<p>Savezni sudija SAD je naredio Bijeloj kući da agenciji vijesti Asošiejted pres (AP) vrati potpuni pristup predsjedničkim aktivnostima, potvrđujući na osnovu Prvog amandmana Ustava SAD, o slobodi govora, da država ne može da kazni neku novinsku organizaciju zbog sadržaja njenog izvještavanja.</p>
<p>Predstavnici Asošijeted presa su krajem marta tražili od saveznog suda SAD da naredi administraciji predsjednika <b>Donalda Trampa</b> da joj vrati pun pristup Bijeloj kući, koja joj ga je oduzela polovinom februara jer je AP odbila da Meksički zaliv naziva „Američkim“ kako je naredio Tramp.</p>
<p>Američki okružni sudija <b>Trevor N. Mekfaden</b>, iako ga je postavio Tramp, presudio je da država ne može da kazni AP zbog toga što ne poštuje izvršnu naredbu predsjednika o promijeni naziva Meksičkog zaliva.</p>
<p>Ova odluka, iako nije konačna, „donijela je AP-u veliku pobjedu u vrijeme kada Bijela kuća napada novinare“, piše uprava te agencije.</p>
<p>Ne zna se da li će Bijela kuća sprovesti presudu, a u utorak reporteru i fotografu AP-a nije dopušteno da uđu kako bi pratili jedan govor Trampa.</p>
<p>Tramp je krenuo agresivno protiv medija na nekoliko frontova otkako je ponovo preuzeo dužnost.</p>
<p>On je AP, osnovan 1846, nazvao „grupom radikalnih levih ludaka“ i rekao da će ih „držati podalje dok ne prihvate naziv Američki zaliv“ za zaliv koji se vekovima naziva Meksičkim.</p>
<p>Federalna komisija za komunikacije vodi sudske postupke protiv televizija ABC, CBS i NBC News. Administracija je pokušala da prekine finansiranje vladinih novinskih servisa kao što je Glas Amerike i preti ukidanjem finansiranja javnih emitera PBS i NPR jer su navodno previše liberalni.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija AP na sudu dobila pravo da ponovo izvještava iz Bijele kuće

<p>Bijela kuća nije dozvolila da novinari iz agencija Rojters, AP-a i još nekih medija prisustvuju prvoj sjednici kabineta <b>Donalda Trampa</b>, u skladu sa novom politikom administracije američkog predsjednika o medijskom izvještavanju.</p>
<p>Bijela kuća je odbila pristup fotografu američke agencije AP, trojici novinara Rojtersa, Hafposta i njemačkog dnevnika Tagesšpiegel.</p>
<p>Televizijske ekipe ABC njuza, Njuzmaksa, kao i i dopisnici sa Aksiosa, Blumberga i NPR, imali su dozvolu da pokrivaju ovaj događaj.</p>
<p>Bijela kuća je najavila da će odlučivati koji mediji će pratiti predsjednika u manjim prostorijama, poput Ovalne sobe.</p>
<p>Asocijacija izvještača iz Bijele kuće do sada je tradicionalno koordinirala rotaciju novinara na predsjedničkim konferencijama za novinare.</p>

Nova pravila Bijele kuće: Rojtersu, AP-u i drugim medijima zabranili izvještavanje sa sastanka kabineta

<p>Širom Srbije ljudi su na ulicama, brojne ustanove i objekti su zatvoreni, a sve je dio akcije “generalni štrajk”, odnosno opšte građanske neposlušnosti, na koju su pozvali studenti. &nbsp;</p>
<p>Međutim, kako prenosi Raskrinkavanje, srpski mediji, uglavnom tabloidi, kao da izvještavaju iz paralelne stvarnosti. Samo neki od naslova koji su se mogli pročitati u medijima kao što su <a href="https://www.novosti.rs/vesti/politika/1453260/propao-generalni-strajk-novosti-ulicama-beograda-srbija-jutros-normalno-funkcionise-ljudi-idu-posao-rade-prodavnice-video" target="_blank">Novosti</a>, <a href="https://www.alo.rs/vesti/politika/1012963/ljudi-idu-na-posao-guzve-u-saobracaju-redovi-u-pekarama-u-srbiji-se-sve-odvija-normalno-propao-generalni-strajk/vest?fbclid=IwY2xjawIAZe1leHRuA2FlbQIxMQABHUfl-YME8lW-UNIlLaqr6dyw3PJda3ORAVM2Xw2fMSwJCVIWg-Mrtnl4nw_aem_evuTCaHNpyMUCUJdO1WLGA" target="_blank">Alo</a>, <a href="https://www.kurir.rs/vesti/politika/9566265/srbija-nije-stala-propao-generalni-strajk?fbclid=IwY2xjawIAZg1leHRuA2FlbQIxMQABHdynkPrSJBTFSxoED0sJGHtgUGdpLdnyldQ5LTpSsH_VAPk2ZElH6yAHBg_aem_oVrDTneNO_VNMx-vjYTezw" target="_blank">Kurir</a>, <a href="https://informer.rs/politika/vesti/983479/generalni-antistrajk?fbclid=IwY2xjawIAZitleHRuA2FlbQIxMQABHQ9eBXPDwJN8VVaOM9t4KpAnZtQFOS5XH46faArr28E6v3cM22xvF0s22w_aem_SXSi09bTcm4SyThdzKU0fg" target="_blank">Informer</a>, <a href="https://www.b92.net/info/politika/97389/beograd-normalno-funkcionise-generalni-strajk-propao-marinika-tepic-blokirala-auto-put-u-novom-sadu/vest" target="_blank">B92</a>, kao i portala <a href="https://borba.me/nista-od-generalnog-strajka-srbija-od-jutros-normalno-funkcionise-ljudi-idu-na-posao-rade-prodavnice/" target="_blank">Borba</a> su: "PROPAO GENERALNI ŠTRAJK: “Novosti” na ulicama Beograda – Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice"; &nbsp;“LJUDI IDU NA POSAO, GUŽVE U SAOBRAĆAJU, REDOVI U PEKARAMA” U Srbiji se sve odvija normalno, propao generalni štrajk"; "KURIR NA ULICAMA BEOGRADA – DAN KAO I SVAKI DRUGI! Poziv na generalni štrajk propao! Sve radi i funkcioniše uobičajeno"; &nbsp;"PROPAO GENERALNI ŠTRAJK! Informer od ranog jutra na ulicama glavnog grada – Sve radi!"; "Beograd normalno funkcioniše, generalni štrajk propao; Marinika Tepić blokirala auto-put u Novom Sadu"; "Ništa od generalnog štrajka: Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice"...</p>
<p>Potom su ovi tekstovi krenuli da se šire po društvenim mrežama.</p>
<p>Iz svih navedenih medija stiče se utisak da je situacija u Beogradu, ali i drugim srpskim gradovima potpuno uobičajena, da se život odvija kao i svakog drugog normalnog dana. Simptomatično je i to što većina pomenutih portala ima istu rečeničnu konstrukciju, koja glasi da generalni štrajk nije uspio jer “većina građana Srbije/ljudi ne podržava ovu akciju”. Na sve to treba dodati da većina njih na naslovnicama drži potpuno benigne stvari, poput prijedloga za ljetovanje 2025.&nbsp;</p>
<p>- Ali, to je daleko od istine. Beograd je blokiran na više lokacija. Na hiljade ljudi je izašlo na ulice u znak podrške opštoj građanskoj neposlušnosti na poziv studenata, širom zemlje - konstatuju iz Raskrinkavanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNn2EphqRiPE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>O tome pišu mediji kao što su <a href="https://n1info.rs/vesti/blog-generalni-strajk-u-srbiji-zakazan-i-protest-advokata/" target="_blank">N1</a>, <a href="https://www.vijesti.me/svijet/balkan/742140/uzivo-hiljade-studenata-i-gradjana-sirom-srbije-odalo-postu-stradalima-na-zeljeznickoj-stanici-u-novom-sadu" target="_blank">Vijesti,</a> <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/liveblog/2025/1/24/generalni-strajk-u-srbiji" target="_blank">AlJazeera Balkans</a>, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-generalni-strajk-protest-studenti-nadstresnica-novi-sad/33287286.html" target="_blank">Radio Slobodna Evropa</a>. Njihovi naslovi su: "Generalni štrajk u Srbiji – protestne šetnje đaka i studenata, odata pošta u 11.52"; "Hiljade studenata i građana širom Srbije odalo poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu"; "U Srbiji protesti i generalni štrajk na poziv studenata"; "Katanci na mnogim vratima širom Srbije u akciji ‘Generalni štrajk’ na poziv studenata"...&nbsp;</p>
<p>Samo jedan segment iz Beograda iz svih tih tekstova, koji govore da su se ljudi u Srbiji masovno odazvali opštoj građanskoj neposlušnosti kaže: &nbsp;</p>
<p>“Više hiljada studenata i građana blokiralo je raskrsnicu Nemanjine i Ulice kneza Miloša ispred Vlade Srbije a kolona učesnika protesta prostirala se do raskrsnice Kneza Miloša i Trga Nikole Pašića s jedne, i od raskrsnice Nemanjine do Savskog trga s druge strane. &nbsp;</p>
<p>Okupljeni su nosili zastave Srbije i transparente s natpisima „Generalni štrajk“, „Od tvojih laži načisto umrećemo“, „Čoveče, naljuti se“. &nbsp;</p>
<p>Oni su poslije odavanja pošte krenuli ka Ušću gde bi trebalo da se sretnu sa srednjoškolcima koji su prethodno blokirali kružni tok kod zgrade Opštine Novi Beograd…”&nbsp;</p>
<p>Iz objektivnih medijskih izvještaja je jasno da su centralne gradske ulice i dio Novog Beograda blokirani, te da definitivno u pitanju nije “dan kao svaki drugi” kako žele da ga predstave pojedini mediji.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW0OxEoxRrT8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Iz Raskrinkavanja podsjećaju da su studenti <a href="https://www.instagram.com/p/DFHtn90MI89/?utm_source=ig_embed&amp;ig_rid=b5bc7c74-a286-4d71-8bb3-49c1b58a5d06&amp;img_index=8" target="_blank">pozvali</a> građane Srbije na totalnu obustavu svih aktivnosti u petak 24-og januara i apelovali da se ne ide na posao, predavanja, u prodavnice, kafiće, tržne centre, noćne lokale i sl. Pod terminom “generalni štrajk”, kako su pojasnili, misli se na opštu građansku neposlušnost.&nbsp;</p>
<p>- Sudeći po slikama iz Beograda i drugih gradova u Srbiji, kao i brojnim svjedočenjima, čini se da je apel studenata upalio, iako neki mediji pokušavaju to da predstave na potpuno drugačiji način - navode u Raskrinkavanju.</p>
<p>Sporne objave dobile su ocjenu – pristrasno izvještavanje.&nbsp;</p>
<p>Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.&nbsp;</p>
<p>Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.&nbsp;</p>

1250x600

1084x550

Raskrinkavanje: “Generalni štrajk” u Srbiji nije propao, tabloidi izvješavali kao iz paralelne stvarnosti

<p>Vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću.</p>
<p>Kako je Portal ETV objavio sinoć premijer <b>Milojko Spajić</b> je sjednicu Vlade zakazo zbog dešavanja sa Tenderskom komisijom i vrednovanjem ponuda za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma.&nbsp;</p>
<p>Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome.&nbsp;</p>
<p>Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem <b>Niku Đeljošaju</b>, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade <b>Momu Koprivici</b>, <b>Filipu Ivanoviću</b>, <b>Aleksi Bečiću</b>, <b>Evrinu Ibrahimoviću</b>, ministru finansija <b>Novici Vukoviću</b> i ministarki evropskih poslova <b>Majdi Gorčević</b>, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.</p>
<p>Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.</p>
<p>Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.</p>
<p>- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.</p>
<p>Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade <b>Nik Đeljošaj</b> izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.</p>
<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-spajicevom-favoritu-dao-nula-bodova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Vanredna sjednica Vlade zbog koncesija za aerodrome u 19 sati

<p>Uprava policije, nakon današnje dvije teške saobraćajne nesreće u kojima su poginule četiri osobe, apelovala je na vozače sa porukom da strpljivom vožnjom čuvaju svoj i živote drugih.&nbsp;</p>
<p>Posebno su apelovali na turiste koji dolaze u Crnu Goru da ne kreću na putovanje u kasnim večernjim satima, da prave češće pauze tokom putovanja, jer su, kako navode, umor i pospanost među najčešćim uzrocima najtežih saobraćajnih nezgoda u ljetnjim mjesecima kada su u pitanju turisti.</p>
<p>Iz policije navode da početak turističke sezone, uz pojačanu frekvenciju saobraćaja prema turističkim centrima i povećane gužve, neminovno mogu dovesti do povremenih zastoja i otežanog odvijanja saobraćaja.</p>
<p>- Umor vozača, nepažnja i nepoštovane saobraćajnih propisa predstavljaju najčešće uzroke saobraćajnih nezgoda. Stoga posebno apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju – navodi se u saopštenju policije.</p>
<p>Iako, kako kažu, Uprava policije preduzima sve raspoložive preventivne i represivne mjere u cilju sprečavanja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, ističu da saobraćajna policija nije svemoguća, niti može biti prisutna u svakom trenutku na svakom mjestu gdje vozači čine teške saobraćajne prekršaje.</p>
<p>- Nažalost, samo tokom današnjeg dana, na putevima u Crnoj Gori smrtno su stradale četiri osobe – strani državljani. Zbog toga još jednom upućujemo apel svakom vozaču da, prije nego što krene na put, odnosno kada sjedne u automobil, promisli o načinu svoje vožnje i uzdrži se od brze i nekontrolisane vožnje, jer jedino odgovornim ponašanjem može zaštititi sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju koji mogu biti ugroženi – poručili su iz policije.&nbsp;</p>

Nakon današnjeg tragičnog bilansa na drumovima, Uprava policije apelovala na vozače

<p><b>Loenardo Huseini</b> (2006.) mladić osuđen za ubistvo, uhvaćen je jutros oko dva sata na teritoriji opštine Bar, nakon skoro dvodnevne potrage od kada je pobjegao iz Specijalne bolnice u Dobroti, potvrđeno je Pobjedi iz policije.</p>
<p>Od tada je policija za njim aktivno tragala. On je u međuvremenu, dok je bio u bjekstvu, počinio krađu.</p>
<p>Mladić nije zatečen u ustanovi u koju je upućen iz spuškog zatvora, prilikom kontrole. On je dan ranije doveden iz UIKS-a u bolnicu u Dobroti.</p>
<p>Policija je obavila uviđaj, saslušano je više osoba i aktivirana hitna potraga za bjeguncem. O bjekstu su bila obaviještena sva odjeljenja bezbjednosti.</p>
<p>Podgorička policija pronašla je u junu 2023. godine tijelo ženske osobe F. B. (72) &nbsp;prekriveno drvenim otpadom.</p>
<p>Prema podacima iz Uprave policije, osumnjičeni za ubistvo je maloljetnik star 16 godina iz podgoričkog naselja Vrela Ribnička.</p>
<p>Iz Uprave policije tada su saopštili tijelo ženske osobe je pronađeno u blizini jedne porodične kuće u Podgorici.</p>

Uhapšen mladić osuđen za ubistvo, preksinoć pobjegao iz Specijalne bolnice u Dobroti

<p>Jačanje pravosudnog sistema i obezbjeđivanje da se vladavina prava poštuje, zahtijevaju vrijeme i upornost, ali su neophodni za jaku demokratiju i buduće članstvo u Evropskoj uniji (EU), poručio je predsjednik Estonije <b>Alar Karis</b>.</p>
<p>On je prošle sedmice, na poziv crnogorskog predsjednika <b>Jakova Milatovića</b>, boravio u Crnoj Gori, gdje je razgovarao sa najvišim državnim zvaničnicima.</p>
<p>Karis je u intervjuu Agenciji MINA kazao da se vide mnogi pozitivni koraci u napretku Crne Gore na putu ka EU.</p>
<p>“Znamo koliko teški mogu biti neki djelovi procesa, posebno kada je u pitanju jačanje pravosudnog sistema i obezbjeđivanje da se vladavina prava poštuje. Ove stvari zahtijevaju vrijeme i upornost, ali su neophodne za jaku demokratiju i buduće članstvo u EU”, poručio je Karis.</p>
<p>On je kazao da Estonija zna koliko sve to može biti teško i da su zato srećni što dijele svoje iskustvo i pomažu kako god mogu.</p>
<p>“Najvažnije je ostati fokusiran i nastaviti dalje, čak i ako se napredak ponekad čini sporim. Na kraju se isplati – za zemlju i za narod”, istakao je Karis.</p>
<p>On je rekao da javna podrška igra ključnu ulogu u procesu pridruživanja.&nbsp;</p>
<p>“U Estoniji, podrška članstvu u EU ostaje visoka. Prema poslednjim anketama, 84 odsto stanovnika Estonije podržava članstvo zemlje u EU”, naveo je Karis.</p>
<p>Politika proširenja EU, kako smatra Karis, jedan je od najmoćnijih alata Unije za promociju stabilnosti, demokratije i prosperiteta u Evropi.</p>
<p>On je dodao da je za Estoniju jedan od najvećih izazova tokom pridruživanja EU bio da osigura da se promjene, koje su obećane, sprovedu u stvarnom životu, ne samo da budu zapisane u zakonima ili dokumentima.</p>
<p>“Bilo je potrebno mnogo truda da se izgrade institucije kojima ljudi mogu vjerovati i osigurati da su javne službe transparentne i efikasne. Podjednako važno bilo je održavati motivaciju i podršku ljudi tokom cijelog procesa”, naveo je Karis.</p>
<p>On je kazao da se poslednjih godina ponovo pažnja posvećuje proširenju EU, uključujući i države Zapadnog Balkana.</p>
<p>“Međutim, potrebna je veća politička volja i strateška posvećenost kako bi se ubrzao proces i proširenje postalo opipljiv prioritet na dnevnom redu EU”, ocijenio je Karis.</p>
<p>On je poručio da se Crna Gora prepoznaje kao predvodnica među državama kandidatima sa Zapadnog Balkana.</p>
<p>“Ostvarili ste stalan napredak i pokazali jasnu posvećenost integracijama u EU. Reforme koje ste pokrenuli, posebno u oblastima vladavine prava i javne uprave, su od vitalnog značaja. Ohrabrujemo vas da odlučno nastavite ovim putem”, istakao je Karis.</p>
<p>On je naveo da Estonija snažno podržava ambiciju Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja naredne godine.</p>
<p>“Spremni smo da pomognemo u razmjeni znanja i tehničkoj podršci. Kredibilitet procesa proširenja zavisi ne samo od napora zemalja kandidata, već i od toga da li će EU ispuniti svoja obećanja. Ovo se odnosi ne samo na zemlje Zapadnog Balkana, već i na Ukrajinu i Moldaviju”, smatra Karis.</p>
<p>Karis je rekao da je uspješna integracija Estonije u EU izgrađena na jasnom političkom konsenzusu, doslednim reformama i snažnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.</p>
<p>“Naš ključni savjet Crnoj Gori bio bi da ostane fokusirana, održi zamah reformi, da svi rade zajedno u jednom dahu i osiguraju da promjene ne budu samo slovo na papiru, već da se sprovedu i da ih građani osjete”, kazao je Karis.</p>
<p>Prema njegovim riječima, transparentnost, vladavina prava i jake institucije su neophodne.</p>
<p>Karis je istakao i da je podjednako važno uključiti širu javnost tokom cijelog procesa kako pristupanje EU ne bilo samo politički cilj već zajednička nacionalna ambicija.</p>
<p>“Ne oklijevajte da učite od drugih i gradite partnerstva. Estonija je spremna da podijeli svoje iskustvo i podrži Crnu Goru na ovom putu – čvrsto vjerujemo da je vaše mjesto u EU”, poručio je Karis.</p>
<p>On je istakao da je agresija svih razmera Rusije na Ukrajinu, dramatično promijenila bezbjednosno okruženje u Evropi.</p>
<p>“Podsjetila nas je sve da se mir i sloboda ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Kao odgovor na to, zemlje u NATO-u i EU su se udružile kako bi ojačale svoju odbranu, povećale saradnju i podržale Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu, nezavisnost i suverenitet”, rekao je Karis.</p>
<p>On je kazao da Estonija veoma ozbiljno shvata svoju bezbjednost i da će zato ove godine potrošiti više od pet odsto BDP-a na odbranu, što je jedan od najviših nivoa u NATO-u.</p>
<p>Karis je doda da vjeruju da svaka zemlja mora dati svoj doprinos kako bi Evropa bila bezbjedna i spremna da se suoči sa današnjim pretnjama.</p>
<p>“U očekivanju samita NATO-a u Hagu, Estonija ima tri jasna prioriteta: značajno povećanje izdataka za odbranu u cijeloj Alijansi, slanje snažne i jedinstvene poruke o prijetnji koju Rusija i dalje predstavlja i jačanje podrške Ukrajini, ne samo sada, već i dugoročno”, naveo je Karis.</p>
<p>On je rekao da je agresija Rusije na Ukrajinu učinila bezbjednosno okruženje Evrope mnogo ozbiljnijim i nepredvidivim.</p>
<p>“Podsjetila nas je da se mir u našem regionu ne može uzimati zdravo za gotovo. Kao odgovor, zemlje NATO-a i EU su pojačale saradnju, ojačale svoju odbranu i povećale podršku Ukrajini kako bi zaštitile zajedničke vrijednosti i bezbjednost”, dodao je Karis.</p>
<p>On smatra da se Zapadni Balkan takođe suočava sa izazovima – od političke nestabilnosti do spoljnog uticaja, ali je region pokazao snažnu želju da se približi EU.</p>
<p>Karis je kazao da su zemlje poput Crne Gore, preduzele konkretne korake kako bi se uskladile sa politikama EU, što je važno za dugoročni mir i stabilnost.</p>
<p>“Čak i u teškim vremenima, jedinstvo je važno. Što više radimo zajedno i u Evropi i na Zapadnom Balkanu, postajemo jači i bezbedniji. Estonija u potpunosti podržava regionalnu saradnju i put Zapadnog Balkana ka EU i sigurnoj, demokratskoj budućnosti”, istakao je Karis.</p>
<p>On smatra da postoji snažan potencijal za još bližu saradnju između Estonije i Crne Gore, posebno kada je u pitanju digitalno upravljanje i unapređenje javne administracije.</p>
<p>“Estonija je veliki dio svog uspjeha kao moderne zemlje, izgradila na pametnim digitalnim rješenjima i uvijek smo srećni da podijelimo ono što smo naučili”, doda je Karis.</p>
<p>On je ocijenio da digitalni alati mogu učiniti vladu transparentnijom, efikasnijom i lakšom za korišćenje građanima.</p>
<p>“U Estoniji se većina usluga, od glasanja do potpisivanja ugovora, može obavljati onlajn. Ovo je pomoglo u smanjenju birokratije, uštedi novca i izgradnji povjerenja između ljudi i države”, kazao je Karis.</p>
<p>On je poručio da veruje da zajedničkim radom Estonija i Crna Gora mogu razmjenjivati ideje, podržavati međusobni napredak i pomoći u jačanju javnih usluga u obje zemlje.</p>
<p>“To je odličan način za napredak u integraciji sa EU, jer su digitalizacija i dobro upravljanje ključni prioriteti za EU u cjelini”, smatra Karis.</p>
<p>On je ocijenio da male evropske zemlje imaju važnu ulogu u oblikovanju budućnosti EU.</p>
<p>Karis je kazao da EU, iako je čine mnoge nacije različite veličine i porijekla, funkcioniše kao jedinstvena cjelina.</p>
<p>On je podsjetio da se odluke u EU donose konsenzusom, što znači da svaka zemlja, bez obzira koliko velika ili mala, ima glas i mjesto za stolom.</p>
<p>“To znači da veličina nije toliko važna koliko mudrost, znanje i sposobnost ubjeđivanja drugih”, rekao je Karis.</p>
<p>On je istakao da su male zemlje poput Estonije, pokazale da je pametnim idejama, snažnim vrijednostima i saradnjom, moguće ostvariti stvarni uticaj na važna pitanja – bilo da se radi o digitalnim inovacijama, podršci Ukrajini ili jačanju bezbjednosti Evrope.</p>
<p>“U današnjem komplikovanom svijetu, potrebno nam je da se čuju svi glasovi. Male države donose jedinstvena iskustva, kreativna rješenja i često snažan osjećaj odgovornosti. Radeći zajedno, slušajući jedni druge i ujedinjujući se, možemo pomoći u izgradnji jače, bezbjednije i otpornije EU”, zaključio je Karis.</p>

Karis: Neophodni transparentnost, vladavina prava i jake institucije na putu ka EU

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: izvjestavanje