<p>Evropski parlament je u novom nacrtu izvještaja o Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije i pozvao je na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima.</p>
<p>Član Evropskog parlamenta i stalni izvjestioc EP za Crnu Goru,<b> Marjan Šarec </b>predstavio je prvi nacrt izveštaja o napretku Crne Gore ka pristupanju EU u kome je, takođe, izražena zabrinutost zbog malignih spoljnih uticaja, destabilizacionih napora, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane trećih zemalja. Pozvao je Crnu Goru da usvoji protivmjere u saradnji s EU i NATO-om.</p>
<h2>Dostignuća i izazovi</h2>
<p>Izvještaj, zasnovan na onim Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, ističe ključna dostignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore sa Evropskom unijom.</p>
<p>- Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i još će biti predmet revizije i amandmana od strane poslanika Evropskog parlamenta - saopšteno je iz Kabineta Šareca.</p>
<p>U izvještaju, stalni izvjestilac pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su, kako je ocijenio, rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti.&nbsp;</p>
<p>Takođe je apelovao na političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna međustranačka saradnja u ovoj fazi jedini održivi put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.</p>
<p>- Izražena je zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada, kao i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije. Crna Gora se poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, uz prioritet koji se odnosi na kvalitet zakonodavstva; snažno ohrabruje inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovan angažman civilnog društva u donošenju odluka - navedeno je u nacrtu izvještaja.</p>
<h2>Izbori u jednom danu</h2>
<p>Pored toga, u Nacrtu izvještaja, Šarac je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se obezbijedilo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.&nbsp;</p>
<p>Poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i sprovede preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a.</p>
<p>- Sve ovo ima za cilj osiguravanje uspješnog funkcionisanja opština, što je u konačnom povezano sa fondovima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, samim tim, višim životnim standardom građana - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Takođe, Crna Gora se poziva da poveća transparentnost i nadzor nad finansiranjem političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.</p>
<p>Izvještaj prepoznaje napredak u oblasti pravosuđa, ali naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir (uključujući i Ustav) sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.</p>
<h2>Uskladiti Zakon o oružju</h2>
<p>U izvještaju se izražava zaprepašćenje zbog tragične masovne pucnjave na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava, a Crna Gora poziva da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa zakonima EU i međunarodnim standardima.&nbsp;</p>
<p>Takođe, ukazano je da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik.</p>
<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>
<p>Jedna od ključnih preporuka u nacrtu izvještaja odnosi se na dobrosusjedsku politiku. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja i pohvaljuje se aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama.</p>
<p>Evropski parlament žali zbog nemogućnosti zatvaranja Poglavlja 31 u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja i postave kao prioritet buduće interese građana Zapadnog Balkana.</p>
<p>Crna Gora je ohrabrena da proaktivno postupa u slučajevima ratnih zločina i osigura pravdu i reparacije za žrtve.</p>
<h2>Šarec: Dnevna kolebanja da ne ometaju donošenje ključnih zakona</h2>
<p>U posebnoj izjavi, Šarec je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svoj evropski put, a da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, imperativ je osigurati da dnevna kolebanja političkog života – koja, po mom mišljenju, proizilaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji da osigura svoj položaj – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa -naglasio je Šarec.</p>
<p>On je istakao da zakonodavstvo mora biti što efikasnije i da ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“.</p>
<p>- Crna Gora ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru tekućeg mandata evropskih institucija - zaključio je Šarec.</p>
<p>Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju ove godine u Odboru za spoljne poslove (AFET), a zatim će uslijediti konačno glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori: Zabrinutost zbog političkih bojkota, jačanja tenzija i malignih spoljnih uticaja

<p>Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore - ocijenio je premijer <b>Milojko Spajić</b> na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2024. godinu.</p>
<p>Prethodno je u Briselu predstavljen peti paket proširenja Evropske komisije.</p>
<p>Spajić je, na konferenciji za medije u Evropskoj kući u Podgorici, kazao da je ovo momenat za istoriju za Crnu Goru, te da bi nakon sedam godina stagnacije do kraja godine četiri poglavlja trebalo da budu zatvorena.</p>
<p>- Nikome neću dozvoliti da ugrozi put ka Evropskoj uniji - poručio je Spajić.</p>
<p>Ovakav uspjeh i uvjerenje da je članstvo nadomak ruke bilo je moguće, kako je istakao, jer je svaki društveni akter dao svoj maksimum.</p>
<p>- A građanke i građanki Crne Gore dali nepodijeljenu podršku i obnovljenu nadu u evropski put Crne Gore. Plan 44. Vlade je plan svih - da period do 2028. bude iskaz pun društvenog potencijala i pokažemo EU da prima državu koja baštini apsolutno iste vrijednosti i nadopunjava duh demokratije i evropeizma - poručio je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler </b>kazao je da je prošla godina bila dobra i da je Međuvladina konferencija u junu bila pozitivna.</p>
<p>- Pozitivna energija dolazi iz Brisela i svih država članica što se osjeća u Crnoj Gori. Crna Gora je pozicionirana kao lider u procesu proširenja. Ovogodišnji izvještaj je pozitivniji, on je prepoznao posvećenost Crne Gore kada su u pitanju evropske integracije - naglasio je Satler.</p>
<p>On je dodao da je pozitivan i naporan rad rezultirao dobijanjem IBAR-a.</p>
<p>- IBAR je rezultat uloženog truda Vlade, ali ne bi bio postignut bez konstruktivne uloge opozicije. Sada treba preći na završna mjerila za koja je potreban kontinuiran rad - istakao je Satler.</p>
<p>On je rekao da država treba da nastavi sa obezbjeđivanjem zaštite novinara.</p>
<p>- Crna Gora je razvila ambicioznu mapu puta, te je cilj da zatvori poglavlja do 2026. ambiciozan ali ostvariv. Neki od zadataka za narednu godinu su, potreba da se fokus stavi na izbornu reformu - istakao je Satler.</p>
<p>Postoji, prema njegovim riječima, nekoliko poglavlja gdje država treba da pojača napore.</p>
<p>- Što manje polariteta koje vidimo u političkoj debati, možemo prije napredovati ka EU - kazao je Satler.</p>
<p>On je rekao da EK ostaje fokusirana na proširenje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborelj-ne-mozete-odrzavati-veze-sa-rusijom-i-ocekivati-da-ce-vasa-zemlja-biti-clanica-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Napredak i kritike</h2>
<p>Satler je komentarišući to što u Šavniku i poslije dvije godine nije završen izborni proces, te potire li to ocjene iz izvještaja da je zabilježen napredak u izbornom procesu, kazao da ima kontradikcije u ovom slučaju.</p>
<p>- Ne slažem se s tom konstatacijom, mislim da ima i pozitivnih i negativnih stvari, ali kad kažemo da je ostvaren napredak to ne znači da je sve savršeno. Kritični smo prema reformi izbornog zakonodavstva, jer je to tema koja se razvlači 10 godina bez vidljivih rezultata i implementacije brojnih preporuka - istakao je, pored ostalog, Satler.</p>
<p>Komentarišući medije rekao je da je pozitivno što je donijet novi Zakon o medijima i novi Zakon o javnom servisu, ali u kontekstu pravosuđa mora više da se isprati fokus presuda.</p>
<p>Spajić je komentarišući to što je u izvještaju konstatovano da ključne reforme u programu Evropa sad 2, koje se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade i prepolovljenje penzijske doprinose predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, kazao da su pored ove zabrinutosti konstatovane i pozitivne stvari.</p>
<p>- Postoje djelovi gdje se ograđuju od potencijalnih budućih rizika, ali moramo da se vratimo na Evropu sad 1 koja je identična Evropi sad 2, i salvu pohvala koje smo dobili. Istorija se ponavlja i mislim da će se i u ovom slučaju to desiti - smatra Spajić.</p>
<h2>Abnormalne greške</h2>
<p>Na pitanje da li će doći do rasta zaposlenima u pravosuđu odgovorio je da "ima toliko grešaka" da mu je nevjerovatno da se baš ta branša žali na zarade. Dodaje da je javnost ogorčena na rad pojedinih sudija, te da je i njega nekad sramota.</p>
<p>- Ima mnogo sudskih grešaka koje su abnormalne - ocijenio je Spajić.</p>
<p>Istakao je da govori o sudijama koje ne rade dobro svoj posao.</p>
<p>- Moramo nekad da budemo realni - rekao je Spajić i dodao da će u okviru programa Evropa sad 2 biti povećane plate do nekih stotinu eura.</p>
<p>Na pitanje o uspostavljanju platorme "Barometar26", te smatra li da su određene partije spremne da do 2028. stave po strani zahtjeve za izmjene Ustava u dijelu uvođenja srpskog jezika kao službenog i uvođenja dvojnog državljanstva i što ako na to ne pristanu, premijer je naveo da je ova inicijativa upućena svima.</p>
<p>- Bitno nam je da parlament funkcioniše na najefikasniji način. Ulazak 2028. debelo zavisi od zemalja članica EU, ali dio koji možemo da kontrolišemo i gdje imamo podršku EK je da do 1. januara 2027. zatvorimo sva poglavlja. Ubijeđen sam da će svi politički akteri pronaći zrelosti i da je većina njihovih birača za ulazak u EU, i to je podatak koji mi daje optimizam da će svi prihvatiti tu platformu - istakao je Spajić.</p>
<p>Na pitanje može li se u dogledno vrijeme završiti sve što EU traži s obzirom na zastoje u reformi pravosuđa premijer je odgovorio da je to oblast koju ne kontroliše izvršna vlast, ali da će pokušati da ih podstaknu da se evropeizuju i dostignu standarde koji se očekuju od njih.</p>
<h2>Politička stabilnost</h2>
<p>Satler je komentarušići političke krize u Crnoj Gori, te može li to usporiti put u EU, kazao da je potrebno staviti fokus na reforme i političku stabilnost da bi se zatvorila poglavlja.</p>
<p>- Što manje polarizujućih pitanja unosite u političku debatu biće to bolje za vas i biće u skladu sa željom 80 odsto stanovništva, a to je ulazak u EU - poručio je ambasador EU u Crnoj Gori.</p>
<p>Premijer je na pitanje o otvorenim biletaralnim pitanjima sa susjedima rekao da ona ne treba da predstavljaju prepreku.</p>
<p>- Mi smo nova generacija političara koja nije opterećena devedesetim godinama i kažemo što nije valjalo i što želimo da ispravimo i sa svim našim susjedima i svima kojima želimo da sarađujemo. EU je nastala na njegovanju susjedskih odnosa i to je nešto na čemu će Crna Gora sigurno insistirati i nećemo žaliti napore da pronađemo što više rješenja za kosture koji su naslijeđeni u ormaru - rekao je Spajić.</p>

Jasmina Beharovic

500x500

1250x600

1084x550

Spajić: Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore; Satler: Što manje polarizujućih pitanja

<p>Uprkos ocjeni napretka, izvještaj Evropske komisije donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona. Pravi rad tek predstoji - kazali su iz Instituta alternativa.</p> <p>Izvještaj Evropske komisije, kako su naveli iz ove nevladine organizacije, donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine. </p> <p>- Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama. Podsjećamo da Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “ocjenu napretka” i „presjek stanja/spremnosti”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci - naveli su u saopštenju.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17" data-rendition-name="original" width="1079" height="1080" loading="lazy" alt="Grafikon o napretku"></figure>  <p>Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je, kako ističu, izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. </p> <p>- Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija. Najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio se upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata. Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata. Većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane. Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih - rekli su iz Instituta alternativa. </p> <p> Nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji je proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan. </p> <p> - Nažalost, Vlada je pokazala<b> </b>zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU. Zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend, jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika - zaključili su iz Instituta alternativa.</p>

Institut alternativa: Oprezni optimizam, jasne kritike uprkos ocjenama o napretku

<p>Crna Gora se doborovljno pridružila našim ciljevima i u potpunosti uskladila bezbjednosnu i vanjsku politiku sa Evropskom unijom - kazao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost<b> Žozep Borelj</b> na konferenciji za medije u Briselu, gdje se predstavlja peti paket proširenja EU.</p> <p>Pored naše države to su, kako je naveo, učinili i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, dok su Ukrajina i Moldavija značajno unaprijedile usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2" data-rendition-name="original" width="1402" height="785" loading="lazy" alt="Žozep Borelj"> <figcaption>Žozep Borelj<span>(Photo: Evropska komisija)</span></figcaption> </figure>  <p>- Naša unija ne bi trebalo biti samo veća, već veća i snažnija. Veći možete postati, ali to ne znači nužno da ste snažniji. Želimo nove države, ali da smo s njima zajednički snažni. Ne možete održavati veze sa Rusijom i pretvarati se da se ništa nije desilo i očekivati da će vaša zemlja biti članica Evropske unije u takvoj situaciji - rekao je Borelj.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Evropski komesar za susjedstvo i proširenje <b>Oliver Varhelji </b>naveo je da je ovo i posljednji paket za proširenje u radu ovog sastava Evropske komisije, te da su naporno radili na tome da se oživi proces proširenje.</p> <p>- Važno je bilo vratiti vjerodostojnost, jer su se slale poruke da proširenja neće biti. Zato smo novom metodologijom htjeli vratiti vjerodostojnost i učiniti postupak proširenje predvidljivim, odnosno ako ima rezultata s jedne strane da će ih biti i s druge - naveo je Varhelji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993" data-rendition-name="original" width="1405" height="733" loading="lazy" alt="Oliver Varhelji"> <figcaption>Oliver Varhelji<span>(Photo: Evropska komisija)</span></figcaption> </figure>  <p>U odnosu na rezultate, kako dodaje, moguće je da će biti proširenja EU do kraja mandata novog sastava Evropske komisije.</p> <p>- Što se roka tiče, dali smo sve alate zemljama kandidatima, treba postići rezultate. Radi se o procesu koji se temelji na postignućima i vrlo je teško definisati rok za proširenje. Rok se može odrediti kada se zaključe sva poglavlja za proširenje - rekao je Varhelji.</p> <p>Na pitanje o Crnoj Gori, odnosno kada će EK moći preporučiti Savjetu EU da se izradi nacrt pristupnog pregovora odgovorio je da kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu sljedeći korak, odnosno prijedlog da se izradi nacrt.</p> <p>- Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se ovaj pozitivan trend koji se vidi u Podgorici nastaviti i da će se onda moći to preporučiti čim prije - kazao je Varhelji.</p>

Varhelji o pristupanju CG Evropskoj uniji: Kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu nacrt pristupnog pregovora

<p>Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.</p>
<p>Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;</p>
<p>- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;</p>
<p>- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.</p>
<p>Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;</p>
<p>- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.</p>
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
<p>Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.</p>
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
<p>U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;</p>
<p>- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.</p>
<p>U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.</p>
<p>- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.</p>
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
<p>U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;</p>
<p>Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.</p>
<p>- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;</p>
<p>Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.</p>
<p>- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu</p>
<p>Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.</p>
<p>- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.</p>
<p>Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.</p>
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
<p>U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.</p>
<p>- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.</p>
<p>Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.</p>
<p>Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.</p>
<h2>Odnosi u regionu</h2>
<p>U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.</p>
<p>- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.</p>
<p>Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja<b> </b>dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".</p>
<p>Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.</p>
<p>Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.</p>
<p>Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.</p>

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

<p>Evropska komisija predložiće Savjetu EU osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, navodi se u nacrtu izvještaja o napretku Crne Gore koji će Komisija predstaviti sjutra.</p>
<p>Prema diplomatskim izvorima RTCG iz Brisela, koji su upućeni u sadržaj ovog nacrta, navodi se i da bi Crna Gora već na jesen naredne godine mogla računati na prijedlog novog finansijskog paketa, pod uslovom da zadrži sveobuhvatni napredak u pripremama za proširenje.</p>
<p>Evropska komisija spremna je, kako se navodi u nacrtu izvjestaja o napretku za Crnu Goru, da podrži cilj zemlje, počev od zatvaranja više pregovaračkih poglavlja do kraja godine.</p>
<p>Takođe, diplomatski izvori RTCG iz Brisela, ističu i da će Komisija ostati posvećena i ambicioznoj agendi Crne Gore tokom 2025. ukoliko svi uslovi budu ispunjeni.</p>
<p>U nacrtu izvještaja se konstatuje i da je nastavak širokog političkog konsenzusa u ključnim reformama neophodan za dalje napredovanje Crne Gore na putu ka EU.</p>
<p>Izvještaj o napretku najvažniji je dokument kojim se procjenjuju rezultati zemlje kandidata na putu ka EU.</p>
<p>Paket proširenja za sve zemlje kanidate biće objavljen sjutra, nakon što dobije zeleno svjetlo Kolegijuma komesara.</p>

EK predlaže sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

<p>Krivična prijava podnijeta je protiv <b>R.S. </b>(52) i <b>R.V. </b>(51), koji su kao investitori i vlasnici jedne katastarske parcele u Herceg Novom, izgradili objekat bez podnijete prijave i dokumentacije za građenje - što su bili dužni da učine shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su radove izveli u periodu od 2023. do 2025. godine.</p>
<p>Njima se na teret stavlja krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.</p>
<p>- Službenici svih organizacionih jedinica Uprave policije nastavljaju pojačane, sinhronizovane aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela iz oblasti ekološkog kriminala, kao jedne od prioritetnih oblasti u postupanju - poručili su u policiji.</p>

Herceg Novi: Investitorima i vlasnicima parcele krivična prijava zbog građenja bez prijave i dokumentacije

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Milović</b> ocijenio je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao održiva ekonomija, već kao „tržni centar“, upozoravajući na zabrinjavajući nivo uvozne zavisnosti i izostanak domaće proizvodnje.</p>
<p>U objavi na mreži Iks, Milović je naveo da je crnogorska ekonomija svedena na prostor potrošnje bez stvarne proizvodne osnove. Posebno je istakao podatke o uvozu hrane, naglašavajući da se na mjesečnom nivou uvozi oko 70 miliona eura prehrambenih proizvoda, odnosno oko 2,3 miliona eura dnevno, dok se samo na uvoz mesa troši oko 15 miliona eura mjesečno.</p>
<p>- Bez uvoza hrane, Crna Gora bi imala zalihe za svega 25 dana - upozorio je Milović.</p>
<p>On je naveo da ekonomija koja se oslanja isključivo na uvoz, poput tržnog centra, ne proizvodi vrijednost, već zavisi od spoljnih isporuka, što za posljedicu ima uvoz inflacije i gubitak kontrole nad cijenama.&nbsp;</p>
<p>Milović je kritikovao i politiku povećanja plata bez realnog ekonomskog pokrića, ocjenjujući da se time stvara „lažna kupovna moć“, dok se istovremeno podstiče inflacija i prazni domaća ekonomija.</p>
<p>- Zemlja bez proizvodnje postaje tržište potrošača, a ne samostalna ekonomija - novac izlazi iz sistema, zavisnost raste, a ekonomska otpornost nestaje - poručio je poslanik DPS-a.</p>
<p>Milović je ocijenio da je „potrošačko-populistički model“ doveo Crnu Goru u izuzetno težak položaj, ističući da istorijski rekord u uvozu hrane i mesa pokazuje da je država postala tržište tuđe robe, umjesto ekonomije koja stvara sopstvenu budućnost.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2017865120936771730%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

<p>Blokada graničnih prelaza koštala je Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza dnevno - procijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.</p>
<p>Ona je, gostujući na veb televiziji <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/video-kasalica-za-dan-blokada-granica-crnu-goru-kosta-100-miliona-dnevno-5335445">Dana</a>, izjavila da želi da vjeruje da se više neće dešavati blokade graničnih prelaza, iako su prevoznici dozvoljavali uvoz za javne i medicinske ustanove.</p>
<p>- Ne možemo zaustavljati 100 miliona eura priliva dnevno. Ako imamo četiri milijarde uvoza, a 220 radnih dana, oko 100 miliona eura po danu zaustavlja se blokadom granica. Zato je to lako odmjeriti u ekonomskom smislu - istakla je ona.</p>
<p>Prevoznici su blokirali granične prelaze od ponedjeljka do četvrtka, tražeći veći povrat akcize na gorivo, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i izmjenu propisa kod EU po kojima će se od aprila tretirati kao turisti, odnosno u pola godine moći će da borave samo 90 dana na teritoriji EU. Na kraju je sa Vladom postignut dogovor, ali o većini zahtjeva prevoznika treba da se pregovara sa Evropskom komisijom (EK).</p>
<p>Kasalica smatra da se multi šengen viza neće tako lako mijenjati.</p>
<p>- EK je najavila strategiju u vezi sa unapređenjem ulaska azilantima i migrantima, gdje će biti importovana norma o privremenom boravku prevoznika. To će biti privremeno rješenje, a onda bi trebalo da smo članica EU. Da će se šengen dotad izmijeniti, to ne možemo očekivati. Sjever Evrope je bogat i zašao je u duboki konzervativizam, a to znači da brane njihovo, a sprečavaju konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici smatraju nelojalnom konkurencijom - kazala je Kasalica.</p>
<p>Ona je dodala da se ne bi previše nadala po pitanju zahtjeva za povećanje povraćaja akcize. Povrat akcize je u prošloj godini smanjen sa 18 na 11 centi.</p>
<p>- Nije to prevelika industrija, ali je važna. Ne možemo da diskriminišemo druge resore, a to što traže prevoznici svojevrsna je diskriminacija. Da li imamo održivost javnih finansija i da li je moguće da se dozvoli i da se umanji prihodna strana budžeta? Moram biti stroga ekonomistkinja i reći da to nije moguće. Barem ne još tri godine - rekla je Kasalica.</p>
<p>Upitana da li se blokada mogla izbjeći, ona je podsjetila da je uredba izašla 2024. godine i da je za nju bio zadužen MUP.</p>
<p>- Ne znam je li to tamo iko pročitao. Mi smo to štriknuli, EK je nastavila da radi tu priču. To je moja pretpostavka, bazirana na osnovu onoga što sam naučila tokom 2021. i 2022. godine - navela je Kasalica i dodala da se sve moglo spriječiti da je MUP na vrijeme dao pravu informaciju.</p>
<p>U odgovoru na pitanje što bi država trebalo da uradi kako bismo smanjili zavisnost od uvoza i kako ne bismo imali problema u slučaju kraćih blokada, ona je odgovorila da se takve mjere promišljaju za 20 i 50 godina.</p>
<p>- Nama je ekonomija da nešto zakučimo i uzmemo kredit, a baš nas je briga jesmo li mi to zaradili. To moramo da mijenjamo. Nijedna vlada od devedesetih nije se bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo ozbiljne poljoprivredne poslenike, ali je predstavljeno da poljoprivreda treba da bude bazirana tako da bude dobra za turističku sezonu. A zašto naša poljoprivreda ne bi služila našem konzumu 365 dana? Poljoprivreda bi se onda razvijala i ne bismo morali da uvozimo mnoge stvari. Ako moramo pšenicu i kafu, ne moramo mnoge druge stvari - naglasila je Kasalica.</p>
<p>Ona je kazala da se kuburi sa raspoloživim budžetom, ali i pitala da li je moguće žaliti se poslije program Evropa sad 1 i 2, bez obzira što je velika inflacija.</p>
<p>- Zamislite privredu koja mora sve to da plati da bi bilo dostupno potrošačima. To nije jednostavno. To ima svoj rok, dobavljače. Da li je jak uvoznički lobi - jeste, ali ne treba da ga razbijamo, jer većina tih privrednih subjekata nije ostala dužna nikome. Ali to ne treba da nas sprečava da razvijamo ekonomiju. U prvih pet godina je poljoprivreda, u sljedećih deset sve vrste manufaktura. Ako to sad počnemo da pripremamo, a implementiramo kad postanemo članica EU, onda smo u okruženju gdje razmišljamo o našoj djeci, a ne razmišljamo o tome što je bilo i kad je bilo - zaključila je Kasalica.</p>

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

<p>Ekonomija eurozone porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine istim tempom kao i tokom ljeta, dok je na nivou Unije aktivnost neznatno usporila, pokazale su preliminarne procjene Eurostata.</p>
<p>Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je, prema revidiranim podacima, zabilježila isti procentni rast, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka, prenosi Hrportfolio.</p>
<p>Na nivou Unije aktivnost je takođe porasla 0,3 odsto, neznatno sporije nego u ljetnom tromjesečju kad je uvećana 0,4 odsto. Preliminarna procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) zasniva se na podacima 19 zemalja članica i pokriva 96 odsto BDP‑a eurozone, te 94 odsto BDP‑a EU.</p>
<p>U izvještaju se navode podaci za samo 15 članica, među kojima su, uz četiri vodeće ekonomije Njemačku, Francusku, Italiju i Španiju, i Belgija, Češka, Estonija, Irska, Litvanija, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugalija, Finska i Švedska.</p>
<p>U grupi velike „četvorke“ najsnažnije je na kvartalnom nivou i u periodu od oktobra do decembra porasla aktivnost u Španiji, 0,8 odsto, nešto snažnije nego u tri ljetna mjeseca.</p>
<p>U Njemačkoj uvećana je 0,3 odsto, nakon stagnacije u periodu od jula do septembra. Isti procentni rast bilježila je na kraju godine i Italija, uz blago ubrzanje aktivnosti.</p>
<p>Francuski BDP porastao je 0,2 odsto, otprilike upola slabije nego u prethodna tri mjeseca.</p>
<p>Najsnažnije je u od listopada do decembra među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao porasla aktivnost u Litvaniji, 1,7 odsto, uz otklonjenu prijetnju recesije.</p>
<p>Irska je kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti 0,6 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjena 0,3 odsto i napomenu statističara o metodološkoj razlici u proračunima.</p>
<p>Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u periodu od oktobra do decembra 1,3 odsto, objavio je Eurostat. U trećem tromjesečju uvećana je na godišnjoj razini za 1,4 posto, prema revidiranom podatku.</p>
<p>Neznatno usporavanje pokazuju i proračuni za EU, s 1,6 odsto na 1,4 odsto.</p>
<p>Usporavanje rasta na oba područja protegnulo se tako na treće tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.</p>
<p>Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao 14 ih je bilježilo rast aktivnosti, a samo jedna stagnaciju.</p>
<p>Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou u grupi četiri vodeće ekonomije ponovo je bilježila Španija, 2,6 odsto.</p>
<p>Francuski BDP porastao je 1,1 odsto, a blizu je i Italija s godišnjom stopom rasta u četvrtom tromjesečju od 0,8 odsto. Aktivnost u njemačkoj ekonomiji uvećana je upola slabije, 0,4 odsto, tek neznatno snažnije nego u prethodna tri mjeseca.</p>
<p>Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, daleko najsnažniji rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je i u četvrtom tromjesečju Irska, čak 6,7 odsto.</p>
<p>U Finskoj aktivnost se zadržala na razini četvrtog tromjesečja 2024. godine, nakon 0,6 odsto pada aktivnosti u periodu od jula do septembra.</p>

Tag: izvjestaj-o-napretku