Izborna reforma u Crnoj Gori uprkos tome što je donijela određena unapređenja, sprovedena je parcijalno i bez rješavanja ključnih strukturnih problema izbornog sistema. Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran, dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu primjenu u praksi.
To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmejna Zakona o izboru odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
- Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja. Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u skladu sa međunarodnim standardima- naveli su iz CDT-a.
U izvještaju se podsjeća da su u julu 2025. godine usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz podršku partija vlasti i opozicije.
- Izmjene su donijele određena poboljšanja - profesionalizaciju Centralne izborne komisije, djelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora. Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima- podsjećaju iz CDT-a.
Analiza ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi. Zakon ne razrađuje pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).&nbsp;
- Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja. Pitanje je da li CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih komisija u slučaju njihovog nepostupanja- kažu iz CDT-a.&nbsp;
U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027. godine otvorila je, dodaju, dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovdje nije slučaj.
- U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera. &nbsp;Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, u dokumentu je konstatovano da ZIOP nije mijenjan u ovom dijelu, dok su određene zabrane i mjere uvedene Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, iako su tim zakonom proširene zabrane zapošljavanja tokom izborne kampanje, istovremeno je ukinut ključni mehanizam transparentnosti kroz brisanje obaveze objavljivanja odluka o zapošljavanju.Takođe, zabrinjava što izmjene ZIOP nijesu adresirale prava osoba sa invaliditetom – uprkos preporukama, nijesu uvedene odredbe koje bi obezbijedile pristupačne informacije o kampanji i izborima, niti mjere koje bi olakšale samostalno i tajno glasanje i podstakle kandidovanje OSI- stoji u analizi.
Zbog svega ovoga, &nbsp;kažu iz CDT-a, neophodno je ući u novu fazu reforme, koja će adresirati i ove i druge dugogodišnje slabosti izbornog sistema, od tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, uvođenja otvorenih lista, unapređenja zaštite biračkog prava do efikasnog odgovora na dezinformacije u - zbornom procesu.
"Tek kada se ovim pitanjima koja opterećuju izborni proces ozbiljno pristupi, moći će se govoriti o kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi- navode iz ove NVO.
Podsjećamo i da je CDT pozvao poslanike i poslanice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produženje roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se stvorili uslovi za cjelovito i kvalitetno sprovođenje reforme u skladu sa međunarodnim preporukama, uz nastavak praćenja procesa na principima inkluzivnosti, transparentnosti i poštovanja međunarodnih standarda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Pakistanska vojska izvela je jutros vazdušne napade u Avganistanu, ciljajući, kako je nazvala, "logore i skrovišta" naoružanih grupa koje stoje iza niza nedavnih napada.
Ministarstvo informisanja u Pakistanu saopštilo je da je vojska te zemlje provela "selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima" protiv sedam kampova i skrovišta koja pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Pakistansko ministarstvo je saopštilo da ima "uvjerljive dokaze" da su nedavne napade u Islamabadu, kao i u sjeverozapadnim okruzima Bajaur i Banu, počinili borci po "nalogu njihovog rukovodstva i nadređenih sa sjedištem u Avganistanu".
S druge strane, iz Avganistana su stigle osude ovog napada. Navedeno je da je pogođena vjerska škola, kao i kuća, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva i povreda.
Naveli su da se ovim napadima krše međunarodna prava i principi dobrosusjedskih odnosa.
- Smatramo pakistansku vojsku odgovornom za napade na civile i vjerske objekte. Na ove napade ćemo odgovoriti u dogledno vrijeme odmjerenim i odgovarajućim odgovorom - navodi se u saopštenju avganistanskih vlasti.

Avganistan najavio osvetu Pakistanu: "Odgovarajućom mjerom ćemo uzvratiti na napade"

Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Tag: izvjestaj-o-uskladenosti-izmjena-zakona-o-izboru-odbornika-i-poslanika-sa-preporukama-oebs-odihr-a

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Avganistan najavio osvetu Pakistanu: "Odgovarajućom mjerom ćemo uzvratiti na napade"

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO