Privremeni predsjednik Ahmad el Šara, koji danas prvi put boravi u posjeti Rusiji, zatražiće od Moskve da izruči svrgnutog lidera Bašara el Asada, rekao je za agenciju Frans pres neimenovani zvaničnik sirijske vlade.
Novi sirijski lider je stigao u Moskvu i trebalo bi da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javila je sirijska novinska agencija SANA.
- Predsjednik Šara će zatražiti od ruskog predsjednika da izruči sve one koji su počinili ratne zločine i nalaze se u Rusiji, prije svega Bašara el Asada- rekao je sirijski zvaničnik koji je zatražio da ostane anoniman.
Podsjećamo, Bašar el Asad je svrgnut u decembru 2024. godine a zatim je pobjegao u Rusiju.
Privremenog sirijskog predsjednika u posjeti Moskvi prate ministar spoljnih poslova i vojni i ekonomski zvaničnici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sirija će tražiti od Moskve izručenje Bašara el Asada

Ustavni sud Crne Gore privremeno je u četvrtak obustavio izručenje kineskog državljanina Vang Šujminga Pekingu, koji je na osnovu međunarodne potjernice uhapšen krajem januara na aerodromu u Tivtu.
Kina ga potražuje zbog sumnje za organizovanje nelegalnih kladionica.
Privremena mjera Ustavnog suda donijeta je na osnovu žalbe njegovog branioca.
- Jer se osnovano postavlja pitanje da li bi izručenje moglo dovesti do njegovog mučenja ili nečovječnog postupanja u toj zemlji - navodi se u obrazloženju najvišeg suda u zemlji.
Prethodnog mjeseca su dva suda - Viši i Apelacioni - utvrdili da su ispunjeni zakonski uslovi za njegovo izručenje.
Ovaj 44-godišnjak je u žalbi Ustavnom sudu naveo da mu u Kini prijeti tortura i iznuđivanje priznanja, te da crnogorski sudovi nisu sproveli ozbiljnu procjenu posljedica izručenja.
Ustavni sud je utvrdio da je on pružio dokaze, kako se ističe, potkrijepljene izvještajima različitih organizacija, na osnovu kojih je upitno jesu li sudovi pravilno ispitali da li bi njegovo izručenje moglo dovesti do mučenja ili nečovječnog postupanja.
- Obustavom izručenja Ustavni sud nije zauzeo konačan stav o osnovanosti njegovih navoda, već je samo privremeno suspendovao izručenje - ističe se u saopštenju.
Naime, u slučaju da je Vang bio izručen a njegova ustavna žalba nakon toga prihvaćena, posljedice po zaštitu njegovih ljudskih prava bi bile nedjelotvorne, smatra sud.
Odluka o izručenju Kini biće donijeta nakon konačne odluke Ustavnog suda Crne Gore o ustavnoj žalbi.
Konačnu odluku o izručenju donijeće ministar pravde Bojan Božović.
<h2>U Crnoj Gori osnovao firmu prije hapšnja</h2>
Crnogorska policija je 28. januara saopštila da je Vang uhapšen na tivatskom aerodromu nakon što je doletio privatnim avionom sa Maldiva, ostrvske zemlje u Indijskom okeanu.
Kod sebe je imao dokumenta ostrvske zemlje Vanuatu.
Mjesec dana uoči hapšenja je u Tivtu osnovao kompaniju Bright Sky Limited, čija je djelatnost kupovina i prodaja nekretnina.
Registrovan je kao njen direktor i jedini vlasnik.
<h2>Osuđen u Singapuru</h2>
Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) je saopštio da je kineski državljanin 2023. osuđen u Singapuru zbog učešća u slučaju pranja novca povezanog sa nelegalnim klađenjem i internet prevarama.
Vlasti su od 10 uhapšenih osoba tada zaplijenile 2,3 milijarde dolara imovine.
- Singapurske vlasti su od njega konfiskovale oko 147 miliona dolara - navodi se u članku OCCRP-a.
Ova međunarodna organizacija je pisala i o njegovim poslovnim vezama sa kineskim državljaninom, optuženim za višemilionsku krađu vezanu za kolaps platforme za kripto valute Atom Asset Exchange (AAX) u Hong Kongu 2022.
Platforma je imala preko dva miliona korisnika prije nego je propala.
<h2>Kako je bilo u slučaju Do Kvona</h2>
Žalba Ustavnom sudu podnijeta je bila i u slučaju uhapšenog južnokorejskog državljanina Do Kvona, kojeg su Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države potraživale zbog prevara na tržištu kripto valuta vrijednim najmanje 40 milijardi dolara.
Ustavnom sudu je trebalo malo više od dva mjeseca da donese odluku po žalbi.
Nakon što je 24. decembra prošle godine žalba odbijena, policija je nakon šest dana Do Kvona izručila SAD.
Kompletan proces od hapšenja do izručenja trajao je godinu i devet mjeseci.

Privremeno obustavljeno izručenje Vang Šujminga iz Crne Gore u Kinu

Beograd i dalje ćuti na zahtjev Crne Gore za izručenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je 2016. pravosnažno osuđen zbog organizovanog kriminala. Marović, a to su potvrdile i brojne dosadašnje medijske objave, uprkos međunarodnoj potjernici, slobodno šeta Beogradom. Apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne Maroviću nastupa u oktobru 2026.&nbsp;
- Ministarstvo pravde je u maju 2025. godine uputilo ponovni upit - urgenciju Ministarstvu pravde Republike Srbije kojom je zatražilo informacije o postupanju po zahtjevu Crne Gore za izručenje imenovanog, pozivajući se istovremeno na naša prethodna zvanična obraćanja povodom predmetne stvari. Do danas nijesmo primili odgovor nadležnih organa Republike Srbije u ovom predmetu - kazali su Portalu ETV u Ministarstvu pravde kojim rukovodi Bojan Božović.&nbsp;
Kako ističu, Ministarstvo pravde je u prethodnom periodu u više navrata obavještavalo javnost u odnosu na predmet izručenja Svetozara Marovića u dijelu nadležnosti ovog ministarstva.
- Podsjećanja radi, u odnosu na Svetozara Marovića je na snazi međunarodna potjernica NCB Interpola Podgorica, kao i zahtjev za izručenje koji je Republici Srbiji upućen još 2019. godine - naveli su za Portal ETV&nbsp;
<h2>KRIVICU PRIZNAO</h2>
Svetozar Marović je 2016. godine, nakon priznanja krivice, osuđen zbog vođenja kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu opštini Budva. Ipak, prije nego što je započeo izdržavanje zatvorske kazne, Marović je napustio Crnu Goru i sklonio se u Srbiju.
Uprkos tome što se nalazi pod međunarodnom potjernicom, Marović se – prema brojnim medijskim izvještajima – godinama nesmetano kreće po Beogradu.
<h2>VUČIĆ KAŽE DA NIJE DO NJEGA</h2>
U maju ove godine, povodom novog crnogorskog zahtjeva, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da on lično ne odlučuje o izručenju.
- Pravosudni organi Srbije, u skladu sa Ustavom, evropskim i svjetskim poveljama, odlučuju o izručenju traženih osoba – kazao je Vučić, odgovarajući na pitanje novinara na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani.
<h2>BEZ POMAKA DEVET GODINA</h2>
Prošlo je devet godina od kada je Crna Gora pravosnažno osudila Svetozara Marovića, a zahtjevi za njegovo izručenje i dalje ne nailaze na odgovor iz Srbije. Zvanični Beograd ćuti, dok bivši visoki funkcioner DPS-a, i pored optužbi i kazne, i dalje izbjegava pravdu.
<h2>ZASTARA</h2>
Pravosnažno osuđenom Svetozaru Maroviću, 10. oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara izvršenja kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci. Tada Maroviću Beograd više ne mora biti alternativa, jer će moći kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru.

Miraš Dušević

Beograd odbija da izruči Svetozara Marovića, apsolutna zastara kazne nastupa 10. oktobra 2026.

Nikšićanin Ranko Radulović, osumnjičen za krivično djelo silovanje, danas je iz Srbije izručen Crnoj Gori.
Kako su naveli iz Uprave policije, ekstradiciju su realizovali službenici NCB Interpol Podgorica uz podršku Posebne jedinice policije.
Podsjećamo, Radulović je krajem marta uhapšen u Beogradu po potjernici Crne Gore zbog sumnje da je 31. maja prošle godine silovao dvadesettrogodišnju djevojku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-beogradu-uhapsen-ranko-radulovic-osumnjicen-za-silovanje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- R. R. se vodi kao jedan od vođa jedne ćelije ogranka visokorizične kriminalne grupe iz Crne Gore za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i preostalnog dijela kazne zatvora u trajanju od tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti - naveli su iz Uprave policije.
Kako dodaju, Radulović se shodno naredbama Višeg suda u Podgorici potražuje radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja, zelenaštvo i silovanje.
- Sprovođenjem intenzivnih mjera ciljanog traganja za članovima orgnizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, on je lociran i uhapšen od službenika MUP-a Republike Srbije 26. marta u Beogradu u jednom stanu u kojem se skrivao - podsjetili su iz Uprave policije.
Navode da izručenje visokorangiranog pripadnika organizovane kriminalne grupe iz Republike Srbije u Crnu Goru predstavlja rezultat pažljivo koordinisane međunarodne operacije i potvrdu snažne policijske saradnje između dvije države.
- Uprava policije nastavlja da sprovodi sveobuhvatne, strateški usmjerene aktivnosti u borbi protiv svih oblika teškog i organizovanog kriminala, sa posebnim akcentom na privođenje pravdi najrizičnijih kriminalnih struktura - poručili su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKTXaYgCiX0E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnoj Gori izručen osumnjičeni za silovanje Ranko Radulović: Tereti se i za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja i zelenaštvo

Službenici NCB Interpol-a Podgorica realizovali su danas ekstradiciju crnogorskog državljanina N.B. (53), iz Španije u Crnu Goru.
Za N.B. je bila raspisana međunarodna potraga na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
On je danas predat na dalju nadležnost Višem sudu u Podgorici.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – NCB Interpola Podgorica nastavljaju sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom u cilju realizacije aktivnosti na lociranju i lišenju slobode međunarodno traženih lica - poručuju iz Uprave policije.

Španija izručila Crnoj Gori osumnjičenog za prodaju droge

Službenici Nacionalnog centralnog biroa Interpol Podgorica realizovali su juče, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, ekstradiciju dva lica koja su bila međunarodno tražena po potjernicama Italije i Turske, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, u Italiju je izručeno lice E.S. (48), državljanin Albanije, na osnovu rješenja Višeg suda u Podgorici. On je osuđen na kaznu zatvora od šest godina i šest mjeseci po presudi Osnovnog suda u Macerati, zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje i trgovina drogama.
Prema presudi, E.S. je na području grada Montekasijano, zajedno sa saučesnicima, organizovao posjedovanje i prodaju narkotika. Kod njega je u decembru 2015. godine pronađeno 255 doza kokaina.
Takođe, iz Crne Gore je u Tursku izručen državljanin te države S.C. (35), na osnovu rješenja Višeg suda u Podgorici, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od devet godina i sedam mjeseci. On je osuđen pred Trećim izvršnim sudom u Bursi zbog krivičnog djela prevara.
Uprava policije je saopštila da će i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima u okviru međunarodne policijske saradnje s ciljem lociranja i izručenja traženih lica.

Crna Gora izručila dvojicu stranih državljana: Jedna osoba predata italijanaskim vlastima, druga turskim

Ivan Delić i Aleksandar Keković, koji prema bezbjednosnim evidencijama, slove za visokorangirane članove organizovanih kriminalnih grupa biće danas iz Dubai izručeni Crnoj Gori- potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora.
Oni će, kako nam je &nbsp;potvrđeno iz Višeg suda, biti saslušani pred sudijom za istrage.
Delić i Keković uhapšeni su sredinom maja u Dubaiu i od tada si bili u ekstradicionom pritvoru.
Delića su naše vlasti potraživale zbog sumnje da je dio kriminalne grupe odbjeglog Radoja Zvicera i pritvorenih Vasa Ulića i Slobodana Kašćelana, koja se tereti za krijumačarenje skoro 2, 5 tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju i Evropu.
Keković se nalazi na optužnici koju je tužilaštvo podiglo protiv već sada bivše g predsjednika opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih za šverc 4,3 tone kokaina i pranje novca.
Njih će &nbsp;umjesto sudije za istrage saslušati &nbsp;vijeće Višeg suda.

Marija Žižić

Delić i Keković biće danas izručeni Crnoj Gori

Službenici NCB Interpola Podgorica su, uz asistenciju Posebne jedinice policije, realizovali ekstradiciju gruzijskog državljanina L.S. (32), shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpola Visbaden. 
L.S. je uhapšen 30. aprila 2024. godine u Crnoj Gori. On se međunarodno potražuje radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Sudom u Volzburgu, zbog sumnje da je izvršio krivična djela kidnapovanje, iznuda, teška krađa i pljačka. 
- Pomenute aktivnosti su rezultat kontinuirane saradnje NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Visbaden, u okviru EMPACT projekta usmjerenog na borbu protiv organizovanih kriminalnih grupa i sprečavanja njihovih nelegalnih aktivnosti međunarodnog karaktera - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Crna Gora izručila gruzijskog državljanina Njemačkoj

Pljevljak A.O. (30) uhapšen je u Srbiji po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Podgorica.
A.O. se potražuje po naredbi Osnovnog suda u Pljevljima, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci, po presudi ovog suda zbog izvršenog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.
- Slijedi dalja komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Srbije u vezi sa postupkom ekstradicije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Pljevljak uhapšen u Srbiji po međunarodnoj potjernici

NCB Interpol Podgorica juče je Turskoj ekstradirao tamošnjeg državljanina O.C (34) koji se potraživao radi izdržavanja jedanaest godina zatvorske kazne zbog prevara i bjekstva.
On je, kako je saopšteno iz policije, izručen nadležnim pravosudnim organima Turske na osnovu rješenja Ministarstva pravde Crne Gore.
- A radi izdržavanja više zatvorskih kazni u ukupnom trajanju od jedanaest godina, tri mjeseca i petnaest dana. On je na ove kazne zatvora osuđen zbog izvršenih krivičnih djela prevara izvršena posredstvom banaka ili finansijskih institucija, prevara i bjekstvo sa izdržavanja kazne zatvora - dodali su u policiji.
Oni su podsjetili da su ga uhapsili u Podgorici 12. novembra, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Ankara. Nakon toga je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.

Izručen turski državljanin koji se potraživao zbog prevara i bjekstva

To je poznato nakon večerašnje ubjedljive pobjede Norveške nad Brazilom 33:14 &nbsp;u grupi "IV", kojim su Norvežanke izbile na čelo tabele.
Norvežanke, koje su bile favoritkinje uoči utakmice, posao su završile već u prvom poluvremenu, kada je bilo 18:7, dok se &nbsp;dominacija rukometašica Norveške nastavila i drugom periodu.
"Lavice" su čekale pobjednika ove utakmice da bi saznale protivnika u narednoj rundi.
Četrvrtfinalna utakmica Crne Gore i Norveške na programu je u srijedu, a igra se u Dortmundu.
Satnica još nije određena, ali se očekuje da utakmica počne u 20:30 časova.

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Austrijanka Julija Šajb pobjednica je četvrtog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u kanadskom Tremblantu.
Šajb, koja je slavila i na otvaranju sezone u Zeldenu, bila je drugoplasirana nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva minuta i 13 sekundi.
Šveđanka Sara Hektor osvojila je drugo mjesto sa zaostatkom od 57 stotinki, dok je treća bila pobjednica jučerašnjeg veleslaloma, Novozelanđanka Alis Robinson.
Ona je bila vodeća nakon prve vožnje, a trku je završila sa 78 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Amerikanka Mikaela Šifrin, a šesta Amerikanka Pola Polcan.
Hrvatica Zrinka Ljutić, koja je juče bila drugoplasirana, završila je na sedmom mjestu.
Robinson je vodeća u poretku veleslaloma sa 292 boda.
Austrijanka Julija Šajb je druga sa 280, dok je treća Ljutić sa 178 bodova.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 458 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 302, a treća Robinsonsa 292 boda.

Šajb slavila u Tremblantu, druga pobjeda u Svjetskom kupu

Njemački kancelar Fridric Merc izjavio je u nedjelju da Berlin ne namjerava priznati nezavisnu palestinsku državu "u bliskoj budućnosti".
Merc je ovo izjavio dok je boravio u posjeti Izraelu.
- Sada je važno sprovođenje ovog mirovnog plana korak po korak, a niko od nas danas ne zna kakav će biti ishod. Zbog toga što je to slučaj, savezna vlada, za razliku od drugih evropskih država, suzdržala se od priznavanja palestinske države u ovoj ranoj fazi. Nećemo to učiniti ni u doglednoj budućnosti.. - rekao je Merc na brifingu za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Dodao je da je mišljenja da priznavanje palestinske države treba doći na kraju, a ne na početku mirovnih pregovora.
- Rješenje o dvije države može se postići samo pregovorima - naveo je Merc.
Dodao je da rade "na cilju novog Bliskog istoka" u kojem bi i država Izrael bila priznata.
- Uvjereni smo da potencijalno uspostavljanje palestinske države uz Izrael vjerovatno nudi najbolje izglede za ovu budućnost - dodao je Merc.
Njemačka vlada suočila se sa sve većim javnim kritikama zbog svoje bezuslovne podrške Izraelu. U oktobru je skoro 200 intelektualaca, pravnih stručnjaka i stručnjaka za vanjsku politiku pozvalo vladu desnog centra da okonča svoju politiku "slijepe lojalnosti" Izraelu i represiju propalestinskih glasova u zemlji.

Merc: Njemačka neće priznati Palestinu, nećemo to učiniti ni u bliskoj budućnosti

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: izrucenje