<p>Evropski parlament je u novom nacrtu izvještaja o Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije i pozvao je na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima.</p>
<p>Član Evropskog parlamenta i stalni izvjestioc EP za Crnu Goru,<b> Marjan Šarec </b>predstavio je prvi nacrt izveštaja o napretku Crne Gore ka pristupanju EU u kome je, takođe, izražena zabrinutost zbog malignih spoljnih uticaja, destabilizacionih napora, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane trećih zemalja. Pozvao je Crnu Goru da usvoji protivmjere u saradnji s EU i NATO-om.</p>
<h2>Dostignuća i izazovi</h2>
<p>Izvještaj, zasnovan na onim Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, ističe ključna dostignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore sa Evropskom unijom.</p>
<p>- Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i još će biti predmet revizije i amandmana od strane poslanika Evropskog parlamenta - saopšteno je iz Kabineta Šareca.</p>
<p>U izvještaju, stalni izvjestilac pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su, kako je ocijenio, rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti.&nbsp;</p>
<p>Takođe je apelovao na političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna međustranačka saradnja u ovoj fazi jedini održivi put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.</p>
<p>- Izražena je zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada, kao i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije. Crna Gora se poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, uz prioritet koji se odnosi na kvalitet zakonodavstva; snažno ohrabruje inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovan angažman civilnog društva u donošenju odluka - navedeno je u nacrtu izvještaja.</p>
<h2>Izbori u jednom danu</h2>
<p>Pored toga, u Nacrtu izvještaja, Šarac je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se obezbijedilo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.&nbsp;</p>
<p>Poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i sprovede preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a.</p>
<p>- Sve ovo ima za cilj osiguravanje uspješnog funkcionisanja opština, što je u konačnom povezano sa fondovima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, samim tim, višim životnim standardom građana - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Takođe, Crna Gora se poziva da poveća transparentnost i nadzor nad finansiranjem političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.</p>
<p>Izvještaj prepoznaje napredak u oblasti pravosuđa, ali naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir (uključujući i Ustav) sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.</p>
<h2>Uskladiti Zakon o oružju</h2>
<p>U izvještaju se izražava zaprepašćenje zbog tragične masovne pucnjave na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava, a Crna Gora poziva da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa zakonima EU i međunarodnim standardima.&nbsp;</p>
<p>Takođe, ukazano je da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik.</p>
<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>
<p>Jedna od ključnih preporuka u nacrtu izvještaja odnosi se na dobrosusjedsku politiku. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja i pohvaljuje se aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama.</p>
<p>Evropski parlament žali zbog nemogućnosti zatvaranja Poglavlja 31 u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja i postave kao prioritet buduće interese građana Zapadnog Balkana.</p>
<p>Crna Gora je ohrabrena da proaktivno postupa u slučajevima ratnih zločina i osigura pravdu i reparacije za žrtve.</p>
<h2>Šarec: Dnevna kolebanja da ne ometaju donošenje ključnih zakona</h2>
<p>U posebnoj izjavi, Šarec je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svoj evropski put, a da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, imperativ je osigurati da dnevna kolebanja političkog života – koja, po mom mišljenju, proizilaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji da osigura svoj položaj – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa -naglasio je Šarec.</p>
<p>On je istakao da zakonodavstvo mora biti što efikasnije i da ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“.</p>
<p>- Crna Gora ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru tekućeg mandata evropskih institucija - zaključio je Šarec.</p>
<p>Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju ove godine u Odboru za spoljne poslove (AFET), a zatim će uslijediti konačno glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori: Zabrinutost zbog političkih bojkota, jačanja tenzija i malignih spoljnih uticaja

<p>Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore - ocijenio je premijer <b>Milojko Spajić</b> na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2024. godinu.</p>
<p>Prethodno je u Briselu predstavljen peti paket proširenja Evropske komisije.</p>
<p>Spajić je, na konferenciji za medije u Evropskoj kući u Podgorici, kazao da je ovo momenat za istoriju za Crnu Goru, te da bi nakon sedam godina stagnacije do kraja godine četiri poglavlja trebalo da budu zatvorena.</p>
<p>- Nikome neću dozvoliti da ugrozi put ka Evropskoj uniji - poručio je Spajić.</p>
<p>Ovakav uspjeh i uvjerenje da je članstvo nadomak ruke bilo je moguće, kako je istakao, jer je svaki društveni akter dao svoj maksimum.</p>
<p>- A građanke i građanki Crne Gore dali nepodijeljenu podršku i obnovljenu nadu u evropski put Crne Gore. Plan 44. Vlade je plan svih - da period do 2028. bude iskaz pun društvenog potencijala i pokažemo EU da prima državu koja baštini apsolutno iste vrijednosti i nadopunjava duh demokratije i evropeizma - poručio je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler </b>kazao je da je prošla godina bila dobra i da je Međuvladina konferencija u junu bila pozitivna.</p>
<p>- Pozitivna energija dolazi iz Brisela i svih država članica što se osjeća u Crnoj Gori. Crna Gora je pozicionirana kao lider u procesu proširenja. Ovogodišnji izvještaj je pozitivniji, on je prepoznao posvećenost Crne Gore kada su u pitanju evropske integracije - naglasio je Satler.</p>
<p>On je dodao da je pozitivan i naporan rad rezultirao dobijanjem IBAR-a.</p>
<p>- IBAR je rezultat uloženog truda Vlade, ali ne bi bio postignut bez konstruktivne uloge opozicije. Sada treba preći na završna mjerila za koja je potreban kontinuiran rad - istakao je Satler.</p>
<p>On je rekao da država treba da nastavi sa obezbjeđivanjem zaštite novinara.</p>
<p>- Crna Gora je razvila ambicioznu mapu puta, te je cilj da zatvori poglavlja do 2026. ambiciozan ali ostvariv. Neki od zadataka za narednu godinu su, potreba da se fokus stavi na izbornu reformu - istakao je Satler.</p>
<p>Postoji, prema njegovim riječima, nekoliko poglavlja gdje država treba da pojača napore.</p>
<p>- Što manje polariteta koje vidimo u političkoj debati, možemo prije napredovati ka EU - kazao je Satler.</p>
<p>On je rekao da EK ostaje fokusirana na proširenje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborelj-ne-mozete-odrzavati-veze-sa-rusijom-i-ocekivati-da-ce-vasa-zemlja-biti-clanica-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Napredak i kritike</h2>
<p>Satler je komentarišući to što u Šavniku i poslije dvije godine nije završen izborni proces, te potire li to ocjene iz izvještaja da je zabilježen napredak u izbornom procesu, kazao da ima kontradikcije u ovom slučaju.</p>
<p>- Ne slažem se s tom konstatacijom, mislim da ima i pozitivnih i negativnih stvari, ali kad kažemo da je ostvaren napredak to ne znači da je sve savršeno. Kritični smo prema reformi izbornog zakonodavstva, jer je to tema koja se razvlači 10 godina bez vidljivih rezultata i implementacije brojnih preporuka - istakao je, pored ostalog, Satler.</p>
<p>Komentarišući medije rekao je da je pozitivno što je donijet novi Zakon o medijima i novi Zakon o javnom servisu, ali u kontekstu pravosuđa mora više da se isprati fokus presuda.</p>
<p>Spajić je komentarišući to što je u izvještaju konstatovano da ključne reforme u programu Evropa sad 2, koje se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade i prepolovljenje penzijske doprinose predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, kazao da su pored ove zabrinutosti konstatovane i pozitivne stvari.</p>
<p>- Postoje djelovi gdje se ograđuju od potencijalnih budućih rizika, ali moramo da se vratimo na Evropu sad 1 koja je identična Evropi sad 2, i salvu pohvala koje smo dobili. Istorija se ponavlja i mislim da će se i u ovom slučaju to desiti - smatra Spajić.</p>
<h2>Abnormalne greške</h2>
<p>Na pitanje da li će doći do rasta zaposlenima u pravosuđu odgovorio je da "ima toliko grešaka" da mu je nevjerovatno da se baš ta branša žali na zarade. Dodaje da je javnost ogorčena na rad pojedinih sudija, te da je i njega nekad sramota.</p>
<p>- Ima mnogo sudskih grešaka koje su abnormalne - ocijenio je Spajić.</p>
<p>Istakao je da govori o sudijama koje ne rade dobro svoj posao.</p>
<p>- Moramo nekad da budemo realni - rekao je Spajić i dodao da će u okviru programa Evropa sad 2 biti povećane plate do nekih stotinu eura.</p>
<p>Na pitanje o uspostavljanju platorme "Barometar26", te smatra li da su određene partije spremne da do 2028. stave po strani zahtjeve za izmjene Ustava u dijelu uvođenja srpskog jezika kao službenog i uvođenja dvojnog državljanstva i što ako na to ne pristanu, premijer je naveo da je ova inicijativa upućena svima.</p>
<p>- Bitno nam je da parlament funkcioniše na najefikasniji način. Ulazak 2028. debelo zavisi od zemalja članica EU, ali dio koji možemo da kontrolišemo i gdje imamo podršku EK je da do 1. januara 2027. zatvorimo sva poglavlja. Ubijeđen sam da će svi politički akteri pronaći zrelosti i da je većina njihovih birača za ulazak u EU, i to je podatak koji mi daje optimizam da će svi prihvatiti tu platformu - istakao je Spajić.</p>
<p>Na pitanje može li se u dogledno vrijeme završiti sve što EU traži s obzirom na zastoje u reformi pravosuđa premijer je odgovorio da je to oblast koju ne kontroliše izvršna vlast, ali da će pokušati da ih podstaknu da se evropeizuju i dostignu standarde koji se očekuju od njih.</p>
<h2>Politička stabilnost</h2>
<p>Satler je komentarušići političke krize u Crnoj Gori, te može li to usporiti put u EU, kazao da je potrebno staviti fokus na reforme i političku stabilnost da bi se zatvorila poglavlja.</p>
<p>- Što manje polarizujućih pitanja unosite u političku debatu biće to bolje za vas i biće u skladu sa željom 80 odsto stanovništva, a to je ulazak u EU - poručio je ambasador EU u Crnoj Gori.</p>
<p>Premijer je na pitanje o otvorenim biletaralnim pitanjima sa susjedima rekao da ona ne treba da predstavljaju prepreku.</p>
<p>- Mi smo nova generacija političara koja nije opterećena devedesetim godinama i kažemo što nije valjalo i što želimo da ispravimo i sa svim našim susjedima i svima kojima želimo da sarađujemo. EU je nastala na njegovanju susjedskih odnosa i to je nešto na čemu će Crna Gora sigurno insistirati i nećemo žaliti napore da pronađemo što više rješenja za kosture koji su naslijeđeni u ormaru - rekao je Spajić.</p>

Jasmina Beharovic

500x500

1250x600

1084x550

Spajić: Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore; Satler: Što manje polarizujućih pitanja

<p>Uprkos ocjeni napretka, izvještaj Evropske komisije donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona. Pravi rad tek predstoji - kazali su iz Instituta alternativa.</p> <p>Izvještaj Evropske komisije, kako su naveli iz ove nevladine organizacije, donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine. </p> <p>- Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama. Podsjećamo da Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “ocjenu napretka” i „presjek stanja/spremnosti”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci - naveli su u saopštenju.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17" data-rendition-name="original" width="1079" height="1080" loading="lazy" alt="Grafikon o napretku"></figure>  <p>Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je, kako ističu, izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. </p> <p>- Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija. Najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio se upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata. Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata. Većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane. Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih - rekli su iz Instituta alternativa. </p> <p> Nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji je proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan. </p> <p> - Nažalost, Vlada je pokazala<b> </b>zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU. Zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend, jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika - zaključili su iz Instituta alternativa.</p>

Institut alternativa: Oprezni optimizam, jasne kritike uprkos ocjenama o napretku

<p>Crna Gora se doborovljno pridružila našim ciljevima i u potpunosti uskladila bezbjednosnu i vanjsku politiku sa Evropskom unijom - kazao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost<b> Žozep Borelj</b> na konferenciji za medije u Briselu, gdje se predstavlja peti paket proširenja EU.</p> <p>Pored naše države to su, kako je naveo, učinili i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, dok su Ukrajina i Moldavija značajno unaprijedile usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2" data-rendition-name="original" width="1402" height="785" loading="lazy" alt="Žozep Borelj"> <figcaption>Žozep Borelj<span>(Photo: Evropska komisija)</span></figcaption> </figure>  <p>- Naša unija ne bi trebalo biti samo veća, već veća i snažnija. Veći možete postati, ali to ne znači nužno da ste snažniji. Želimo nove države, ali da smo s njima zajednički snažni. Ne možete održavati veze sa Rusijom i pretvarati se da se ništa nije desilo i očekivati da će vaša zemlja biti članica Evropske unije u takvoj situaciji - rekao je Borelj.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Evropski komesar za susjedstvo i proširenje <b>Oliver Varhelji </b>naveo je da je ovo i posljednji paket za proširenje u radu ovog sastava Evropske komisije, te da su naporno radili na tome da se oživi proces proširenje.</p> <p>- Važno je bilo vratiti vjerodostojnost, jer su se slale poruke da proširenja neće biti. Zato smo novom metodologijom htjeli vratiti vjerodostojnost i učiniti postupak proširenje predvidljivim, odnosno ako ima rezultata s jedne strane da će ih biti i s druge - naveo je Varhelji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993" data-rendition-name="original" width="1405" height="733" loading="lazy" alt="Oliver Varhelji"> <figcaption>Oliver Varhelji<span>(Photo: Evropska komisija)</span></figcaption> </figure>  <p>U odnosu na rezultate, kako dodaje, moguće je da će biti proširenja EU do kraja mandata novog sastava Evropske komisije.</p> <p>- Što se roka tiče, dali smo sve alate zemljama kandidatima, treba postići rezultate. Radi se o procesu koji se temelji na postignućima i vrlo je teško definisati rok za proširenje. Rok se može odrediti kada se zaključe sva poglavlja za proširenje - rekao je Varhelji.</p> <p>Na pitanje o Crnoj Gori, odnosno kada će EK moći preporučiti Savjetu EU da se izradi nacrt pristupnog pregovora odgovorio je da kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu sljedeći korak, odnosno prijedlog da se izradi nacrt.</p> <p>- Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se ovaj pozitivan trend koji se vidi u Podgorici nastaviti i da će se onda moći to preporučiti čim prije - kazao je Varhelji.</p>

Varhelji o pristupanju CG Evropskoj uniji: Kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu nacrt pristupnog pregovora

<p>Nacionalni vizni režim Crne Gore i dalje nije usklađen sa režimom Evropske unije - jedno je od zapažanja iz Izvještaja o naprektu Evropske komisije za 2024. godinu za našu državu u koji je Portal ETV imao uvid.</p>
<p>Kako se navodi u dokumentu, koji će biti zvanično predstavljen danas, potreban je napredak u usklađivanju crnogorske vizne politike sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od ilegalne migracije ili bezbjednosti za EU.&nbsp;</p>
<p>- Jedini napredak koji je postignut u 2024. bilo je usvajanje odluke Vlade u aprilu o sezonskom ukidanju viza, uključujući ukidanje sezonskih ukidanja viza za građane Uzbekistana. Crna Gora i dalje ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi zemalja EU sa viznim režimom, od kojih sedam uživaju trajno izuzeće od viza (a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru radi turizma u periodu od aprila do oktobra 2024) - precizirano je u dokumentu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdanas-predstavljanje-izvjestaja-evropske-komisije-o-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Mjere sezonskog izuzeća od viza, kako je istaknuto, nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU.&nbsp;</p>
<p>- Kao dio Agende reformi u okviru Plana rasta, Crna Gora se obavezala na dalje usklađivanje sa EU-listom državama kojima je potrebna viza, kao i da postigne interoperabilnost između svojih sistema i baza podataka koji se koriste u aktuelni sistem odobravanja viza, te da će početi da radi na prikupljanju biometrijskih podataka i uvesti dodatne mjere bezbjednosti - napominju u Evropskoj komisiji.</p>
<p>Crna Gora, kako se navodi, postepeno uvodi svoj Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;</p>
<p>- Trenutno je 31 diplomatsko-konzularno predstavništvo povezano sa VIS-om. Prema podacima Eurostata, 360 državljana Crne Gore zatražilo je azil u EU27 2023, što je smanjenje za 11 odsto u poređenju sa 410 u 2022. godini - precizirano je u izvještaju.</p>
<h2>Ekonomsko državljanstvo&nbsp;</h2>
<p>Program ekonomskih državljanstva je istekao 31. decembra 2022, a Crna Gora je, kako se navodi, uvela procedure u pregledu neriješenih zahtjeva, kako bi provjerila da li su podnosioci zahtjeva na sankcionoj listi ili su prepoznati kao subjekti čija sredstva potiču iz nelegalnih izvora.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja programa ekonomskih državljanstva, jer takvi programi predstavljaju rizik u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilni su sa pravnim tekovinama EU - istaknuto je u dokumentu.</p>
<h2>Mjere iz programa Evropa sad 2 značajan rizik za održivost javnih finansija</h2>
<p>U dokumentu se navodi i da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko velikih reformi.&nbsp;</p>
<p>- Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto, odnosno na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0 i srodnu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade od 450 eura do 700 eura i prepolovljenje penzijske doprinose. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzani investicioni program - ocijenili su iz Evropske komisije.</p>
<p>U izvještaju se navodi da je kombinacija makroekonomske politike u Crnoj Gori ograničena nedostatkom autonomne monetarna politika.</p>
<p>- Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se da je prikladno pažljivo fiskalno upravljanje sa kompenzacionim mjerama i opšti stroži fiskalni stav - navodi su u dokumentu.</p>
<h2>Zemlja i institucije krhke na političku krizu</h2>
<p>U izvještaju se navodi da je dobijanje IBAR-a otvorilo novu fazu u pristupnim pregovorima Crne Gore i EU sa mogućnošću da se nastavi sa privremenim zatvaranjem narednih poglavlja. Da bi to učinila, za Crnu Goru će biti od suštinskog značaja da uspostavi evidenciju o implementaciji i pruži rezultate na terenu.&nbsp;</p>
<p>Navodi se da je od svog formiranja u oktobru 2023. godine Vlada djelovala u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manjom polarizacijom u poređenju sa prethodnim godinama.</p>
<p>- Međutim, zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade - ocijenili su iz EK.&nbsp;</p>
<p>Crnogorski pravosudni sistem je, navodi se, umjereno pripremljen i dobro je napredovao u ključnim reformama pravosuđa i prošlogodišnjim preporukama.</p>
<p>- Uspostavljen je novi strateški okvir, a usvojene su suštinske izmene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu u cilju njihovog usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, na osnovu preporuka Evropske i Venecijanske komisije - precizirano je u dokumentu</p>
<p>Ipak, dodaju iz EK, biće potrebno uložiti dodatne napore kako bi se njihovo usklađivanje nastavilo.</p>
<p>- Crna Gora bi u narednoj godini trebalo posebno da imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz transparentnu proceduru zasnovanu na zaslugama, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosuđa sistem - istakli su u izvještaju.</p>
<p>Potrebno je, kako se dodaje, obezbijediti punu i efektivnu primjenu poboljšanog strateškog i pravnog okvira za rješavanje postojećih izazova i dalje uskladiti pravni okvir, uključujući Ustav, posebno o sastavu i procesu donošenja odluka Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, adresirajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), da se odlučno vrati stabilnost , kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.</p>
<h2>Borba protiv korupcije</h2>
<p>U pogledu borbe protiv korupcije, Crna Gora se nalazi između određenog nivoa pripremljenosti i umjerenog nivoa pripremljenosti.</p>
<p>- Dobar napredak je postignut u pogledu ključnih reformi i prošlogodišnjih preporuka. Strateški okvir je poboljšan usvajanjem nove nove Strategije za borbu protiv korupcije za period od 2024. do 2028, sa ciljem da se uskladi sa evropskim i međunarodnim standardima, baveći se prevencijom i suzbijanjem korupcije, kao i međunarodnom saradnjom. Zakonski okvir je suštinski unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama i dopunama Zakona o zapljeni imovine sa ciljem njihovog usklađivanja sa evropskim standardima kroz otklanjanje postojećih nedostataka - piše u izvještaju.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora bi, dodaju iz EK, hitno morala izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i u potpunosti uskladili sa evropskim standardima, da bi se značajno povećala transparentnost i kontrola potrošnje političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa.</p>
<p>Crna Gora je, kada je u pitanju javna administracija, ostvarila ograničen napredak.</p>
<p>Zato se preporučuje da Crna Gora u narednoj godini usvoji i sprovede dopune Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principa dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje broja zahtejva za informacijama i povezanih žalbi, ali i da izmijeni i primeni Zakon o državnim službenicima i nameštenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi i da obezbijedi da se zapošljavanje odvija po principu zasluga,kompetentnost i transparentnosti.</p>
<h2>Odnosi u regionu</h2>
<p>U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.</p>
<p>- Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizilaze iz neriješenih bilateralnih pitanja - navodi se u dokumentu.</p>
<p>Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja<b> </b>dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".</p>
<p>Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji, ističe se u dokumentu Evropske komisije.</p>
<p>Od Crne Gore se u ovogodišnjem dokumentu traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.</p>
<p>Komisija je takođe konstatovala da je Crna Gora u odnosu na prošlu godinu inicirala raskidanje ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, čime se uskladila sa evropskom politikom.</p>

Nacionalni vizni režim CG i dalje nije usklađen sa režimom EU, uzdržati se od vođenja programa ekonomskog državljanstva

<p>Evropska komisija predložiće Savjetu EU osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom u dogledno vrijeme, navodi se u nacrtu izvještaja o napretku Crne Gore koji će Komisija predstaviti sjutra.</p>
<p>Prema diplomatskim izvorima RTCG iz Brisela, koji su upućeni u sadržaj ovog nacrta, navodi se i da bi Crna Gora već na jesen naredne godine mogla računati na prijedlog novog finansijskog paketa, pod uslovom da zadrži sveobuhvatni napredak u pripremama za proširenje.</p>
<p>Evropska komisija spremna je, kako se navodi u nacrtu izvjestaja o napretku za Crnu Goru, da podrži cilj zemlje, počev od zatvaranja više pregovaračkih poglavlja do kraja godine.</p>
<p>Takođe, diplomatski izvori RTCG iz Brisela, ističu i da će Komisija ostati posvećena i ambicioznoj agendi Crne Gore tokom 2025. ukoliko svi uslovi budu ispunjeni.</p>
<p>U nacrtu izvještaja se konstatuje i da je nastavak širokog političkog konsenzusa u ključnim reformama neophodan za dalje napredovanje Crne Gore na putu ka EU.</p>
<p>Izvještaj o napretku najvažniji je dokument kojim se procjenjuju rezultati zemlje kandidata na putu ka EU.</p>
<p>Paket proširenja za sve zemlje kanidate biće objavljen sjutra, nakon što dobije zeleno svjetlo Kolegijuma komesara.</p>

EK predlaže sastavljanje ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom

<p>Iran i Sjedinjene Države će sljedeće sedmice održati dodatne pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvijestila je danas iranska državna televizija na kraju prve runde pregovora delegacija te dvije države u Omanu.<br/>
 <br/>
Iranska državna televizija je prenijela da su američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči „kratko razgovarali u prisustvu ministra spoljnih poslova Omana“.</p>
<p>Američki zvaničnici nisu odmah potvrdili iranske izvještaje.</p>
<p>Dvije strane su razgovarale više od dva sata.</p>
<p>Ulozi u pregovorima su veliki: Tramp je više puta prijetio bombardovanjem nuklearnih objekata Irana ako se ne postigne dogovor, a zvaničnici Irana sve češće upozoravaju da bi mogli da naprave nuklearno oružje i od zaliha uranijuma koje već imaju.</p>
<p>Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Baghai je rekao da je cilj Irana „veoma jasan: da zaštitimo nacionalne interese Irana. Dajemo istinsku i poštenu priliku diplomatiji, tako da kroz dijalog možemo da idemo napred o pitanju nuklearnog pitanja, s jedne strane, i što je za nas važnije, ka ukidanju sankcija“ Zapada Iranu jer ne odustaje od svog programa.</p>
<p>Iako SAD mogu ponuditi ublažavanje sankcija Iranu, nije jasno koliko će Iran biti spreman da popusti u zamjenu za to.</p>
<p>Po nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iran je mogao da održava samo male zalihe uranijuma obogaćenog 3,67 odsto, dok je za izradu nuklearnog oružja potrebno bar 90 odsto.</p>
<p>&nbsp;Zalihe Irana bi mogle da omoguće da napravi nuklearno oružje.</p>
<p>Sudeći po pregovorima otkako je Tramp 2018. godine povukao SAD iz sporazuma, Iran će vjerovatno tražiti da nastavi obogaćivanje uranijuma do najmanje 20 odsto i neće odustati od svog programa.</p>
<p>Zbog toga je neizvodiv predlog premijera Izraela Benjamina Netanjahua o takozvanom „libijskom rešenju“: „Uđete, dižete u vazduh objekte, demontirate svu opremu, sve pod američkim nadzorom!“.</p>

Iran i SAD pristali na nove pregovore o nuklearnom programu Teherana

<p>Premijer Milojko Spajić će, na poziv predsjednice Savjeta ministara Italije Đorđe Meloni, zvanično posjetiti tu zemlju od 14. do 16. aprila.</p>
<p>U platformi za posjetu Spajića Republici Italiji navodi se da dvije zemlje grade sadržajno prijateljstvo na bilateralnom planu, saveznička saradnju u okviru NATO-a, dok je Italija jedan od najznačajnijih promotera politike proširenja, budući da se zalaže za potrebu što skorijeg integrisanja Crne Gore i ostalih zemalja Zapadnog Balkana u EU.</p>
<p>Italija je i inicijator formiranja Grupe „Prijatelji Zapadnog Balkana“.</p>
<p>Kako je najavljeno iz Vlade, premijer će, pored susreta sa Meloni, imati sastanke sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom i predsjednikom Predstavničkog doma Lorencom Fontanom.</p>
<p>Spajića će, takođe, ugostiti jedan od najznačajnijih zagovornika politike proširenja, potpredsjednik Vlade i šef italijanske diplomatije Antonio Tajani, a razgovaraće i sa predstavnicima kompanije Terna.</p>
<p>- Sastanci s italijanskim kolegama će biti prilika da se izrazi zahvalnost na podršci koju Italija nedvosmisleno pruža razvojnom putu Crne Gore - navodi se u saopštenju Vlade.</p>

Spajić od ponedeljka u dvodnevnoj posjeti Italiji

<p>Predsjednik pokreta „Ljubav vera nada“ <b>Nemanja Šarović</b>, koji izvještava za TV KTV sa skupa Srpske napredne stranke (SNS) ispred Skupštine Srbije, opkoljen je i fizički napadnut. I <b>Savo Manojlović</b> iz „Kreni-promeni“ fizički je napadnut na Voždovcu u Beogradu.</p>
<p>- Manojlović se u trenutku napada nalazio u automobilu sa suprugom i detetom - saopšteno je iz Pokreta „Kreni-promeni“.</p>
<p>Šarović je tokom izvještavanja sa skupa SNS ispred TV KTV napadnut najprije verbalno, a potom i fizički. Aktivisti SNS su, kako javlja N1, u više navrata, osim na njega, fizički nasrtali i na ostatak ekipe televizije KTV iz Zrenjanina.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivan__damn%2Fstatus%2F1911100757442515454%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911100757442515454%7Ctwgr%5Eddfbd6d3e1b65fcf70a61850325b46ca0a43152f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U jednom momentu na njihovu novinarsku ekipu nasrnula je grupa koja je na sebi imala zelene markere, koji bi trebalo da predstavljaju redare zadužne za red i mir na skupu SNS.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivan__damn%2Fstatus%2F1911104401378349515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911104401378349515%7Ctwgr%5Eddfbd6d3e1b65fcf70a61850325b46ca0a43152f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na snimcima koji su dostupni na društvenim mrežama, može se vidjeti trenutak kad su Šarovića gađali flašom, a nakon toga se nepoznata osoba zaleće na kameru televizije i u tom trenutku se gubi signal. Čuje se da su uzvikivali „ustašo“.</p>
<h2>REDAR POKUŠAO DA OTME KAMERU AKTIVISTI&nbsp;</h2>
<p><b>Aleksandar Jovanović</b> iz Pokreta „Kreni-promeni“ rekao je za N1 da je napadnut na protestu ispred Skupštine.&nbsp;</p>
<p>Jovanović navodi da je, kada je vidio da redari sprječavaju ljude da izađu iz ograđenog prostora ispred Skupštine, počeo da snima kamerom nakon čega ga je sa leđa napao redar.&nbsp;</p>
<p>- Pokušao je da mi otme kameru, polomio mi je štap kamere u međuvremenu. Uspio sam da ga sustignem i da vratim kameru. Kamera više ne radi. Tu je došla i policija, legitimisala uredno, bukvalno, nakon deset sekundi bili tu na licu mjesta - naveo je Jovanović.</p>
<h2>PRETUČENI OTAC I SIN</h2>
<p>Prije današnjeg skupa „Ne damo Srbiju“, u organizaciji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke - koji traje tri dana 11, 12. i 13. aprila, napadnuti su otac i sin <b>Bane</b> i <b>Aca Jevtić</b>. Oni su, kako je objavio N1, pretučeni u selu Krćevac, na izlasku iz Topole, pošto je sin ljudima koji su krenuli na miting u Beograd poručio „pumpaj, pumpaj“.</p>
<p>Stariji Jevtić zadobio je prelom kostiju lica i nosa i hospitalizovan je u Kliničkom centru u Kragujevcu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.8302%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fotac-i-sin-pretuceni-kod-topole-zbog-poruke-pumpaj-pumpaj-mitingasima-sns-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Vraćao sam se sa ocem iz nekog rada i svratili smo u restoran da popijemo piće na izlasku iz Topole. Bilo je parkirano par automobila i pristizali su autobusi, dosta ljudi znam lično. Doviknuo sam „pumpaj, pumpaj“ i krenuo da uđem u restoran - ispričao je za N1 Aca Jevtić, opisujući kako je došlo do napada.</p>
<p>Jevtić kaže da je jedan iz grupe krenuo da ga psuje i udara u glavu, a da je on uzeo kamen da se odbrani. Kad je shvatio da se napadač udaljava bacio je kamen i krenuo ka ocu i tada je vidio kako ga više muškaraca tuče.</p>
<p>- Otac je samo smirivao situaciju, ima 62 godine, apolitičan je i sit cijele situacije, ne izjašnjava se. Kad sam se okrenuo, njega su dvojica ili trojica udarili. Trenutno je u Kliničkom centru Kragujevac, ima prelome kostiju lica i nosa, podlive. Ne mogu to da razumijem, pokušavao je najmirnije da smiri situaciju - ispričao je mlađi Jevtić za N1.</p>
<p>Ističe da su on i otac bili pozvani u policiju da daju izjavu, dok su se napadači vratili u autobus i nastavili ka Beogradu.</p>
<h2>POKUŠAJ KOPIRANJA STUDENTSKIH PROTESTA</h2>
<p>Skup Vučićevih pristalica ima mnogo sličnosti sa studentskim protestima - zbog stradanja u urušavanju nadstrešnice u Novom Sadu.</p>
<p>Studenti su osvojili Srbiju pješačeći i defilujući kroz gradove, a pokušaju kopiranja javnost je svjedočila i kad su do Beograda pješačili ljudi sa Kosova i Metohije i iz Novog Sada. Juče je tako organizovan špalir sa zastavama, koje su se najviše vijorile na studentskim protestima. Imali smo defile i dočekivanje tih ljudi - što je javnost imala priliku da vidi upravo na studentskim protestima.&nbsp;</p>
<p>Takođe su dodjeljivane neke vrste zahvalnica, a studenti su obično dočekivani i njima su se dijelile medalje i zahvalnice.</p>
<p>Na kraju, tu su i zahtjevi - studenti su ti koji su na početku svojih protesta uspostavili neke zahtjeve i uputili ih institucijama, a sada će i sam predsjednik države imati zahtjeve - iako je nejasno kome će ih uputiti.</p>
<p>Studenti su na sve to, odgovorili citirajući Nikolu Teslu - nije mi žao što su uzeli moje ideje, žao mi je što nijesu imali svoje.</p>
<h2>VUČIĆ: SVE JE DOŠLO SPOLJA</h2>
<p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se okupljenima na skupu „Ne damo Srbiju“ u Beogradu i poručio da su neki rekli su da su protiv nasilja, a da su onda nasilje primjenjivali svaki dan.</p>
<p>- Srbija više neće da trpi vaš zulum i hoće da se bori mirno i demokratski i ne plaši vas se više niko - poručio je sa bine Vučić.</p>
<p>On tvrdi da je sve to došlo spolja, jer nekome iz inostranstva smeta uspjeh Srbije.</p>
<p>- Ne možete da slomite kičmu srpskom narodu - kazao je on.</p>
<p>Dodao je da bi im „možda obojena revolucija prošla da nijesu napravili veliku grešku u toj velikoj agresiji“.</p>
<p>- Ljudi su vidjeli da su krenuli da nam ruše državu. Sve možete da nam dirate, ali imamo jednu divnu osobinu. Kad nam neko u državu dirne i kada hoće da je sruši tada se svi ujedinimo i krenemo za našom trobojkom i ne damo nikome da nam državu ruši. Završeno je sa njihovom obojenom &nbsp;revolucijom, mogu da se šetkaju koliko hoće, nema ništa od toga - naveo je on.</p>
<h2>DODIK: VUČIĆ IMA PODRŠKU RS</h2>
<p>Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b>, za kojim je inače raspisana centralna potjernica, rekao je da je danas Srbija okupljena da pokaže jedinstvo i volju, da gradi državu i očuva narod.</p>
<p>- Ovdje sam da poručim da predsjednik Srbije ima podršku Republike Srpske. Ovdje ima i nekih koji na to gledaju sa neprihvatanjem. Mi smo dio jedinstvenog srpskog naroda i želimo je snažnu i jaku i želimo da prevlada sve probleme sa kojima je suočena. Pokret "Narod i država" nije slučajno odabran - rekao je Dodik.</p>
<h2>U BAČKOJ PALANCI OŠTEĆEN AUTOBUS</h2>
<p>U Bačkoj Palanci je oštećen autobus u kojem su bili građani koji su krenuli na današnji skup u Beograd. Lokalna policijska uprava je saopštila da je to najvjerovatnije učinjeno metalnom kuglicom izbačenom iz praćke.</p>
<p>U saopštenju piše da je policijskoj stanici u Bačkoj Palanci oko 13.35 prijavljeno oštećenje autobusa koji se kretao ulicom Jugoslovenske armije, ka Beogradu, na današnji skup (pristalica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića).</p>
<p>- Policija je izašla na lice mjesta i kontatovala da je do oštećenja desnog bočnog stakla na autobusu najvjerovatnije došlo metalnom kuglicom, izbačenom iz praćke - navodi se u saopštenju. Dodaje se da nije povrijeđena osoba koja je sjedjela na mjestu pored oštećenog stakla.</p>
<p>O svemu je obaviješteno Tužilaštvo koje je kvalifikovalo događaj kao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.</p>
<h2>DOK ON LUPA NA MITINGU - MI LUPAMO ŠERPE</h2>
<p>Centralno okupljanje skupa „Ne damo Srbiju“ počelo je oko 13 sati.</p>
<p>Na saboru je prisutan veliki broj državnih zvaničnika i funkcionera, a na centralnoj bini skupa trenutno nastupa Baja Mali Knindža..</p>
<p>Pokret „Kreni-promeni“ pozvao je građane da večeras u 19.10 učestvuju u simboličnoj akciji „Dok on lupa na mitingu, mi lupamo u šerpe“ - odnosno da prave buku u vrijeme održavanja centralnog događaja skupa "Ne damo Srbiju" u Beogradu, tokom kog se očekuje obraćanje Vučića.</p>
<p>- Dok vlast lupa parole na mitingu, mi ćemo lupati u šerpe i pištaljke. Ne pristajemo na tišinu i strah - naveo je taj pokret u saopštenju.</p>
<h2>AUTOBUS ZASUT JAJIMA</h2>
<p>Na putu ka glavnom gradu Srbije su i naprednjaci iz Obrenovca čiji autobus su građani zasuli jajima.</p>
<p>Na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se kako građani pokušavaju da blokiraju put autobusu koji prevozi naprednjake iz Obrenovca za Beograd na Vučićev kontramiting, a potom ga gađaju jajima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fwhitesnake1004%2Fstatus%2F1911034294820106691%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911034294820106691%7Ctwgr%5Eac067c0163ca3d95ad06df7a3060052fb690da9f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Autobus su, kao što se može vidjeti na snimku, obezbjeđivala žandarmerija.</p>
<p>Građani su u jednom trenutku naizmenično prelazili pješački prelaz i tako onemogućavali kretanje autobusa.</p>
<h2>KADE ULICE...</h2>
<p>Lokalni mediji javljaju da je u ulici Mite Ružića na Zvezdari dio građana izašao kako bi iskazao nezadovoljstvo dolaskom naprednjaka u Beograd, a neki od njih su čak od tamjanom kadili ulice.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZeljkoKisa%2Fstatus%2F1911053406745035159%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911053406745035159%7Ctwgr%5Eac067c0163ca3d95ad06df7a3060052fb690da9f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Beograd: Šarović opkoljen i napadnut na Vučićevom skupu, Manojlović na Voždovcu

<p>Otac i sin <b>Bane</b> i <b>Aca Jevtić</b> pretučeni su danas u selu Krćevac, na izlasku iz Topole, pošto je sin ljudima koji su krenuli na miting u Beograd poručio „pumpaj, pumpaj“. Stariji Jevtić zadobio je prelom kostiju lica i nosa i hospitalizovan je u Kliničkom centru u Kragujevcu.</p>
<p>- Vraćao sam se sa ocem iz nekog rada i svratili smo u restoran da popijemo piće na izlasku iz Topole. Bilo je parkirano par automobila i pristizali su autobusi, dosta ljudi znam lično. Doviknuo sam „pumpaj, pumpaj“ i krenuo da uđem u restoran - ispričao je za N1 Aca Jevtić, opisujući kako je došlo do napada.</p>
<p>Jevtić kaže da je jedan iz grupe krenuo da ga psuje i udara u glavu, a da je on uzeo kamen da se odbrani. Kad je shvatio da se napadač udaljava bacio je kamen i krenuo ka ocu i tada je vidio kako ga više muškaraca tuče.</p>
<p>- Otac je samo smirivao situaciju, ima 62 godine, apolitičan je i sit cijele situacije, ne izjašnjava se. Kad sam se okrenuo, njega su dvojica ili trojica udarili. Trenutno je u Kliničkom centru Kragujevac, ima prelome kostiju lica i nosa, podlive. Ne mogu to da razumijem, pokušavao je najmirnije da smiri situaciju - ispričao je mlađi Jevtić za N1.</p>
<p>Ističe da su on i otac bili pozvani u policiju da daju izjavu, dok su se napadači vratili u autobus i nastavili ka Beogradu.</p>
<p>Danas se u Beogradu održava skup podrške Pokreta za narod i državu, a pristalicama SNS i tog pokreta večeras će se obratiti i predsjednik Aleksandar Vučić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbeograd-u-toku-vucicev-skup-nastupa-baja-mali-knindza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otac i sin pretučeni kod Topole zbog poruke „pumpaj, pumpaj“ mitingašima SNS-a

<p>Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“,<b> Mitra Milovića</b>, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV.</p> <p>Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih.</p> <p>- Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak.</p> <p>- Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović.</p> <p>Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.</p>

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

<p>Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture <b>Radenka Adžića</b> – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole.</p> <p>Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole <b>Slavko Đilas</b>, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – <b>Dušanka Vujičić</b> i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu.</p> <p>Ministarka <b>Anđela Jakđić - Stojanović</b>, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: <b>Svetlana Drobnjak</b>, ispred Ministarstva - predsjednica; <b>Raba Hodžić</b> ispred Zavoda za školstvo - članica; i <b>Mladenka Perić</b>, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja.</p> <p>Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. </p> <p>Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata.</p> <p>Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu.</p> <p>- Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora.</p> <p>Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova.</p> <h2><b>Političko-religijski profil i izborna matematika</b></h2> <p>Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom.</p> <p>Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure.</p> <p>Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima.</p> <p>Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati.</p> <p>Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.</p>

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

<p>Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti <b>Jelena Jovanović</b> i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight <b>Dušica Tomović</b> povrijedile prava novinarke <b>Tanje Pavićević </b>u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.</p>
<p>Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.</p>
<p>One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.</p>
<h2>Presuda</h2>
<p>U obrazloženju presude sutkinja <b>Milica Radović </b>navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;</p>
<p>- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.</p>
<p>Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja <i>conditio sine qua non</i> funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;</p>
<p>Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.</p>
<p>Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.</p>
<p>I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.</p>
<p>Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i <b>Denisu Džidću, </b>koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.</p>
<h2><b>CRNA PROPAGANDA</b></h2>
<p>Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a<b> </b>i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a <b>Marije Ristić,</b> koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;</p>
<p>Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;</p>
<p>Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.</p>
<p>Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.</p>
<p>BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.</p>
<p>No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.</p>
<p>Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.</p>
<p>Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;</p>
<h2><b>TUŽBE</b></h2>
<p>Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV <b>Kaćuša Krsmanović</b>, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča<b> Nebojša Mrvaljević</b>, te <b>Draško Martinović</b>, <b>Maja Miličković </b>i <b>Tanja Knežević-Perišić</b>.&nbsp;</p>
<p>Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.</p>
<p>Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;</p>
<p>Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.</p>

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

<p>Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.</p> <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine<span>(Photo: RTCG)</span><span>RTCG</span></figcaption></figure>  <p>Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, <b>Orban</b> iz Mađarske i <b>Fico</b> iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? </p> <p> <b>Neprihvatljivi revanšizam </b></p> <p>Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni <b>Bojan Dimitrijević</b>, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. </p> <p>Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - <b>Veselina Vukotića</b>, <b>Seada Šahmana</b>, <b>Boža Mihailovića</b>, <b>Duška Perovića</b> i <b>Đorđija Rajkovića</b>, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić<span>(Photo: (Foto: PR Centar))</span><span>(Foto: PR Centar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i bivšeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine.</p> <p><b>Zloupotreba moći</b> </p> <p>Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. </p> <p><br/></p> <p>Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore <b>Veselina Veljovića</b>, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. </p> <p>Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. </p> <p><b>Opšte ludilo</b></p> <p>Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda <b>Donalda</b> <b>Trampa</b> u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp<span>(Photo: AP)</span><span>AP</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. </p> <p>Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to. </p>

Tag: izvjestaj-o-napretku