>
<p>Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.</p>
<p>Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.</p>
<p>Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.</p>

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

<p>Ukrajinski premijer Denis Šmigalj je 10. septembra izrazio nadu u drugi mirovni samit sa mnogo većim brojem zemalja učesnica nego na sličnom skupu u Švajcarskoj prije tri mjeseca, a s ciljem okončanja rata s Rusijom.</p>
<p>Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon rekonstrukcije Vlade prošle sedmice, Šmigalj je rekao novinarima da se nada da bi sljedeći mirovni samit mogao biti organizovan do kraja godine i privući najmanje 150 zemalja.</p>
<p>U okviru nastojanja za prekidom vatre otkako je početkom 2022. počela odbrana od potpune ruske invazije, na zahtjev Kijeva u junu je održan švajcarski samit na koje, je 80 zemalja pozvalo da teritorijalni integritet Ukrajine bude temelj svakog eventualnog mirovnog sporazuma.</p>
<p>Ruski zvaničnici, koje je Kijev optužio da su nespremni i neozbiljni u pogledu mogućih mirovnih pregovora, nisu bili pozvani na taj skup.</p>
<p>Kina, koja je diplomatski podržala Rusiju otkako je njeno partnerstvo sa Moskvom "bez ograničenja" potpisano u sedmicama prije nego što su ruske trupe masovno ušle u Ukrajinu, odbila je prisustvovati.</p>
<p>Prije švajcarskog događaja, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je oštre uslove za prekid vatre koji su uključivali potpunu primopredaju četiri regiona za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala 2022. godine.</p>
<p>Navodi se da ruske invazijske snage kontrolišu oko jedne petine Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim okupirano i aneksirano 2014. godine. U nekoliko navrata su organizovali međunarodno nepriznate izbore u okupiranim dijelovima Ukrajine, uključujući i prošli vikend.</p>
<p>Ukrajina je preuzela kontrolu nad oko 1.200 kvadratnih kilometara ruske teritorije otkako je početkom avgusta pokrenut iznenadni upad u rusku oblast južnog Kurska.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da im "ne treba njihova zemlja", ali da upad omogućava potencijalne pregovaračke pare u obliku zarobljene zemlje i trupa.</p>
<p>Zelenski je više puta odbijao izvještaje o međunarodnom pritisku koji bi mogli podstaknuti Kijev da odustane od nade da će povratiti kontrolu nad cijelom svojom teritorijom u zamjenu za mir.</p>
<p>Ruski mediji 10. septembra citiraju bivšeg ruskog ministra odbrane i sadašnjeg sekretara Vijeća sigurnosti Rusije Sergeja Šojgua koji je rekao da je napad na Kursk trebao odvratiti Moskvu od njenih ciljeva u istočnoj Ukrajini. Ali, rekao je, ruske snage nastavljaju svoju ofanzivu.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u Kijevu, Šmigalj je rekao da je Ukrajina značajno povećala proizvodnju oružja u prethodnoj godini i da se nada da će proizvesti milion dronova - ključnog alata za odupiranje većim ruskim snagama - do kraja godine.</p>
<p>- U prvih osam mjeseci 2024. udvostručili smo našu proizvodnju oružja u odnosu na 2023. Napredujemo. Proizvodnja dronova nastavlja da raste - rekao je on.</p>
<p>Šmigalj je takođe istakao relativni uspjeh ukrajinske privrede u vidu rasta od 3,7 odsto u drugom kvartalu i skromne inflacije. Tvrdio je da se ukrajinski izvoz približava predratnom nivou.</p>
<p>Međutim, Šmigalj je priznao da su razgovori sa posmatračkom misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bili "teški" i da su puni izazova.</p>

Ukrajinski premijer nada se drugom, većem mirovnom samitu

<p>Optužbe američkih zvaničnika za miješanje Moskve u predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američki Državama su besmislene, izjavio je portparol ruskog predsjednika <b>Dmitrij Peskov</b>.<br/>
<br/>
- Ovo nije prvi put da je Rusija optužena za miješanje u američke izbore, naravno, mi se ne miješamo - rekao je Peskov u odgovoru Vašington Postu, prenosi Tanjug.<br/>
<br/>
Komentarišući ograničenja SAD-a za ruske medije ranije ove sedmice, Peskov je rekao da Amerikanci ne vole istinu.<br/>
<br/>
- Naši mediji jednostavno prenose istinu, ali, nažalost, Amerikanci ne vole istinu koja im je neprijatna, a oni odmah preduzimaju represivne mjere - dodao je Peskov.<br/>
<br/>
Ministarstvo finansija SAD-a saopštilo je u srijedu odluku da se na listu sankcija doda ruski televizijski kanal RT i njegova glavna urednica Margarita Simonjan, kao i njenim zamjenicima Antonu Anisimovu i Elizaveti Brodskoj.<br/>
<br/>
Pored njih, na crnoj listi su se našli i urednik informativnog programa RT <b>Andrej Kijaško</b>, šef odjeljenja za projekte digitalnih medija <b>Konstantin Kalašnjikov</b> i niz drugih zaposlenih na TV kanalu.<br/>
<br/>
Visoki zvaničnik američke obavještajne službe izjavio je u petak da je Rusija najaktivniji strani protivnik koji pokušava da utiče na američke predsjedničke izbore koji će biti održani 5. novembra, dok je Kina više fokusirana na kandidate na nižem nivou.</p>

Kremlj odbacuje optužbe o miješanju u američke predsjedničke izbore

<p>Odluka o izručenju turskog državljanina <b>Binalija Čamgoza </b>je blago skandalozna - ocijenio je njegov branilac advokat <b>Marko Radović </b>na konferenciji za medije koja je organizovana povodom ukazivanja na nezakonitosti u tom postupku.</p>
<p>Radović je kazao da su odluku za izručenje dobili u utorak i zato je danas organizovana konferencija za medije.</p>
<p>- Ovo se dešava prvi put u Crnoj Gori. Odluka na koju se pozvao ministar (pravde <b>Bojan</b>) <b>Božović</b> na odluku iz Italije ne može se primijeniti kod nas - rekao je Radović.</p>
<p>Danas su, kako ističe, podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv ministra Božovića.</p>
<p>- Ukoliko se ukaže da su još neke osobe počinile nezakonitosti prijave ću podnijeti i protiv njih - naveo je Radović.</p>
<p>U ovom predmetu su se, prema njegovim riječima, svega nagledali.</p>
<p>- Ali nijesmo vjerovali da se ovakva odluka može donijeti jer ulazi u zonu krivične odgovornosti - ističe Radović.</p>
<p>Ekstradioni postupak protiv Čamgoza se, kako dodaje, završava odlukom ministra.</p>
<p>- Ukoliko su sudovi utvrdili da su ispunjeni uslovi. Božović se pozvao na Zakon o upravnom postupku, vjerovali ili ne. To je pravni skandal, ne radi se o neznanju nego o tome da se Čamgoz pošto poto izruči Turskoj. Da je Čamgoz bio prijetnja za državu, nacionalnu bezbjednost postojala je mogućnost da bude protjeran iz Crne Gore - naglasio je Radović.</p>
<p>U ovom slučaju, kako je rekao, nije moglo tako.</p>
<p>- Da to bude razlog donošenja odluke to nigdje nema. Ne smatram da je Čamgoz bio prijetnja Crnoj Gori. Veća opasnost za Crnu Goru jesu ovakve odluke. Zakon u rukama nekih ljudi je opasna stvar - ocijenio je Radović.</p>
<p>Čamgoz je, kako dodaje, sat nakon donošenja odluke izručen.</p>
<p>- Odbrana je predložila privremenu mjeru, ali on je izručen. Sve što radimo - ne možemo ga vratiti, ali ovakvim odlukama se potkopava pravna sigurnost i krše se zakoni - zaključio je Radović.</p>
<p>Advokat <b>Miloš Vuksanović</b> dodao je da se Čamgoz nalazi u Tuskoj nakon skandalozno odluke Božovića, nakon čega je uslijedila prijava.</p>
<p>- Ne mogu da prihvatim da je ovakvo nezakonito rješenje donijeto. Božović je svojevoljno i sa nekim osobama iz bezbjednosnog sektora donio ovakvu odluku. Radi sprečavanja svih spekulacija, urađen je opasan pravni presedan - smatra Vuksanović.</p>
<p>On će, kako je najavio, podnijeti ostavku u Tužilačkom savjetu.</p>
<p>- Da ne bi bilo kakvih spekulacija da bih mogao uticati na specijalnog tužioca koji zaduži ovu prijavu. Želim da obrišem svaku sumnju i bez ikakvih indirektnih i direktnih uticaja - objasnio je Vuksanović.</p>
<p>Bila mu je čast što je bio član Tužilačkog savjeta.</p>
<p>- Ali ovakva situacija zahtijev principijelnost - ističe Vuksanović.</p>
<p>Čamgoz je, kako je kazao, bio devet mjeseci u kućnom pritvoru.</p>
<p>- On je praktično otet u režiji državnih organa - ocijenio je Vuksanović.</p>
<p>Vjeruje da će SDT uraditi sve što treba.</p>
<p>- Pogotovo što vjerujem u glavnog specijalnog tužioca <b>Vladimira Novovića</b> s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo - rekao je Vuksanović.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje Portala ETV da je Čamgoz ostvario kontakte sa kriminalnim grupama Vuksanović je rekao da smatra da je i to dio predstave.</p>
<p>Na pitanje Vijesti da li je saslušan povodom prijetnji državnom sluzbeniku Radović je odgovorio da je on dao izjavu u svojstvu građanina &nbsp;i negirao to.</p>
<p>- Samo obavještenje je uzeto od njega - rekao je on.</p>
<p>Na pitanje da li je Čamgoz bio u kući škaljarskog klana Radović je odgovorio da ne zna čija je kuća.</p>
<p>Vuksanović se, kako je naveo, u jutarnjim časovima vidio sa njegovom porodicom i saopšteno im je da je u blizini njegove kuće uočen snajper.</p>
<p>- To je bila samo priprema za njegovu "otmicu" - kazao je on.</p>
<p>Na pitanje Portala ETV koliko je proteklo od preinačenja odluke o izručenja do izručenja Vuksanović misli da je po tome odmah postupljeno.</p>

Marija Žižić

Radović: Odluka o izručenju Čamgoza blago skandalozna, podnijeta krivična prijava protiv Božovića

<p>Mi smo formalno od danas članica SEPA. Ne od prvog januara nego od danas - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji na kojoj predstavlja platformu „Barometar 26“.</p>
<p>On je rekao da je to jedan mali, ali veliki korak za Crnu Goru.</p>
<p>- Krajnje je vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo poglavlja sa Evropskom unijom (EU). Svi ljudi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su oni uveli Crnu Goru u EU - poručio je Spajić.</p>
<p>Rekao je da podrazumijevaju zatvaranje 30 poglavlja za dvije godine.</p>
<p>- To je nešto za što nam je potreban svako u Crnoj Gori: svi parlamentarci, NVO, članovi savjeta manjina, religiozni lideri, svi činioci društva koji su nam pomogli da proces popisa dovedemo do kraja ispravno i na pomiriteljski način... Gdje smo pomirili nepomirljive grupacije u Crnoj Gori. Tako bismo voljeli da i ovaj proces bude istog karaktera. Da svi mogu da slave januara 2028. Mislim da sa ovom dinamikom, ako sva poglavlja zatvorimo 2026. - da je ulazak u EU 2028. realna priča - naveo je Spajić.</p>
<p>Ovo je, kaže, tema nadnacionalnog karaktera.</p>
<p>- Ova inicijativa ne guši ničija prava i glas - dodao je on.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević j</b>e rekla da je ovo godina evropskih integracija.</p>
<p>- Prošli smo detaljan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine. Moramo pokazati ozbiljnu komunikaciju, dobru koordinaciju. Razgovarali smo koliko je važna politička volja i podrška kako bi izglasali sve zakone i reforme koje se od nas očekuju - navela je Gorčević.</p>
<p>Ulazak Crne Gore u EU nije, podvlači ona, ulazak partije u EU nego cijelog društva.</p>
<p>Ocijenila je da Crna Gora ovaj trenutak ima sada i da bi trebalo da ga iskoristi.&nbsp;</p>

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

<p><b>Srđan Vukčević</b>, jedan od osumnjičenih za ubistvo <b>Gorice Medojević</b> (39)u Podgorici,<b> </b>upravo je priveden na saslušanje u prostorije Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici.</p>
<p>On je jutros uhapšen, a za drugim osumnjičenim <b>Nebojšom Vujkovićem </b>se i dalje traga.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvukcevic-uhapsen-za-vujkovicem-se-jos-traga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, su sinoć 20 minuta nakon ponoći u ulici Radosava Burića locirali i lišili slobode S.V., jednog od izvršilaca teškog ubistva koje je izvršeno 19. novembra na štetu G.M. u Podgorici - saopšteno je jutros iz Uprave policije.</p>
<p>On će, kako su naglasili, u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.</p>
<p>- Pripadnici Uprave policije preduzimaju intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode drugog lica - N.V. koje se sumnjiči za ovo krivično djelo - dodali su u policiji.</p>
<p>Medojević je prije tri dana, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu. Više državno tužilaštvo (VDT) je formiralo predmet i naložilo obdukciju tijela.</p>
<p>Iz Višeg suda juče je TV E rečeno da su i Vujković i Vukčević osuđivani pred tom sudskom instancom.</p>
<p>- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Podsjećamo, ranije su iz Uprave policije kazali identifikovali dvije osobe za koje sumnja da su preksinoć pola sata nakon ponoći počinili ubistvo 39-godišnje<b> </b>Gorice Medojević,<b> </b>u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.</p>
<p>- Radi se o N. V.<b> </b>(44) i S. V.<b> </b>(50), oba iz Podgorice, za koje postoji sumnja da su izvršioci krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.</p>
<p>Sumnja se, kako su naveli u saopštenju, da su N. V. i S. V. izvršili teško ubistvo na način što su upotrebom vatrenog oružja nanijeli povrede Medojević od kojih je ona preminula.</p>
<p>- Nakon izvršenog krivičnog djela oni su se dali u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Protiv njih je postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorci podnijeta krivična prijava, a policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz policije ističu da su svo troje registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela.</p>
<p>- Osumnjičeni N. V. evidentiran je kao izvršilac krivičnih djela u vezi zloupotrebe narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela sa elementima nasilja i silovanje. S. V. je poznat policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G. M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - precizirali su iz Uprave policije.</p>

Srđan Vukčević priveden na saslušanje u VDT

<p>Baranin Dino Ibrahimović priznao je u podgoričkom Višem sudu da je 27. februara ove godine u Baru ubio sugrađanina Edmonda Mustafu. Tvrdio je i da tog dana nije imao namjeru da ga ubije već samo da ga zaplaši zato što ga je, navodno, Mustafa maltretirao i prijetio da će ga ubiti.</p>
<p>- Noć prije ovog događaja nijesam mogao da spavam. Htio sam samo da ga uplašim da bi prestao da me maltretira. Tog jutra bio sam ispred zgrade, kada sam ga uočio. Prepoznao me je iako sam imao kacigu i rekao mi “pucaj p.. jedna”. Vidio sam da drži nešto u rukama, a od tog momenta do trenutka hapšenja se više ničeg ne sjećam - kazao je optuženi Ibrahimović.</p>
<p>Iznoseći svoju odbranu optuženi je dodao da postoji evidencija o nasilničkom ponašanju Edmomda Mustafe, ali da on lično nije prijavljivao prijetnje jer je vjerovao da sada pokojnog Mustafu neko štiti.</p>
<p>- Moje sumnje su potvđene nakon što sam uhapšen. Jedan policijski &nbsp;sluzbenik me udarao nogama i govorio “Ubio si nam druga" - tvrdio je optuženi.</p>
<p>Dodao je i da je sa sada ubijenim bio u prijateljskim odnosima ali da su se ti odnosi promijenili nakon sto je što je Mustafa izašao iz zatvora.&nbsp;</p>
<p>- Baš smo se dobro družili, ali kada je izašao iz zatvora promijenio se. Od drugova je počeo da pravi neprijatelje - kazao je optuženi.</p>
<p>Kada je optuženi Dino Ibrahimović ušao u kancelariju gdje se suđenje trebalo biti održano, sestra pokojnog Edmonda Mustafe, koja je danas trebala biti saslušana u svojstvu svjedoka, zamolila je sudiju da napusti suđenje.</p>
<p>Njoj je na samom izlasku iz kancelarije pozlilo nakon čega je par sekundi bila bez svijesti, u pomoć djevojci u nesvjesti pritekli su policajci kao i tužiteljka u ovom postupku Irena Burić. Kada je došla svijesti uz pratnju policajca izvedena iz kancelarije, a sudija Ivan Perović njeno saslušanje za sljedeće ročište.</p>
<p>Nastavak suđenja zakazan je za 5. decembar.</p>
<p>Osim zbog ubistva Mustafe, protiv optuženog Ibrahimovića se u podgoričkom Višeg sudu vodi postupak i zbog optužbe da je član kriminalne grupe koja je u februraru 2020 godine ubila Novljanina &nbsp;Šćepana Roganovića.</p>

Optuženi priznao zločin

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: izrucenje

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

Dragaš: Mandić da urgira da Marović bude izručen

Milović: Spajić da ne trguje sa izručenjem Do Kvona

Božović: Odluka o izručenju Do Kvona narednih dana

Milović: Vrhovni sud potvrdio moj stav, vrijeme će pokazati da sam za mnoge stvari bio u pravu

Evropski parlament pozvao Srbiju da ne izruči bjeloruskog aktivistu

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

Ukrajinski premijer nada se drugom, većem mirovnom samitu

Kremlj odbacuje optužbe o miješanju u američke predsjedničke izbore

Radović: Odluka o izručenju Čamgoza blago skandalozna, podnijeta krivična prijava protiv Božovića

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

Srđan Vukčević priveden na saslušanje u VDT

Optuženi priznao zločin

PRATITE TVe UŽIVO